10. Rijeni Promet

  • Published on
    28-Oct-2015

  • View
    33

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

10. Rijeni Promet

Transcript

  • RIJENI PROMET

  • UNUTARNJA PLOVIDBA

    Unutarnja plovidba (eng. Inland Navigation) podrazumijeva plovidbu odnosno prijevoz koji se odvija unutarnjim plovnim putovima: rijekama, kanalima i jezerima.

    Vodeni putovi unutarnje plovidbe imaju veliko gospodarsko znaenja, ali na svim kontinentima ta plovidba nije dovoljno razvijena.

  • POVIJESNI RAZVOJ

    Plovidba rijekama poela je znatno prije nego plovidba morem. Plovidba rijekama na naem podruju odvijala se tijekom cijelog povijesnog razvoja pa se tako u grkoj mitologiji spominje plovidba Dunavom u mitu o argonautima.

    Poetkom moderne parne plovidbe smatra se plovidba parabroda Clermont 1807. godine na rijeci Hudson, izmeu New Yorka i Albanyja.

    U Europi je prvi parabrod plovio 1816. godine, a na Dunavu 1810. godine; a u Hrvatskoj se poetkom moderne parne plovidbe smatra 1843. godina kada je osnovano Cesarsko kraljevsko privilegirano parbrodarsko posavsko-pokupsko drutvo sa sjeditem u Sisku.

    Prvo hrvatsko rijeno brodarstvo osnovano je 1952. godine pod nazivom Rijena plovidba Hrvatske sa sjeditem u Vukovaru. Godinu dana kasnije mijenja ime u Dunavski Llyod Sisak koji egzistira i danas.

  • PLOVNI PUTOVI

    Pod pojmom plovnog puta podrazumijeva se pojas na unutarnjim vodama odreene dubine, irine propisanih gabarita, koji je ureen, obiljeen i otvoren za plovidbu.

    Da bi se osigurala sigurnost plovidbe na plovnim putovima potrebno je poduzeti itav niz mjera za ostvarenje te sigurnosti kao:

    1. Odravanje i poboljanje uvjeta plovidbe;

    2. Izgradnja brodskih prevodnica, brana, zimovnika, sidrita;

    3. Postavljanje ureaja za obiljeavanje i signalizaciju (obalni i plovni signali i oznake, optiki i radarski ureaji i oznake).

  • OBILJEJA I PERSPEKTIVE RIJENOG PROMETA Rijeni promet ima prednost u odnosu na druge kopnene naine prijevoza

    s obzirom na kapacitet i atraktivnost cijene prijevoza. Da bi se unaprijedila pouzdanost rijenog prometa vrlo je vano da se

    vodnim putovima osigura plovidba prema zahtjevima klase. Unutarnja plovidba spada u naine prijevoza koji se smatraju najmanje

    tetnim za okoli bilo da se radi o rizicima direktnog oneienja bilo da se radi o eksternim trokovima koje prometni sustav generira, a koji nisu ukljueni u cijenu transporta.

    Prosjeni relativni trokovi izgradnje i odravanja infrastrukture vodnih putova vei su od trokova cestovne, a manji od trokova eljeznike infrastrukture, ali su eksterni trokovi najnii.

    Doprinos unutarnje plovidbe odrivom razvitku oituje se kroz niski postotak emisija otrovnih spojeva u atmosferu, ekonominost koritenja neobnovljivih izvora energije te kontinuiranim unapreenjem i ulaganjima u sigurnost prometa.

    Na nadolazeim grafikonima moe se uoiti kako rijeni promet ima najbolji odnos uloeno/dobiveno odnosno s istom koliinom energije po toni prevezenog tereta moe se prevaliti najdui put.

  • DOKUMENTI U RIJENOM PROMETU

    Teretni list

    Teretnica

  • TERETNICA

  • TERETNI LIST

  • KONVENCIJE U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

    Konvencije s obzirom na sadraje mogu biti:

    1. Javnopravne- one kojima se ureuje reim plovidbe na unutarnjim vodama,

    2. Privatnopravne- one kojima se ureuju imovinskopravni odnosi i utvruju uvjeti pod kojima se plovidba odvija.

    1815. godine je na Bekom kongresu o miru usvojeno naelo slobodne plovidbe brodovima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost rijekama koje protjeu kroz nekoliko zemalja ili im se ue nalazi u nekom moru.

    18.08.1948. godine donesena je Meunarodna konvencija o reimu plovidbe Dunavom koja proglaava slobodu plovidbe na Dunavu dravljanima, trgovakim brodovima i robi svih drava na bazi ravnopravnosti u pogledu lukih taksi kao i u pogledu uvjeta trgovake plovidbe od Ulma do Crnog mora.

  • KONVENCIJE U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

    17.10.1968. godine donesena je Revidirana konvencija o plovidbi na Rajni.

    27.10.1956. godine donesena je Konvencija o plovidbi rijekom Mosel.

    Znaajnije su i tzv. privatnopravne konvencije:

    1. Konvencija o upisivanju brodova unutarnje plovidbe (25.01.1965.),

    2. Konvencija o izjednaenju nekih pravila u predmetu sudara brodova unutarnje plovidbe (15.03.1960.),

    3. Konvencija o ogranienju odgovornosti brodara unutarnje plovidbe (15.03.1973.),

    4. Konvencija o badarenju plovila unutarnje plovidbe (15.02.1966.)

    19.01.1996. u enevi je donesen Europski ugovor o glavnim plovnim putovima od meunarodnog znaaja (European Agreement on main Inland Waterways of Internationale Importance- AGN)

    02.10.2000. godine u Budimpeti je donesena Konvencija o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima.

