Atraktivnosti Turističke Destinacije - Hrvatsko Zagorje

  • View
    6.502

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zavrni rad za htt-e, sve o atraktivnostima hrvatskog zagorja

Transcript

ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE HRVATSKO ZAGORJE

3

SADRAJ:UVOD.4 1. OPENITO O TURISTIKOJ DESTINACIJI....5 1.1 OSNOVNO ZNAENJE TURISTIKE DESTINACIJE.5 1.2 ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE..6 1.3 MOGUNOST HRVATSKE S OBZIROM NA RAZVOJ SUVREMENIH TIPOVA TURIZMA.7 2. OPENITO O HRVATSKOM ZAGORJU.......................................................................8 2.1 KRAPINSKO ZAGORSKA UPANIJA...8 3. TURISTIKA PONUDA HRVATSKOG ZAGORJA10 3.1 TOPLIKI TURIZAM.....10 3.2 SEOSKI TURIZAM.11 3.3 KULTURNI TURIZAM...14 3.4 HODOASNIKI TURIZAM.....15 4. ZAGORJE KAO CIKLO TURISTIKA DESTINACIJA17 4.1 BICIKLISTIE RUTE ZA AVANTURISTE..18 4.2 BICIKLISTIKE RUTE UPANIJSKIM CESTAMA...19 4.3 LOKALNE BICIKLISTIKE STAZE ZA BRDSKE BICIKLE.20 5. DVORCI U TURISTIKOJ PONUDI HRVATSKOG ZAGORJA..22 6. TURISTIKO KULTURNE MANIFESTACIJE....27 7. VANOST TURISTIKIH ZAJEDNICA...........................................................29 7.1 TZO MARIJA BISTRICA................................32 ZAKLJUAK......33 KORITENA LITERATURA I WEB STRANICE........34 SAETAK NA ENGLESKOM JEZIKU..........35

ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE HRVATSKO ZAGORJE

4

UVODKad se izdizalo i slijegalo tlo u vrijeme kad je svijet nastao, Zagorje je izvuklo glavnu premiju tisue malih breuljaka okruenih Medvednicom, Strahinjicom i Ivanicom kao krunom. Ponekad, ni sami nismo svjesni koliko ta ljepota vrijedi, koliko je ona urasla u nae due. Tek u jutro kad u oku nema te slike postajemo svjesni kako nedostaje istinski pozdrav novo probuenoga dana u obliku zagorskih breuljaka. Tu ljepotu treba iskoristi i na pravilan nain ponuditi gostima. Treba samo mudro spojiti ponudu utemeljenu na prirodnim i kulturnim resursima kraja s potrebama i eljama onih turista koji imaju novaca da plate posebne, kvalitetne usluge, ali i potrebe da doive neto to nemaju u sredinama u kojima ive. Turizam Hrvatskog Zagorja i njegov razvoj zasniva se na skromnoj ponudi sadanjih toplica, srameljivo se spominju dvorci i kurije, a jo tie kruna crkvica koje su gotovo poslagane poput biserja po svim naim bregima. Iako je danas to skromna ponuda, ne znai da e i sutra biti. Tko zna, moda e i Zagorje ve sutra postati najomiljenija destinacija turista, a ponuda koju e sainjavati postane posebna atrakcija. Sa sigurnou mogu rei da je Zagorje samo po sebi posebno, ba takvo kakvo jest, netaknuto. ista priroda, obilje zelenih uma, dugih vijugavih steza i poljskih puteva, zatim mnotvo starih drvenih kua, seoskih gospodarstava i imanja, prava je to rijetkost danas u svijetu. Uvijek sam se pitala emu veina ljudi tei prilagoavanju veini, zato bi svi trebali nuditi isto i to onda na isti nain promovirati. Pa zar se ljudi ne bi brzo zasitili svega toga? Vrlo vjerojatno bi. Iz tog razloga, a i iz jo mnotva razloga, Zagorje bi trebalo sauvati tu svoju prirodnost, atraktivnost koja je na mnogo naina privlana. Ipak, Hrvatsko Zagorje nudi razliite turistike mogunosti. U prirodnom smislu to su zelene zagorske gore koje privlae izletnike gorskim stazama i umskim krajolicima s panoramskim vidicima. Prirodnim blagodatima pripadaju brojna termalna vrela s najveom koncentracijom u Hrvatskom zagorju, gdje su Stubike, Tuheljske, Krapinske, Sutinske i Varadinske toplice. Svi ti izvori ljekovite vode prirodna su osnova za razvoj zdravstvenog turizma, a neki od njih su bili poznati jo u antiko doba. Turistiku ponudu upotpunjuju brojni drutveni initelji, meu kojima najvee znaenje imaju kulturnopovijesno naslijee i gradovi. U ivopisnom Hrvatskom zagorju najzastupljeniji su srednjovjekovni vlastelinski dvorci. Na alost, najvei broj dvoraca zaputen je i preputen propadanju, a uz samo malo truda i financijske pomoi ti bi dvorci jednoga dana mogli biti fenomenalni hoteli. Ono to sam shvatila piui ovaj rad jest to da Hrvatsko Zagorje ima puno potencijala za vrlo snaan razvoj turizma. Tko zna, moda za nekoliko godina, netko od nas hotelijersko turistikih tehniara pripomogne u njegovu razvoju. Mislim da govorim u ime svih nas kad kaem da Hrvatsko Zagorje to zasluuje. Toliko je neotkrivenih mjesta u njemu koja samo ekaju da ih se otkrije, a toliko ljudi eljnih otkrivanja, eljnih novih doivljaja. I na kraju, ili s druge strane, na poetku, cilj mi je ovim radom upoznati vas sa ljepotama koje prua turistika destinacija Hrvatsko Zagorje. Puno je rijei kojima bi se Zagorje moglo opisati. Vi odluite koje Vama najvie odgovaraju, a ja sam sebi izabrala one koje mi se osobno nekako najvie sviaju; NAE ZAGORJE

