Analiza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi

  • Published on
    13-Feb-2017

  • View
    222

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

  • 195

    Analiza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekadanjeg palasaAnaliza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekadanjeg palasaAnaliza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekadanjeg palasaAnaliza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekadanjeg palasaAnaliza srednjovjekovne faze gradnje dvorca Odescalchi, nekadanjeg palasaNikole Ilokog, kralja BosneNikole Ilokog, kralja BosneNikole Ilokog, kralja BosneNikole Ilokog, kralja BosneNikole Ilokog, kralja Bosne

    Analyse der mittelalterlichen Bauphase des Schlosses Odescalchi in Ilok, des ehemali-gen Palastes von N. Iloki, des Kniges von Bosnien

    Izvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radIzvorni znanstveni radSrednjovjekovna arheologija

    Original scientific paperMedieval archaeology

    Dr. sc. ZORISLAV HORVATZagrebaka 17HR - 10340 Vrbovec

    UDK/UDC 904:711.424(497.5 Ilok)653Primljeno/Recieved: 20. 05. 2001.Prihvaeno/Accepted: 28. 06. 2001.

    Prije nekoliko godina poelo se s pripremama za ob-novu, statiko saniranje i ureenje palae Odescalchi uIloku: to je znailo da je prijeko potrebno obaviti konzer-vatorsko-restauratorska istraivanja i izraditi smjernice.Izradu elaborata i istraivanja naruilo je Ministarstvokulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervator-ski odjel u Osijeku.1 S istraivanjima se poelo u ljeto2000. g., a zavreno je u oujku 2001. Ve su prvi potezidokazali vanost i potrebu istraivanja: pred nama se uka-zala znaajna srednjovjekovna graevina, dvor NikoleIlokoga, hrvatskog bana i kralja Bosne, koja je poslijeprotjerivanja Turaka barokizirana i pregraivana u vienavrata. No to je poetak, jer e biti potrebno i arheolokiistraiti teren uz palau - na ulazu, u dvoritu, na mjestusrednjovjekovnoga sjevernog krila, zapadno uz palau idrugdje. Autor je sudjelovao u analizi srednjovjekovne fa-

    Istraivanja zbog sanacije dvorca Odescalchi u Iloku pokazala su da mu je jezgra kraljevskipalas Nikole Ilokog, kralja Bosne. Nastajao je vjerojatno sredinom 15. st. te je modanajznaajnija stambeno-reprezentativna graevina u srednjovjekovnoj Slavoniji. Za njegovopotpuno vrednovanje potrebno je nastaviti s istraivanjima, prije svega onim arheolokim.

    Kljune rijei: knezovi Iloki, srednji vijek, palas, profana arhitektura, gotika.

    Schlsselworte: Frsten von Ilok, Mittelalter, Palais, profane Architektur, Gotik.

    ze gradnje dvorca Odescalchi, te su ovdje objavljeni nekiod rezultata, posebno zanimljivi sa stajalita arheologijeili bolje rei - buduih arheolokih istraivanja, koja jotreba provesti.

    Ilok je u srednjem vijeku bio vaan grad, s naseljempurgara (slobodni kraljevski grad), dvorom - sjeditemmagnata, vlasnika mnogih posjeda irom srednje Europe,prijelazom preko Dunava, razvijenim obrtom i trgovinom,i - ne najmanje vano - okruen rodnom srijemskom zem-ljom. Smjeten je na izbreini nad Dunavom, na obrambe-no povoljnom poloaju, na nain aksijalnih burgova. Na-selja graana - purgara ilokih bila su rasporeena uokoloutvrde te na drugoj obali Dunava. U Iloku je prije - modau 14. ili poetkom 15. st. - postojao srednjovjekovni burg,no on bi mogao biti na sjeveroistonome uglu Iloka, tamogdje je danas franjevaki samostan. Istaknuti poloaj naobali Dunava vjerojatno je bio razlogom da ga je NikolaIloki izabrao za svoje sjedite: ne treba zaboraviti da je ujednom trenutku on pretendirao ak i na ugarsko-hrvat-sku krunu! Ovakav poduzetan, bogat i vlastohlepan ov-jek uinio je Ilok, takorei preko noi, bogato ureenomrezidencijom. I to vie nije burg, ve kraljevsko sjedite spalaom i svim drugim sadrajima (sl. 1.): u sigurnosti nje-govih utvrda bile su crkve, samostani, moda i kovnicanovca u kojoj od kvadratnih kula, stari burg, a svakakopodrum dobrih frukogorskih vina.

