527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

  • View
    218

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    1/10

    30

    KOLSKI KURIKULUM KAO PREPOZNATLJIVOST KOLE

    Tomislav Topolovan

    tomislav.topolovcan@ufzg.hr

    Uiteljski fakultet u Sveuilita u Zagrebu, Odsjek u akovcu

    SaetakU radu se opisuje prepoznatljivostpojedine kole pomou njenog kolskog kurikuluma.

    Prikazuju se neka obiljeja nacionalnog, kolskog i nastavnog kurikuluma kojima jemogue planirati i organizirati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine kole. Prikazuje seprepoznatljivost kole u odnosu na kompetencije uitelja, njihova inicijalnog icjeloivotnog obrazovanja. Razmatra se odnos kole prema lokalnoj zajednici te potrebedjelovanja kole u odreenoj okolini, ali i integracija drutvenih aktivnosti lokalnezajednice u odgojno-obrazovnom procesu u lokalnoj koli Prikazuje se uloga uenika kojizajedno s uiteljima i roditeljima pridonose prepoznatljivosti pojedine kole u uoj i irojdrutvenoj zajednici.

    Kljune rijei:prepoznatljivost kole, nacionalni kurikulum, kolski kurikulum,nastavni kurikulum

    Uvod

    Kako lokalna zajednica, interesne

    skupine1, uenici, ali i sami uitelji,percipiraju odgojno-obrazovnu praksu u

    kolskim institucijama ovisi prije svega ouiteljima. Kvalitetna prezentacijaodgojno-obrazovne institucije ovisi o

    kvalitetnom radu svih njenih zaposlenika

    1 Pojam interesna skupina esto se koristi u

    negativnom kontekstu, u smislu da interesna

    skupina obiljeava interese pojedinaca koji nadrutveno neprihvatljiv nain pokuavaju doi doosobnih dobara. U kontekstu ove teme, znaenjeinteresne skupine koristi se u smislu da takve

    skupine prirodom svoga posla mogu pridonijeti

    interesima svih sudionika takvog odnosa, tj.

    interesima kole i njenim partnerima.

    koji su podreeni zajedniki odreenimciljevima u nekom (duem ili kraem)vremenskom roku. Takav rad je utemeljen

    na kvalitetnoj nastavi primjerenoj

    uenicima, strunom menadmentu iinterakciji s lokalnom zajednicom. Teorije

    kurikuluma uvelike omoguuju aktivnoangairanje i samopotvrivanje svih

    subjekata kolskih dogaanja (uenika,uitelja i roditelja). kolskimkurikulumom, u koji je ukljuen i nastavnikurikulum, planiraju se aktivnosti svih

    predmeta, izvannastavnih i izvankolskihaktivnosti (Marsh, 1994.; Cindri,Miljkovi i Strugar, 2010.) koje organizirakola i njeni djelatnici, odnosno koje sedogaaju u kolskoj zgradi, kolskom

    dvoritu, izletu, koli u prirodi i sl. To su

    mailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hrmailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hrmailto:tomislav.topolovcan@ufzg.hr
  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    2/10

    31

    sadraji i aktivnosti koje trebajuzadovoljiti razvojne potrebe uenika,drugim rijeima to je svojevrstan projektivota i rada uenika i uitelja koji esto

    pomau roditelji i lokalna zajednica. Takavprojekt omoguuje da se zadovolje potrebedjece (uenika) u skladu s potrebama,tradicijom, lokalnim obiajima,gospodarskim i turistikim prilikamamjesta u kojem kola djeluje, odnosnolokalne zajednice.