1. OPENITO O TURISTIKOJ DESTINACIJI

ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE HRVATSKO ZAGORJE

5

ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE HRVATSKO ZAGORJE

6

1.1 OSNOVNO ZNAENJE TURISTIKE DESTINACIJEDestinacija u izvornom znaenju sinonim je za odredite, cilj. Rije destinacija (lat. destinatio odredite) rabi se u svim odgovarajuim oblicima romanskih jezika, no vrlo je rairena i u anglosaksonskim zemljama. U svom izvornom znaenju sinonim je za odredite, pa i cilj, krajnji ili usputni. Smatra se kako je u turizam ula posredstvom zranog prometa. Taj ui pojam se u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljea postupno iri i na podruje turizma. Destinacija esto postaje istoznanica za turistiki lokalitet, zonu, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa ak i kontinent. Prve definicije turistike destinacije svode se na odreenu prostornu cjelinu ili jedinicu pod nazivom Tourist Destination Zone TDZ, (turistiki destinacijski predio), ili Tourist Destination Area - TDA (turistiko destinacijsko podruje), bez obzira na veliinu. Moemo rei da postoji vie definicija objanjenja pojma turistike destinacije. Ovdje su navedena neka od njih. Turistika destinacija (engl. tourism destination, njem. touristische(s) Reiseziel) je prostorna jedinica koja svojim komplementarnim turistikim sadrajima odgovara zanimanju jednog ili vie segmenata turistikih korisnika. Pri tome se trai njezina dovoljna privlana snaga i odgovarajua opremljenost za dolazak i boravak turista. Taj prostor mora raspolagati ponudom koja e zadovoljiti zahtjeve posjetitelja, u pravilu vrlo heterogenih po dobi, nacionalnosti, socijalnim ili profesionalnom statusu i drugom. Zatim, turistika destinacija kao svako odredite turistikog putovanja, od samostalnog turistikog objekta, aerodroma ili luke, do turistikog mjesta, regije, i turistike zemlje. Turistiku destinaciju je mogue ralaniti s obzirom na vrstu i karakter njezinih sastavnih elemenata. imbenici neke turistike destinacije, s obzirom na trajnost u odreenom vremenu, pokazuju razliite stupnjeve varijabilnosti. Na taj nain mogue je sve imbenike neke turistike destinacije razlikovati kao: fiksne i varijabilne ulazne imbenike. Fiksni imbenici su odreeni time to njihova koliina uvrtenja ne ovisi o proizvodnoj koliini, ve je fiksno zadana te najee zbog toga vezana za odreeno mjesto. To su oni imbenici koji se uope ne mogu mijenjati ili se vrlo dugorono mijenjaju. Kao primjer za to mogu se uzeti slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i slino. Meu iste treba ubrojiti i one proizvedene koji se mogu poistovjetiti s turistikom infrastrukturom, suprastrukturom (hoteli, objekti za sport i zabavu, kulturni objekti, restorani, bazeni, turistiki uredi i sl.).Ovi imbenici