Analiza modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno ... 2.pdf Prevencija nasilnikog ... adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja ... heternormativnosti kolskog sustava i ...

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    221

  • Download
    5

Transcript

  • 1

    Analiza modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje i

    Prevencija nasilnikog ponaanja prirunika za Zdravstveni odgoj

    Autorica izvjetaja: mr.sc. Nataa Bijeli, CESI, 2013.

    CESI ima dugogodinje iskustvo rada u podruju rodne ravnopravnosti, prevencije nasilja u

    adolescentskim vezama i seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja mladih, stoga nam je namjera dati

    osvrt na module u prirunicima koja su podruje nae ekspertize. Najmera ove analize jest unaprijediti

    kvalitetu programa Zdravstvenog odgoja i pripadajuih prirunika budui da ovaj predmet smatramo

    izuzetno vanim sadrajem kurikuluma.

    CESI je prva udruga u Republici Hrvatskoj, i meu prvima u regiji, koja se sustavno bavila

    senzibiliziranjem mladih za pitanja roda i spola te prevencijom nasilja u adolescentskim vezama.

    Koristei vlastita iskustva, teoretska znanja, i rezultate naih istraivanja, osmislile/i smo programe

    obrazovanja mladih i edukacije edukatora/ica te izdali/e prirunike koji su namijenjeni svima koji rade s

    mladima, a koriste se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj. Za na rad na podruju

    adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja primile smo meunarodna ali i

    domaa priznanja i nagrade.

    Predmet analize bila su sva tri prirunika MZOS-a i AZOO-a zdravstvenog odgoja za nastavnike i strune

    suradnike za osnovnu i srednju kolu i to samo moduli Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno

    spolno ponaanje i Prevencija nasilnikog ponaanja. Vano je istaknuti, prije same analize

    prirunika da postoji odreena diskrepancija izmeu Kurikuluma zdravstvenog odgoja i prirunika

    Zdravstvenog odgoja. Kurikulum zdravstvenog odgoja daje prikaz planiranih aktivnosti, u okviru

    modula, i oekivanih ishoda. Planirane aktivnosti definirane kurikulumom obuhvaaju sve vane teme

    vezane uz rodnu ravnopravnost, seksualnost i prevenciju nasilja. Meutim, problem nastaje kod

    operacionalizacije ovih nastavnih sadraja kroz predloene aktivnosti u prirunicima gdje je vidljivo da su

    neke osmiljene aktivnosti daleko od kvalitetne razrade predloenih nastavnih sadraja.

  • 2

    SADRAJNE PRIMJEDBE

    HOMOSEKSUALNOST

    Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja (Narodne novine,br.106,23.08.2013) predvia da se na

    satu razrednika govori o temi Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina gdje je oekivani ishod

    izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti (str.90) a kljuni pojmovi su:

    diskriminacija, stigmatizacija, seksualne manjine, uvaavanje razliitosti.

    Predloene aktivnosti u prirunicima teko mogu ispuniti oekivani ishod jer se o temi

    homoseksualnosti, i openito seksualnih manjina, govori samo kroz definiciju homoseksualnosti, uzroka

    homoseksualnosti, veliine populacije i razliitim pristupima homoseksualnosti (koje prirunik definira

    kao religijski, drutveni, znanstveni i zakonski). Ovakav pristup temi upuuje na vrlo ogranien i

    stereotipan prikaz homoseksualnosti. Prirunik koji bi trebao izgraditi toleranciju i prihvaanje razliitosti

    i sam doprinosi stereotipizaciji i stigmatizaciji na nain da se uz teme vezane uz homoseksualnost esto

    pojavljuje pojam kontroverzni. U prirunicima izostaju bilo kakve aktivnosti kojima bi se utjecalo na

    de-stigmatizaciju homoseksualnosti i uklanjanje homonegativnosti/homofobije meu mladima odnosno

    sveprisutnih mitova, degradirajuih predrasuda i stereotipa prema osobama homoseksualne orijetacije.

    U modulu Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje za 7.razred O u aktivnosti

    Komunikacija o spolnosti po prvi puta se u priruniku spominje homoseksualnost, ali ne kao tema

    aktivnosti ili radionice, ve indirektno. Uiteljima/icama se daje definicija homoseksualnosti ako se

    sluajno ovaj pojam pojavi u diskusiji:

    Homoseksualnost = spolna privlanost i emocionalna privrenost koju neke osobe osjeaju prema osobama svoga spola. Danas se vie ne smatra boleu, ve naprosto seksualnom orijentacijom ili sklonou koja se razlikuje od heteroseksualnosti (privlanost prema osobama suprotnog spola). (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.200).

    U priruniku za srednju kolu uz pojmove istospolni brak i usvajanje djece od strane istospolnih parova

    vee se pojam kontroverzni. Primjerice:

    kontroverze vezane uz istospolni brak (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.221) U posljednjih su se petnaestak godina razvile estoke diskusije oko pitanja treba li legalizirati vezu dviju

    osoba istoga spola. U tom je kontekstu prilino kontroverzno pitanje istospolnog braka. (Prirunik za

    nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 227)

    Danas se govori i o homoseksualnim zajednicama (istospolni brak, registrirano partnerstvo), pri emu je pitanje njihova usvajanja djece najee iznimno kontroverzna tema. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013,str.229)

    Srednjokolski prirunik, donosi jo jednom, definiciju homoseksualnosti i informaciju o broju osoba homoseksualne orijentacije pri tom mijeajui pojmove kao to su seksualna orijentacija i seksualni identitet.

