1986 Kiklop - Cyclops (1986)

  • Published on
    07-Aug-2015

  • View
    51

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

Clive Cussler

Kiklop

Posveeno stotinama Amerikanaca izgubljenih s Leopoldvilleom na boinu veer 1944. kraj Cherburga u Francuskoj. Zaboravili su ih mnogi, sjea ih se nekolicina.

Prolog 9. oujka 1918. Karipsko more Kiklop je imao manje od sata ivota. Za etrdeset osam minuta postat e masovna grobnica za svojih 3089 putnika i lanova posade bila je to tragedija nepredviena i najzlokobnijim slutnjama, na praznom moru pod kristalno jasnim nebom. ak i galebovi koji su letjeli za njim prethodnog tjedna lebdjeli su s mirnom nezainteresiranou, dok su njihovi otri instinkti bili otupljeni lijepim vremenom. Pojavio se lagani vjetri s jugoistoka koji je jedva zanjihao ameriku zastavu na krmi. U tri i trideset ujutro, veina lanova posade izvan dunosti i putnika spavala je. Nekolicina, ne mogavi zaspati na tekoj vruini pasata, stajala je na gornjoj palubi, naslonjena na ogradu, promatrajui kako se pramac itei podie na visokim valovima. inilo se da se velika morska struja kretala ispod glatke povrine, dok je u dubini jaala masivna sila. U kormilarnici Kiklopa, porunik John Church prazno je zurio kroz jedan od velikih krunih otvora. Imao je smjenu od ponoi do etiri sata, i jedva se odravao u budnom stanju. Nejasno je primijetio poveanje visine valova, ali sve dok su bili iroko razmaknuti, a njihovi nagibi blagi, nije imao razloga smanjiti brzinu. Guran laganom strujom, teko natovareni brod za prijevoz ugljena kretao se brzinom od samo devet vorova. Strojevima je bio nuno potreban servis, i sada je radio samo jedan, lijevi motor. Ubrzo nakon odlaska iz Rio de Janeira, desni motor se pokvario, i ef strojarnice je izvijestio da se ne moe popraviti dok ne stignu u baltimorsku luku. Porunik Church probio se do svojeg poloaja izmeu ostalih Oficira. Bio je mrav, prerano osijedjeli ovjek nekoliko mjeseci mladi od trideset godina. Plovio je na mnogo razliitih brodova i etiri puta oplovio svijet. Ali, Kiklop je bio najudniji brod na kojeg je ikada naiao tijekom svojih dvanaest godina u mornarici. Ovo je bilo njegovo prvo putovanje na osam godina starom brodu, puno neugodnih dogaaja. Otkako su isplovili iz polazne luke, mornara koji je pao s palube samljeo je lijevi propeler. Uslijedio je sudar s krstaricom Raleigh koji je neznatno otetio oba broda. U brodskom zatvoru bila su petorica zatvorenika. Jednog od njih, osuenog za brutalno ubojstvo Oficira, sprovodili su u mornariki zatvor u Portsmouthu u New Hampshireu. Izvan ulaza u luku Rija, brod se zamalo nasukao na greben, a kad je Oficir na dunosti optuio kapetana za ugroavanje broda promjenom kursa, uhien je i pritvoren. Konano, bila je tu nezadovoljna posada, problematini desni motor, i kapetan koji se opijao do besvijesti. Kad je Church zbrojio sve nesretne dogaaje, osjeao se kao da stoji na ploveoj katastrofi. Njegovo mrano razmiljanje prekinuo je zvuk tekih koraka. Okrenuo se i ukoio dok je kapetan ulazio kroz vrata kormilarnice. Zapovjednik George Worley bio je lik iz Otoka s blagom. Nedostajali su mu samo povez preko oka i drvena noga. Bio je velik poput bika. Vrat gotovo i nije imao masivna glava rasla je naizgled ravno iz ramena. Imao je najvee ruke koje je Church ikada vidio. Bile su duge i debele poput svezaka enciklopedije.

