527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

  • Published on
    14-Apr-2018

  • View
    218

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    1/10

    30

    KOLSKI KURIKULUM KAO PREPOZNATLJIVOST KOLE

    Tomislav Topolovan

    tomislav.topolovcan@ufzg.hr

    Uiteljski fakultet u Sveuilita u Zagrebu, Odsjek u akovcu

    SaetakU radu se opisuje prepoznatljivostpojedine kole pomou njenog kolskog kurikuluma.

    Prikazuju se neka obiljeja nacionalnog, kolskog i nastavnog kurikuluma kojima jemogue planirati i organizirati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine kole. Prikazuje seprepoznatljivost kole u odnosu na kompetencije uitelja, njihova inicijalnog icjeloivotnog obrazovanja. Razmatra se odnos kole prema lokalnoj zajednici te potrebedjelovanja kole u odreenoj okolini, ali i integracija drutvenih aktivnosti lokalnezajednice u odgojno-obrazovnom procesu u lokalnoj koli Prikazuje se uloga uenika kojizajedno s uiteljima i roditeljima pridonose prepoznatljivosti pojedine kole u uoj i irojdrutvenoj zajednici.

    Kljune rijei:prepoznatljivost kole, nacionalni kurikulum, kolski kurikulum,nastavni kurikulum

    Uvod

    Kako lokalna zajednica, interesne

    skupine1, uenici, ali i sami uitelji,percipiraju odgojno-obrazovnu praksu u

    kolskim institucijama ovisi prije svega ouiteljima. Kvalitetna prezentacijaodgojno-obrazovne institucije ovisi o

    kvalitetnom radu svih njenih zaposlenika

    1 Pojam interesna skupina esto se koristi u

    negativnom kontekstu, u smislu da interesna

    skupina obiljeava interese pojedinaca koji nadrutveno neprihvatljiv nain pokuavaju doi doosobnih dobara. U kontekstu ove teme, znaenjeinteresne skupine koristi se u smislu da takve

    skupine prirodom svoga posla mogu pridonijeti

    interesima svih sudionika takvog odnosa, tj.

    interesima kole i njenim partnerima.

    koji su podreeni zajedniki odreenimciljevima u nekom (duem ili kraem)vremenskom roku. Takav rad je utemeljen

    na kvalitetnoj nastavi primjerenoj

    uenicima, strunom menadmentu iinterakciji s lokalnom zajednicom. Teorije

    kurikuluma uvelike omoguuju aktivnoangairanje i samopotvrivanje svih

    subjekata kolskih dogaanja (uenika,uitelja i roditelja). kolskimkurikulumom, u koji je ukljuen i nastavnikurikulum, planiraju se aktivnosti svih

    predmeta, izvannastavnih i izvankolskihaktivnosti (Marsh, 1994.; Cindri,Miljkovi i Strugar, 2010.) koje organizirakola i njeni djelatnici, odnosno koje sedogaaju u kolskoj zgradi, kolskom

    dvoritu, izletu, koli u prirodi i sl. To su

    mailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hrmailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hrmailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hr
  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    2/10

    31

    sadraji i aktivnosti koje trebajuzadovoljiti razvojne potrebe uenika,drugim rijeima to je svojevrstan projektivota i rada uenika i uitelja koji esto

    pomau roditelji i lokalna zajednica. Takavprojekt omoguuje da se zadovolje potrebedjece (uenika) u skladu s potrebama,tradicijom, lokalnim obiajima,gospodarskim i turistikim prilikamamjesta u kojem kola djeluje, odnosnolokalne zajednice.

    kolski kurikulum kao razvojni iizvedbeni dokument prua optimalne

    temelje za razvoj kole te njen izvorniintegritet i kvalitetnu nastavu. Jo smouvijek u praksi suoeni s nedovoljnominterakcijom roditelja, lokalne zajednice,

    raznih interesnih skupina, ali i uitelja iuenika sa kolom. Taj problem jeuzrono-posljedine naravi, odnosno nije

    jednosmjeran, ve je dvosmjeran. U tojinterakciji (prepoznavanje potrebe da sama

    lokalna zajednica participira u odgojno-

    obrazovnom procesu lokalne kole teinteresom kole da je prepoznata kaoaktivni lan te lokalne zajednice) uvia semogunost stvaranja autonomnogidentiteta kole (Pivac, 1995.), tj.

    prepoznatljivost pojedine kole. Stvaranjeautonomne prepoznatljivosti i identiteta

    pojedine kole formiranog naposebnostima pripadajue regije i lokalne

    zajednice - koji je vrsto ugraen ukvalitetu nastave, a povezan optimalnim

    upravljanjem i rukovoenjem kole, dajemogunost za stvaranje prepoznatljivosti

    pojedine kole2.