    1 Nositelj projekta je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba.Struni suradnici su: Vladimir Markovi (barok) te Zorislav Hor-vat (srednji vijek). Istraivanja su izveli suradnici HRZ-a: uroimii, voditelj istraivanja te Iva Mari, Darko Ivi, AnelkoPedii, Tomislav Jakopa, Miroslav Pavlii.Arhitektonska snimanja te izradu nacrtne dokumentacije obavilisu suradnici Zavoda za graditeljstvo Arhitektonskog fakulteta uZagrebu: Boris Vui neperger, arh. voditelj, uz suradnju Nikolekaria i studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.Prigodom analize tlocrta i detalja palae, koriteni su materijalinavedenih suradnika i djelatnika.

  • 196

    Z. HORVAT, ANALIZA SREDNJOVJEKOVNE FAZE GRADNJE DVORCA ODESCALCHI, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 19/2002., str. 195.-212.

    Sl. 1. Ilok danas - shematska rekonstrukcija glavnih objekata utvr-de (Z. Horvat). (Legenda: 1-4 ulazi, P - palas Ilokih, K -burg Kontovaca (?), C - poloaj upne crkve Sv. Petra, DK- dvorska (?) kapela, VB - veliki bastion, T - tursko turbe iliesma)

    Abb. 1 Das heutige Ilok schematische Rekonstruktion der Haupt-gebude der Festung (Z. Horvat) Legende: 1-4 Eingang- sto-re; P Palais der Iloki; K Kont-Burg (?); C Lage derPfarrkirche des hl. Peter; DK Hofkapelle; VB Groe Bas-tion; T trkische Trbe oder trkischer Brunnen

    Sl. 2. Plan Iloka iz 1698. g. uz izvjee patera Boninija, danas uArhivu knezova Odescalchi u Rimu. (Legenda: A - ulaz, B- palaa knezova Odescalchi, C - unutarnji ulaz, D - kula sacisternom, E - duboka jama sa zatvorom pod svodom, F -moschea, G - Meschite turca tj. damija, H - crkva, I -crkva redovnica (?), K - poloaj samostana klarisa, N - fra-njevaki samostan; legenda napisana prema opisu pateraBoninija 1698.)

    Abb. 2 Plan von Ilok von 1698 mit einem Bericht von Pater Bonini(Archiv der Frsten von Odescalchi in Rom). Legende: A Eingang; B Palais der Frsten Odescalchi; C Inneneingang; D Wachturm mit Zisterne; E Verlies mitGefngnis; F- Moschea; G Meschite turca, bzw.Moschee; H Kirche; I Nonnenkirche (?); K Lage desKlarissenklosters; N Franziskanerkloster

  • 197

    Z. HORVAT, ANALIZA SREDNJOVJEKOVNE FAZE GRADNJE DVORCA ODESCALCHI, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 19/2002., str. 195.-212.

