Barok u umjetnosti

  • Published on
    19-Oct-2015

  • View
    209

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacija iz predmeta Likovna umjetnost, nastavna jedinica; Barok

Transcript

<ul><li><p>BarokPrezentacija iz predmeta: Likovna umjetnostetalite hrvatskog narodnog preporoda 6, 49 000 Krapinak.god. 2012./2013.</p></li><li><p> ( 17. 18. st )Barok je razdoblje velikih i monumentalnih palaa, ogromnih perivoja i vrtova koji postaju sastavni dio samih graevina, raskonih fontana i prostranih trgova</p></li><li><p>Barok se javlja u Rimu te se iri po cijeloj Europi (prvi globalni stil)Barok nastavlja tamo gdje je renesansa stala nema radikalnog prevrata koji je renesansa imala u odnosu na gotiku.</p><p>U katolikim zemljama (Italija, panjolska, Francuska, Flandrija) umjetnost baroka povezana je s pokretom protureformacije pokretom koji je trebao katolikoj crkvi vratiti sjaj i ugled koji je naruila reformacija</p><p>Poslijednji veliki europski stil</p></li><li><p>Pokret, strast, nemir, uzbuenje, tenja izazivanja jakih osjeajaTenja raskoi, ukraavanju i jakom sjajuTenja beskrajnom bogatstvu i beskonanom prostoruAsimetrija zamjenjuje simetriju, nema vie odnosa glavnih i podreenih djelova djelo se shvaa kao cjelina graena od jednako bitnih dijelova i detaljaMeusobno proimanje masa i oblika, jaki kontrasti (posebno svijetlo-tamno), imaju za cilj postizanje dinamike- jedna od glavnih odlika barokne umjetnosti</p></li><li><p>Barokna Arhitekturateznjaraskoi, sjaju, pretjeranom ukraavanju</p><p>nestaje renesansna ravnotea koju ine izjednaeni odnosi elemenata nosaa i tereta</p><p>javljaju se teki vijenci a ukrasi se apliciraju ak i na stupove koji osim nosivih postaju i dekorativni elementiArhitekti se trude u crkve i palae unijeti to vie sjaja, zlata, skupocijenih materijala koristi se mramor, oniks, alabaster.</p><p>Graevine su arhitektonski potpuno raslanjene izvana moraju pruati dojam raskoi a iznutra to veeg prostora</p></li><li><p>upotrebljavaju se lani ukrasi te oslikavanje tavanica nebom, koje treba predstavljati ogromnu visinu svodova (iluzionizam povezanost slikarstva i arhitekture)</p><p>vrijeme dvorskog namjetaja s mnogo pozlate, sedefa i dragog kamenja. Namjetaj se izrauje i od rijetkog i skupog drveta kao i od bjelokosti te se prekriva skupim tkaninama svila, brokat, barun</p><p>doba porculana i kovanog eljeza ija obrada dosee vrhunac</p></li><li><p>RIM Il Gesu, Vignola, 1568-84</p></li><li><p>Carlo Maderno, fasada sv. petra</p></li><li><p>Carlo MadernoJedan od zaetnika barokne arhitektureOd 1603.g. upravlja gradnjom bazilike sv. PetraRadi izmjene u Michelangelovom tlocrtu centralnu pretvara u Proelje slijedi Michelangelovu shemuNaglaena sredinja osRed stupova se protee na dvije etaeTeatralan dojamSpaja crkvu s papinskom palaomlongitudinalnu crkvu</p></li><li><p>Gian Lorenzo Bernini</p></li><li><p>Gian Lorenzo Bernini</p></li><li><p>Gian Lorenzo Bernini</p></li><li><p>Francesco Boromini san carlo alle quattro fontane, 1638</p></li><li><p>San carlo alle quattro fontane</p></li><li><p>Trgovi i fontaneTrgovi se nisu mnogo promijenili s obzirom na renesansu no njihovo je projektiranje dobilo novu dimenziju prouavanje perspektiveTrgovi su postali nadmetanje arhitekture i skulpture u svrhu istraivanja raznih efekata perspektiveNastojalo se ostvariti savrenstvo u rasporedu elemenata koji ine cjelinuBilo je vano meudjelovanje prostora trga s okolnom arhitekturompanjolski trg</p></li><li><p>Piazza NavonaProstor elipsastog oblika, nastao na mjestu nekadanjeg rimskog stadiona iz 1. st.U aritima nalaze se dvije fontane obe je projektirao Giacomo Della Porta Fontana del Moro i Neptunova fontanaNa sredini nalazi se Berninijeva fontana 4 rijeke s obeliskom u sredini</p></li><li><p>Fontana del MoroNeptunova fontana</p></li><li><p>Fontana etiri rijeke</p></li><li><p>Fontana di Trevi</p></li><li><p>Salvi, prema Berninijevim crteima</p></li><li><p>Dvorci i perivojiFunkciju renesansnih palaa u baroku preuzimaju dvorciGrade se u gradovima i izvan njihZa razliku od renesansnih, barokni dvorci su trokrilni ne sainjavaju zatvoren kubus po uzoru na antiku vilu ve se otvaraju prema prirodi i zadobivaju tlocrt slova U</p><p>Proelja dvoraca esto su rastvorena dvostrukim stubitem koje postaje glavni element arhitekture podjednako na graevini ali i u njenoj unutranjostiSastoje se od umjetnih jezeraca, bazena, fontana, sjenica, paviljona slikovitih vrtova i uma</p></li><li><p>Versailles louis le vau</p></li><li><p>Versailles, glavno proelje</p></li><li><p>Dvorana ogledala</p></li><li><p>Kraljeva radna soba</p></li><li><p>Fisher von erlach - Schonbrun</p></li><li><p>Baltazar Neuman - vierzehnheiligen</p></li><li><p>*</p></li></ul>