    2Pod pojmom pojedina kola podrazumijeva se

    kolska odgojno-obrazovna institucija sa svimsvojim obiljejima te sadrajnim i strukturnim

    sastavnicama u nekom gradu ili naselju.

    Iako se pojam kurikulum

    intenzivno poinje primjenjivati u prvojpolovici dvadesetoga stoljea3, nastojanjeda se razliitim dodatnim programimaobogati ukupni kolski ivot nije nov. U

    protekla dva stoljea kole na podrujuHrvatske su nastojale raznim projektima

    koje su osmiljavali i realizirali uenici iuitelji uiniti svoju kolu originalnom i

    prepoznatljivom na podruju njenogdjelovanja, npr., kolskim vrtovima ivonjacima, raznim kolskim projektima,organiziranjem uenikih zadruga,

    povezivanjem kole s udrugama koje su

    djelovale na podruju lokalne zajedniceitd. (vie kod: Buan, 2000.; Puevski2002.; Podravec, 2003.).

    Prepoznatljivost pojedine kole

    Pojedine kole prepoznatljive su ustvaranju svoje posebnosti u odnosu na

    druge kole (koje isto tako imaju svojuprepoznatljivost), ali u skladu s

    kurikulumom (prije kolskim). Takvimpristupom kolskom, ali i nastavnomkurikulumom, razvija se nastavni

    pluralizam. Kurikulumski pristup

    omoguuje autonomnost svakoj koli daplanira i organizira svoje aktivnosti te

    3U SAD-u, kurikulumski pristup prouavanju

    kolskog sustava poinje opisivanjem kurikuluma u

    knjizi R. W. Tylera pod naslovom Basic principlesof curriculum and instruction iz 1949. godine

    (Marsh, 1994.), dok se na europskom tlu

    kurikulumski pristup aktualizira ezdesetih godina20. stoljea dolaskom S. B. Robinsohna (Marsh1994; Previi, 2007.; Cindri, Miljkovi i Strugar,2010.). Svakako valja napomenuti da je na razvoj

    kurikulumskog pristupa utjecala klasifikacija i

    taksonomija kognitivnog razvoja i ciljeva od B. S.

    Blooma prikazana u knjizi Taxonomy of

    Educational Objectives iz 1956. (prema Previi,

    2007., str. 18).

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    3/10

    32

    svakom nastavniku da slobodno planira

    metode, situacije, strategije i nainvrednovanja, a to je upravo temelj

    prepoznatljivosti pojedine kole. Drugimrijeima, svaka e kola na temeljusmjernica nacionalnog kurikuluma (okvira

    za kurikulum) autonomno planirati i

    organizirati aktivnosti na razini kole, doke uitelj planirati svoj neposredan rad suenikom i roditeljima. Kada govorimo o

    prepoznatljivosti kole, valja napomenutida Pivac (1995., 2009.) govori o identitetu

    kole. Pivac navodi da je izraavanjeidentiteta kole osnova ostvarivanja ciljeva

    i zadataka koji se pred nju stavljaju, te da

    se za ostvarivanje identiteta nunoosloboditi formalizma i raznih ogranienja(1995., str. 122). Govorei o

    prepoznatljivosti pojedine kole, ne polazise od toga da je prepoznatljivost svrha

    samoj sebi, iza ijeg imena ne postoji nitastvarno i to se teko povezuje s ulogomkole. Prije svega, misli se na

    prepoznatljivost koja proizlazi od samefunkcije kole, rada utemeljenog nakolskom kurikulumu, identitetu kole iinterakcije s okolinom koja je u svrhu

    prepoznavanja pojedine kole stavljenapod zajedniki nazivnik, odnosnoprepoznatljivost i identitet kole. Svrhaprepoznatljivosti kole nije pobjeda nadnekom konkurencijom (u ovom smislunad nekom drugom kolom), ve podizanjekvalitete, kada kvalitetu podie sama

    pojedina kola.

    Valja rei da se, govorei u slinomkontekstu prepoznatljivosti kole iliidentitetu kole, u stranoj literaturispominje pojam brend. Gad (2005.) opisuje

    brend kao vrijednost u smislu prezentacije

    i kvalitete neke institucije, kompanije,

    proizvoda i sl., a ne samo etiketu.

    Stvaranje prepoznatljivosti odgojno-

    obrazovnih institucija naroito je razvijenou visokoobrazovnim institucijama kao tosu Harvard, Stanford i Oxford koji su

    spojevi proizvoda, komunikacije,

    ponaanja i okruenja (Olins, 2008.).Poprilino je teko pozivati se na

    prepoznatljivost usporeujui se s gorenavedenim sveuilitima, ali moe se

    primijeniti dio njihovih strategija za

    poboljanje kvalitete rada iprepoznatljivosti.