Mornarika pravila nikad ga nisu mnogo zabrinjavala, pa je na brodu nosio obino papue, konjaniku kapu, i duge gae. Church nikada nije vidio kapetana u odori, osim kad je Kiklop bio u luci, a Worely obavljao poslove na obali. Kapetan pogleda iglu kompasa i klimne. Nije loe, ree s laganim njemakim naglaskom. Izgleda dobro za sljedea dvadeset etiri sata. Uz malo sree, bit e to ugodan put, barem dok ne upadnemo u pakao Cape Hatterasa. Svaki brod upadne u pakao kod Cape Hatterasa, ree Church mirno. Worley ude u sobu s kartama i pogleda liniju nacrtanu olovkom koja je prikazivala Kiklopov kurs i priblian poloaj. Promijeni kurs za pet stupnjeva prema sjeveru, ree on vrativi se u kormilarnicu. Zaobii emo veliku bahamsku obalu. Ve smo dvadeset milja zapadno od glavnog kanala, ree Church. Imam razloga izbjegavati brodske linije, odgovori Worley natmureno. Church jednostavno klimne kormilaru, i Kiklop promijeni kurs. Lagana promjena izazvala je udaranje valova u lijevu stranu pramca i kretanje se promijenilo. Brod se poeo jako ljuljati. Ne svia mi se izgled mora, ree Church. Valovi su previe strmi. To nije neobino u ovim vodama, odgovori Worley. Pribliavamo se podruju u kojem Sjeverna ekvatorijalna struja susree Golfsku struju. Vidio sam ovdje povrinu ravnu poput pustinjskog suhog jezera, a ponekad su valovi bili visoki dvadeset stopa, lijepi valovi koji klize ispod trupa. Church zausti da neto kae, ali zastane oslukujui. Zvuk struganja metala po metalu uo se u kormilarnici. Worley se ponaao kao da ne uje nita, ali Church ode do stranjeg zida i pogleda teretnu palubu Kiklopa. Bio je to velik brod za svoje vrijeme, dugaak 542 stope, irok 65. Sagraen u Philadelphiji 1910, djelovao je u Mornarikoj pomonoj slubi, u Atlantskoj floti. Njegovih sedam golemih skladita moglo je primiti 10.500 tona ugljena, ali sada je nosio 11.000 tona mangana. Trup je bio duboko uronjen, stopu ispod oznake. Za Churcha, bio je opasno preoptereen. Gledajui unatrag, vidio je u tami dvadeset etiri dizalice za ugljen, ije su goleme hvataljke bile privrene radi sigurnosti. Vidio je i neto drugo. Paluba u sredini se naizgled podizala i sputala zajedno s valovima koji su prolazili ispod trupa. Boe, promrmlja on. Trup se savija na valovima. Worley nije pogledao. Nita zabrinjavajue, sine. Brod je naviknut na malo napora. Nikada nisam vidio da se brod ovako napree, ustrajao je Church. Worley se spusti u veliki pleteni stolac koji je drao na mostu i stavi noge na stalak za kompas. Sine, ne treba brinuti o starom Kiklopu. On e ploviti morima jo dugo nakon to ti i ja nestanemo. Churchov nemir nije se ublaio kapetanovom nebrigom. Naprotiv, njegov lo osjeaj se pojaao. Nakon to je Church predao smjenu svojem kolegi, napustio je most i otiao u radijsku sobu kako bi popio kavu s deurnim operatorom. Iskrica, kako su nazivali svakog radiooperatora na svim brodovima, pogleda ga kad je uao. Jutro, porunice. Ima li zanimljivih vijesti s oblinjih brodova? Iskrica podigne slualicu s jednog uha. Molim? Church ponovi pitanje. Samo par radiooperatora s dva trgovaka broda koji igraju ah preko radija. Trebao bi im se pridruiti da izbjegne dosadu. Vie volim damu, ree Iskrica. Kako su blizu ti brodovi? Signali su im prilino slabi... vjerojatno na stotinjak milja. Church doe do stolca i nasloni se rukama i bradom na naslonja. Pozovi ih i pitaj kakvo je more kod njih. Iskrica bespomono slegne. Ne mogu. Prijenosnik ti je pokvaren?

