11 Socijalni i Moralni Razvoj 3 Do 6 Godina

  • Published on
    28-Dec-2015

  • View
    21

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

i

Transcript

  • Socijalni razvoj

  • Socijalni razvoj omoguuje sticanje socijalne zrelosti u socijalnim odnosima, koji se ostvaruju procesom uenja u tenji da se ovjek prilagodi grupnim standardima, a odvija se kroz proces socijalizacije. Zvonarevi (1989.) definira socijalizaciju kao proces u toku koje individuum interakcijom sa svojom socijalnom sredinom usvaja znanja, vjetine, navike, stavove, vrijednosti i druge spoznaje, koje su joj potrebne za uspjeno funkcioniranje u sredini u kojoj ivi. Proces socijalizacije se odvija kroz tri primarna procesa imitaciju, sugestiju i identifikaciju.

  • Djeca u predkolskoj dobi imaju mogunosti i zadatak da naue koji su to prikladni i dozvoljeni naini ponaanja, a koji nisu, koje norme treba potovati, kao zbog ega bivaju kanjavani, a zbog ega nagraivani. Prikladan socijalni razvoj zahtijeva poznavanje i razumijevanje normi, pravila i vrijednosti zajednice u kojoj pojedinac ivi, kao i ovladavanje umijeima nunim za djelotvornu interakciju unutar te zajednice. Dijete koje to uspije razvilo je vjetine socijalne kompetencije. Hoe li dijete biti socijalno kompetentno ili ne zavisi o sposobnosti regulacije emocija, poznavanju i razumijevanju okoline, socijalnim vjetinama i njegovoj sposobnosti da se ponaa u skladu sa tim spoznajama.

  • U procesu socijalizacije djeca esto ue socijalne vjetine od modela iz svoje okoline, a ti modeli, odnosno akteri od i preko kojih djeca usvajaju moralne norme i naine ponaanja u literaturi se nazivaju agensi socijalizacije.U literaturi se najee sreu kao agensi socijalizacije u prvom redu porodica, zatim vrnjaci, vrti i kola, sredstva masovne komunikacij, te razliite uloge i vjerske institucije i naravno drutvo u cjelini. Takoer i igra je znaajna komponenta socijalizacije, jer njome ne samo da doseemo ono to nam je dato ljudskom prirodom, nego i ono to nam je kulturom zadano (prema Duran, 1995.)

  • Specifinosti socijalnog razvoja u odnosu na dob

  • Djeca od pet ili est godina, kada polaze u kolu, postaju nevjerovatno drutvena. Oni tada formiraju prijateljstva, koja se vie temelje na tome s kim se igraju i na geografskim odlikama blizine stanovanja djeteta, nego na osobinama linosti. Petogodinjaci nastoje da se igraju u malim grupama i obino su kooperativni. Jo uvijek su grupe djece mjeovite po spolnoj strukturi. Ve estogodinjaci postaju asertivniji i ponekad imaju zapovjedniki ton. Vole da prave pravila i prilino su dogmatini u slijeenju tih pravila. Takoer i mijenjaju pravila i znaju poeti ogovarati nekoga ko ne potuje pravila.

  • U prilog dobnim razlikama u socijalnim razvoju, odnosno u razliitosti socijalnih interakcija govore i vrste igre koje su zastupljene na razliitim uzrasnim skupinama. Pa tako Hwang i Nilsson (2000.) navode klasifikaciju igara koju je dala Mildred Parten 30-tih godina prolog vijeka, a koja razlikuje pet razliitih tipova igara:Pojedinana igra kada se djeca igraju sama sa sobom, naizgled nesvjesna druge djece, koja se igraju u blizini; Gledateljska igra kada jedna djeca gledaju kako se druga djeca igraju, najuobiajenija je za djecu od dvije godine;Paralelna igra kada se djeca igraju jedna kraj drugih, na gotovo isti nain i sa gotovo istim igrakama, ali ne jedna sa drugima, odnosno nema interakcije;Asocijativna igra gdje dolazi do interakcije meu djecom, mogu upotrebljavati iste igrake, ali kao da ne uestvuju u istoj igri, javlja se od pete godine;Igra sa saradnjom kada se djeca igraju zajedno i kada postoji uzajamnost.