    kolski kurikulum kao razvojni iizvedbeni dokument prua optimalne

    temelje za razvoj kole te njen izvorniintegritet i kvalitetnu nastavu. Jo smouvijek u praksi suoeni s nedovoljnominterakcijom roditelja, lokalne zajednice,

    raznih interesnih skupina, ali i uitelja iuenika sa kolom. Taj problem jeuzrono-posljedine naravi, odnosno nije

    jednosmjeran, ve je dvosmjeran. U tojinterakciji (prepoznavanje potrebe da sama

    lokalna zajednica participira u odgojno-

    obrazovnom procesu lokalne kole teinteresom kole da je prepoznata kaoaktivni lan te lokalne zajednice) uvia semogunost stvaranja autonomnogidentiteta kole (Pivac, 1995.), tj.

    prepoznatljivost pojedine kole. Stvaranjeautonomne prepoznatljivosti i identiteta

    pojedine kole formiranog naposebnostima pripadajue regije i lokalne

    zajednice - koji je vrsto ugraen ukvalitetu nastave, a povezan optimalnim

    upravljanjem i rukovoenjem kole, dajemogunost za stvaranje prepoznatljivosti

    pojedine kole2.

    2Pod pojmom pojedina kola podrazumijeva se

    kolska odgojno-obrazovna institucija sa svimsvojim obiljejima te sadrajnim i strukturnim

    sastavnicama u nekom gradu ili naselju.

    Iako se pojam kurikulum

    intenzivno poinje primjenjivati u prvojpolovici dvadesetoga stoljea3, nastojanjeda se razliitim dodatnim programimaobogati ukupni kolski ivot nije nov. U

    protekla dva stoljea kole na podrujuHrvatske su nastojale raznim projektima

    koje su osmiljavali i realizirali uenici iuitelji uiniti svoju kolu originalnom i

    prepoznatljivom na podruju njenogdjelovanja, npr., kolskim vrtovima ivonjacima, raznim kolskim projektima,organiziranjem uenikih zadruga,

    povezivanjem kole s udrugama koje su

    djelovale na podruju lokalne zajedniceitd. (vie kod: Buan, 2000.; Puevski2002.; Podravec, 2003.).

    Prepoznatljivost pojedine kole

    Pojedine kole prepoznatljive su ustvaranju svoje posebnosti u odnosu na

    druge kole (koje isto tako imaju svojuprepoznatljivost), ali u skladu s

    kurikulumom (prije kolskim). Takvimpristupom kolskom, ali i nastavnomkurikulumom, razvija se nastavni

    pluralizam. Kurikulumski pristup

    omoguuje autonomnost svakoj koli daplanira i organizira svoje aktivnosti te

    3U SAD-u, kurikulumski pristup prouavanju

    kolskog sustava poinje opisivanjem kurikuluma u

    knjizi R. W. Tylera pod naslovom Basic principlesof curriculum and instruction iz 1949. godine

    (Marsh, 1994.), dok se na europskom tlu

    kurikulumski pristup aktualizira ezdesetih godina20. stoljea dolaskom S. B. Robinsohna (Marsh1994; Previi, 2007.; Cindri, Miljkovi i Strugar,2010.). Svakako valja napomenuti da je na razvoj

    kurikulumskog pristupa utjecala klasifikacija i

    taksonomija kognitivnog razvoja i ciljeva od B. S.

    Blooma prikazana u knjizi Taxonomy of

    Educational Objectives iz 1956. (prema Previi,

    2007., str. 18).

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    3/10

    32

    svakom nastavniku da slobodno planira

    metode, situacije, strategije i nainvrednovanja, a to je upravo temelj

    prepoznatljivosti pojedine kole. Drugimrijeima, svaka e kola na temeljusmjernica nacionalnog kurikuluma (okvira

    za kurikulum) autonomno planirati i

    organizirati aktivnosti na razini kole, doke uitelj planirati svoj neposredan rad suenikom i roditeljima. Kada govorimo o

    prepoznatljivosti kole, valja napomenutida Pivac (1995., 2009.) govori o identitetu