  • 3

    Homoseksualnost je fizika, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama istoga spola. U popularnoj se kulturi zovu gej, to je rije nastala pohrvaenjem engleske rijei gay. Ovaj se pojam ipak najee koristi za mukarca homoseksualne orijentacije, dok su ene homoseksualne orijentacije u veini prihvatile termin lezbijka kao svoj seksualni identitet. Premda je toan broj teko ustanoviti, znanstvenici koji se bave istraivanjima seksualne orijentacije smatraju da bi oko pet posto ope populacije moglo biti homoseksualne orijentacije. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 239-240)

    Aktivnost Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina II izuzetno je problematina aktivnost jer

    se eli iskombinirati dvije stvari koje teko da se mogu meusobno kombinirati i nadopunjavati a to je

    osobno iskustvo i stavovi razliitih drutvenih aktera o homoseksualnosti. Kao jedan od ishoda uenja

    navodi se prepoznati razliite pristupe homoseksualnosti (religijski, drutveni, znanstveni i zakonski)

    (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.242). Glavna aktivnost

    strukturirana je oko osobnog iskustva mladia koji je gay.

    Aktivnost se sastoji u tome da uenici/e dobiju Pismo zabrinutog mladia (ibid.,str.245) koji govori o tome kako je zaljubljen u deka ali ne zna to da radi, pita se je li to normalno, te kako e reagirati njegovi prijatelji i roditelji da saznaju. Zadatak uenika/ica je da zastupaju stav odreene drutvene skupine/institucije/grupacije (svaka skupina na temelju priloga ita i priprema stav jedne grupacije). Stavovi koji se razmatraju su: stajalite Katolike crkve, znanosti, zakona, stav drutva/javnosti. Nakon to proitaju odreeni stav, uenici/e trebaju napisati kratak odgovor mladiu. Zadatak je skupine uenika/ca ukratko predstaviti stav grupacije koju zastupaju te nakon toga rei kako su odgovorili mladiu prema tom stajalitu. Potpuno je neprimjereno koristiti priu o osobnom iskustvu, na ovaj nain i dovoditi u vezu pruanje

    psiholoke podrke i pomoi sa stavom crkve, znanosti, i drutva prema homoseksualnosti. Psiholoko

    savjetovanje i pruanje psiholoke pomoi osobama homoseksualne orjentacije zasniva se na

    znanstvenim postavkama a ne na religijskim dogmama stoga je ova vjeba u potpunosti promaena.

    Povrh toga, ovako zamiljena aktivnost moe doprinijeti uvrivanju negativnih stavova umjesto

    uvaavanja razliitosti i razvoja tolerancije. Pria o osobnom iskustvu je vana ali je primjerenija za

    koritenje u sklopu aktivnosti na nain da se mlade potakne na razmiljanje i diskusiju o tome to bi

    uinili/e u situaciji ako im prijatelj/ica povjeri da je gay i na koji nain bi reagirali i podrali ga/ju.

    U prilogu koji govori o stavu Katolike crkve iznose se vjerske dogme da su homoseksualni ini neuredni i poziva se homoseksualne osobe na istou. Istie se da crkva kao glavni problem dananjice istie da sve manji broj ljudi vidi homoseksualnu praksu kao grenu. ( Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.246). Prilog koji govori o stavu znanosti iznosi da homoseksualnost nije bolest te da su pokuaji promjene seksualne orijentacije neuinkoviti i psihiki tetni. Prilog o stavu drutva ocjenjuje da je teko odrediti jedinstven stav drutva prema osobama homoseksualne orijentacije(ibid.,str.248) pri tome iznosei rezultate istraivanja o negativnim stavovima prema homoseksualnim osobama i njihovoj diskriminaciji. U prilogu o slovu zakona govori se o zatiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije osoba na temelju seksualne orijentacije. Primjereniji nain obrade teme koje obuhvaa stavove i stajalite Katolike crkve, znanosti, drutva i zakonske regulative je nain koji e omoguiti diskusiju i kritiko sagledavanje/propitivanje razliitih stajalita od strane uenika/ca. Umjesto toga, zahtijevajui od uenika/ca da reproduciraju stavove

  • 4

    razliitih aktera i primjene ga na osobno iskustvo mladia bez kritikog razmatranja tih stavova moe doprinijeti potvrivanju homofobnih stavova kod nekih uenika/ca. Takoer, tome pridonosi i sugestija nastavnicima/ama da ukau mladima na pouak vjebe: Bitno je naglasiti da imaju pravo podravati bilo koji od ovih stavova, no ono to je vano jest da dopuste drugim ljudima pravo na izbor vlastite seksualne orijentacije, na ivot bez nasilja i diskriminacije. To znai da je vano da se prema njima odnose s potovanjem. Poruka mora biti: Svi smo razliiti (s razliitim stavovima, seksualnim orijentacijama i sl.), ali smo ravnopravni. Nuno je s drugim ljudima razgovarati na nenasilan nain. Na stav sam po sebi nije nasilan, ali nasilan moe biti nain na koji ga izraavamo. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.244) Pri tome, se netono informira uenike/ce da je seksualna orijentacija izbor! Takoer, u kontekstu

