Analiza modula „Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno ... 2.pdf · „Prevencija nasilničkog ... adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja ... heternormativnosti školskog sustava i

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    221

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>1 </p><p>Analiza modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje i </p><p>Prevencija nasilnikog ponaanja prirunika za Zdravstveni odgoj </p><p>Autorica izvjetaja: mr.sc. Nataa Bijeli, CESI, 2013. </p><p>CESI ima dugogodinje iskustvo rada u podruju rodne ravnopravnosti, prevencije nasilja u </p><p>adolescentskim vezama i seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja mladih, stoga nam je namjera dati </p><p>osvrt na module u prirunicima koja su podruje nae ekspertize. Najmera ove analize jest unaprijediti </p><p>kvalitetu programa Zdravstvenog odgoja i pripadajuih prirunika budui da ovaj predmet smatramo </p><p>izuzetno vanim sadrajem kurikuluma. </p><p>CESI je prva udruga u Republici Hrvatskoj, i meu prvima u regiji, koja se sustavno bavila </p><p>senzibiliziranjem mladih za pitanja roda i spola te prevencijom nasilja u adolescentskim vezama. </p><p>Koristei vlastita iskustva, teoretska znanja, i rezultate naih istraivanja, osmislile/i smo programe </p><p>obrazovanja mladih i edukacije edukatora/ica te izdali/e prirunike koji su namijenjeni svima koji rade s </p><p>mladima, a koriste se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj. Za na rad na podruju </p><p>adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja primile smo meunarodna ali i </p><p>domaa priznanja i nagrade. </p><p>Predmet analize bila su sva tri prirunika MZOS-a i AZOO-a zdravstvenog odgoja za nastavnike i strune </p><p>suradnike za osnovnu i srednju kolu i to samo moduli Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno </p><p>spolno ponaanje i Prevencija nasilnikog ponaanja. Vano je istaknuti, prije same analize </p><p>prirunika da postoji odreena diskrepancija izmeu Kurikuluma zdravstvenog odgoja i prirunika </p><p>Zdravstvenog odgoja. Kurikulum zdravstvenog odgoja daje prikaz planiranih aktivnosti, u okviru </p><p>modula, i oekivanih ishoda. Planirane aktivnosti definirane kurikulumom obuhvaaju sve vane teme </p><p>vezane uz rodnu ravnopravnost, seksualnost i prevenciju nasilja. Meutim, problem nastaje kod </p><p>operacionalizacije ovih nastavnih sadraja kroz predloene aktivnosti u prirunicima gdje je vidljivo da su </p><p>neke osmiljene aktivnosti daleko od kvalitetne razrade predloenih nastavnih sadraja. </p></li><li><p>2 </p><p>SADRAJNE PRIMJEDBE </p><p>HOMOSEKSUALNOST </p><p>Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja (Narodne novine,br.106,23.08.2013) predvia da se na </p><p>satu razrednika govori o temi Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina gdje je oekivani ishod </p><p>izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti (str.90) a kljuni pojmovi su: </p><p>diskriminacija, stigmatizacija, seksualne manjine, uvaavanje razliitosti. </p><p>Predloene aktivnosti u prirunicima teko mogu ispuniti oekivani ishod jer se o temi </p><p>homoseksualnosti, i openito seksualnih manjina, govori samo kroz definiciju homoseksualnosti, uzroka </p><p>homoseksualnosti, veliine populacije i razliitim pristupima homoseksualnosti (koje prirunik definira </p><p>kao religijski, drutveni, znanstveni i zakonski). Ovakav pristup temi upuuje na vrlo ogranien i </p><p>stereotipan prikaz homoseksualnosti. Prirunik koji bi trebao izgraditi toleranciju i prihvaanje razliitosti </p><p>i sam doprinosi stereotipizaciji i stigmatizaciji na nain da se uz teme vezane uz homoseksualnost esto </p><p>pojavljuje pojam kontroverzni. U prirunicima izostaju bilo kakve aktivnosti kojima bi se utjecalo na </p><p>de-stigmatizaciju homoseksualnosti i uklanjanje homonegativnosti/homofobije meu mladima odnosno </p><p>sveprisutnih mitova, degradirajuih predrasuda i stereotipa