korisnicima daju odreene mogunosti djelovanja, koje se mogu odrediti i kao prostor za turistike aktivnosti. Pri tome se misli na one prilike i opcije koje su dodatno sadrane u konkretnim stvarima, uslugama i pravima ponude odmora. Za to bi rabili pojam lokalna mogunost turistikog djelovanja i time podrazumijevali sve aktivnosti, utiske i doivljaje koje moe pruiti odreena turistika destinacija.Varijabilni imbenici turistike destinacije su turistike robe i ulaganja rada potrebnog za odgovarajue povezivanje tih roba i njihovo plasiranje na trite. Turistika destinacija prelazi od jedne toke promatranja razliita eksploatacijska stanja i stanja razvoja. Ta pojava nastaje zbog utjecaja izravnih ili neizravnih imbenika nestabilnosti bez obzira utjeu li ti imbenici iz okruenja ili iz same destinacije. Uoavanjem i oznaavanjem stanja u kojima se nalazi destinacija dobiva se u odnosu na vrijeme ivotni ciklus (ivotna krivulja) turistike destinacije. Dakle, destinacije prolaze kroz ciklus evolucije koji je slian ivotnom ciklusu svakog drugog proizvoda gdje prodaja raste kako se proizvod razvija kroz plasman, razvoj, zrelost i propadanje. Navedena krivulja e varirati, ali e za svaku destinaciju ovisiti o imbenicima kao to su stupanj razvoja, vladina politika, trini trendovi, konkurentnost destinacije, imbenici ponude, nain upravljanja ponudom destinacije i slino.

ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE HRVATSKO ZAGORJE

7

Turistike destinacije su dinamine s promjenjivom ponudom i ovise o tritu koje se razvija u kvantitativnom i kvalitativnom smislu njenim oscilacijama doprinose tipovi turista sa svojim eljama i motivima. Na turistiku e destinaciju u budunosti utjecati puno imbenika, ali najvaniji e biti zahtjevi novih turista i nain upravljanja svim segmentima ponude turistike destinacije.

1.2 ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJEAtraktivnost turistike destinacije odraava osjeaje, vjerovanja, i stavove koje pojedinac ima o mogunostima destinacije u zadovoljenju specifinih turistikih potreba. Varijable koje se najee primjenjuju pri mjerenju atraktivnosti destinacije su vanost pojedinih elemenata turistikog proizvoda destinacije za posjetu toj destinaciji, kao i zadovoljstvo posjetitelja. Turistike destinacije su dinamine s promjenjivom ponudom i ovise o tritu koje se razvija u kvantitativnom i kvalitativnom smislu.Destinacija se sve vie shvaa kao polazite turistike budunosti neke zemlje pa je treba stalno razvijati i promovirati. Pri tome je vana i njezina specijalizacija kao odraz slinih trendova na svjetskom tritu koje preferira razliita tematska putovanja, za zahtjevnije goste. Turistika destinacija prelazi od jedne toke promatranja razliita prolazna stanja. Ta pojava nastaje zbog utjecaja izravnih ili neiz