    heternormativnosti kolskog sustava i rasprostranjenosti negativnih stavova prema homoseksualnosti

    neodgovorno je slati mladima poruku da na stav sam po sebi nije nasilan, ali nasilan moe biti nain na

    koji ga izraavamo. Osnovu homofobinog nasilja ine upravo negativni stavovi i predrasude o

    homoseksualnosti i vano je raditi s mladima na de-stigmatizaciji homoseksualnosti i promociji

    neprihvatljivosti homofobije u kolama umjesto potvrivanja prihvatljivosti (i nepromjenjivosti) takvih

    stavova. Republika Hrvatska je 2009. godine dobila ukor Europskoga odbora za socijalna prava zbog

    diskriminacije homoseksualnih osoba u kurikulumu. Odbor je zamijetio kako tvrdnje u kolskim

    udbenicima "stigmatiziraju homoseksualne osobe i utemeljene su na negativnim, iskrivljenim,

    osuujuim i degradirajuim stereotipima1.

    Osim homoseksualnosti, u priruniku se definira biseksualnost i transeksualnost2 ali izostaje

    objanjavanje pojmova interseksualnost, transrodnost ili queer.

    SEKSUALNOST i REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

    U podruju seksualnosti i reproduktivnog zdravlja naglaavaju se rizici i negativne strane stupanja u

    seksualne odnose gdje prevladavaju upozorenja i zastraivanje uz izostanak bilo kakvog prikaza pozitivne

    strane seksualnosti koji bi ukljuio, primjerice, uitak.

    U aktivnosti Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa i dijelu Informacije za

    uitelje osim to se naglaavaju rizici i negativne strane seksualnosti, daje se i definicija apstinencije,

    odnosno shvaanje pojma apstinencije od strane autora/ica ovog modula:

    U ovom programu apstinenciju ne shvaamo kao suzdravanje od spolnih odnosa do braka, ve kao odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u kojem je mlada osoba dovoljno zrela da donese promiljenu i odgovornu odluku (koja nee biti temeljena na pogrenim motivima(2)), to pretpostavlja svijest o moguim posljedicama i znanje o tome kako se zatititi od negativnih ishoda. (2) Kao to su pritisak partnera/partnerice, konformizam (svi drugi su to ve uinili) ili nain da se bude prihvaen ili ak popularan.

    1 Odluka Europskog odbora za socijalna prava: http://www.telladf.org/UserDocs/CroatiaDecision.pdf

    2 vidi str. 239-40, Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013.

  • 5

    (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.235) Ovakvo redefiniranje, i slobodno tumaenje, pojma apstinencije uvodi potpunu konfuziju oko

    definicije apstinencije jer se odgaanje ulaska u seksualni odnos tj. odgovorno i informirano stupanje u

    seksualni odnos naziva apstinencijom. Ostaje potpuno nejasno zbog ega se netono kvalificira

    odgovorno seksualno ponaanje kao apstinencija. Jedno od moguih objanjenja je da se radi o ustupku

    zagovornicima religijsko-apstinencijskog poimanja seksualne edukacije.

    Ovo redefiniranje apstinencije stvara nejasnoe i u kasnijim vjebama gdje se iznosi da Niti jedna metoda ili sredstvo kontracepcije, osim apstinencije, ne prua potpunu zatitu od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti.. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.251). S obzirom na prethodno ponueno shvaanje apstinencije ostaje nejasno kako treba shvatiti apstinenciju u ovom kontekstu: kao suzdravanje od seksualnih odnosa ili odgaanje ulaska u seksualne odnose do trenutka zrelosti?

    Radni list 1 Kontracepcijske metode i sredstva namijenjen uenicima/ama nudi slijedeu definiciju apstinencije: APSTINENCIJA je voljno suzdravanje od spolnog odnosa. Apstinencija je jedina potpuno pouzdana zatita i od spolno prenosivih infekcija i od neeljene trudnoe. Mogu je koristiti sve dobne skupine kao svjesni odabir naina ivota trajno ili kao odlaganje stupanja u spolne odnose do trenutka osobne odluke. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.250)

    UNESCO-ve Meunarodne smjernice o seksualnoj edukaciji definiraju apstinenciju kao odluku o ne

    uputanju u seksualne aktivnosti s drugima kao najsigurnijem nainu da se izbjegne trudnoa, spolno

    prenosive infekcije, ukljuujui HIV (International Tehnical Guidelines on Sexuality Education, UNESCO,

    2009, Vol.II, str.28). Ovakva jasna i jednoznana definicija bila bi sadrajno prikladnija za ovakav tip

    prirunika.

    Ranije navedeni radni list Kontracepcijske metode i sredstva objanjava apstinenciju, prirodne

    metode, kondom i hormonske pilule. Istie se da kondom kao zatitno sredstvo ima vrlo visoku

    pouzdanost istovremeno naglaavajui da kondom ne sprjeava u potpunosti prijenos infekcije

    humanim papilloma virusom jer se virusne lezije mogu nalaziti u okolnom podruju spolovila koje

    kondom ne obuhvaa. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.250).