    Neki povijesni podaci o IlokuNeki povijesni podaci o IlokuNeki povijesni podaci o IlokuNeki povijesni podaci o IlokuNeki povijesni podaci o Iloku

    Povijest Iloka je duga te, naravno, poinje jo od kamenadoba i Rima: pretpostavimo da je tu negdje, moda upravounutar zidina srednjovjekovna Iloka, stajao rimski Cuccium,to svjedoe povremeni nalazi arhitektonske i grobne plasti-ke i jo mnogo ega. Stup s janjetom s kriem ve je ostatakneke graevne djelatnosti iz 12. st. (BRUNMID, 1912., 138.-139.), a u pisanim izvorima Ilok se javlja tek poetkom 14. st.(ANDRI, 1996., 22.). Godine 1365. Ilokom gospodari Niko-la Kont, koji je ubrzo umro (prije 1. svibnja 1367.). Koliko jeIlok tada vano naselje ili gospodarsko sredite ili pak feu-dalno sjedite - nije zasad poznato. Tek se unuci Nikole Kon-ta, Mirko i Ladislav, poinju nazivati Ilokima. Ladislavovsin Nikola (1410.-1477.) bio je najznaajniji odvjetak knezo-va Ilokih, a obnaa mnoge asti, izmeu ostalog je ban sla-vonski i mavanski, kralj Bosne, erdeljski vojvoda (KUBINYI,1973., 48.-49.). Znai, Ilok je bio kraljevski grad, a njegov pa-las - kraljevski palas!

    Hrvatsko-ugarski kralj Ladislav V. dao je 1453. g. Ilokustatus slobodnoga kraljevskog grada - civitasa - kakav jeimao Budim (BATOROVI, 1987., 167.). Iako ovaj doku-ment nije sauvan, u prijepisu je poznat u okviru Statutagrada Iloka od 13. prosinca 1525.

    Karakteristino je da se Nikola Iloki elio domoiugarsko-hrvatske krune i da se u poetku nije slagao s dje-lovanjem kralja Matije Korvina. On se povezao s austrij-skim kraljem Fridrikom III. i podrao njegov izbor zaugarsko-hrvatskoga kralja. Boravei u novom Fridrikovusjeditu u Bekome Novom Mjestu, Nikola je bio ak i kr-sni kum njegovu sinu Maksimilijanu (KLAI, 1973., IV.

    dio, 31.). Godine 1463., nakon to su Turci zauzeli Bosnu,miri se s kraljem Matijom Korvinom, pa ga on 1471. pos-tavlja za bosanskoga kralja. Nikola kao bosanski kralj kujeak i vlastiti novac (RENEO, 1929., 10.-16.), na kojemmoda vidimo prvi ouvani prikaz hrvatskog grba.

    Nikolin sin Lovro (1459.-1524.) nije dosegao znaenjesvoga oca, a u doba oeve smrti imao je tek 18 godina. Lov-ro nije bio kralj Bosne, ali je svejedno bio meu najznaaj-nijim magnatima ugarskoga kraljevstva. Nakon njegove sva-e s kraljem Vladislavom 1494. g., kralj alje Bartola Drag-fija (LASZOWSKI, 1902., 63.), koji podsjeda Ilok i nakon go-tovo mjesec dana ga osvaja i temeljito pljaka. Spominju seodjea, zlatno posue i ak 3000 baava vina. U kakvu jestanju izgledala palaa Ilokih nakon toga?

    Lovro Iloki nestaje s pozornice povijesti 1524. g., a vedvije godine nakon toga - 1526., Turci zauzimaju Ilok: gra-ani Iloka su predali grad Sulejmanu. To je istodobno po-moglo da je Ilok ostao poteen turske pljake, neporuen(LASZOWSKI, 1902., 63.).

    Turci dre Ilok sve do godine 1688., do osloboenjaSlavonije, a dobiva ga Livio Odescalchi za svoj novanidoprinos ratu za osloboenje (LASZOWSKI, 1902., 64.).

    Opisi Iloka iz 17. i 18. stoljeaOpisi Iloka iz 17. i 18. stoljeaOpisi Iloka iz 17. i 18. stoljeaOpisi Iloka iz 17. i 18. stoljeaOpisi Iloka iz 17. i 18. stoljea

    Tijekom svog gospodstva u Slavoniji, Turci u Iloku gra-de mnoge graevine, a prema opisu iz 1665. g. turskog put-nika Evlije elebija, tu su: damije, mesdidi, hamam,han, kavane, groblje, esme s tekuom vodom itd. (ELE-BI, 1973., 523.-525.).