prema osobama homoseksualne orijetacije. </p><p>U modulu Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje za 7.razred O u aktivnosti </p><p>Komunikacija o spolnosti po prvi puta se u priruniku spominje homoseksualnost, ali ne kao tema </p><p>aktivnosti ili radionice, ve indirektno. Uiteljima/icama se daje definicija homoseksualnosti ako se </p><p>sluajno ovaj pojam pojavi u diskusiji: </p><p>Homoseksualnost = spolna privlanost i emocionalna privrenost koju neke osobe osjeaju prema osobama svoga spola. Danas se vie ne smatra boleu, ve naprosto seksualnom orijentacijom ili sklonou koja se razlikuje od heteroseksualnosti (privlanost prema osobama suprotnog spola). (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.200). </p><p>U priruniku za srednju kolu uz pojmove istospolni brak i usvajanje djece od strane istospolnih parova </p><p>vee se pojam kontroverzni. Primjerice: </p><p>kontroverze vezane uz istospolni brak (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.221) U posljednjih su se petnaestak godina razvile estoke diskusije oko pitanja treba li legalizirati vezu dviju </p><p>osoba istoga spola. U tom je kontekstu prilino kontroverzno pitanje istospolnog braka. (Prirunik za </p><p>nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 227) </p><p>Danas se govori i o homoseksualnim zajednicama (istospolni brak, registrirano partnerstvo), pri emu je pitanje njihova usvajanja djece najee iznimno kontroverzna tema. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013,str.229) </p><p>Srednjokolski prirunik, donosi jo jednom, definiciju homoseksualnosti i informaciju o broju osoba homoseksualne orijentacije pri tom mijeajui pojmove kao to su seksualna orijentacija i seksualni identitet. </p></li><li><p>3 </p><p> Homoseksualnost je fizika, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama istoga spola. U popularnoj se kulturi zovu gej, to je rije nastala pohrvaenjem engleske rijei gay. Ovaj se pojam ipak najee koristi za mukarca homoseksualne orijentacije, dok su ene homoseksualne orijentacije u veini prihvatile termin lezbijka kao svoj seksualni identitet. Premda je toan broj teko ustanoviti, znanstvenici koji se bave istraivanjima seksualne orijentacije smatraju da bi oko pet posto ope populacije moglo biti homoseksualne orijentacije. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 239-240) </p><p> Aktivnost Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina II izuzetno je problematina aktivnost jer </p><p>se eli iskombinirati dvije stvari koje teko da se mogu meusobno kombinirati i nadopunjavati a to je </p><p>osobno iskustvo i stavovi razliitih drutvenih aktera o homoseksualnosti. Kao jedan od ishoda uenja </p><p>navodi se prepoznati razliite pristupe homoseksualnosti (religijski, drutveni, znanstveni i zakonski) </p><p>(Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.242). Glavna aktivnost </p><p>strukturirana je oko osobnog iskustva mladia koji je gay. </p><p>Aktivnost se sastoji u tome da uenici/e dobiju Pismo zabrinutog mladia (ibid.,str.245) koji govori o tome kako je zaljubljen u deka ali ne zna to da radi, pita se je li to normalno, te kako e reagirati njegovi prijatelji i roditelji da saznaju. Zadatak uenika/ica je da zastupaju stav odreene drutvene skupine/institucije/grupacije (svaka skupina na temelju priloga ita i priprema stav jedne grupacije). Stavovi koji se razmatraju su: stajalite Katolike crkve, znanosti, zakona, stav drutva/javnosti. Nakon to proitaju odreeni stav, uenici/e trebaju napisati kratak odgovor mladiu. Zadatak je skupine uenika/ca ukratko predstaviti stav grupacije koju zastupaju te nakon toga rei kako su odgovorili mladiu prema tom stajalitu. Potpuno je neprimjereno koristiti priu o osobnom iskustvu, na ovaj nain i dovoditi u vezu pruanje </p><p>psiholoke podrke i pomoi sa stavom crkve, znanosti, i drutva prema homoseksualnosti. Psiholoko </p><p>savjetovanje i pruanje psiholoke pomoi osobama homoseksualne orjentacije zasniva