1. Hrvatski Standardni Jezik

  • Published on
    09-Mar-2016

  • View
    221

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

nmnm

Transcript

Hrvatski standardni jezik

Definicije, rasprostranjenost, norme i odstupanja od njih

doc. dr. sc. Gordana TkalecHrvatski standardni jezikHrvatski jezik - definicijaskupni naziv za standardni jezik Hrvata i za skup narjeja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvatiobuhvaa standardni, odnosno knjievni ili opi hrvatski jezik te sve narodne govore kojima se slue Hrvati suodnos svih triju hrvatskih narjeja i mogunost komunikacije meu njima to ga ini specifinim i jedinstvenim te neovisnim o svim ostalim srodnim ili manje srodnim jezicimaHrvatski jezik - rasprostranjenostHrvatskim jezikom govori oko 5,546.590 ljudi, poglavito Hrvata u Hrvatskoj (3,980.000; popis iz 2001.) i Bosni i Hercegovini (469.000; 2004.). Slijede Srbija; Sjedinjene Drave (58.400; 2000.); Austrija, (19.400; 2001.); Maarska, (14.300; 2001.); Italija (3.500;1987.); Crna Gora (6.810; 2006.); Slovaka, (890; 2001.).

Hrvatski je slubeni jezik Republike Hrvatske jedan od tri slubena jezika Bosne i Hercegovine. Takoer, jedan je od sedam slubenih jezika AP Vojvodine (Srbija), kao i jedan od slubenih jezika Crne Gore. Lokalni idiomi hrvatskoga koriste se kao slubeni jezik u pojedinim opinama u austrijskoj saveznoj zemlji Gradiu, odnosno u talijanskoj provinciji Moliseu.Izvor: Wikipedija

Podjela hrvatskoga jezikaHrvatski jezik zajedniki naziv za sve one junoslavenske govore ili idiome i za sve na njima zasnovane pisane (knjievne) jezike kojima su se u prolosti sluili ili se danas slue Hrvati

Dijeli se na:hrvatske organske idiomehrvatski standardni jezikhrvatske substandardne idiomePodjela jezikaOrganski idiom idiom koji slui kao komunikacijski kod odreene zatvorene i homogene (ruralne) etnike zajedniceSubstandardni idiom vezan za urbanu, uglavnom intelektualiziranu sredinu; nastaje u prostoru izmeu organskih idioma i standardnog jezika. U substandardne idiome ubrajamo razgovorni jezik, dobne argone, strune argone i atrovaki govorStandardni jezik autonoman oblik jezika, svjesno normiran i polifunkcionalan, stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu

Hrvatski standardniknjievni jezikHrvatski knjievni jezikosim standardnog jezika, upotrebljava i nestandardne i supstandardne idiomejedan je od funkcionalnih stilova standardnog jezikanadreen je hrvatskom standardnom jeziku po dijakronijidio je hrvatske knjievnosti i njegove su injenice usaene u standard

Hrvatski standardni jezik u funkciji nositelja nacionalnoga kulturnoga identitetanormirani idiom koji zajednici slui u svim potrebama civilizacijenadreen je hrvatskom knjievnom jeziku sa sinkronijskog aspekta (funkc. stil, pojavnost)Obiljeja standardnog jezika

Autonomnost ne podudara se ni s jednim narjejem, on se ui; poznavanje standardnog jezika je rezultat svjesnog napora.Svjesna normiranost ureen je normom, ima svoja pravila (pravopis i gramatiku) i popis (rjenik). Normiranost jezika moe biti spontana ili planska. Polifunkcionalnost raslojen je na funkcionalne stilove jer mora biti osposobljen tako da se njime mogue sluiti u vrlo razliitim situacijama. Stabilnost u prostoru ope komunikacijsko sredstvo na cijelom teritoriju.Elastina stabilnost u vremenu dinamian; iako je u osnovi stabilan i postojan, njegova je postojanost gipka kako bi mogao udovoljavati svim novim komunikacijskim potrebama svojih govornika.