  • EUROPSKA MREA UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA

    Mrea europskih vodnih putova prostorno je nejednako rasporeena i razvijena tako da je u zemljama Zapadne Europe (Benelux, Njemaka) gustoa i razvijenost mree velika dok na istoku europe to nije sluaj.

    Mrea europskih vodnih putova definirana je 1996. godine u Genevi kada je donesen Europski ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meunarodnog znaenja (AGN).

    itava duina unutarnjih plovnih putova u Europi koji se koriste za prijevoz i plovidbu iznosi otprilike 29 000 kilometara.

    Najvei problem u koritenju vodnog puta za transport predstavljaju uska grla sa znatno smanjenim plovnim putem kao i velika godinja fluktuacija vodostaja.

    Kritini dijelovi najizrazitiji su u podruju bavarske prevlake, tzv. Gornjeg dunava; dok je u Hrvatskoj najkritiniji dio oko podruka Kopakog rita.

  • GUSTOA MREE VODNIH PUTOVA PO POJEDINIM ZEMLJAMA

  • KLASIFIKACIJA VODNOG PUTA I POUZDANOST PLOVIDBE

    Opi parametri za odreivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi odreeni su UN/ECE klasifikacijom vodnih putova iz 1992. godine, a koja je prihvaena AGN ugovorom iz 1996. godine.

    Glavni parametri za odreivanje klase vodnih putova: 1. Duljina plovila (konvoja), 2. irina plovila (konvoja), 3. Gaz plovila (konvoja), 4. Nosivost plovila (konvoja) 5. Slobodna visina ispod mosta. Za svaku klasu vodnog puta mora biti osigurana sigurna plovidba

    mjerodavnog teretnog plovila pod punim gazom kroz 240 dana u godini. Plovidba na meunarodnim vodnim putovima mora biti osigurana cijelu godinu, osim u ledenom razdoblju, uz smanjeni gaz od 1.2 metara.

  • LUKI SUSTAV NA EUROPSKIM VODNIM PUTOVIMA

    Trenutno u Europi djeluje 334 tzv. E-luke (osiguran smjetaj na vodnom putu, nazivni kapacitet od bar 0.5 milijuna tona godinje, mogunost rukovanja standardnim kontejnerima, dovoljno prostora za razvitak komplementarnih djelatnosti) od ega je locirano 45% locirano na Rajni te oko 13.5% na Dunavu.

    Zbog dobre povezanosti europskih luka s cestama i eljeznikim linijama, unutarnja plovidba postaje okosnica intermodalnog prometa u Europi.

    Udio rijenog prometa u ukupnom transportnom sektoru iznosi 7% ostvarenog transportnog uinka.

  • KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

  • KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

  • KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

  • KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

    Ideja spajanja Rajne i Dunave vue svoje korijene jo iz daleke prolosti. Franaki car Karlo Veliki ve je 793. godine pokuao spojiti ta dva plovidbena podruja.

    Rajna i Dunav uspjeno su spojeni 1992. godine. Cjelokupna duina kanala iznosi 677 km. Najvei je i najznaajniji objekt izgraen na dunavskom plovnom putu.

    Otvaranjem ovog kanala otvoren je 3500 km dug plovni put od rumunjske luke Constanza do nizozemskog Roterrdama.

  • TIPOVI LUKA

    S obzirom na specifine uloge, aktivnosti i posebne usluge koje pruaju mogu se izdvojiti 4 razliita tipa rijenih luka:

    1. Konvencionalne rijene luke- pruaju svoje prekrcajne usluge s broda na obalu iskljuivo rijenim plovilima (koriste LO-LO prekrcajnu tehnologiju),

    2. Rijeno-morske luke- rijene luke na glavnim plovnim putovima ECE klase koje pruaju usluge vodnog prekrcaja i rijenim i rijeno-morskim plovilima,

    3. Luke na otvorenom moru sa znaajnom ulogom u uslugama unutarnje plovidbe- suelje svih sredstava unutarnjeg prijevoza i pomorskog prijevoza,

    4. Specijalizirane rijene luke- pruaju samo posebne usluge ili veinom koriste nekonvencionalne tehnologije u prekrcaju i/ili u drugim aktivnostima.

  • VANOST RIJENIH PROMETNIH PRAVACA U EUROPI

  • UNUTARNJA PLOVIDBA U HRVATSKOJ

    Hrvatska je preteno jadranska i mediteranska zemlja, meutim ona je isto tako i podunavska zemlja to se ne smije podcijeniti jer takav geostrateki poloaj omoguava razvitak intermodalnog transporta i povezivanje srednje i zapadne Europe s Jadranom preko unutarnjih vodnih putova, rijenih i morskih luka.

    Mrea unutarnjih vodnih putova predstavlja znaajan, ali istovremeno potpuno neiskoriten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.

    Cjelokupnu politiku razvitka vodnih putova treba usmjeriti u 2 osnovna

    smjera: 1. Postizanje vee konkurentnosti i kvalitete postojee mree unutarnjih

    vodnih putova (kvalitetnije odravanje, uklanjanje uskih grla, tehnoloka modernizacija sustava obiljeavanja i plovidbene signalizacije);

    2. Ostvarivanje bre i skladnije izgradnje vodnih putova europskog standarda, u sklopu TEN-T mree (Transeuropska transportna mrea) sukladno naelima europske prometne politike.

  • VODNI PUTOVI Zakonska regulativa u podruju vodnih putova i luka unutarnjih voda obuhvaena

    je Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda koji je donesen 2007. godine te nizom podzakonskih akata.

    Temeljem zakona upravljanje vodnim putovima ostvaruje se kontinuiranim i nesmetanim obavljanjem javne slube.

    Javnu slubu na temelju javnih ovlasti obavlja Agencija za vodne putove. Javna sluba obuhvaa sljedee p