    Sl. 3. Veduta Iloka iz 1698. g. uz izvjee patera Boninija: pogleds juga i sjevera. Palas Ilokih se izriito istie - (danas uArhivu knezova Odescalchi u Rimu)

    Abb. 3 Vedute von Ilok von 1698 mit einem Bericht von Pater Bo-nini. Blick vom Sden und Norden. Das Palais von Ilokkommt besonders zur Geltung (Archiv der Frsten Odes-calchi in Rom)

  • 198

    Z. HORVAT, ANALIZA SREDNJOVJEKOVNE FAZE GRADNJE DVORCA ODESCALCHI, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 19/2002., str. 195.-212.

    elebi opisuje iloku utvrdu kao grad sagraen u ob-liku izduena etverokutnika na uzvienju nad Dunavom.Oko grada se nalaze etiri tabije. Grad ima dvije kapije,veliku na sjevernoj, od koje se silazi u varoku tvravu, temalu kapiju. I na kraju spomenimo jednu Evlijinu tvr-dnju: Budui da se ova tvrava ne nalazi na Krajini negou unutranjosti zemlje, to ona ima malu posadu, a trebalobi je popraviti i obnoviti(ELEBI, 1973., 525.).

    ini se da je ipak najvanije i najpodrobnije izvjeeMaksimilijana Prandtstettera, tajnika carskog poslanikaA. Herbertsteina 1608. g. (BOJNII, 1910., 209.-210.). Onopisuje Ilok kao grad nad Dunavom, poloen na visokombrdu i okruen jakim zidinama na njemaki nain. Najednoj strani je strmina, a na drugoj duboka graba, gdje sumost preko grabe i glavna vrata, kroz koja se moe ui ko-lima. Vrata su troja, jedna za drugima. Iza vratiju se nalazizaravnjeni prostor s nekoliko crkava i samostana. Karak-teristina je Prandstetterova tvrdnja: postojao je lijepidvorac, okruen posebnim prstenom zidina, kome su krov,stropovi i ostalo upropateni i srueni, jedino jo stoje zi-dovi s lijepim prozorima (... ein Schnes Schloss gehabt,mit einer sondern Ringmauer vmbfangen, dass doch anDach, Fenstern, Pden, vnd allen Wonnung ganz ruiniertvnd zu grundt gangen, allein das eusseer gemeuer mitschnen Fenster noch stehet.). teta to su Turci sve gra-dove, dvorce i naselja, koje su zaposjeli, pustili propadati(BOJNII, 1910., 209.).

    Isusovac Bartol Kai putujui ovim krajevima s priz-renskim biskupom P. Katiem i sveenikom . Matkoviemizmeu 1612. i 1618., opisuje da su u Iloku posjetili Asama,zapovjednika Srijemskog sandaka: on ih je primio u ne-ko biskupskoj palai (ANDRI, 1996., 34.). Pokraj biskup-ske palae je dosta velika crkva, ispunjena sijenom (!), akrovite (nije li to jo itavi svod?) poduprto velikim stupo-vima itd. Na prvi pogled, opis upuuje na to da je biskup-ska palaa - palas Nikole Ilokog, a crkva s velikim stupo-vima - upna crkva Sv. Petra, jer nije poznato da je u Ilokustolovao srijemski biskup (ANDRI, 1996., 34.).