Polifunkcionalnost hrvatskog standardnog jezikaHrvatski standardni jezik je jezik hrvatske polifunkcionalne javne komunikacije. Zakonitosti standardnog jezika razliite su u svakom njegovom funkcionalnom stilu. Nesputani razvoj funkcionalnih stilova omoguuje nesputan razvoj standardnog jezika.Kao cjelina, standardni jezik je apstraktan nitko ne govori njime kao cjelinom, ve jednim od njegovih funkcionalnih stilova, kako to u odreenom trenutku zahtijeva njegova drutvena djelatnost.

Lingvistike i sociolingvistike zakonitostiJezik kao sustav podlijee lingvistikim, a jezik kao standardni jezik sociolingvistikim zakonitostima. Lingvistike su zakonitosti iskljuivo jezine, a sociolingvistike i jezine i drutvene. Jezik kao sustav neovisan je o kulturi, o knjievnosti, o civilizaciji, o vjeri ili naciji, odnosno o svemu u emu vrijednosni sud ima neku ulogu.Standardni jezik moe biti suprotstavljen jeziku kao sustavu. Kad to ne bi bilo tako, ne bi bilo ni razvoja jezika kao sustava. Jezik kao sustav mijenja se (pa i razvija) pod pritiskom standardnog jezika. Hrvatski jezik kao sustav dat e standardnom hrvatskom jeziku sve to mu je potrebno, a on e to zatim prilagoditi sebi, u skladu sa svojim zakonitostima koje nisu iskljuivo jezine.

Temeljna naela jezine pravilnostiNaelo stabilnosti: jezino je pravilnije ono to je postojano, stabilnoNaelo proirenosti: prednost treba dati onome to se ee koristiEstetsko naelo: pravilnije je ono to je ljepe (subjektivno!)Naelo svrhovitosti: pravilno je ono to je primjerenije vrsti konverzacijeNaelo autoritetnosti: pravilnije je ono to je potkrijepljeno autoritetom izvoraHrvatski standardni jezik jezina normaStandardni jezik se kao slubeni jezik upotrebljava u medijima te u dravnim i javnim slubama. Njegova osnovno obiljeje jest normiranost. Norma standardnog jezika je sustav pravila kojima se odreuje to je u standardnom jeziku pravilo, a to nije.

Hrvatski standardni jezik jezina normaJezina se norma prouava na:

pravopisnoj (ortografskoj) razini naglasnoj (ortoepskoj) razini fonolokoj razini morfolokoj razini sintaktikoj razini leksikoj razini stilistikoj raziniJezina norma na pravopisnoj raziniPostoji 5 hrvatskih pravopisa. Stjepan Babi Boidar Finka Milan Mogu, Hrvatski pravopis, Zagreb 11971. Zabranjen, pretisci: London 1972, Zagreb 1990, (dotjerano) 21994, 31995, 41996, (preraeno) 52000, 62002, 72003, 82004, 92006. Stjepan Babi Milan Mogu, Hrvatski pravopis, Zagreb 2010. Stjepan Babi Sanda Ham Milan Mogu, Hrvatski kolski pravopis, Zagreb 12005, 22008.Vladimir Ani Josip Sili, Pravopisni prirunik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 11986, 21987, 31990 (1994. povueno iz distribucije), Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Lada Badurina Ivan Markovi Kreimir Mianovi, Hrvatski pravopis, Zagreb 12007, 22008.Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,Hrvatski pravopis, Zagreb, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013.Jezina norma na naglasnoj raziniJezina norma na fonolokoj raziniesta odstupanja od norme iz razliitih razloga, najee zbog nepoznavanja norme ili namjernog odstupanja Razliito pravopisno tumaenje glasovnih promjena po pravopisimaPrimjeri:ispadanje suglasnikazadatci-zadacirefleks jata pogrijeiti-pogrjeka