Zdrav je poput kurve od esnaest godina iz Havane. Ne razumijem. Zapovijed kapetana Worleya, odgovori Iskrica. Kad smo isplovili iz Rija, pozvao me u svoju kabinu i rekao da do Baltimorea ne kontaktiram ni s kim bez njegove izravne zapovijedi. Rekao ti je razlog? Ne, gospodine. Prokleto udno. Imam osjeaj da to ima veze s onom krupnom ribom koju smo uzeli na brod u Riju. Generalkonzulom? Dobio sam zapovijed ba nakon to se on ukrcao na palubu. Iskrica zastane i pritisne slualicu na uho. Zatim pone zapisivati dolazeu poruku na komad papira. Nakon nekoliko trenutaka se okrene mrka lica. Poziv u pomo. Church se uspravi. S kojeg poloaja? Dvadeset milja jugoistono od Anguilla Caysa. Church izrauna u glavi. To je oko pedeset milja od naeg pramca. to jo? Ime broda, Crogan Castle. Prednji dio ulubljen. Nadgrade teko oteeno. Puta vodu. Trai hitnu pomo. Prednji dio ulubljen?, ponovi Church zbunjeno. Cime? Nisu rekli, porunie. Church krene prema vratima. Obavijestit u kapetana. Reci Crogan Castleu da stiemo punom brzinom. Lice Iskrice poprimi bolan izraz. Molim vas, gospodine, ne mogu. Uini to zapovjedi Church. Preuzimam punu odgovornost. Okrene se i potri niz hodnik i uz stube do kormilarnice. Worley je jo sjedio na svom stolcu, njiui se s brodom. Naoale su mu bile sputene nisko na nosu itao je stari asopis Liberty. Iskrica je dobio poziv za pomo, ree Church. Na manje od pedeset milja odovud. Naredio sam mu da potvrdi i kae da stiemo u pomo. Worleyeve oi se raire i on skoi iz stolca, uhvativi zbunjenog Churcha za ramena. Jesi li lud?, urlikne. Tko ti je, dovraga, dao ovlast da se suprotstavi mojim zapovijedima? Bol plane u Churchovim rukama. Pritisak tih golemih ruku drobio mu je bicepse. Blagi Boe, kapetane, ne moemo ignorirati brod u opasnosti! Prokleto moemo ako ja tako kaem! Church se zaprepasti zbog kapetanovog bijesa. Vidio je da je pocrvenio, pogled mu se zamutio, a dah smrdio na whisky. Osnovno pomorsko pravilo, ree Church. Moramo pruiti pomo. Tonu li? Poruka kae da putaju vodu. Worley odgurne Churcha. Nek idu k vragu. Neka kopilad pumpa dok im guzicu ne spasi neki drugi brod. Kormilar i deurni Oficir pogledae se u zaprepatenoj tiini dok su se Church i Worley promatrali ne trepui atmosfera u kormilarnici bila je nabijena. Pukotine u njihovom odnosu koje su se stvarale proteklih tjedana sada su bile proirene. Oficir se pomakne, elei intervenirati. Worley okrene glavu i zarei Dri se svojeg posla i pazi na kormilo. Church protrlja bolne ruke i pogleda kapetana. Protestiram to ste odbili odazvati se pozivu u pomo i traim da se to unese u brodski dnevnik. Upozoravam te... Takoder traim da se zabiljei kako ste naredili operatoru bilo kakav kontakt. Sada si pretjerao, gospodine. Worley je govorio hladno, stisnutih usana, znojnog lica. Smatraj se uhienim i pritvorenim. Uhitite jo Oficira, odsijee Church pobjenjevi, i morat ete sami