    Iznoenje ovakve dvije informacije u istom kontekstu a bez dodatnog pojanjenja moe odvratiti mlade

    od koritenja kondoma jer sugerira da nema uinkovite zatite. Svjetska zdravstvena organizacija istie

    promociju pravilne i konzistentne upotrebe kondoma kao jedan od vanih javno-zdravstvenih pristupa

    prevenciji i kontroli SPI (Global strategy for the prevention and control of sexually transmitted

    infections: 20062015, WHO, 2007, str 11). Imajui u vidu da je kondom trenutno jedino sredstvo koje

    moe pruiti uinkovitu zatitu od SPI, kljuno je naglasiti mladima vanost njegovog koritenja, bez

    obzira na medicinski tone informacije o njegovoj uinkovitosti.

    Aktivnost Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V. ima za cilj predvianje

    rizinih opcija i planiranje odgovornog spolnog ponaanja. Jedna od aktivnosti ove vjebe je Rizine

    situacije koja donosi primjere razliitih rizinih situacija. Pojedine predloene rizine aktivnosti uope

    nemaju veze s temom pa je jednako tako nevjerojatan i zadatak postavljen mladima koji glasi: Nakon

    to su u skupini proitali situacije, neka ih rasprave i obrazloe koji sve rizici postoje za: (a) zarazu spolno

  • 6

    prenosivim bolestima, (b) seksualno nasilje, (c) prometnu ili neku drugu nesreu. (Prirunik za uitelje i

    strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.215). Sasvim je nejasno kakve veze imaju rizici u prometu sa

    rizicima u spolnosti i kako je mogue da jedan takav zadatak bude dio ove aktivnosti?!

    Ista ova aktivnost sadri i radni list Lista samoohrabrenja koja bi se uenicima/ama trebala podijeliti

    nakon zavretka aktivnosti Rizine situacije kako bi im ukazala na to da je promiljanje moguih ishoda

    vano za samopouzdanje. Ovaj radni list sadri veinom isprazne fraze i parole koje nisu u stanju

    ohrabriti i osnaiti mlade za odgovorno spolno ponaanje, pa su tako neki od primjera:

    Mogu odbiti pritisak za spolni odnos.

    Zaljubljenost je osjeaj. Ljubav je vie od osjeaja, ljubav je neto to ostaje.

    Ako nekome smeta zatita od spolno prenosivih bolesti, onda se pitam koji je pravi problem!

    Ako netko misli da se spolno prenosive bolesti dogaaju drugima, to je njihov problem. Naivnost kota.

    Bolje sprijeiti nego lijeiti. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.218)

    U aktivnosti Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava govori se o konceptu spolnih prava ali vrlo oprezno, istiui da se radi o kontroverznoj ideji to sugerira na jo jedan ustupak konzervativno-religijskim pritiscima. U vjebi se daje definicija spolnog zdravlja i spolnih prava Svjetske zdravstvene organizacije i onda se navodi: Koncepcija spolnih prava nije slubeno prihvaena od strane Svjetske zdravstvene organizacije jer je, globalno gledano, rije o drutveno kontroverznoj ideji. Preciznije, neki su dijelovi definicije (poput potivanja tjelesnog integriteta, sporazumnog braka ili odabira partnera istoga spola) neprihvatljivi u pojedinim kulturama i vjerskim zajednicama (Prirunik za uitelje i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.232). Stoga se daju precizne upute nastavnicima/ama za rad s mladima: Napomena za nastavnika/nastavnicu: spominjanje spolnih prava kontroverzno je ili neprihvatljivo u nekim kulturama i vjerskim zajednicama. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.234) Vano je takoer rei da su neki dijelovi definicije spolnih prava neprihvatljivi u odreenim kulturama i religijama. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.235)

    Pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju utemeljen na ljudskim pravima podrazumijeva

    promoviranje zatite, osnaivanja i ravnopravnosti svih ljudi, u svim aspektitma njihova seksualnog

    ivota. To je pristup utemeljen na meunarodno dogovorenim i priznatim ljudskim pravima, koja su dio

    nacionalnih i meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Koncept seksualnih i reproduktivnih prava

    i zdravlja po prvi puta dobiva meunarodno priznanje na Meunarodnoj konferenciji o populaciji i

    razvoju (ICPD, 1994), a potvren je i u Pekinkoj platformi (1995) i dio je rezolucije Europske unije

    (Europska strategija za promociju seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja iz 2004. godine, Rezolucija

    1399). Kulturne norme i vjerski zakoni esto mogu biti diskriminatorni i koriste se da bi ograniili i

    uskratili prava drugima/drugaijima. S druge pak strane, koncept ljudskih prava predstavlja znaajno

    civilizacijsko postignue koje priznaje da su sva ljudska bia jednaka u dostojanstvu i pravima. Kulturne i

    vjerske norme pojedinih drutava podravaju upotrebu nasilja protiv ena gdje sankcioniranje nasilja

  • 7

    protiv ena nije u skladu s tim normama. Meutim, zanimljivo je da prirunici zdravstvenog odgoja ne

    dovode u pitanje pravo na ivot bez nasilja ali pitanje spolnih prava smatraju kontroverznim nalazei

    opravdanje u kulturi i religiji.

    RODNA RAVNOPRAVNOST

    Iako jedan od modula sadri u svom imenu pojam rodne ravnopravnosti, ova tema je potpuno

    zanemarena ili neprimjereno obraena kroz predloene aktivnosti.

