ABC 488 (10-2005)

  • Published on
    18-Oct-2015

  • View
    83

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvatska zajednica tehnike kulture

Transcript

<ul><li><p>Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/CroatiaIzdavaki savjet: dr. Marin HRASTE - pred-sjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, arko BONJAK, StanislavGOVEDI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKO-BOVI, Zdenko JUREA, Marelo MARI,eljko MEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, dr. Marin HRA-STE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, Zoran KUAN,Ivan LUI, Dubravko MALVI, eljkoMEDVEEK, Miljenko OURA</p><p>Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEKBroj 2 (488), listopad 2005.kolska godina 2005./2006.</p><p>Naslovna stranica: Prototip hrvatskog EODrobota Mungos 1.2 W (iz 1994.)</p><p>Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;tel. i telefaks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr</p><p>ABC tehnike na adresi www.hztk.hr</p><p>Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)</p><p>Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraajuNa pitanja odgovaramo posebno. Za odgovorpriloite potansku marku za pismo.</p><p>Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kunaU cijenu je uraunano i 22% poreza na dodanuvrijednost</p><p>Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvoPretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj13 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X</p><p>Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnikeUpisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189</p><p>Potarina plaena u poti 10000 ZagrebTisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanigradska 22asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske</p><p>Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama</p><p>U OVOM BROJU</p><p>Programiranje u Logu (1) . . . . . . . . . . . . . . 3</p><p>ECDL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5</p><p>Svemirski teleskop Hubble. . . . . . . . . . . . 6</p><p>Modeli od organskog stakla . . . . . . . . . . . . 9</p><p>Ultrazvuni mjera udaljenosti. . . . . . . . . . 12Antun Laska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15</p><p>Florijan kliza-jedrilica . . . . . . . . . . . . . . 16Opasnost za raunala. . . . . . . . . . . . . . . . 17Cadillac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20</p><p>Kuica za ptice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Paravan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22</p><p>Novosti za tritu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24</p><p>Regulator brzine istosmjernih motora . . . . 26</p><p>Ruitelji rekorda helikopterima . . . . . . . . . 28</p><p>Revolucija u pogonskom slogu . . . . . . . . . 30</p><p>Podvodni deponij za staklenini plin CO2 . . 32Roboti IED/EOD: </p><p>borci protiv podmuklih mina . . . . . . . 33</p><p>Kamera tanka poput lista papira . . . . . . . . 35</p><p>pijuniranje pri tipkanju . . . . . . . . . . . . . . 35</p><p>PRILOG</p><p>Florijan kliza-jedrilicaCadillac</p><p>Pozivamo vas da se pretplatite odnosno ob-novite godinju pretplatu na va i na asopisABC tehnike. </p><p>Pojedinanu pretplatu moete obaviti nave uobiajeni nain - uplatom 75 kuna na i-roraun HZTK 236000-1101559470 (svrhauplate: pretplata na asopis ABC tehnike,poziv na broj: matini broj uplatitelja). Kopijuuplatnice s tonim podacima (imenom i prezi-menom i adresom na koju elite dobivati a-sopis) obvezno poaljite potom na adresu:</p><p>ABC tehnikeDalmatinska 12P. p. 14910002 Zagrebili uputite na na faks: 01/4848-641kole kojima treba obrazac rauna R1 mo-</p><p>raju poslati pisanu narudbu ovjerenu pea-tom i potpisom na istu adresu ili telefaks. Zanarudbe od 10 i vie godinjih pretplataodobravamo rabat od 20 posto.