Bk Pristup Proracunu

  • View
    36

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

betonske

Transcript

UVODNE INFORMACIJE

PRISTUP PRORAUNU ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA

BETONSKE KONSTRUKCIJE

PRISTUP PRORAUNU

ARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA

OSNOVNI POJMOVI KONSTRUKTERSKOG INENJERSTVA

FAZE PROJEKTIRANJA I PRORAUNA NORMATIVNI DOKUMENTI ZA PROJEKTIRANJE I IZVEDBEU TEMELJNI I POSEBNI ZAHTJEVI

ZAHTJEV SIGURNOSTI

ZAHTJEV TRAJNOSTI

OSNOVNI POJMOVI KONSTRUKTERSKOG INENJERSTVA

GRAEVINA KONSTRUKCIJA KONSTRUKTIVNI ELEMENT

PREMA ISO 6707-1 (Graevinarstvo Rjenik):

- GRAEVINA je sve ono to je sagraeno kao rezultat provedenih graevinskih radova

- KONSTRUKCIJA (NOSIVI SKLOP) je kombinacija povezanih dijelova projektirana tako da osigura neku mjeru krutosti i nosivosti

- KONSTRUKCIJSKI ELEMENT je dio konstrukcije predvien za preuzimanje vanjskih sila

Primjer:

GRAEVINA KONSTRUKCIJA KONSTRUKCIJSKI ELEMENT

ZGRADA KROVNA KONSTRUKCIJA PLOE GREDE

STROPNA KONSTRUKCIJA PLOE GREDE

VERTIKALNA NOSIVA KONSTR. STUPOVI ZIDOVI

TEMELJNJA KONSTRUKCIJA SAMCI, TRAKE, PLOE

VRSTE KONSTRUKCIJA

( Kriterij: Kako prenose optereenje)

1. TAPNE (GREDE, STUPOVI, OKVIRI, REETKE, LUKOVI, ZATEGE)

2. PLONE ( PLOE, ZIDNI NOSAI, NOSIVI ZIDOVI, NABORANE

KONSTRUKCIJE, LJUSKE, VISEI KROVOVI)

3. MASIVNE (BRANE, MASIVNI TEMELJI, REAKTORSKE POSUDE)

KOJA OPTEREENJA PRENOSE I KAKO IH TRETIRAMO ??

TAPNE KONSTRUKCIJE

RAVNINSKE, OSNE, JEDNODIMENZIONALNE

KARAKTERISTINI POPRENI PRESJEK: 3 SILE I 3 MOMENTA

POSEBNO SE TRETIRAJU REZNE SILE KOJE UZROKUJU

- NORMALNE NAPONE (M i N)

- POSMINE NAPONE (V i T)

Primjeri:

- SLOBODNO OSLONJENA GREDA M V

- STUPOVI i LUKOVI M-N V

- REETKE, ZATEGE N

PLONE KONSTRUKCIJE

RAVNINSKE, DVOOSNE, DVODIMENZIONALNE

Najei primjer: PLOA

OZNAKE: MALA SLOVA JER OZNAAVAJU MOMENTE I SILE PO JEDINICI DULJINE

DIMENZIONIRANJE: GOTOVO UVJEK SAMO ZA MOMENTE SAVIJANJA

ZIDOVI i MEMBRANSKE LJUSKE

ZIDOVI, ZIDNI NOSAI I LJUSKE:

MEMBRANSKO STANJE U KOJEM SILE DJELUJU U SREDINJOJ RAVNINI ELEMENTA

NABORANA KONSTRUKCIJA:

KOMBINACIJA PLOE (OKOMITO NA BRIDOVE) I MEMEBRANSKE LJUSKE (USPOREDNO S BRIDOVIMA)

MASIVNE KONSTRUKCIJE

PROSTORNE, TROOSNE, TRODIMENZIONALNE

IZLOENE SU TROOSNOM STANJU NAPREZANJA

FAZE PROJEKTIRANJA I PRORAUNA KONSTRUKCIJA

1. IDEJNO RJEENJE (MULTIDISCIPLINARNOST)

2. IDEJNI PROJEKT (PRIBLINI PRORAUN)

3. GLAVNI PROJEKT :

IDEALIZACIJA, MODELIRANJE, POZICIONIRANJE

DETALJNI STATIKI I DINAMIKI PRORAUN

- DJELOVANJA

- DIMENZIONIRANJE PRESJEKA

- DETALJI RAZRADA POJEDINOSTI

4. IZVEDBENI PROJEKT (IZVEDBENI NACRTI)

NACRTI OPLATE

NACRTI ARMATURE S ISKAZOM

TROKOVNIK I DOKAZNICA MJERA (Osnova za ponudu)