    Jedna od aktivnosti u 3. razredu osnovne kole tematizira rodno-netradicionalne aktivnosti - djeak koji eli biti cvjear i djevojica koja eli biti automehaniarka. Na kraju u objanjenju za nastavnike kae se:

    Ne postoje iskljuivo muka i enska zanimanja. Zbog nekih osobina i sklonosti (i ivotnih okolnosti) ljudi biraju odreena zanimanja. Na izbor zanimanja snano utjee i okolina, od roditelja do drutva, takoer i sposobnosti (djeaci u prosjeku imaju razvijenije prostorne sposobnosti, a djevojice, u prosjeku, verbalne), pa e i to utjecati na izbor zanimanja. Na izbor zanimanja utjeu i osobine linosti, interesi, vrijednosti, oekivanja i mogunost zaposlenja. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u razrednoj nastavi, 2013, str. 182) Ovakvim objanjenjem proputa se razjasniti uloga rodnih stereotipa, predrasuda i rodnih uloga koje dovode do mukih i enskih zanimanja. Svodei objanjenje na osobine i sklonosti zbog kojih ljudi biraju odreena zanimanja izostavlja se utjecaj stereotipa, predrasuda i diskriminacije na temelju spola koje dovode do rodno-sterotipnog definiranja odreenih podruja kurikuluma te neravnopravnog tretmana ena i mukaraca u obrazovnom sustavu i kasnije u svijetu rada.

    U informacijama za uitelje u aktivnosti namijenjenoj 6. razredu O definira se spol i rod.

    Razlika izmeu spola i roda temelji se na razlikovanju biolokih i drutvenih (kulturnih) utjecaja. Kada govorimo o spolu, onda mislimo na ukupnost biolokih razlika izmeu mukaraca i ena (razlike u grai tijela, seksualnim i reproduktivnim organima, fiziologiji i slino). Te su razlike oite i neosporive. Primjerice, mukarci su u prosjeku snaniji i bre tre od ena, dok ene imaju izraenije ulo mirisa te su bre u obavljanju preciznih manualnih radnji (tzv. fina motorika). Bioloke razlike u najveoj su mjeri neovisne o kulturi, odnosno drutvenim uvjetima. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.127.) Bioloke razlike izmeu mukaraca i ena odnose se na razliku u reproduktivnim organima i njihovoj funkciji u reprodukciji i razlike u sekundarnim spolnim karakteristikama. Osim ovih razlika postoji malo dokaza koji bi sugerirali da postoje mnoge uroene karakteristike koje bi mogle biti identificirane kao iskljuivo enske ili iskljuivo muke. Ostaje sasvim nejasno na temelju kojih znanstvenih dokaza je tvrdnja da mukarci bre tre a da ene imaju izraenije ulo mirisa i razvijeniju finu motoriku pripisana biolokim razlikama i zbog ega su ba ove karakteristike nale mjesto u definiciji kategorije spol. Postojee definicije kategorije spol ukljuujui tu definicije UN-a, Vijea Europe, Svjetske zdravstvene organizacije i ostalih mjerodavnih institucija referiraju se na bioloke razlike kao one vezane uz reproduktivni sustav i sekundarne spolne karakteristike.

  • 8

    Prirunik za srednje kole donosi jo jednu definciju spola i roda gdje se analitika kategorija roda, koja se koristi da bi objasnila neravnopravnost koja postoji u drutvu, svodi na banalan primjer odijevanja (tj. primjer muke i enske odjee). Spol je... skup fizikih i psiholokih obiljeja prema kojima se razlikuju mukarci i ene. Oznaava osobine koje su bioloki i nasljedno uvjetovane. Primjer su sekundarna spolna obiljeja. Rod je... drutveno konstruirana definicija mukarca i ene. To je drutveno oblikovanje biolokog spola, odreeno shvaanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih mukarcima i enama u drutvu, u javnom i privatnom ivotu. To je kulturoloki specifina definicija enskosti i mukosti, i prema tome je promjenljiva u vremenu i prostoru. Odnosi se na osobine koje su uvjetovane drutvenom okolinom i odgojem. Primjer je muka i enska odjea.(Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.145) Svoditi rod na pitanje odijevanja pokazuje elementarno nerazumijevanje ovog koncepta. Mukarci i ene nisu prirodne ili bioloke kategorije ve rezultat historijskih, politikih, ekonomskih i drutvenih utjecaja. Razumijevanje rodnih odnosa posveuje posebnu panju odnosima moi, odnosno kontinuiranoj dominaciji mukaraca u drutvenom ivotu . Ova dominacija je ugraena i normalizirana u drutvenim odnosima i strukturama. To bi znailo da se rod, kao kategorija, odnosi na sloen drutveni sistem kojeg karakteriziraju nejednaki odnosi moi izmeu mukaraca i ena (ali i izmeu grupa mukaraca) gdje se ene, ali i mukarce, ograniava i smanjuju im se mogunosti i prava da se realiziraju kao produktivni, zdravi i sretni pojedinci/pojedinke. Za 8. razred O ponuena je aktivnost Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa. Ova vjeba potpuno ignorira znaaj kategorije roda u seksualnosti. Radni list (str .238) donosi tvrdnju: Odgaanje ulaska u spolne odnose moe biti u redu za cure, ali nije poeljno za deke a objanjenje koje nastavnici/e trebaju ponuditi uenicima/ama je slijedee: Spol je nebitan za odgovorno donoenje odluke o stupanju u spolni odnos. Stereotipne rodne uloge uvelike doprinose riziku u seksualnom ponaanju mladih. Rodni stereotipi, koji osnauju i podravaju rodnu neravnopravnost, odraavaju se u seksualnom ponaanju mladih u nejednakim odnosima moi, koji u konanici dovode do rizinog seksualnog ponaanja. Ovakvo objanjenje potpuno negira injenicu da se koncept roda unutar heteroseksualnih odnosa manifestira kao razliita iskustva, percepcije i oekivanja mladia i djevojaka te kao razliita shvaanja seksualnog ina, seksualnosti i seksualnih odnosa i veza. Ono to se smatra prihvatljivim seksualnim ponaanjem ovisi o rodnim ulogama i u tom sluaju govorimo o dvostrukim rodnim standardima koji se primjenjuju ovisno o injenici da li je netko mukog ili enskog spola. Mladiima se esto doputa ili ih se prisiljava da budu seksualno aktivni dok god je njihova seksualna elja usmjerena prema djevojkama. Na primjer, mladii esto osjeaju pritiske da "dokau svoju mukost" kroz rano i ponekad agresivno heteroseksualno iskustvo. Djevojke pak s druge strane mogu biti obeshrabrene ako ele postati seksualno aktivne ili pak kanjene radi toga. One dobivaju kontradiktorne poruke u vezi seksa. Mnoge djevojke se ui da se ne bi smjele uputati u seksualne odnose prije braka. Meutim, od njih se takoer oekuje da budu seksualno privlane i da jednog dana mogu raati. Djevojke se esto odgaja da budu poslune i podreene dekima, muevima i openito mukarcima. Potreba pridavanja posebne panje kategoriji roda vidljiva je u brojnim istraivanjima o seksualnom riziku i prihvaena u izvjetajima i dokumentima WHO-a, UNDP-a i UNAIDS-a stoga je neprihvatljivo ignorirati vanost kategorije spola/roda u adolescentskoj seksualnosti.