</p><p>Radujemo se novoj kolskoj godini i daljnjojsuradnji s vama i nadamo se da emo biti jobolji i zanimljiviji.</p><p>Pretplatite se na</p><p>POTOVANI ITATELJI</p></li><li><p>3Izborna nastava informatike u osnovnoj kolidobila je novi program u okviru Hrvatskog na-cionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a).Nastava se odrava dva sata na tjedan od V. doVIII. razreda. U programu se kroz sve razredeprotee programiranje u programskim jezicimaLogo i BASIC. Cilj i svrha tog dijela programa je-st pronalaenje darovitih uenika za programira-nje i njihovo usmjeravanje u toj profesionalnojorijentaciji.</p><p>Ove programe potrebno je prepisati slueise EDITOR-om i potom pokrenuti! Programi sujednostavni i lako je shvatiti to rade. </p><p>Poet emo s petljama, i to ne s bilo kojompetljom, na veselje onih koji su poeli s Qbasi-com poet emo s FOR petljom (u Qbasicu to jepopularna FOR - NEXT petlja).</p><p>Ovdje bismo napomenuli da se radi o lakimprimjerima koji su primjereni naprednim ueni-cima V. i VI. razreda osnovne kole. Poslije stje-canja osnovnih znanja programskog jezika Logokod onih uenika koji imaju smisla za programi-ranje javlja se tenja za nekim naprednijim izahtjevnijim problemskim zadacima. Kako smosuoeni s kroninim nedostatkom literature na-mijenjene upravo toj populaciji uenika, naje-e ti uenici naputaju programiranje u Logu iprelaze na drugi programski jezik koji ima znat-no bogatiju literaturu (uglavnom prelaze naQbasic). Ova zbirka zadataka ima cilj upravopopuniti takvu prazninu i motivirati djecu da os-tanu na programskom jeziku Logo kako bi gadublje upoznali. </p><p>Narednih nekoliko primjera koriste FOR petljua vezani su uz rad s tekstom:</p><p>Programiranje u Logu (1)</p><p>INFORMATIKA U KOLI</p><p>to petljats ctfor x 1 3 [spis]end</p><p>to spistype [kako se zoves] make odgovor readpr (se [zovem se ] :odgovor !)make broj count :odgovorpr :brojif :broj &gt; 6 pr [ imas dugacko ime] else pr [i-</p><p>mas kratko ime]endto partype [do kojega broja ispisujes ] make b read(for x 1 :b [ispis] 2)end</p><p>to ispispr (se [x=] :x)endto prosjekts ct make s 0type [koliko brojeva unosis] make b readpr [] for x 1 :b [type [unesi broj] make a read</p><p>make s :s+:a]make p :s/:x pr (se [prosjek je ] :p)pr []pr [**** kraj rada ****]end</p></li><li><p>4Narednih nekoliko primjera koriste FOR petljua vezani su uz rad s crtanjem:</p><p>to petlja1cs for x 1 100 [fd :x rt 45]endto petlja2cs (for x 200 1 [fd :x rt 90] -2)endto petlja3csrepeat 5[cs for x 1 1000 [make b random</p><p>16 setpc :b fd :5 rt random 360]]endto petlja4cstype [kolika je duljina stranice kvadrata] make</p><p>d readtype [koliko ima kvadrata na krugu] make z</p><p>readmake zz 360/:zfor x 1 :z [repeat 4[fd :d lt 90] fd :d rt :zz]endto crt :acs ht lt 90for x 1 5[kocka :a fd :a make a :a/2]end</p><p>to kocka :arepeat 4 [fd :a rt 90]end</p><p>Naredni primjeri koriste poznatu REPEAT pet-lju s pozivima potprograma:</p><p>to ponovi1ht setw 2 setpc 2repeat 10 [fd 30 rt 36]repeat 10 [fd 30 lt 36]end</p><p>to ponovi2csrepeat 30 [ponovi1 fd 5]end</p><p>Podsjetimo se i raznih efekata u Logu: boje,debljina crta .....</p><p>to kvadrat :acs ht setpc 4 setw 2 repeat 4[fd :a rt 90]endto pravokutnik :a :bcs ht setpc 3 setw 2repeat 2 [fd :a rt 90 fd :b rt 90] endto spirala :xcs ht setw 1repeat 100[make x :x+2 fd :x rt 90]endto gromcs ht setw 1 setpc 4repeat 1000[repeat 10 [make x random 90 rt</p><p>:x fd 10 lt :x fd 10]cs pu home pd]endto rast :xcs ht setw 2 setpc 4repeat 20[rt 90 fd :x lt 90 fd 5 lt 90 make x</p><p>:x-5 fd :x rt 90 fd 5 make x :x-5]end</p></li><li><p>5to piramida :b :acs ht setpc 2 setw 1repeat :b [red :b :a make b :b-1]end</p><p>to red :b :arepeat :b[repeat 4[fd :a rt 90] rt 90 fd :a lt 90] make b :b-1 fd :a lt 90 fd :a*:b+:a/2 rt 90endto sunce0 :rcs ht setpc 14 setw 2stampoval :r :rfillend</p><p>to sunce1 :rcs ht setpc 14 setw 1repeat 10000 [rt random 360 fd random :r*2</p><p>pe bk :r/2 home pd]endto sunce2 :rcs ht setpc 14 setw 2stampoval :r :r fillrepeat 10 [sunce :r]end</p><p>to sunce :rrepeat 30[make r :r+1 stampoval :r :r] setpc 0repeat 30[stampoval :r :r make r :r-1] setpc</p><p>14end-to skakalicacs ht setw 1repeat 50 [rt random 360 skok]end</p><p>to skokrepeat 50 [setpc 2 stamprect 10 10 wait 1 set-</p><p>pc 0 stamprect 10 10 pu fd 1 pd]repeat 50 [setpc 2 stamprect 10 10 wait 1 set-</p><p>pc 0 stamprect 10 10 pu bk 1 pd]end</p><p>(Nastavak u iduem broju)Damir ovi, prof.