1 Koordinacija sustava socijalne sigurnosti i reforme sustava ...

  • Published on
    06-Feb-2017

  • View
    221

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

  • 1

    Koordinacija sustava socijalne sigurnosti i reforme sustava socijalne sigurnosti

    IZVJEE o

    hrvatskom zakonodavstvu koje ureuje radno pravni status radnika migranata (iz EU i treih drava) te pravima koja proizlaze iz njihovog radno pravnog statusa (njihovim socijalnim pravima) u odnosu

    na pravnu steevinu EU

    Autori:

    prof. dr. Iris Goldner Lang Katedra za europsko javno pravo, Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu

    mr.sc. Ivana Vukorepa

    Katedra za radon i socijalno pravo, Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu

    Listopad, 2010

  • 2

    Sadraj

    1. UVOD................................................................................................................................................................. 3

    2. EU DRAVLJANI.................................................................................................................................................. 5

    2.1. ULAZAK, BORAVAK I PRAVO NA ZAPOSLENJE I SAMOZAPOLJAVANJE...................................................................................5

    2.2. JAVNA SLUBA ........................................................................................................................................................5

    2.3. OPRAVDANJA S OSNOVA JAVNOG PORETKA, JAVNE SIGURNOSTI I JAVNOG ZDRAVLJA..............................................................6

    2.4. UVJET POZNAVANJA JEZIKA ........................................................................................................................................7

    2. 5. SPAJANJE OBITELJI...................................................................................................................................................7

    2.6. ZABRANA DISKRIMINACIJE .........................................................................................................................................8

    2.7. JEDNAKO POSTUPANJE SOCIJALNA DAVANJA ...............................................................................................................9

    2.8. ZATITA DODATNIH MIROVINSKIH PRAVA ....................................................................................................................10

    2.9. KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI ..........................................................................................................10

    3. DRAVLJANI TREIH DRAVA........................................................................................................................... 12

    3.1. ULAZAK, BORAVAK I PRAVO NA ZAPOSLENJE I SAMOZAPOLJAVANJE.................................................................................12

    3. 2. JAVNA SLUBA......................................................................................................................................................13

    3.3. OPRAVDANJE JAVNOG PORETKA, JAVNE SIGURNOSTI I JAVNOG ZDRAVLJA ..........................................................................13

    3.4. UVJET POZNAVANJA JEZIKA ......................................................................................................................................13

    3. 5. SPAJANJE OBITELJI.................................................................................................................................................13

    3.6. JEDNAKO POSTUPANJE............................................................................................................................................14

    3.7. KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI ..........................................................................................................14

  • 3

    1. Uvod

    U okviru programa Koordinacija sustava socijalne sigurnosti i reforme sustava socijalne sigurnosti koji provode Vijee Europe u suradnji sa Europskom komisijom, strunjaci iz vie drava su bili zamoljeni pripremiti pravnu analizu zakonodavstva koje regulira radno pravni status radnika migranata te pravima koja proizlaze iz njihovog radno pravnog statusa. Stoga su Ivana Vukorepa u suradnji sa Iris Goldner Lang pripremili ovo izvjee koje analizira hrvatsko zakonodavstvo koje ureuje radno pravni status radnika migranata (iz EU i treih drava) te pravima koja proizlaze iz njihovog radno pravnog statusa (njihovim socijalnim pravima) u odnosu na pravnu steevinu EU.

    Ovaj tekst je odraz osobnih zakljuaka imenovanih strunjaka. Naime, Iris Goldner Lang i Ivana Vukorepa sudjeluju u radu nekoliko radnih skupina za pripremu pregovora u pojedinim poglavljima pravne steevine EU u Pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Meutim, stavovi izraeni u ovom izvjeu su iskljuiva odgovornost autora te ne predstavljaju slubeno stajalite Republike Hrvatske u pregovorima sa Europskom unijom.

    Imajui na umu zadatak koji nam je dalo Vijee Europe te svrhu Programa, ovo izvjee obuhvaa samo analizu ekonomski aktivnih osoba (radnika, ukljuujui i traitelje zaposlenja, te samozaposlenih osoba). tovie, uzimajui u obzir taenu ogranienu duinu izvjea, autori obrauju samo glavna pitanja te naglaavaju najvanije sugestije koje smatraju da bi hrvatska tijela vlasti trebala uzeti u razmatranje. U promiljanjima i zakljucima analizirani su i uzeti u obzir sljedei propisi:

    EU propisi

    Ugovor o funkcioniranju EU, l. 45-48, 56-57 (bivi l. 39-41, 49-50 Ugovora o Europskoj zajednici)

    Uredba Vijea (EEZ) br. 1612/68 od 15. listopada 1968. o slobodi kretanja radnika unutar Zajednice (OJ L 257 19.10.1968 str. 2)

    Direktiva Europskog parlamenta i Vijea 2004/38/EZ od 29. travnja 2004. o pravu graana Unije i lanova njihove obitelji da se slobodno kreu i borave na teritoriju drava lanica koja doopunjava Uredbu (EEZ) br. 1612/68 i ukida Direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/ /EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/ EEZ (tekst sa znaajem za Europski gospodarski prostor) (OJ L 158, 30.4.2004, str. 77123)