    Kurikulum

    Pratei nova postignua u znanosti,tehnici, kulturi, socijalnim vrijednostima;

    kurikulum proizlazi kao zaokruivanjesocijalnih potreba koje se implementiraju u

    suvremenoj nastavi, odnosno, daje se

    prednost ciljevima nastave. Te potrebe

    (ciljevi) podlone su promjenama jer se isam kurikulum moe poistovjetiti sneprekidnim promjenama. Ta potreba za

    promjenjivim okvirom koji sadri vrstetrenutne smjernice, proizlazi iz potrebe za

    promjenama u drutvu te funkcioniranju iodravanju kvalitete standarda i zahtjevadrutva, ali i pojedinca. Kurikulum4, nesamo da se koristi u sklopu pedagogije,

    kole i nastave, ve se taj pojam koristi uirokoj drutvenoj primjeni (Previi,2007.), to proizlazi iz samo znaenje

    pojma kurikulum (lat. curriculum) koji

    obiljeava slijed, tijek nekog planiranogdogaaja. Pojam kurikulum5 prema R. W.

    4Kurikulum, kao koncept novijeg je datuma, te je

    usustavljen u engleskom govornom podruju, ajednim od osnivaa tog koncepta smatra se R. W.Tyler (1949., prema Previi, 2007.).

    5 Valja napomenuti da postoji vie vienja

    sastavnica kurikuluma, tako Marsh (1994.) kao

    elemente kurikuluma navodi cilj, svrha, zadaci,

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    4/10

    33

    Tyleru obuhvaa svrhu, odabir iskustvauenja, organizaciju iskustva uenja ivrjednovanje.

    Kurikulum, kakoje ve spomenuto,je razvojni i izvedbeni dokument koji jedonesen od strane drava, a glavna mu sestruktura moe ralaniti na: nacionalnikurikulum6, kolski kurikulum, nastavnikurikulum, ueniki i posebni (Cindri,Miljkovi i Strugar, 2010.). Nacionalnimkurikulumom donesene su osnovne

    smjernice (iroko definirane) s poeljnimstandardom, sadrajima (predmetima) i

    kompetencijama koji su proizali izpotreba i tenja u odgojno-obrazovnompodruju (Juri, 2007.), a standardiziranesu opim internacionalnim mjerama izahtjevima. Tim kurikulumom i tako

    postavljenim zahtjevima i ciljevima pridaju

    se velike mogunosti svakoj koli dapojedinano i u kooperaciji s lokalnomzajednicom donese svoj kolski kurikulum.

    Nacionalnim kurikulumom donose sezakonski okviri djelovanja kole, akolskim kurikulumom usmjerava se radkole.

    kolski kurikulum ostvaruje se uradu i ivotu kole, odnosno u procesu

    sadraj, organizacija, metode, razvoj, vrjednovanje,

    kompetencije uenika i nastavnika; Pastuovi(1999.) opisuje kurikulum kao povezanost ciljeva

    uenja, sadraja uenja, uvjeta uenja, tevrjednovanja, dok Bognar i Matijevi (2005.) uelemente kurikuluma navode ciljeve, sadraje,metode, situacije, strategije i vrjednovanje.

    6Drave s razvijenom tradicijom u izradi kurikulma

    koriste se jednim od pristupa: nacionalni

    kurikulum (national curriculum framework) i

    okvir za kurikulum (curriculum framework)

    (Cindri, Miljkovi i Strugar, 2010., str. 88).

    pouavanja i uenja (Previi, 2007.)Takva djelatnost trai detaljno planiranjekonkretnih radnji s tono definiranimciljevima i nainom kontrole i evaluacije,ali i primjerene odgovornosti koju daje

    takva samostalnost i autonomnost.

    Poimanje odgovornosti u djelovanju

    pomou kolskog kurikuluma odnosi se naodgovornost prema zahtjevima iznesenim

    u nacionalnom kurikulumu. Svaka

    pojedina kola donosi svoj kurikulum(kolski kurikulum) koji je u skladu snjenim optimalnim mogunostima izahtjevima nacionalnog kurikuluma, ali

    kao takva se uvijek povodi za idejom svog

    individualnog razvoja i napretka. Kvaliteta

    nastavnog procesa utemeljenog na

    kurikulumu polazi od strunog upravljanjai rukovoenja kolom. Upravljanje kolomodnosi se na rasporeivanje ljudskih imaterijalnih resursa radi postignua ciljevakolskog sustava, dok je rukovoenjekoordinacija ve navedenim resursima radi