se na </p><p>znanstvenim postavkama a ne na religijskim dogmama stoga je ova vjeba u potpunosti promaena. </p><p>Povrh toga, ovako zamiljena aktivnost moe doprinijeti uvrivanju negativnih stavova umjesto </p><p>uvaavanja razliitosti i razvoja tolerancije. Pria o osobnom iskustvu je vana ali je primjerenija za </p><p>koritenje u sklopu aktivnosti na nain da se mlade potakne na razmiljanje i diskusiju o tome to bi </p><p>uinili/e u situaciji ako im prijatelj/ica povjeri da je gay i na koji nain bi reagirali i podrali ga/ju. </p><p>U prilogu koji govori o stavu Katolike crkve iznose se vjerske dogme da su homoseksualni ini neuredni i poziva se homoseksualne osobe na istou. Istie se da crkva kao glavni problem dananjice istie da sve manji broj ljudi vidi homoseksualnu praksu kao grenu. ( Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.246). Prilog koji govori o stavu znanosti iznosi da homoseksualnost nije bolest te da su pokuaji promjene seksualne orijentacije neuinkoviti i psihiki tetni. Prilog o stavu drutva ocjenjuje da je teko odrediti jedinstven stav drutva prema osobama homoseksualne orijentacije(ibid.,str.248) pri tome iznosei rezultate istraivanja o negativnim stavovima prema homoseksualnim osobama i njihovoj diskriminaciji. U prilogu o slovu zakona govori se o zatiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije osoba na temelju seksualne orijentacije. Primjereniji nain obrade teme koje obuhvaa stavove i stajalite Katolike crkve, znanosti, drutva i zakonske regulative je nain koji e omoguiti diskusiju i kritiko sagledavanje/propitivanje razliitih stajalita od strane uenika/ca. Umjesto toga, zahtijevajui od uenika/ca da reproduciraju stavove </p></li><li><p>4 </p><p>razliitih aktera i primjene ga na osobno iskustvo mladia bez kritikog razmatranja tih stavova moe doprinijeti potvrivanju homofobnih stavova kod nekih uenika/ca. Takoer, tome pridonosi i sugestija nastavnicima/ama da ukau mladima na pouak vjebe: Bitno je naglasiti da imaju pravo podravati bilo koji od ovih stavova, no ono to je vano jest da dopuste drugim ljudima pravo na izbor vlastite seksualne orijentacije, na ivot bez nasilja i diskriminacije. To znai da je vano da se prema njima odnose s potovanjem. Poruka mora biti: Svi smo razliiti (s razliitim stavovima, seksualnim orijentacijama i sl.), ali smo ravnopravni. Nuno je s drugim ljudima razgovarati na nenasilan nain. Na stav sam po sebi nije nasilan, ali nasilan moe biti nain na koji ga izraavamo. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.244) Pri tome, se netono informira uenike/ce da je seksualna orijentacija izbor! Takoer, u kontekstu </p><p>heternormativnosti kolskog sustava i rasprostranjenosti negativnih stavova prema homoseksualnosti </p><p>neodgovorno je slati mladima poruku da na stav sam po sebi nije nasilan, ali nasilan moe biti nain na </p><p>koji ga izraavamo. Osnovu homofobinog nasilja ine upravo negativni stavovi i predrasude o </p><p>homoseksualnosti i vano je raditi s mladima na de-stigmatizaciji homoseksualnosti i promociji </p><p>neprihvatljivosti homofobije u kolama umjesto potvrivanja prihvatljivosti (i nepromjenjivosti) takvih </p><p>stavova. Republika Hrvatska je 2009. godine dobila ukor Europskoga odbora za socijalna prava zbog </p><p>diskriminacije homoseksualnih osoba u kurikulumu. Odbor je zamijetio kako tvrdnje u kolskim </p><p>udbenicima "stigmatiziraju homoseksualne osobe i utemeljene su na negativnim, iskrivljenim, </p><p>osuujuim i degradirajuim stereotipima1. </p><p>Osim homoseksualnosti, u priruniku se definira biseksualnost i transeksualnost2 ali izostaje </p><p>objanjavanje pojmova interseksualnost, transrodnost ili queer. </p><p>SEKSUALNOST i REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE </p><p>U podruju seksualnosti i reproduktivnog zdravlja naglaavaju se rizici i negativne strane stupanja u </p><p>seksualne odnose gdje prevladavaju upozorenja i zastraivanje uz izostanak bilo kakvog prikaza pozitivne </p><p>strane seksualnosti koji bi ukljuio, primjerice, uitak. </p><p>U aktivnosti Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa i dijelu Informacije za </p><p>uitelje osim to se naglaavaju rizici i negativne strane seksualnosti, daje se i definicija apstinencije, </p><p>odnosno shvaanje pojma apstinencije od strane autora/ica ovog modula: </p><p>U ovom programu apstinenciju ne shvaamo kao suzdravanje od spolnih odnosa do braka, ve kao odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u kojem je mlada osoba dovoljno zrela da donese promiljenu i odgovornu odluku (koja nee biti temeljena na pogrenim motivima(2)), to pretpostavlja svijest o moguim posljedicama i znanje o tome kako se zatititi od negativnih ishoda. (2) Kao to su pritisak partnera/partnerice, konformizam (svi drugi su to ve uinili) ili nain da se bude prihvaen ili ak popularan. </p><p> 1 Odluka Europskog odbora za socijalna prava: http://www.telladf.org/UserDocs/CroatiaDecision.pdf </p><p> 2 vidi str. 239-40, Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013. </p></li><li><p>5 </p><p>(Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.235) Ovakvo redefiniranje, i slobodno tumaenje, pojma apstinencije uvodi potpunu konfuziju oko </p><p>definicije apstinencije jer se odgaanje ulaska u seksualni odnos tj. odgovorno i informirano stupanje u </p><p>seksualni odnos naziva apstinencijom. Ostaje potpuno nejasno zbog ega se netono kvalificira </p><p>odgovorno seksualno ponaanje kao apstinencija. Jedno od moguih objanjenja je da se radi o ustupku </p><p>zagovornicima religijsko-apstinencijskog poimanja seksualne edukacije. </p><p>Ovo redefiniranje apstinencije stvara nejasnoe i u kasnijim vjebama gdje se iznosi da Niti jedna metoda ili sredstvo kontracepcije, osim apstinencije, ne prua potpunu zatitu od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti.. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.251). S obzirom na prethodno ponueno shvaanje apstinencije ostaje nejasno kako treba shvatiti apstinenciju u ovom kontekstu: kao suzdravanje od seksualnih odnosa ili odgaanje ulaska u seksualne odnose do trenutka zrelosti? </p><p> Radni list 1 Kontracepcijske metode i sredstva namijenjen uenicima/ama nudi slijedeu definiciju apstinencije: APSTINENCIJA je voljno suzdravanje od spolnog odnosa. Apstinencija je jedina potpuno pouzdana zatita i od spolno prenosivih infekcija i od neeljene trudnoe. Mogu je koristiti sve dobne skupine kao svjesni odabir naina ivota trajno ili kao odlaganje stupanja u spolne odnose do trenutka osobne odluke. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.250) </p><p>UNESCO-ve Meunarodne smjernice o seksualnoj edukaciji definiraju apstinenciju kao odluku o ne </p><p>uputanju u seksualne aktivnosti s drugima kao najsigurnijem nainu da se izbjegne trudnoa, spolno </p><p>prenosive infekcije, ukljuujui HIV (International Tehnical Guidelines on Sexuality Education, UNESCO, </p><p>2009, Vol.II, str.28). Ovakva jasna i jednoznana definicija bila bi sadrajno prikladnija za ovakav tip </p><p>prirunika. </p><p>Ranije navedeni radni list Kontracepcijske metode i sredstva objanjava apstinenciju, prirodne </p><p>metode, kondom i hormonske pilule. Istie se da kondom kao zatitno sredstvo ima vrlo visoku </p><p>pouzdanost istovremeno naglaavajui da kondom ne sprjeava u potpunosti prijenos infekcije </p><p>humanim papilloma virusom jer se virusne lezije mogu nalaziti u okolnom podruju spolovila koje </p><p>kondom ne obuhvaa. (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.250). </p><p>Iznoenje ovakve dvije informacije u istom kontekstu a bez dodatnog pojanjenja moe odvratiti mlade </p><p>od koritenja kondoma jer sugerira da nema uinkovite zatite. Svjetska zdravstvena organizacija istie </p><p>promociju pravilne i konzistentne upotrebe kondoma kao jedan od vanih javno-zdravstvenih pristupa </p><p>prevenciji i kontroli SPI (Global strategy for the prevention and control of sexu...</p></li></ul>