BiH Industrija

  • Published on
    28-Dec-2015

  • View
    71

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bih Industrija

Transcript

<p>PowerPoint Presentation</p> <p>Industrija BiHPet ekonomskih regijaSjeverozapadna ekonomska regija, Sjeveroistona ekonomska regija, Centralna ekonomska regija, Sarajevska ekonomska regija i Hercegovaka ekonomska regija.</p> <p>Stanje industrije prije rataBosna i Hercegovina je bila jedna od najmanje razvijenih republika bive Jugoslavije - BDP u 1987. 68% prosjeka BDP Jugoslavije i 70% manje od Slovenije Industrija ( teka industrija, kemijska industrija, proizvodnja energije,rudarstvo i metalurgija, tekstilna industrija i proizvodnja koe i strojeva )ini 39% BDP, zapoljavala oko 44% radne snage i sudjeluje sa 99% u izvozu zemlje.</p> <p>Bosna i Hercegovina je imala razvijeno graevinarstvo i preraivaku industriju Poetkom 1990-tih industrija je imala oko 1.000 kompanija koje su zapoljavale oko pola milijuna radnika. Industrijska proizvodnja bila je koncentrirana u 12velikih kompanija, od kojih su etiri sudjelovale sa 40% u ukupnom izvozu. Oko 72% izvoza bilo je na podruju republika bive Jugoslavije.</p> <p>zenicaPoeci industrijalizacije Bosne i Hercegovine vezani su za otvaranje pogona utemeljenih na:</p> <p> iskoritavanju prirodnih resursa ugljena, soli, drvne grae (metalopreraivaka, kemijska, drvna i prehrambena industrija), jeftine radne snage koja se poveavala procesima deagrarizacije (radnointenzivna tekstilna i obuarska industrija) Bosna i Hercegovina je u bivoj Jugoslaviji postala znaajno industrijsko sredite, posebno za strojarsku i kemijsku industriju 1961.g. u Bi H industriji je radilo 54,3% svih zaposlenih, 1971. godine 57,8%, 1981. 58,4% a 2000. godine svega 35,2%.</p> <p>Rat industrijska proizvodnja pala je za vie od 90%, sa 70-80% nezaposlenih i s vie od 1,4 milijuna ljudi potpuno ovisnih od humanitarne pomoi.Veliina ratne tete: moe se procijeniti ina injenici da je Bosna i Hercegovina prije rata imala oko 4,4 mil. stanovnika sadohotkom po stanovniku od oko 2.400 USD, dok je neposredno po zavretku rata imala oko jedan mil. stanovnika i dohodak po stanovniku od oko 500 USD.</p> <p>A Poljoprivreda, lov i umarstvoB RibarstvoC RudarstvoD Preraivaka industrijaE Snabdijevanje elek. energijom, plinom i vodomF GraevinarstvoG Trgovina, popravak mot. vozila i motocikla,predmeta za vlastitu upotrebu i domadinstvoI Saobradaj, skladitenje i vezeJ Finansijsko posredovanjeK Poslovanje nekretninama, poslovne uslugeL Javna uprava i odbrana, socijalno obrazovanjeM ObrazovanjeN Zdravstvo i socijalna zatitaO Ostale javne, drutvene socijalne i osobne uslunedjelatnosti</p> <p>D15 Proizvodnja hrane i pidaD18 Proizvodnja odjede, dorada ibojenje krznaD19 Prerada koe, izradagalanterije i obudeD20 Prerada drveta i proizvodaod drveta osim namjetajaD23 Proizvodnja koksa i naftnihD24 Proizvodnja hemikalija ihemijskih proizvodaD27 Proizvodnja metalaD28 Proizvodnja proizvoda odmetala, osim maina i opremeD29 Proizvodnja maina i ureajaD34 Prizvodnja mototnih vozila,prikolica i poluprikolicaD36 Proizvodnja namjetajaMetalna industrija u razdoblju do 1990. godine zauzima kljuno mjesto u strukturi bosanskohercegovake industrije i privrede. Metalni sektor (metalna industrija,metalurgija i primarna prerada metala) dao je 1989. godine 30,1% drutvenog proizvoda cjelokupne industrije. Ova industrija je u tom razdoblju bila na srednjem nivoutehnolokog razvoja s jednim brojem proizvoda koji su bili konkurentni na svjetskom tritu. Nositelj ukupnog tehnolokog razvoja bili su tada veliki proizvodni sistemi: Energoinvest, Soko, Unis, RMK, ZRAK, Jelingad, R.ajevac,Famos, BNT, IAT i drdanas- Konkurentnost gospodarstva F BiH je znatno ispod prosjeka EU gospodarstva i nekih zemalja iz okruenja,- Stopa nezaposlenosti u F BiH kree se oko 40%,- Nivo obrazovanja zaposlenih je nizak,- Produktivnost firmi u industriji, kao i u MSP (mala i srednja preduzea) iz zaostaje za produktivnou konkurentskih firmi na tritu,-Motivacija zaposlenika je niska,- Nedovoljna institucionalna podrka industrijskim poduzeima koja su stabilna i kojima je potrebna podrka za daljnji