Jezina norma na morfolokoj raziniJezina norma na semantikoj razinisklonidba imenicakonjugacija glagolatvorba rijeiupotreba glagolskih vremena i oblikaodnosi se na dijelove reenicesronost primjeri: doselili su se brani parjeste vi dola

Jezina norma na leksikoj razini

Jezina norma na stilistikoj razini

Strani izrazi AnglizmiGermanizmiHungarizmiTalijanizmiSrbizmiTurcizmi

Upotreba odreenog stila u pogrenoj situaciji

Malo vjebe

A.fresh-btn {BORDER-RIGHT: #ccc 1px solid; PADDING-RIGHT: 20px; BORDER-TOP: #ccc 1px solid; DISPLAY: inline; PADDING-LEFT: 20px; FONT-WEIGHT: normal; BACKGROUND: #f5f5f5; FILTER: progid:DXImageTransform.Microsoft.gradient( startColorstr='#f5f5f5', endColorstr='#eeeeee',GradientType=0 ); PADDING-BOTTOM: 6px; MARGIN: 0px 0px 20px; BORDER-LEFT: #ccc 1px solid; CURSOR: pointer; COLOR: #555; PADDING-TOP: 6px; BORDER-BOTTOM: #ccc 1px solid; ZOOM: 1; WHITE-SPACE: nowrap; -webit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; -webkit-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -moz-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -o-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); text-shadow: 0 1px 0 rgba(255,255,255, .9)}.fresh-btn {BORDER-RIGHT: #ccc 1px solid; PADDING-RIGHT: 20px; BORDER-TOP: #ccc 1px solid; DISPLAY: inline; PADDING-LEFT: 20px; FONT-WEIGHT: normal; BACKGROUND: #f5f5f5; FILTER: progid:DXImageTransform.Microsoft.gradient( startColorstr='#f5f5f5', endColorstr='#eeeeee',GradientType=0 ); PADDING-BOTTOM: 6px; MARGIN: 0px 0px 20px; BORDER-LEFT: #ccc 1px solid; CURSOR: pointer; COLOR: #555; PADDING-TOP: 6px; BORDER-BOTTOM: #ccc 1px solid; ZOOM: 1; WHITE-SPACE: nowrap; -webit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; -webkit-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -moz-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -o-box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); box-shadow: 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); text-shadow: 0 1px 0 rgba(255,255,255, .9)}A.fresh-btn:hover {COLOR: #555; TEXT-DECORATION: none}.fresh-btn:hover {COLOR: #555; TEXT-DECORATION: none}A.fresh-btn:active {TEXT-DECORATION: none; -webkit-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -moz-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -o-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1)}.fresh-btn:active {TEXT-DECORATION: none; -webkit-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -moz-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); -o-box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1); box-shadow: inset 1px 1px 3px rgba(0,0,0,0.1)}A.small.fresh-btn {PADDING-RIGHT: 10px; PADDING-LEFT: 10px; FONT-SIZE: 11px; PADDING-BOTTOM: 2px; PADDING-TOP: 2px}.small.fresh-btn {PADDING-RIGHT: 10px; PADDING-LEFT: 10px; FONT-SIZE: 11px; PADDING-BOTTOM: 2px; PADDING-TOP: 2px}A.large.fresh-btn {PADDING-RIGHT: 20px; PADDING-LEFT: 20px; FONT-SIZE: 14px; PADDING-BOTTOM: 12px; PADDING-TOP: 12px}.large.fresh-btn {PADDING-RIGHT: 20px; PADDING-LEFT: 20px; FONT-SIZE: 14px; PADDING-BOTTOM: 12px; PADDING-TOP: 12px}A.black.fresh-btn {BORDER-LEFT-COLOR: #333; BACKGROUND: #555555; FILTER: progid:DXImageTransform.Microsoft.gradient( startColorstr='#555555', endColorstr='#3d3d3d',GradientType=0 ); BORDER-BOTTOM-COLOR: #333; COLOR: #fff; BORDER-TOP-COLOR: #333; BORDER-RIGHT-COLOR: #33