    Dva suvremena izvjea - jedno iz 1608., a drugo izme-u 1612. i 1618. godine su, dakle, proturjena, iako su na-pisana gotovo istodobno, u razmaku od kojih 5-6 godina!Prandstetter jasno govori o katelu koji je upropaten, bezkrova itd.: je li mogue da je palas bio popravljen ili jeipak djelomino bio u funkciji? Ili je ondje bio jo jedanpalas osim onog Nikole Ilokog, moda je to stari burgKontovaca na istonome kraju Iloka, ija se brani-kulavidi na vedutama oko 1700. g., npr. onoj uz Boninijevo iz-vjee (sl. 2.) (JAOV, 1990.).

    U rimskom arhivu knezova Odescalchi pohranjeno jeizmeu ostalog i izvjee opata Boninija iz 1698. g., s opi-som stanja iloke utvrde te s vrlo detaljnim planom(JAOV,1990., 41. 111.). Prema tomu, Ilok se sastojao od naselja iutvrde; utvrda je spaljena i razruena, bila je opasana s dvazida, a sada jednim. Palau Bonini naziva vojvodskom bi-la je namjerno ruena, a materijal odvoen za gradnju tvr-ave u Petrovaradinu. Kraj nje je zidina, koja dijeli ilokuutvrdu na dva dijela (JAOV, 1990.).

    I pratei nacrt iloke utvrde uz opis opata Boninija izgodine 1698., valjda je od svih poznatih planova najdetalj-niji. Prijevod na srpski donosi M. Jaov, s nekim neto-nostima , no on u svojoj knjizi (JAOV, 1990.) daje i tali-janski tekst, te ga se moe provjeriti.

    Opat Bonini je vidio Ilok i prije zauzea i smatra da jeto bio lijep grad. Pri osloboenju, Ilok je spaljen i razru-en. I danas je okruen zidinama. Vojvodski dvorac B(palazzo de duchi) ima obujam od 258 geometrijskihkoraka. Kada je osvojen od naih, bio je gotovo itav, azatim su ga nai razruili minama, da bi njegovim mate-rijalom gradili petrovaradinsku tvravu. Jo je ostalo ne-razruena zida u duini 88 geometrijskih koraka, debela12 a visoka 48 stopa. Na nacrtu su tokastim linijama oz-naeni zidovi srueni do temelja (sl. 2., 4.). Kod palae jeutvrda podijeljena na unutarnji i vanjski grad, to su na-i napravili od prua. S desne strane ulaza je kvadratnakula D s velikom cisternom (JAOV, 1990., 41., 111.) (sl.4.). S lijeve je strane jedna duboka strma jama (E), u ko-joj je danas zatvor (Caverna E, profonda in volto, nellaquale sono le carceri) - odmah spomenimo da ovdje Jaovpreskae imenicu volto, koja znai - svod! Naravno da jezatvor morao biti u nekoj zatvorenoj prostoriji. Zatim Ja-ov prevodi: Nedaleko od njega je turska damija G (JA-OV, 1990., 41., 111.), no Boninijev tekst glasi: ... poco lun-ghi dessa una meschite turca G, overotorre, et una mos-chea F col bagno, convertito in stalla per cavalli deglussa-ri; vi sono in qua, e la, altri rottami di niun riflesso (JAOV,1990., 41., 111.). Gledajui Boninijev tlocrt, oito je da jekod G vea graevina - meschite - a kod F - manja -moschea. U veoj graevini G moemo prepoznatitlocrt jedne damije, a uz nju minaret. Drugi objekt, ozna-en slovom F, ne moe biti jo jedna damija (mos-chea). Bit e prije da je Bonini htio razlikovati objekte, teda su oba sluila muslimanskoj vjeri ili imala kupolu. No sobzirom da se spominju husarski konji, vjerojatno je ovodrugo - esma: tu se uklapa i ono col bagno tj. s kadom,valovom, koritom za pranje uz fontanu, esmu. No modaje ta Boninijeva moschea - jo danas postojee turbe, ko-je je do nedavna sluilo za neke veterinarske potrebe (JA-OV, 1990., 111.).

    Iz godine 1702. potjee jo jedno Boninijevo izvjee,gdje se ponavljaju neki p...