upravljati ovim prokletim brodom. Iznenada, prije no to je Worley mogao odgovoriti, Kiklop se zanese prema dolje izmeu valova. Svi u kormilarnici instinktivno se uhvate za najblii siguran predmet kako bi ostali na nogama. Ploe trupa stenjale su pod pritiskom zaulo se nekoliko zvukova pucanja. Majko boja, promrmlja kormilar s panikom u glasu. Tiina zarei Worley dok se Kiklop ispravljao. Brod je vidio i gora mora od ovoga. Bolna spoznaja pogodi Churcha. Crogan Castle, brod koji je poslao signal, kae da mu je pramac ulubljen, a nadstruktura oteena. Worley ga pogleda. Pa to? Zar ne vidite, sigurno ga je uradio golemi val. Govori kao luak. Idi u svoju kabinu, gospodine. Ne elim te vidjeti dok ne stignemo u luku. Church je oklijevao stisnutih aka. Zatim ih polako opusti, shvativi da je prepirka s kapetanom uzaludna. Okrene se bez rijei i napusti kormilarnicu. Iziao je na palubu i pogledao preko pramca. More se inilo zavaravajue blago. Valovi su se smanjili na deset stopa i voda nije dopirala do palube. On krene u stranji dio i vidje kako se cijevi s parom struu uza zidove kako se brod podizao i sputao na dugim, sporim valovima. Zatim ode ispod i provjeri dva spremita za rudu, osvijetlivi svojom lampom teke barikade koje su trebale sprijeiti mangan da se pomie. Stenjale su i kripale pod naporom, ali inile su se vrstima i sigurnim. Nije mogao vidjeti tragove pukotina stvorenih kretanjem broda. Ipak, bio je nemiran, i umoran. Trebala mu je sva snaga volje da ne ode u svoj krevet te zaspe, ne mislei vie na probleme broda. Jo jedna inspekcija do strojarnice da vidi ima li vode u prostorijama. Pokazalo se da nema, to je potvrdilo Worleyevu vjeru u Kiklopa. Dok je prolazio niz hodnik prema blagovaonici kako bi popio alicu kave, otvore se vrata jedne kabine i iz nje izie ameriki vrhovni konzul Brazila, Alfred Gottschalk, pa zastane na pragu, razgovarajui s nekim unutra. Church proviri iznad njegovog ramena i ugleda brodskog doktora sagnutog nad ovjekom koji je leao na krevetu. Lice pacijenta bilo je umorno i ukasto, mlado lice kojemu nije odgovarala gusta uma sijede kose. Oi su bile otvorene, odraavajui strah pomijean s patnjom, oi koje su vidjele previe. Prizor je bio jo jedan neobian element na putovanju Kiklopa. Kao Oficir palube prije no to je brod krenuo iz Rio de Janeira, Church je promatrao motorni karavan koji se ukrcao na brod. Vrhovni konzul iziao je iz auta i upravljao utovarom svojih kovega i torba. Zatim je podigao pogled, upivi svaki detalj Kiklopa od runog ravnog pramca do graciozne krivulje krme. Unato niskome, okruglom i gotovo kominom stasu, zraio je onom neobjanjivom energijom ovjeka naviknutog na vlast. Njegova srebrenoukasta kosa bila je vrlo kratka, u pruskom stilu. Uske obrve odgovarale su podrezanim brkovima. Drugo vozilo u karavanu bilo je ambulantno. Church je promatrao kako podiu priliku na nosiljci i unose je na palubu, ali nije mogao vidjeti crte lica zbog teke mree protiv komaraca koja ga je zaklanjala. Iako je osoba na nosiljci oito bila dio njegove pratnje, Gottschalk je nije primjeivao, obrativi pozornost na kamion Mach u pozadini. Nervozno je gledao kako se veliki sanduk podie u zrak brodskom dizalicom i prebacuje u prednje skladite. Kao na znak, pojavio se i Worley i osobno nadzirao sputanje niz otvor. Zatim je pozdravio Gottschalka i otpratio ga do njegovih prostorija. Gotovo odmah potom, uad je odvezana i brod je krenuo na more kroz izlaz iz luke. Gottschalk se okrene i primijeti Churcha kako stoji u hodniku. Izie iz kabine i zatvori vrata iza sebe, suenih sumnjiavih oiju. Mogu li vam pomoi, porunice... Church, gospodine. Ba sam zavravao inspekciju broda i krenuo na alicu kave. Hoete li mi se pridruiti? Blagi izraz olakanja prijee konzulovim licem i on se nasmijei.

Mogao bih. Ne mogu spavati vie od nekoliko sati u komadu. Izluujem svoju enu. Ostala je u Riju? Ne, poslao sam je prije kui u Marvland. Zavrio sam sa svojim mandatom u Brazilu. Nadam se da u provesti ostatak dravne slube u Washingtonu. Gottschalk se Churchu inio pretjerano nervoznim. Pogled mu je lutao hodnikom, i neprekidno je brisao maramicom svoja mala usta. Uhvati Churcha za ruku. Prije no to popijemo kavu, hoete li biti tako ljubazni, porunice, da me otpratite do spremita za prtljagu? Church ga pogleda. Da, gospodine, ako elite. Hvala, ree Gottschalk. Trebam neto iz jednoga svojeg sanduka. Ako je Church i pomislio da je zahtjev neobian, nije rekao nita, ve jednostavno klimne i krene prema prednjem dijelu broda u pratnji maloga debelog konzula. Popeli su se na gornju palubu i krenuli du staze koja je vodila od stranjeg do prednjeg nadgrada broda, proavi ispod mosta koji je visio na visokim elinim ipkama. Svjetiljka objeena izmeu dva prednja jarbola potpornja za sustav dizalica za ugljen bacala je neobino svjetlo koje se odraavalo od dolazeih valova. Zaustavivi se kod vrata u podu, Church otvori rezu i pokae Gottschalku da se pusti niz ljestve, osvijetlivi mu put lampom. Kad su stigli do zadnje palube skladita, Church pronae prekida i upali svjetla na stropu prostor se osvijetli nezemaljskim utim sjajem. Gottschalk proe kraj Churcha i prie sanduku, koji je bio privren lancima iji su krajevi bili povezani s karikama u podu. Stajao je tamo nekoliko trenutaka s pobonim izrazom lica, dok su mu misli lutale nekim drugim mjestom i vremenom. Church prvi put iz blizine proui sanduk. Na njegovima stranicama nije bilo oznaka. Procijenio je da je dug devet stopa, a etiri irok. Nije mogao pret...