</p><p>Sanja Prodanovi Trlin, prof.</p><p>Hrvatska zajednica tehnike kulture organizira in-formatiki teaj Osposobljavanje za rad na rauna-lu i priprema za ECDL.</p><p>Uspjenim zavretkom teaja polaznik dobiva uv-jerenje koje omoguuje upis teaja u radnu knjiicu,a polaganjem ECDL ispita dobiva i meunarodnopriznatu ECDL diplomu.</p><p>Teaj obuhvaa sedam tematskih cjelina: Osnove informacijske tehnologije Windows - operacijski sustav Word - obrada teksta Excel - tablini kalkulator Powerpoint - izrada prezentacija Access - baze podataka Internet i e-pota.</p><p>U cijenu teaja ukljueno je: 120 kolskih sati nastave Knjiga ECDL osnovni program - 7 modula ECDL indeks Jedan ECDL ispit za svaku nastavnu cjelinu</p><p>INFORMATIKA</p><p>ECDLEuropskaraunalna diploma</p><p>Cijena teaja: 2800 kn + PDV, plativo u 5 mje-senih obroka.Pretplatnici ABC tehnike imaju popust od 10 %!</p><p>ECDL (European Computer Driving Licence) od-nosno Europska raunalna diploma meunarodno jepriznati certifikat za rad osobnim raunalom, dizajni-ran s ciljem uspostavljanja jedinstvenog standarda os-posobljenosti za rad raunalom.</p><p>Provodi se u 135 zemalja svijeta, a do sada je vi-e od 4 milijuna osoba poloilo 14 milijuna testova.Od 2003. godine ECDL se provodi i u Hrvatskoj uzpodku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. </p><p>Hrvatska zajednica tehnike kulture ovlateni jetestni centar za ECDL od 2004. godine.</p><p>Informacije:Hrvatska zajednica tehnike kulture - Zagreb,</p><p>Dalmatinska 12, www.hztk.hrtelefoni: 01/4848 633, 4846 251, 4848 758e-pota: ecdl@hztk.hr</p></li><li><p>6Ameriki svemirski raketoplan (space shuttleorbiter) Discovery ponio je 24. travnja 1990.u svom teretnom prostoru dotad najskuplji as-tronomski instrument. Rije je o satelitu - teles-kopu nazvanom svemirski teleskop Hubble.Taj instrument nosi ime amerikog astronomaEdwina Hubblea koji je svojedobno otkrio kon-stantu irenja svemira. Svemirski raketoplandopremio je taj divovski instrument u orbitu oko</p><p>Zemlje, na visiniod oko 600 kilo-metara. To jeujedno bila rekor-dna visina letaspace shuttlea. Toje bila najvea vi-sina koju su do-segli astronautiposlije prosinca1972. kada suzadnji put letjelina Mjesec (tada suljudi zadnji putletjeli daleko od</p><p>Zemlje). Iz utrobe raketoplana svemirski teles-kop istovaren je u svemirski prostor pomou15 metara dugake mehanike ruke kakva se iprije upotrebljavala u svemirskim operacijama ikoju su svojevremeno konstruirali i izradili stru-njaci u Kanadi. Satelit - teleskop ima masu odoko 11 tona. Tijelo mu ima priblino oblik cilin-dra, iji je najvei promjer 4,3 metra, a duinamu je 13,3 m; s panelima sunevih elija (kojisu rastvoreni u svemiru) letjelica ima raspon odblizu 14 metara.</p><p>ASTRONAUTIKA (47)</p><p>Svemirskiteleskop Hubble</p><p>Divovsko zrcaloU putanje oko Zemlje lansirano je mnogo sa-</p><p>telita na kojima su se nalazili i teleskopi, ali sve-mirski teleskop Hubble svojom je veliinom imogunostima daleko nadmaio sve dotadanjesvemirske teleskope. Taj svemirski teleskop ref-lektorskog je tipa. Objektiv ili glavno zrcalo te-leskopa po svom je obliku konkavni hiperboloidi ima masu od 816 kilograma. To primarno zrca-lo nalazi se u sredinjem dijelu svemirskog op-</p></li><li><p>7servatorija. Ono hvata dolazeu svjetlost i ref-lektira ju prema sekundarnom zrcalu, iji prom-jer