Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci

  • Published on
    11-Aug-2015

  • View
    200

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

<p>CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVI, elimir Rjenik stranih rijei : tuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Ani, Nikola Klai, elimir Domovi. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klai, Nikola 2. Ani, ime 981026009</p> <p>elimir Domovi </p> <p>V</p> <p>ime Ani Nikola Klai</p> <p>RJENIKSTRANIH RIJEITuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze</p> <p>SANI-PLUS Zagreb, 2002.</p> <p>Predgovor</p> <p>Mnoge su strane rijei i izrazi postali dio nae ope kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, vie ili manje, sklon prihvaanju tuih elemenata. Tijekom povijesti primali smo rijei od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Maari i dr.) preuzimali hrvatske rijei. Prisjetimo se i primjera rijei kravata koja je najprije bila naziv za iroke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemake dijalektalne rijei Krawat (Hrvat) ula u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane rijei i izrazi pridonose obogaivanju naeg rjenika, ali to ne znai da tuice treba olako prihvaati. Naprotiv, tuicu emo zamijeniti hrvatskom rijeju gdje god je to mogue. Ne smijemo zanemariti ni injenicu da su mnoge rijei stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rjenikog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaim rijeima. Osim toga, posezanje za tuicama moe biti uvjetovano i stilistikim razlozima. Rjenik je sastavljen s namjerom da itatelju i korisniku na jednostavan i pristupaan nain protumai strane rijei i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopavanja, knjievnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije opekulturni znaaj i namijenjeno je najirem krugu itatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedee: 1. Uz veinu rijei naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najee navodi samo jezik iz kojeg rije dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.</p> <p>Autor</p> <p>ELIMIR DOMOVI IME ANI, NIKOLA KLAI RJENIK STRANIH RIJEI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnika 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ELJKO CRNJANSKI. direktor ELJKO CRNJANSKI IVANA SUVI RENATO INTI LJERKA KORENOVI dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANI, FRANO ANTUNOVI, STJEPAN BAJI, ANITA BILLANUEVA, VINJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVI, LIDIJA DOMOVI, SANJA DOMOVI, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAEVI, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUNJAK, IVAN RADI, BRANKICA VUKMAN1Tehnika urednica Ostali suradnici Struni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavaa Izdava Suautori</p> <p>IVANA SUVI</p> <p>MIROSLAV VUKMANIKompjutorska priprema</p> <p>Likovni urednik</p> <p>GENESIS, Zagreb</p> <p>SLAVKO PAVLOVI, graf. ing.</p> <p>Grafiki urednik</p> <p>3. Za neprilagoene tuice naveden je izgovor (u skladu s mogunostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter it. fajvuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budui da se jezik ponaa poput ivog organizma koji se neprekidno mijenja, moe se rei da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo ve u trenutku svog pojavljivanja pred oima javnosti. To se posebice odnosi na nau suvremenost koja je obiljeena nevjerojatnim znanstvenim i tehnikim razvojem koji potie stvaranje novih rijei. Zbog toga itatelj moda i nee pronai poneku rije koja je pobudila njegovo zanimanje. Meutim, vjerujemo da e sljedea izdanja jo potpunije ostvariti naelo suvremenosti (nove se rijei ve prikupljaju i uvruju). Takoer valja upozoriti da smo u Rjenik uvrstili i strane rijei iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi knjievnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom itatelju, razvijajui i irei njegove duhovne vidokruge. Time e na viegodinji sloen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. elimir Domovi</p> <p>Kraticeagr. -- agronomija ak. akustika alb. - albanski am. ameriki anat. anatomski ar. arapski aram. aramejski arhit. arhitektura arheo arheologija astr. - astronomija astrol astrologija bank. bankarstvo bask. baskijski biol. biologija bot. -- botaniki braz. brazilski bug. -- bugarski crkv. crkveni e. - eki it. itaj (te) dan. - danski dr. drugo eg. egipatski engl. engleski etiop. etiopski etn. - etnologija farm. farmacija fiL filozofija fiz. fizika fiziol. fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. fotografija fr. francuski gal. - galski gen. -- genitiv geod. geodezija geol. geologija geom. geometrija g l . - glagol glaz. glazbeni got. -- gotski graf. grafika gram. gramatika gr. -- grki hebr. hebrejski hl hektolitar im. imenica ind. indijski isl. islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. kaldejski kat. -- katoliki kavk. kavkaski kaz. - kazalite kelt. keltski kem. kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. kirurgija km kilometar kor. -- koreografija kozm kozmetika kr. kranski kuh. kuharstvo lat. - latinski lingv. lingvistika lit. literatura litv. litvanski log. logika m metar ma. maarski malaj. malajski mat. matematika med. medicina meh. mehanika meks. meksiki meteor. meteorologija metr. metrika mil. milijun min. minerologija mit. mitologija mm milimetar mn. mnoina mod. moda mong. mongolski niz. nizozemski ni. novolatinski nord. nordijski norv. norveki npr. na primjer num. numizmatika njem. njemaki obrt. obrtniki opt. optika paleont. paleontologija ped. pedagogija peruan. peruanski perz. perzijski poet. poetika pol. politika polinez. polinezijski</p> <p>polj. poljski pom. pomorski port. portugalski posl. poslovica pov. povijesni prav. pravo pravosl. pravoslavni pren. preneseno prid. ili pr. pridjev pril. prilog pr. n. e. prije nove ere psih. psihologija rel. religijski ret. retoriki rom. romanski rud. rudarski rus. ruski sanskr. sanskrtski</p> <p>sc. scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. semitski sir. sirijski sjev. sjeverni skand. skandinavski si. slino slav. slavenski slik. slikarstvo sociol. sociologija st. stoljee stil. stilistika supr. suprotno atr. atrovaki p. panjolski port. portski ved. vedski vic. vicarski</p> <p>tal. talijanski tatar. tatarski teh. tehniki tehnol. tehnologija teol. teologija tibet. tibetski tisk. tiskarski trg. trgovaki tur. turski tzv. takozvani umj. umjetnost usp. usporedi v. vidi vet. veterinarski voj. vojniki zem. zemljopisni zool. zoologija zrak. zrakoplovstvo</p> <p>Rjenik</p> <p>AA, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (naelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom znaenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica duine svjetlosnog vala; naziv prema vedskom fiziaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (gr. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = nijeno alfa (ili a); u sloenicama oznaava lienost ega, nedostajanje ega, ponekad i suprotnost onome s im je sloeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezoblian, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se sloi s rijeju koja poinje samoglasnikom, umee se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas it. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito it. a beneplaito (tal.) glaz. po volji a capella it. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio it. a kaprio (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po vienju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbliim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi it. a due kordi (tal.) na dvije ice; a due voci it. a due voi (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita reenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na raun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (ega), po, po ugledu na neto a la bonne heure it. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre it. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode it. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odluno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco it. a manko (tal.) trg. traenje predujma, predujam, potraivanje; gubitak, manjak, dug a piacere it. a pjaere (tal.) glaz. po volji, prema nahoenju, kako vam drago</p> <p>a poco a poco a poco a poco it. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate it. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, oznaava logiku prethodnost znaenja, a ne vremensku prethodnost (psiholoku); u obinom ivotu: unaprijed a propos it. a propo (fr.) to se tie, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco it. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro it. a kvadro (tal.) glaz. u etiri glasa, etvoroglasno a rivederci it. a rivederi (tal.) do vienja a salvo (tal.) trg. dobro ouvano, neoteeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom nainu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, tono po taktu a uso it. a uzo (tal.) trg. po obiaju, plaanje mjenice u uobiajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od rijei na batine (prijei) a vista (tal. a vista) trg. po vienju (na mjenicama) a voe sola it. a voe sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue it. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)</p> <p>12</p> <p>ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales it. ana partes ekvales (gr.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju lijenik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim koliinama) AAL kratica za American Air Lines it. ameriken er lajnz (engl.) ameriki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec idovske graanske i peti crkvene godine (srpanjkolovoz) ab antiquo it. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos it. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s viega poloaja na nii ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine it. ab hink (lat.) prav. otada, poevi od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od dananjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore it ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine due, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis it. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio it. ab inicio (lat.) od poetka ab instantia it. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kunoga boga) poni, tj. poni sam od sebe, "oisti najprije pred svojom kuom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra poetak, tj. zaponimo s Jupitrom</p> <p>ab ovo (koji je najvaniji), tj. odajmo najprije poast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispoetka, sasvim ispoetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje rijeima nijeno znaenje, npr. abdikacija odreknue aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljaka muka odjea bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) sveani stol za skupocjeno posue kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematike crtee i radove, daska na kojoj se rauna; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. etverokutna ploa koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobaaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuivanje, otuenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. liiti, otuiti, otuivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodinje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gleanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (7501517) sa sjeditem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raida (89 st.) abassimento (tal.) sniavanje, smanjivanje, sputanje</p> <p>13</p> <p>abdicirati abassimento di mano it. abasimento di mano (tal.) glaz. sputanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo it. abasimento di preo (tal.) trg. sputanje cijene abassimento di voe it. abasimento di voe (tal.) glaz. sputanje glasa abaton (gr.) nepristupaan dio hrama, svetita ili crkve, osobito za inovjerce abazija (gr. a ne, baino hodam) ivani poremeaj koji onemoguuje hodanje abaur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrenica nad prozorima i izlozima koja titi od sunca; 4. reflektor na nekom ureaju za osvjetljavanje pomou kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo nanie abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; sveenik, uitelj abbe (fr.) opat, sveenik abd (ar.) u arapskim sloenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogueg Boga; Abd-el-medid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderiani (gr. Abderitai) stanovnici starog trakog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ogranienosti i gluposti; otuda: glupi, ogranieni ljudi abderitizam glupost, ogranienost, budalatina; usp. Abderiani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski obiaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odrei se neega, zahvaliti se na emu, dati (ili: podnijeti) ostavku</p> <p>abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbuni; abdominalna trudnoa izvanmaternina trudnoa abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, sl...</p>