    tono odreenih zadataka i ciljeva(Stanii, 2006.). kolskim kurikulumomplanira se suivot uenika, uitelja,roditelja, kolskog menadmenta i lokalnezajednice, tj. odreuju se ciljevi, konkretneradnje na razini kole koje su potrebne zaostvarenje tih ciljeva, te nainevrednovanja ostvarenosti tih ciljeva. Sama

    priroda kolskog kurikuluma koja jeusmjerena prema kvalitetnom samostalnom

    radu kole vrst je oslonac za stvaranjeprepoznatljivosti kole, gdjeprepoznatljivost iziskuje takoer svrsishodno planiranje mogunou mjerljivostirezultata.

    Kao to je spomenuto, kolskikurikulum ukljuuje i nastavni kurikulum,a njime se planira, organizira pouavanje i

    uenje te nain vrjednovanja rada uenika,

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    5/10

    34

    uitelja i roditelja. Svakom pojedinomuitelju na raspolaganju je samostalanizbor metoda, situacija i strategije za

    ostvarenje navedenih sastavnica kolskogkurikuluma sa svrhom postizanja cilja, te

    mjerljivosti razine postignua kao povratneinformacije ueniku, uitelju i roditelju.Takva povratna informacija je jedan od

    glavnih obiljeja svakog kurikuluma.Ciklini razvoj utemeljen na povratnojinformaciji, tj. svako novo planiranje,

    provedba i evaluacija polazi od povratne

    informacije prethodnog planiranja,

    provedbe i evaluacije.

    Kompetencije uitelja

    Pod kompetencijama razumijeva se

    sposobnost, strunost i spremnostdjelovanja nekog pojedinca u odreenom

    podruju. Unutar tog djelovanja zahtijevase da pojedinac ima opa i specifinaznanja, razvijene vjetine, te usvojenevrijednosti. Kompetencija su u zadnjih je

    nekoliko godina osobito aktualne.

    Suvremene potrebe i poslovni zahtjevi

    istovremeno trae, ali i nude konstantnumogunost strunog usavravanja icjeloivotnog obrazovanja u vidu tri glavneskupine kompetencija (Domovi, 2009.) zauitelje - rad s informacijama, znanjem tetehnologijom, rad s ljudima i rad u

    zajednici i za zajednicu. Prepoznavanje

    ljudskih resursa u odgoju i obrazovanju

    kljuno je za razvijanje kvalitete nastave icjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa.

    Promatrajui druge sektore gospodarstva,uoavamo da ti sektori ulau velikasredstva i napore u obrazovanje svojih

    kadrova. Na takve postupke navode ih

    poslovna konkurencija i zahtjevi njihovih

    klijenata. U kolstvu (jo uvijek) nema

    potrebe za konkurencijom, ali promatrajui

    konstantno smanjenje broja stanovnitva(smanjenje broja roene djece), te

    postavljanja novih zahtjeva pred kole inastavniki kadar, to je neto na to emosasvim mogue morati raunati u

    budunosti. S druge strane imamo uenikes njihovim vlastitim potrebama i

    zahtjevima, koje moramo ispuniti i

    ostvariti. Na to valja nadovezati i ulogu

    drutva koje svojim vrijednostima takoerzahtijeva razvoj kvalitete nastave, naroitos aspekta humanosti drutva koje seostvaruje smanjenjem razlike izmeudrutvenih vrijednosti i potreba pojedinca

    (Bognar i Matijevi, 2005., 141.).

    Razvijeni obrazovni sustavi u

    Europi, kao jedan od glavnih razloga

    kvalitete kolstva navode kvalitetnoinicijalno i cjeloivotno obrazovanje svojihuitelja i uiteljica. Prepoznavanje i sama

    primjena takvog pristupa nastavi i

    uiteljima kao njenim subjektima proizlazi

    iz potreba pojedinaca i drutva. Uuiteljske kompetencije ubrajamo steenaznanja, razvijene vjetine i usvojenevrijednosti tijekom inicijalnog obrazovanja

    na uiteljskim i nastavnikim studijima tecjeloivotno usvajanje i razvojkompetencija potrebnih za suvremeni rad u

    odgojno-obrazovnom procesu. Za takav

    rad je nuno da radno mjesto, ali i samipojedinci (uitelji), prepoznaju potrebu zarazvojem kompetencija, tj. da poticanje

    kompetentnosti ne dolazi izvana (iz

    dravnih odgojno-obrazovnih agencija),ve da na razini kole i samoinicijativnood pojedinca (uitelja) ulae napore zastjecanjem i razvojem kompetencija. U

    kompetencije uitelja svakako trebaubrajati stru...