  • 9

    PREVENCIJA NASILJA

    Tema spolno/rodnog nasilja i nasilja u vezama, u srednjoj koli, kao jedan od oekivanih ishoda navodi

    prepoznati razliite oblike rodno uvjetovanog nasilja (Narodne novine,br.106,str 88,23.08.2013).

    Aktivnost Spolno/rodno nasilje i nasilje u vezama , I. daje djelomino tono ali nepotpuno objanjenje

    rodno-uvjetovanog nasilja koje glasi:

    Rodno uvjetovano nasilje oznaava da u korijenu nasilja lei spolna/rodna razlika. Odnosi se na bilo koji oblik nasilja koje su tijekom uvodne aktivnosti spomenuli. Iako statistike istiu veu zastupljenost nasilja jednog spola/roda nad drugim nasilja nad enama, pojam se odnosi na odnos jednog spola/roda koji ini nasilje nad drugim (Ured za ravnopravnost spolova, 2007). (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.145)

    Nepotpunost ove definicije lei u injenici da se ne govori o glavnom obiljeju rodno uvjetovanog nasilja

    a to je razlika u odnosima moi te da se radi o pojavi gdje su u veini sluajeva nasilja poinitelji mukarci

    a ene rtve, i to bez obzira da li se radi o nasilju mukaraca nad enama ili mukraca nad mukarcima.

    Prema tome, to nije nasilje jednog roda nad drugim jer i mukarci koji se ne uklapaju u

    heteronormativni obrazac mogu biti rtve takvog nasilja od strane drugih mukaraca. Takoer, ne govori

    se niti o tome da rodno-uvjetovano nasilje predstavlja ozbiljnu prepreku postizanju rodne

    ravnopravnosti i da predstavlja najbrutalniji oblik krenja enskih ljudskih prava.

    Potpuniju definiciju nude Ujedinjeni narodi koji definiraju rodno uvjetovano nasilje kao: bilo koji in

    nasilja koji dovodi do, ili je vjerojatno da e rezultirati fizikim, seksualnim ili psiholokim povreivanjima

    ili patnjama ena, ukljuujui prijetnje takvim inovima, prisilu, ili oduzimanje slobode, neovisno dogaa

    li se u privatnom ili javnom ivotu. Ovo ukljuuje, fiziko, seksualno, i psiholoko nasilje kao to je

    obiteljsko fiziko nasilje protiv ena, spaljivanje i sakaenje kiselinom, seksualno zlostavljanje, ukljuujui

    silovanje i incest od strane lanova obitelji, genitalno sakaenje ena, ubijanje enske novoroenadi, te

    emocionalno zlostavljanje kao to je prinuda i upotreba nasilnikih i uvredljivih izraza. Otimanje ena i

    djevojaka u svrhu prostitucije i prisilnih brakova su dodatni primjer rodno uvjetovanog nasilja. Rodno

    uvjetovano nasilje ne dogaa se samo u obitelji i zajednici openito, nego je ponekad dozvoljeno ili

    poticano od drave kroz razliite politike i inove (Mamula, 2004)3.