razvoj</p> <p>Drvna industrija BiH sudjelovala je sa 10% u BDP-u (oko 3 milijarde USD), a sa 11% u izvozu BiH. Kapaciteti drvne industrije - 220 razliitih srednjih i velikih firmi u okviru IPADA i KONJUHA (83%), i KRIVAJE (17%). Drvna industrija zapoljava oko 61.000 radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu</p> <p> Drvna industrija F BiH danasDrvna industrija je znaajan sektor industrijske proizvodnje F BiH. Svoj razvoj zasniva nakoritenju domaih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orijentirana. Sirovine ume i umska zemljita u F BiH se prostiru na povrini odoko 1.560.000 ha:- u dravnom vlasnitvu oko 1.283.000 ha,- u privatnom vlasnitvu oko 277.000 ha,Osnovne karakteristike stanja drvne industrije F BiH osnovna sirovina za preradu iz domaih prirodnih resursa, nezadovoljavajui odnos primarne i finalne prerade, visok trgovinski suficit sa inostranstvom, nezadovoljavajua struktura izvoza, organiziranje proizvodnje u manjim pogonima u blizini sirovine za preradu, nepostojanje brenda drvne industrije FBiH, nezadovoljavajui asortiman i kvalitet proizvoda, nedovoljne investicije u tehnoloki razvoj, potreba veeg koritenja znanja, nezadovoljavajue uee VSS kadrova u strukturi zaposlenih, potreba stvaranja laboratorija za certificiranje proizvoda po EN standardima, neprimjena ISO standarda i CE oznaka, potreba stvaranja istraivakih razvojnih centara, ne postoji strategija razvoja.Nemetalne mineralne sirovineGlavni potroai nemetalnih mineralnih sirovina bili su:graevinska industrija (vapnenci, dolomiti, gips, mramor, magmatske stijene),crna metalurgija (vapnenci, fluoriti),kemijska industrija vapnenci, slana voda i dr.),cementna industrija (vapnenci, lapori, gline, gips),vatrostalna industrija (magnezit, keramike i vatrostalne gline),staklarska industrija (kvarcni pijesak, dolomit, vapnenac),ferosilicijska industrija (kvarc, kvarcit),eerane, poljoprivreda (vapnenci, pirofiliti).</p> <p>BaritiNalazita barita su u paleozojskom gorju sjeverozapadne, srednje i jugoistone Bosn - V. Kladue, Bosanskog Novog, Ljubije, Sanskog Mosta, Fojnice, Kreeva, Kiseljaka, Tarina, Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, u srednjoj, te Prae i Foe u jugoistonoj Bosni. od 1946. do 1968.godine 9 rudnika barita, danas samo dva: Rudnici barita Kreevo i"Bosnabarit" kod Velike Kladue.Nije obnovljena proizvodnja</p> <p>Bentoniti - Nalazita glina u okolici Tenja: Radua,abljak iTrepa. Primjena bentonita - proiavanje nafte i naftnih derivata,isplake kod dubokih buenja u eksploataciji nafte, u industriji masti,ulja parfema, u proiavanju vode za pie, za zatitu bilja u umskim poarima,poboljanju kvaliteta zemljita, u industriji boja lakova, papira, guma, plastike</p> <p>Najvee mase gips anhidrita su u Unsko - Sanskom kantonu, ugornjem toku Vrbasa i Neretve, te u slivu Kolunske rijeke, lijeve pritoke Drine.</p> <p>Eksploatacija soli u leitima: Trnovac, Hukalo i Tuanj je zavrena, a otvorena u Tetima ( 342.000.000 tona), sa sadrajem NaCl od 93,75% i 5,64% netopivog ostatka. Debljina soli u leitu od 150 do 180 m.</p> <p>kemijskaFabrika soli SOLANA d.d. TuzlaFabrika soli SOLANA d.d. Tuzla, osim proizvonje soli kao osnovnog proizvoda,proizvodi:farmaceutska sol (kapacitet 1.000 t/god)zainskog dodatka jelima sa suenim povrem, zaina Do do(kapaciteta 250 t/god.)natrijumsulfata (kapaciteta 3.000 t/god.)briketirane soli za stoku i plemenitu divljaNajvei obim proizvodnje soli i drugih proizvoda d.d. Solana je ostvarila u periodu do 1992. godine </p> <p>SISECAM Fabrika sode Lukavac d.o.o.U svom proizvodnom programu ,,Sisecam Fabrika sode Lukavac, ima instalisaneproizvodne kapacitete od 292.000 tona na bazi sirovog bikarbonata, odnosno 800 t/dan, kalcinirana soda, Na2CO3, (laka teka) 210.000 tona,soda bikarbona u asortimanima - 35.000 tona,tehnika soda bikarbona ,, B - 21.000 tona,medicinska soda bikarbona MBB 14.000 tona,prah za gaenje poara.Industrija detergenata DITA TuzlaFarmaceutska industrija . Bosnalijek - Sarajevo</p> <p>IZVOZTRITESTRANA ULAGANJA</p> <p>DIREKTNA STRANA ULAGANJA</p> <p>U mil eura</p> <p>Zemlje ulagai u BIH 2004 - 2011</p> <p>Sektori ulaganja2004 - 2011</p>