iznosi 30 centimetara. Sekundarno zrcalonalazi se na prednjem dijelu teleskopa. Onovraa svjetlosne zrake prema otvoru u srediniprimarnog zrcala. Primarno zrcalo ima promjerod 2,4 metra. S obzirom na to da leti izvanZemljine atmosfere i da je savreno precizno iz-raen, u vrijeme prve faze svoga rada taj je te-leskop bio jai od bilo kojeg optikog teleskopadosad sagraenog na Zemlji. Najvei dananjiteleskopi na Zemlji, promjera do deset metara is takozvanom adaptivnom optikom, koja po-nitava turbulencije u Zemljinoj atmosferi, unekim aspektima dosegli su mogunosti svemir-skog teleskopa Hubble. Ipak, s nekim svojimmogunostima on je i dandanas nenadmaan uusporedbi s najveim teleskopima na Zemlji. </p><p>To je inae meunarodni svemirski opserva-torij. Amerika agencija NASA u izradi njegovateleskopa sudjelovala je s vie od 80 posto pot-rebne svote. Ostatak trokova podmirila je Eu-ropska svemirska agencija. Za konstruiranje,gradnju i lansiranje teleskopa potroeno je blizudvije milijarde amerikih dolara. Za planiranih15 godina operativnog rada u svemiru bio jepredvien troak od dodatne tri milijarde dola-ra. Tako je dosad ve potroeno vie od pet mi-</p><p>lijardi dolara. Prema tome,taj svemirski teleskop naj-skuplji je znanstveni instru-ment svih vremena.</p><p>Automatski astronomskiopservatorij</p><p>Svemirski teleskop Hub-ble radi u automatskom re-imu, kao automatski orbital-ni opservatorij. Podatke kojeprikuplja, teleskop moepohraniti na vrpcu prije negoto budu emitirani na Zem-lju. Sve podatke i snimkeemitiraju se na Zemlju posre-dovanjem relejnih satelita ti-pa TDRS, koji se nalaze ugeostacionarnoj orbiti. Sva-koga dana na Zemlju stie ponekoliko stotina milijuna bita</p><p>informacija. To znai da se svakoga dana primikoliina informacija koja odgovara sadraju jed-nog sveska enciklopedije. Kako stiu na Zemlju,svi podaci kompjutorski se obrauju a zatim sepohranjuju na videodiskove. </p><p>Za program teleskopa brine se Znanstveni in-stitut za svemirski teleskop pri Sveuilitu JohnHopkins u Baltimoreu.</p><p>Mo razluivanja teleskopa iznosi samo 0,1lune sekunde! Sustav za kontrolu poloaja sa-telita - teleskopa tako je savren da omoguujeusmjeravanje prema odreenim objektima to-nou od 0,007 lune sekunde! To je tonost oddva milijunta dijela stupnja a to je upravo fan-tastino. Tako precizan poloaj moe se odra-vati neprekidno deset sati!</p><p>U poetku razvoja projekta strunjaci su raz-miljali da svake dvije i pol godine servisiraju te-leskop na licu mjesta u putanji, a da svakih petgodina teleskop dopreme na Zemlju radi popra-vaka i usavravanja. No zbog mogunosti konta-minacije i oteenja teleskopa, bilo je odluenoda se on ne vraa na Zemlju nego da se svake trigodine servisira i obnovi u svemiru.</p><p>Servis u svemiruNakon to je svemirski teleskop bio poeo s</p><p>radom u orbiti, na veliko iznenaenje i razoa-ranje strunjaka i znanstvenika, utvreno je daprimarno zrcalo ima sfernu aberaciju. Primarnozrcalo pogrjekom je donekle krivo izbrueno!To je otkriveno tek kad je teleskop ve bio uputanji. Zato njegove slike i nisu bile dovoljnojasne. Ipak, teleskop je spaen! U prosincu1993. ostvarena je prva servisna misija telesko-pa uz pomo raketoplana Endeavour. Pomo-u mehanike ruke svemirskog raketoplana te-</p></li><li><p>8leskop je bio uhvaen i postavljen na posebnuplatformu u teretnom prostoru letjelice. U tijekusvemirskih etnji astronauti su u otvorenom sve-mirskom prostoru obavili popravke i obnavljanjeteleskopa. Sva srea da je teleskop bio predvi-en za obnavljanje u svemiru. U teleskop je ug-raena posebna optika za korekturu, pomoukoje se ponitava sferna aberacija i tako je teles-kop osposobljen da radi kao da pogrjeke na zr-calu nema! Spomenuta optika bila je ugraenaradi rada kamere Faint Object, koja je kasnijebila zamijenjena savrenijom kamerom. Novi in-strumenti, koji su naknadno ugraeni u teles-k...</p></li></ul>