    Direktiva Vijea 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (OJ L 251, 3.10.2003, st. 1218)

    Direktiva Vijea 2003/109/EZ od 25. studenog 2003. o status dravljana treih drava koji imaju stalni boravak (OJ L 16, 23.1.2004, str. 4453)

    Direktiva Vijea 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak dravljana treih drava u svrhu znanstvenoga istraivanja (OJ L 289, 3.11.2005, str. 1522)

    Direktiva Vijea 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima za ulazak i boravak dravljana treih drava u svrhu zapoljavanja visoko kvalificiranih osoba (OJ L 155, 18.6.2009, str. 1729)

    Direktiva Europskog parlamenta i Vijea 2009/52/EZ od 18. lipnja 2009. kojom se propisuju najnii standardi za sankcije i mjere protiv poslodavaca dravljana treih drava na ilegalnom boravku (OJ L 168, 30.6.2009, str. 2432)

    Direktiva Vijea 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zatiti dodatnih mirovinskih prava zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreu unutar Zajednice (OJ L 209, 25.7.1998, str. 4649)

    Uredba Vijea (EZ) br. 859/2003 od 14. svibnja 2003. koja proiruje odredbe Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72 na dravljane treih drava koji nisu pokriveni tim odredbama samo zbog svojeg dravljanstva (OJ L 124, 20.5.2003, str. 13)

  • 4

    Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EZ) br. 883/2004 od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst sa znaajem za Europski gospodarski prostor i vicarsku, OJ L 166, 30.4.2004, str. 1123)

    Uredba Europskog parlamenta i Vijea (EZ) br. 987/2009 od 16. rujna 2009. koja uspostavlja postupak za provedbu Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst sa znaajem za Europski gospodarski prostor i vicarsku, OJ L 284, 30.10.2009, p. 142)

    Hrvatski propisi

    Zakon o strancima (NN br. 79/07, 36/09);

    Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08);

    Zakon o upravnim pristojbama (NN br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10);

    Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN br. 80/08, 94/09, 121/10);

    Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10);

    Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN br. 85/06, 150/08, 71/10);

    Zakon o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (NN br. 85/06 i 67/08);

    Zakon o doprinosima (NN br. 84/08, 152/08, 94/09);

    Zakon o zdravstvenoj zatiti stranaca u Republici Hrvatskoj (NN br. 114/97);

    Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN br. 85/08 i 110/08);

    Zakon o doplatku za djecu (NN br. 94/01, 138/06, 107/07 i 37/08);

    Zakon o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10);

    Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN br. 49/99, 63/00, 103/03, 177/04, 71/07, zajedno sa zadnjim izmjenama i dopunama koje su usvojene 22. listopada 2010., ali nisu objavljene u NN do zavretka pisanja ovog izvjea);

    Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje (NN 106/99, 63/00, 107/07);

    Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN br. 121/03, 48/05, 85/06, 117/08);

    Zakon o lijenitvu (NN br. 121/03, 117/08);

    Zakon o ljekarnitvu (NN br. 121/03, 142/06, 35/08, 117/08);

    Zakon o medicinsko-biokemiskoj djelatnosti (NN br. 121/03, 117/08);

    Zakon o osnovnom kolstvu (NN br. 59/90, 27/93, 7/96, 59/01, 114/01, 69/03 proieni tekst, 76/05);

    Pravilnik o pravima, uvjetima i nainu koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu (NN 50/09, 118/09).

  • 5

    2. EU dravljani

    2.1. Ulazak, boravak i pravo na zaposlenje i samozapoljavanje

    Ulazak, boravak i rad graana EU i lanova njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj ureeno je Glavom XI Zakona o strancima. Prema l. 156(4) i l. 219. Zakona o strancima, od datuma hrvatskog ulaska u EU, graani EU i lanovi njihovih obitelji moi e raditi i pruati usluge u Republici Hrvatskoj bez radne i poslovne dozvole. Ostali stranci e i dalje trebati radnu i poslovnu dozvolu. Takvo postupanje s radnicima migrantima koji su dravljani drava lanica EU, u odnosu na tree dravljane, u skladu je s odredbama o slobodi kretanja radnika iz Ugovora o funkcioniranju EU, Direktivom 2004/38 (o pravu graana Unije i lanova njihovih obitelji na slobodu kretanja i boravka na teritoriju drava lanica) i sudskom praksom Europskog suda.