PRORAUN Najvaniji dio projekta: PREGLEDAN

SHEMA STAVAKA UREDNA I TONA

POMAGALA ZA PRORAUN I DIMENZIONIRANJE: DIJAGRAMI I TABLICE

RAUNALA, PROGRAMI, KONANI ELEMENTI, IDEALIZACIJA, MODEL KONSTRUKCIJE

PANJA: NE VJERUJ BEZ REZERVE DOBIVENOM PRORAUNU

PROVEDI PJEKE INENJERSKI LOGINU

KONTROLU REZULTATA

NORMATIVNI DOKUMENTI ZA PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

1. VAEI U HRVATSKOJ

ZA BETONSKE I ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

PBAB 1987.

ZA PREDNAPETI BETON PPB 1971.

ZA OPTEREENJA HRN (JUS)

KONSTRUKCIJE U SEIZMIKIM PODRUIJIMA 1981.

Propisi su PRIMJENJIVI ali su ZASTARJELI

2. STRANE ZEMLJE

NACIONALNE NORME DIN, BS, NF, ACI, SNiP

ZAJEDNIKE EUROPSKE (PRED)NORME

INSTITUCIJE

CEHOVSKA UDRUENJA :

CEB (Europski odbor za beton)

FIP (Meunarodno udruenje za prenapinjanja)

Donose PREDLOKE ZA PROPISE I NORME : MODEL CODE (MC78 i MC90)

NORMIZACIJSKE INSTITUCIJE

ISO (INTERNATIONAL STANDARDISATION ORGANISATION)

CEN (Europsko povjerenstvo za normizaciju) (EEZ & EFTA)

DZNM (Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo)

Donose usuglaene prednorme i norme

AKTUALNI TREND

1985. godine CEN : SMJERNICE O NOVOM PRISTUPU

Cilj: Ukloniti netarifne zapreke slobodnog toka roba i usluga

zbog razliitih zakonskih propisa.

Princip: Zakonski akti samo OSNOVNE ODREDBE

s UPUIVANJEM NA TEHNIKU NORMU

ZAKON I NORMA = USKLAENA CJELINA

Realizacija: IZRADA USKLAENIH TEHNIKIH PRAVILA:

ENV (Europska prednorma)

EN (Europska norma)

HD (Dokumenti o usklaenju- Vea sloboda

u primjeni za pojedine zemlje)

SMJERNICE ODREUJU I PRIMJENJUJU SE NA:

BITNE ZAHTJEVE NA GRAEVINE

1. MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST

2. SIGURNOST OD POARA

3. ZATITA IVOTA I ZDRAVLJA

4. ZATITA OD OZLJEDA

5. ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA

6. UTEDA ENERGIJE I TOPLINSKA ZATITA

U Hrvatskoj zakonodavnoj regulativi bitni zahtjevi su ugraeni i odreeni u Zakonu o graenju iz 1992. godine (l. 5.-10.), kao i u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o graenju iz 1995. godine (l. 2. i 3.), tj. u tzv. OSNOVNOM DOKUMENTU.

Sljedei je korak izrada i prihvaanje

USKLAENIH TEHNIKIH SPECIFIKACIJA tj. NORMI

Za proizvode za koje ne postoji usklaena norma mora se izraditi

TEHNIKO ODOBRENJE

prema PROPISANOM POSTUPKU koji se zove

UPUTE ZA IZDAVANJE TEHNIKOG ODOBRENJA

Za projektiranje i proraun konstrukcija donesene su u CEN-u, po naelima Smjernica o novom pristupu i Bitnim zahtjevima

9 EUROPSKIH PREDNORMI (ENV)

pod zajednikim imenom EC (Euro Codes)

EC1 OSNOVE PROJEKTIRANJA I

DJELOVANJA

EC2 BETONSKE KONSTRUKCIJE

EC3 ELINE KONSTRUKCIJE

EC4 SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

EC5 DRVENE KONSTRUKCIJE

EC6 ZIDANE KONSTRUKCIJE

EC7 GEOTEHNIKE KONSTRUKCIJE

EC8 ASEIZMIKE KONSTRUKCIJE

EC9 ALUMINIJSKE KONSTRUKCIJE

TEMELJNI ZAHTJEV NA BETONSKU KONSTRUKCIJU

POUZDANOST (Reliability)

to znai:

1. SIGURNOST (Safety)

Sposobnost konstrukcije da odoli svim djelovanjima kao i odreenim sluajnim pojavama tijekom izvedbe i uporabe.