  • Jedan od naina klasifikacije igara prema drutvenoj organizaciji igre daju Vasta i sar. (1997.), prema kojoj se igre dijele na:Promatranje gledanje drugih kako se igraju bez ukljuivanja drugih u igru, karakteristina za dvo- i trogodinjake;Samostalna igra nezavisno igranje bez pokuaja pribliavanja drugoj djeci, karakteristina za dvo- i trogodinjake;Usporedna igra igranje pokraj druge djece sa slinim materijalnom, ali bez saradnje, karakteristina za tro- i etverogodinjake;Povezujua igra igra sa drugom djecom neeg svima bliskog, ali bez podjele rada ili podreenosti nekom opem cilju, javlja se u oko pete godine ivota;Saradnika igra igranje u grupi koja je stvorena radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja nekog cilja, gdje su postpci pojedinih lanova usklaeni radi ostvarivanja zajednikog cilja.

  • Trea klasifikacija igara, takoer prema Hwangu i Nilssonu (2000.) govori o tome da postoji sedam tipova igara, koje se takoer javljaju na razliitim uzrastima, ovisno o socijalnoj i kognitivnoj zrelosti djece. Pa tako postoje:Osjetilna igra javlja se najranije i vezana je za manipuliranje predmetima,Funkcionalna igra karakteristina za period od 6 do 12 mjeseci, kada se dijete igra sa svojim tijelom, i ova igra je vezana za nove funkcije koje kod djeteta sazrijevaju motirike, osjetne i perceptivne (Duran, 1995.),Igra sa koritenjem simbola ili igra pretvaranja za koju je nuno i odreeno kognitivno sazrijevanje, a javlja se u dobi izmeu druge i tree godine ivota, a manifestuje se u smislu ponavljanja nekih svakodnevnih dogaaja u smislu realistinih igara. Zajednika igra koja je takoer karakteristika za ovaj period, a u kojoj se djeca igraju zajedno sa drugom djecom i gdje postoji i odreena interakcija, koja traje kratko, jednostavna je i koja najee zavri instrumentalnom agresijom ili konfliktima;Igra u kojoj djeca imaju razliite uloge su igre koje zahtijevaju vii oblik saradnje sa drugom djecom pretvarajui se i igrajui razliite ivotne uloge.Konstrukcijske igre djeca prave ili grade predmete od kockica i javlja se u dobi od etiri ili pet godina, a u ovom periodu igrake imaju simbolike funkcije, odnosno predmeti dobijaju znaenja koja nemaju u stvarnosti, to je ponovno omogueno kognitivnim razvojem djeteta;Igre s pravilima pred poetak kolske dobi, u skladu sa procesom socijalizacije i kognitivnim razvojem, dijete je u stanju pratiti odreena pravila i slijediti ih skupa sa svojom skupinom vrnjaka. Prekriti pravilo je pogreno, ali u stanju su i da mijenjaju pravila u skladu sa odlukama veine u grupi.