    Ista ova aktivnost u dijelu Kako zatititi sebe i druge daje potpuno neprimjerene savjete mladima o tome na koje naine mogu zatititi sebe od nasilja pa se kae: Sebe mogu zatititi tako da: ()ne shvaam nasilno ponaanje osobno (to to je netko nasilan vie govori o toj osobi nego o meni). (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.147). Ovakav savjet, osim to je beskoristan, moe biti i opasan jer sugerira mladima da ignoriraju nasilje umjesto da zatrae pomo. Drugi slian primjer predstavlja i savjet o tome kako zatititi druge: Druge mogu zatititi tako da: sam/a

    odabirem ne initi rodno uvjetovano nasilje (primjerice, kada pomislim neto diskriminirajue na razini

    spola (glupa plavua; stoiki to podnesi muki), sam/a sebi osvijestim kako je to rodno diskriminirajua

    misao, te ju ne izgovorim, ne inim nasilno ponaanje, ve razmislim o drugim prihvatljivijim

    3 Prirunik Seksualno nasilje u kolama, enska soba-Centar za prevenciju, istraivanje i suzbijanje seksualnog

    nasilja i ensku seksualnost.

  • 10

    tvrdnjama/stavovima). (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.147).

    Ovakav nain obrade teme uope se ne dotie rodnih stereotipa koji lee u osnovi rodno uvjetovanog

    nasilja niti se propituje rodna neravnopravnost koja podrava i proizvodi rodno uvjetovano nasilje te

    predstavlja primjer nekvalitetne obrade teme rodno uvjetovanog nasilja. Adresiranje problema rodne

    neravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja mora zaopeti s imenovanjem, propitivanjem i

    mijenjanjem rodno-stereotipnih normi te izgradnjom novih pozitivnih normi koje jednako vrednuju

    mladie i djevojke, ene i mukarce.

    Jo jedan primjer potpuno neprimjerene obrade teme predstavlja i vjeba Spolno/rodno nasilje i nasilje

    u vezama,II. gdje je jedna od aktivnosti Kako se zatititi od mogueg spolnog nasilja - Pria s vie

    zavretaka . Pria se odnosi na dvoje adolescenata, Marka i Ivanu koji se nalaze na tulumu gdje Marko

    prisiljava Ivanu na spolni odnos koja to ne eli i pokuava uzmaknuti. Na kraju prie nalaze se zadaci za

    uenike/ce.

    Marko (17) i Ivana (16) u vezi su est mjeseci. Markov prijatelj Karlo radi tulum za svoj 18. roendan u stanu svojih roditelja. Na tulum su pozvani Marko i Ivana. Oboje se vesele tulumu jer e tamo biti puno njihovih prijatelja i prijateljica. Oboje su doli na tulum dobro raspoloeni, priali sa svima, plesali i pijuckali. U nekom trenutku Marko je otiao razgovarati s Karlom, a nakon toga dolazi Ivani i apne joj na uho: Doi, idemo u sobu Karlovih roditelja. Sredio sam da nas nitko ne ometa. Danas je pravo vrijeme da iskoristimo tu situaciju. Ne elei raspravljati pred svima, Ivana odlazi s njim u sobu da mu pojasni kako nije spremna. Ali Marko im uu u sobu, zakljua vrata i pone je ljubiti. Ivana je pokuala uzmaknuti i rekla mu Hajde, stani malo, moramo razgovarati, a Marko na to grubo odbrusi Ma emu sada pria, zna da to ve dugo elim. Dovri priu tako da se Ivana suoi s nasilnim ponaanjem i rijei problem u zadanoj situaciji koristei nenasilne komunikacijske obrasce. Ili Dovri priu tako da Ivana potrai pomo, dajui objanjenje tko joj je pomogao u zadanoj situaciji i kako. ili Dovri priu tako da Marko rijei situaciju na nenasilan nain. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.158)

    Posebno je problematian ovaj zadatak koji ukljuuje dovravanje prie tako da Marko rijei situaciju na

    nenasilan nain. Dakle, oekuje se da e poinitelj nasilja moi i biti u stanju rijeiti situaciju na

    nenasilan nain to je krajnje nevjerojatan scenarij! Ovaj zadatak je u cjelosti promaen te predstavlja

    nepoznavanje problematike seksualnog nasilja i potpuno ignoriranje faktora koji koje lee u osnovi

    seksualnog nasilja a to su nadmo, dominacija i kontrola nad drugom osobom.

  • 11

    METODOLOKE PRIMJEDBE

    U sva tri prirunika kroz analizirane module, pojedine aktivnosti se ponavljaju pa se tako ista aktivnost predlae u osnovnoj ali i u srednjoj koli. S obzirom na brojnost razliitih prirunika, i domaih i stranih, moglo se uloiti vie truda u pripremu aktivnosti kako bi se izbjeglo ponavljanje te kako bi se sadrajno unaprijedili prirunici. Generalno, sva tri prirunika potpuno nerealno planiraju i procjenjuju vrijeme za predloene aktivnosti. S obzirom na interaktivan tip rada u okviru radionica, nemogue je u razredu za 45 minuta izvesti pet ili est predvienih aktivnosti, a veina vjebi upravo donosi velik broj aktivnosti za koje se smatra da se mogu obraditi unutar jednog kolskog sata. Mnogo je takvih primjera ali ovdje iznosimo samo jedan - aktivnost Razvijanje vjetina potrebnih za odgovorno spolno ponaanje, V. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.214) koja sadri:

    - Uvodnu aktivnost (predvieno 5 minuta)

    - Sredinju aktivnost koja se sastoji od dvije aktivnosti (predvieno 30 minuta) 1.aktivnost:

    analiza kartica: Rizine situacije; 2. Aktivnost: rasprava- koje je ponaanje prihvatljivo?