Posebni oblik sigurnosti je ROBUSNOST (Robustness) ili SIGURNOST NA PROGRESIVNI SLOM koji se definira kao sposobnost konstrukcije da ne bude oteena IZVANREDNIM DOGAAJEM (eksplozijom, udarom vozila ili grubom ljudskom grekom u opsegu koji je nerazmijeran poetnom uzroku.

2. UPORABLJIVOST (Serviceability)

Sposobnost konstrukcije i konstruktivnih elemenata da slue svrsi na za to odreeni nain u normalnoj uporabi.

3. TRAJNOST (Durability)

Sposobnost konstrukcije da odri odgovarajua svojstva u uporabi tijekom za to odreena vremena.

POSEBNI ZAHTJEVI NA BETONSKU KONSTRUKCIJU

(KOJI MOGU ALI I NE MORAJU BITI POSTAVLJENI)

1. POSEBNA SVOJSTVA (npr. VDP)

2. POSEBNE TEHNIKE IZVEDBE(naguravanje, segmentno graenje)

3. POSEBNE OPASNOSTI (poar, potres, vibracije)

4. POSEBNI ZAHTJEVI NA OUVANJE OKOLIA

5. POSEBNI ZAHTJEVI INVESTITORA (ekonomski, estetski)

ZAHTJEV SIGURNOSTI

de facto znai potrebu za REZERVOM SIGURNOSTI, tj. da otpornost konstrukcije bude

VEA A NE JEDNAKA OD NAJVEEG OEKIVANOG DJELOVANJA NA NJU.

Razlog toj potrebi su BROJNE NEPOUZDANOSTI koje se odnose na:

1. DJELOVANJA

Veliinu optereenja

Vjerojatnost istodobnog nastupanja raznih vrsta optereenja Postupci odreivanja reznih sila Utjecaj naina izvedbe2. OTPORNOSTI

vrstoe materijala

Mjestimine greke u izvedbi Postupci odreivanja otpornosti konstrukcijskih elemenata Utjecaj naina izvedbe3. GEOMETRIJSKIH VELIINA

Stvarne izmjere konstrukcijskih elemenata

Ekscentriciteta Nagiba i drugih nesavrenostiKAKO OSTVARUJEMO TRAENU REZERVU SIGURNOSTI ?

PRIMJENOM KOEFICIJENATA SIGURNOSTI

R = TRAENA OTPORNOST

KONSTRUKCIJE

S = NAJVEE OPTEREENJE

NA KONSTRUKCIJU

UVJET OSIGURANJA SIGURNOSTI

S < R

Koeficijent u struci znai koeficijent NEZNANJA ili STRAHA.

Ovaj koeficijent prvi primijenio R. Bokovi

NAELA PROJEKTIRANJA U ODNOSU NA TRAJNOST

Zahtjev glasi: Betonska konstrukcija mora pod oekivanim utjecajem okolia odrati:

SIGURNOST

UPORABLJIVOST

PRIHVATLJIVI IZGLED

tijekom odreenog razdoblja bez nepredvieno visokih trokova odravanja i popravaka.

Ako se preslika analogija prorauna sigurnosti onda su za trajnost:

Djelovanje = UVJETI OKOLIA

KLASIFIKACIJA UVJETA OKOLIA ZADANA JE KLASAMA IZLOENOSTI

1. SUHA SREDINA

2. VLANA SREDINA BEZ MRAZA

3. VLANA SREDINA S MRAZOM

4. VLANA SREDINA S MRAZOM I SREDSTVIMA ZA ODLEIVANJE

5. MORSKA SREDINA BEZ MRAZA

6. MORSKA SREDINA S MRAZOM

7. SREDINA SA AGRESIVNIM KEMIJSKIM UTJECAJIMA

Otpornost = MJERE KOJ