    Meutim, predlae se izmjena l. 158. Zakona o strancima, kojim se ureuje rok za prijavu za graane EU koji u Republici Hrvatskoj ele boraviti dulje od tri mjeseca. Prema l. 8. Direktive 2004/38, rok za prijavu ne moe biti krai od tri mjeseca od trenutka dolaska. Iz ovog razloga l. 158. Zakona o strancima moe se izmijeniti navodom da graanin EU mora prijaviti privremeni boravak prije isteka odreenog broja dana (npr. sedam) nakon proteka prva tri mjeseca boravka. Nadalje, trebalo bi se navesti da zbog nepotivanja zahtjeva za prijavom privremenog boravka dotina osoba moe biti podlona proporcionalnim i nediskriminatornim sankcijama. Ono ne moe dovesti do protjerivanja iz Hrvatske, ve sankcija mora biti razmjerna prekraju (npr. usporediva sa situacijom kada hrvatski dravljanin ne prijavi promjenu boravka na vrijeme).

    Nadalje, Hrvatski zavod za zapoljavanje mora biti svjestan injenice da, u sluaju da radno mjesto ne moe biti popunjeno s domaeg trita rada, zavod za zapoljavanje bit e obvezan obavijestiti nadleni zavod za zapoljavanje druge drave lanice, koji je naveo da u istoj struci ima slobodnu radnu snagu (vidi Dio II Uredbe 1612/68 o slobodi kretanja radnika u Zajednici). Navedeni zavod e onda Hvatskom zavodu za zapoljavanje proslijediti detalje o odgovarajuim prijavama. Hrvatski zavod za zapoljavanje bit e obvezan predati takve prijave poslodavcima s istim pravom prvenstva kao i kod domaih dravljana u odnosu na dravljane treih drava. Obavijest o slobodnim radnim mjestima bit e poslana treim dravama samo ukoliko Hrvatski zavod za zapoljavanje smatra da za struke koje odgovaraju navedenim radnim mjestima nema dovoljno slobodnih radnika koji su dravljani drava lanica. Budui da hrvatsko zakonodavstvo nije suprotno navedenom postupku, a navedene odredbe EU su izravno primjenjive i ne trebaju se implementirati, nije potrebno usklaivanje.

    Na kraju, treba napomenuti da l. 182. Zakona o strancima nije suprotan Direktivi 2004/38, posebno njenom l. 14(3). Temeljem l. 182. Zakona o strancima, graani EU i lanovi njihovih obitelji, koji nemaju dovoljna sredstva za uzdravanje tijekom svog boravka u Republici Hrvatskoj, nee biti protjerani pod uvjetom da je graanin EU radnik ili samozaposlena osoba u Hrvatskoj ili pod uvjetom da je uao u Hrvatsku s namjerom zapoljavanja i moe dokazati da nastavlja aktivno traiti posao i opravdano se moe pretpostaviti da e se zaposliti. Zato se, u svrhu ovog izvjea koje obuhvaa radnike migrante, moe zakljuiti da se uvjet dovoljnih sredstava za uzdravanje ne primjenjuje na radnike u okviru njihove definicije prava EU. S druge strane, hrvatske vlasti moraju biti svjesne injenice da, temeljem l. 14(3) Direktive 2004/38, mjera protjerivanja iz drave ne moe biti automatska posljedica injenice to je graanin EU ili lan njegove obitelji zatraio socijalnu pomo drave lanice domaina.

    2.2. Javna sluba

    Sukladno l. 45(4) Ugovora o funkcioniranju EU, sloboda kretanja radnika u EU ne primjenjuje se na zapoljavanje u javnoj slubi. S druge strane, l. 48(2) hrvatskog Zakona o dravnim slubenicima

  • 6

    propisuje da je zapoljavanje stranaca u hrvatskoj dravnoj slubi mogue uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose. Ono je takoer podlono odredbama Zakona o strancima. To znai da e, nakon hrvatskog pristupanja EU, graani EU koji ele raditi u hrvatskoj javnoj slubi i, time, obavljati odreene dravne ili javne ovlasti, to moi pod uvjetom da su dobili prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave i dozvolu za privremeni boravak u svrhu rada, dok e dravljani treih drava, osim navedenog, takoer trebati i radnu dozvolu.

    Popis radnih mjesta navedenih u l. 3. Zakona o dravnim slubenicima predstavlja izvrenje dravnih ovlasti ili zatitu opih dravnih interesa. Treba naglasiti da injenica da je zapoljavanje stranaca mogue za sva radna mjesta u hrvatskoj dravnoj slubi, uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose, omoguuje individualan pristup od sluaja do sluaja. Prilikom odluivanja da li odreeno radno mjesto u praksi ulazi u izuzetak javne slube ili ne, hrvatske vlasti bi trebale primjenjivati funkcionalni pristup i osloniti se na logiku primjenjenu u sudskoj praksi Europskog suda koji je naveo da su radna mjesta u javnoj slubi ona mjesta koja ukljuuju izravno ili neizravno sudjelovanje u izvravanju ovlasti dodijeljenih javnim pravom i obveza predvienih za ouvanje opih interesa drave ili drugih javnih vlasti.

    Za razliku od dravnih slubenika, posao namjetenika (l. 3. Zakona o dravnim slubenicima) ne ukljuuje izvravanje dravnih vlasti i ne slui za zatitu opih dravnih interesa. Zato stranci koji se ele zaposliti u...