    kole. Pivac navodi da je izraavanjeidentiteta kole osnova ostvarivanja ciljeva

    i zadataka koji se pred nju stavljaju, te da

    se za ostvarivanje identiteta nunoosloboditi formalizma i raznih ogranienja(1995., str. 122). Govorei o

    prepoznatljivosti pojedine kole, ne polazise od toga da je prepoznatljivost svrha

    samoj sebi, iza ijeg imena ne postoji nitastvarno i to se teko povezuje s ulogomkole. Prije svega, misli se na

    prepoznatljivost koja proizlazi od samefunkcije kole, rada utemeljenog nakolskom kurikulumu, identitetu kole iinterakcije s okolinom koja je u svrhu

    prepoznavanja pojedine kole stavljenapod zajedniki nazivnik, odnosnoprepoznatljivost i identitet kole. Svrhaprepoznatljivosti kole nije pobjeda nadnekom konkurencijom (u ovom smislunad nekom drugom kolom), ve podizanjekvalitete, kada kvalitetu podie sama

    pojedina kola.

    Valja rei da se, govorei u slinomkontekstu prepoznatljivosti kole iliidentitetu kole, u stranoj literaturispominje pojam brend. Gad (2005.) opisuje

    brend kao vrijednost u smislu prezentacije

    i kvalitete neke institucije, kompanije,

    proizvoda i sl., a ne samo etiketu.

    Stvaranje prepoznatljivosti odgojno-

    obrazovnih institucija naroito je razvijenou visokoobrazovnim institucijama kao tosu Harvard, Stanford i Oxford koji su

    spojevi proizvoda, komunikacije,

    ponaanja i okruenja (Olins, 2008.).Poprilino je teko pozivati se na

    prepoznatljivost usporeujui se s gorenavedenim sveuilitima, ali moe se

    primijeniti dio njihovih strategija za

    poboljanje kvalitete rada iprepoznatljivosti.

    Kurikulum

    Pratei nova postignua u znanosti,tehnici, kulturi, socijalnim vrijednostima;

    kurikulum proizlazi kao zaokruivanjesocijalnih potreba koje se implementiraju u

    suvremenoj nastavi, odnosno, daje se

    prednost ciljevima nastave. Te potrebe

    (ciljevi) podlone su promjenama jer se isam kurikulum moe poistovjetiti sneprekidnim promjenama. Ta potreba za

    promjenjivim okvirom koji sadri vrstetrenutne smjernice, proizlazi iz potrebe za

    promjenama u drutvu te funkcioniranju iodravanju kvalitete standarda i zahtjevadrutva, ali i pojedinca. Kurikulum4, nesamo da se koristi u sklopu pedagogije,

    kole i nastave, ve se taj pojam koristi uirokoj drutvenoj primjeni (Previi,2007.), to proizlazi iz samo znaenje

    pojma kurikulum (lat. curriculum) koji

    obiljeava slijed, tijek nekog planiranogdogaaja. Pojam kurikulum5 prema R. W.

    4Kurikulum, kao koncept novijeg je datuma, te je

    usustavljen u engleskom govornom podruju, ajednim od osnivaa tog koncepta smatra se R. W.Tyler (1949., prema Previi, 2007.).

    5 Valja napomenuti da postoji vie vienja

    sastavnica kurikuluma, tako Marsh (1994.) kao

    elemente kurikuluma navodi cilj, svrha, zadaci,

  • 7/29/2019 527516.Kolski Kurikulum Kao Prepoznatljivost Kole

    4/10

    33

    Tyleru obuhvaa svrhu, odabir iskustvauenja, organizaciju iskustva uenja ivrjednovanje.

    Kurikulum, kakoje ve spomenuto,je razvojni i izvedbeni dokument koji jedonesen od strane drava, a glavna mu sestruktura moe ralaniti na: nacionalnikurikulum6, kolski kurikulum, nastavnikurikulum, ueniki i posebni (Cindri,Miljkovi i Strugar, 2010.). Nacionalnimkurikulumom donesene su osnovne