    Ove dvije aktivnosti ukljuuju slijedee: analiza kartica rizinih situacija ukljuuje podjelu

    uenika/ca u 4 male grupe, zatim svaka grupa dobiva 2 rizine situacije koje moraju proitati i

    rapraviti mogue rizike (zadatak ukljuuje nekoliko vrsta rizika). Takoer, zadatak im je da

    razmotre dva ili tri najvjerojatnija ishoda u svakoj situaciji i odlue koji je najbolji a koji najgori

    ishod. Zatim slijedi prezentacija rada malih grupa i diskusija u velikoj grupi. Druga aktivnost o

    prihvatljivom ponaanju ukljuuje podjelu razreda na sedam manjih grupa. Svaka grupa dobiva

    karticu sa opisom mogue situacije pod nazivom (Ne)prihvatljivost situacije i zadatak grupe je

    da formuliraju miljenje o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti opisanog ponaanja. Osim toga,

    trebaju procijeniti da li bi se njihovi najblii prijatelji sloili s tom procjenom. Nakon toga svaki

    predstavnik/ica skupine ita situaciju sa kartice i iznosti miljenje skupine a iza toga slijedi

    diskusija u velikoj grupi. Na kraju, nastavnik/ica ima zavrnu/zakljunu rije i podijeli

    uenicima/ama primjerak radnog lista Lista samoohrabrenja.

    - Zavrna aktivnost (predvieno 10 minuta)- Kviz aktivnost provedba kviza Kviz znanja o SPI

    Svaki uenik/ica dobija kviz koji sadri 25 tvrdnji i odgovara pismeno na nain da zaokrui

    odgovor tj. oznai je li tvrdnja tona ili netona. Nakon provedenog kviza uenici/e u parovima

    prolaze kroz sve tvrdnje (njih 25) i usporeuju svoje odgovore. Nakon toga uenici/e itaju

    odgovore na svaku pojedinu tvrdnju a nastavnik/ica po potrebi istie i komentira tone

    informacije i ispravlja netone.

    Sve zamiljene aktivnosti u ovoj vjebi u realizaciji e trajati puno due od predvienog. Ovako

    zamiljena aktivnost moe trajati najmanje 3 kolska sata a ne, kao to je predvieno

    prirunikom, jedan kolski sat. Primjerice, u potpunosti je nemogue odraditi kviz o spolno

    prenosivim infekcijama, kroz ovako navedene korake, u predvienih 10 minuta.

  • 12

    Jo jedan metodoloki propust predstavlja aktivnosti Samokontrola (Prirunik za uitelje i

    strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str. 146). Problematinost ove vjebe lei u injenici da

    su dijelovi radnih listova na engleskom jeziku (Radni list 2: Formiranje skupina; Radni list 3:

    vjeba; Radni list 4: Kako rei NE!; Radni list 5: Donesi odluku!; Radni list 6: Izai na kraj sa

    zadirkivanjem!). Od uenika/ca se oekuje da u sklopu aktivnosti Savjetnici-volonteri vjebaju

    prevoenje sa engleskog na hrvatski jezik jer zadatak glasi: Dobili su materijale iz inozemstva i

    trebaju ih prevesti da bi mogli djecu pouiti uspjenom rjeavanju problema (ibid. str. 148).

    Predvieno vrijeme je 15 minuta za prijevod radnog lista (tj. teksta u ilustracijama), prezentaciju

    rjeenja problema i grupnu diskusiju- to je potpuno nerealno!

    Cilj ove aktivnosti je definirati pojam samokontrole, rizinih ponaanja, naina i vanosti

    donoenja ispravnih odluka (ibid. str. 146). Ako se u vjebu uvodi element prevoenja sa

    stranog jezika onda postoji realna opasnost da e fokus uenika/ica biti na prijevodu a ne na

    temama kao to su donoenje odluka, odupiranje pritisku, i samokontrola, pogotovo s obzirom

    na kratkou vremena predvienog za ovaj zadatak. Aktivnosti u okviru zdravstvenog odgoja bi

    trebale imati za cilj razvijanje vjetina koje nisu prisutne u ostalim sadrajima kurikuluma stoga

    bi predloene aktivnosti trebale izbjegavati poduavanje dodatnih sadraja koje nemaju veze sa

    temom, kao to je primjerice engleski jezik.

    Zavrne napomene

    Ova analiza ukazuje da postoje sadrajni ali i metodoloki propusti u prirunicima zdravstvenog odgoja

    te da bi trebalo modificirati i doraditi pojedine sadraje ako se eli kvalitetno obraditi pojedine teme. S

    obzirom da je zdravstveni odgoj jo uvijek u fazi eksperimentale provedbe, i u procesu evaluacije od

    strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nadamo se da postoji volja mjerodavnih

    obrazovnih institucija ali i prostor za poboljanje i unaprjeenje prirunika, doradu pojedinih sadraja i

    ispravak netonosti u modulima Prevencija nasilnikog ponaanja i Spolno/rodna ravnopravnost i

    odgovorno spolno ponaanje.

Recommended

View more >