  • Razliite klasifikacije igara govore u prilog tome da se igre mogu podijeliti unutar razliitih kriterija. Meutim, treba imati na umu da slijed pojavljivanja igara ne prati neki zakonomjerni proces u smislu da sva djeca moraju proi sve faze igara, kao ni to da pojava jedne vrste igre ne negira postojanje i zastupljenost nekog od niih oblika igara kod nekog djeteta. Tako kod djeteta od pet ili est godina nalazimo i igre pretvaranja, odnosno igru uloga, koje su odraz doivljenog u svakodnevnom ivotu, zatim igre s pravilima, ali i funkcionalne igre u kojima dijete provjerava svoju spretnost na razliitim spravama na igralitu, te konstruktivne igre gradnje u kojima ima mogunosti planiranja i konstrukcije razliitih objekata. Dijete se u ovoj dobi igra jo uvijek i samo i sa drugima, dok ve sa polaskom u kolu dijete preferira igre koje imaju drutveni karakter, mada ponekad osjeti potrebu i da se osami i uiva u samostalnoj igri. Dijete od est ili sedam godina obogauje igru svojim stvaralatvom, igre traju po nekoliko sati i esto se obogauju i ponavljaju danima.

  • Moralni razvoj

  • Moralni razvojNajvei izazov djetinjstva jeste shvatiti kako svijet zapravo funkcionira, tj. nauiti pravila igre.Postoje dvije skupine drutvenih pravila:Moralna pravila tite dobrobit pojedinca i osigurava njihova prava, te odreuju ta je poteno, a ta ne.Drutvene norme koje odreuju svakodnevne postupke i odravaju red u drutvu.

  • Moralni razvojSavremena istraivanja moralnog razvoja mogu se svrstati u dvije skupine:Istraivai usmjereni na moralno ponaanje nastoje objasniti djeije postupke zato djeca kradu i sl.Istraivai koje zanima moralno rasuivanje prouavaju nain djeijeg razmiljanja o vlastitim i tuim postupcima.

  • Moralni razvoj je aspekt socijalnog razvoja u smislu interiorizacije moralnih normi koje se stiu procesom socijalizaicije, a u emocionalnom smislu se ogleda emocionalnim reakcijama ugode, odnosno neugode kada se moralne norme potuju, ili ne potuju.

  • U predkolskom dobu dijete od odraslih ui ta je dobro, a ta loe. Ono to ui, kako je ve spomenuto unutar svoje porodice, u prvom redu od roditelja, zbog ega je jako vano da i roditelji vode rauna da budu dobar primjer svojoj djecu. Sa djecom je vano i razgovarati kroz moralne pouke koje treba da se odnose na konkretne situacije. Prvi i najosnovniji faktor za usvajanje moralnih normi jesu roditelji, meutim, u kasnijim godinama na razvoj moralnosti i na usvajanje socijalnih vrijednosti kod djece djeluju i kola, ali i vrnjaci. Moralni razvoj podrazumijeva zapravo razvoj karaktera kod djeteta, iako se o karakteru kod ovako malog djeteta jo ne moe govoriti u pravom smislu te rijei, ali se moe govoriti o karakternim crtama budueg ovjeka.

  • Djeca u dobi od pete do sedme godine nalaze se u fazi moralnog realizma po osnovu kojeg:neprihvatljivim djelima pripisuju objektivnu odgovornost (pri procjeni moralnih situacija uzimaju u obzir fizike posljedice nekog postupka neovisno o motivima poinitelja), u procjeni postupaka koriste naelo bezuvjetne pravde (vrsto vjeruju u nepovredljivost pravila i smatraju da e svako krenje pravila biti kanjeno, bez obzira je li otkriveno ili ne), smatraju da su pravila nametnuta od vanjskih autoriteta objektivno postojea, apsolutna i nepromjenljiva, sposobni su koristiti pravednost kao naelo raspodjele nagrade (prema Starc i sar. 2004.).

  • Sedmogodinjaci i osmogodinjaci su spremni da preuzmu odgovornost i prihvate posljedice svojih akcija, ali esto okrivljavaju druge za ono to im se dogodilo, pa ak nekad izmiljaju prie da bi obrazloili svoje postupke. Djeca u ovoj dobi razvijaju osjeanja pravednosti prema drugima, te osjeanja prijateljstva i odgovornosti prema drugovima.U kontekstu moralnog razvoja, razvija se i savjest. Djeca razlikuju dobro od loeg, i mogu biti rigidni u term