Bro Sura Soc Pod

  • View
    225

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

socijalna djelatnost

Transcript

  • ROGER L. MARTIN & SALLY OSBERG

    SOCIJALNO PODUZETNITVO

    AUTONOMNI CENTAR - ACTakovec, 2009.

  • Social Entrepreneurship: The Case for DefinitionRoger L. Martin & Sally OsbergCopyright 2007, Leland Stanford Jr. UniversitySva prava pridrana

    Izdava: Autonomni centar - ACT, akovec - www.actnow.hr Za izdavaa: Teo PetrieviPrijevod: Jasmina Kartalovi, Teo Petrievi Lektura i korektura: Stjepan Mikec, Darko CiglarGrafiko oblikovanje i priprema za tisak: ACT Printlab d.o.o., akovecTisak: Printex, akovec

    Ova publikacija izraena je uz financijsku pomo Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF-CEE) u sklopu projekta Social entrepreneurship as a tool for financial sustainability of civil society organisations.

  • UVODSocijalno poduzetnitvo se danas ubrzano razvija i privlai sve veu pozornost u razliitim sektorima. Pojam socijalnog poduzetnitva se pojavljuje u medijima, svakodnevno se spominje na sveuilitima, a jednako tako esto u razliitom kontekstu prua i informacije o strategijama nekolicine istaknutih organizacija koje potiu socijalni napredak kao to su zaklade Ashoka, Schwab i Skoll. Vie je razloga zbog kojih socijalno poduzetnitvo postaje sve popularnije. Kao temeljni razlog mogli bismo spomenuti da u socijalnim poduzetnicima postoji neto to je samo po sebi zanimljivo i privlano naroito se to odnosi na prie o tome kako i zato rade to to rade. Socijalni poduzetnici, poput dobitnika Nobelove nagrade za mir 2006. godine laureata Muhammad Yunusa, zanimljivi su iz gotovo jednakih razloga zbog kojih poduzetnika Steve Jobsa (jedan od osnivaa Applea) ti razlozi ine tako neodoljivim. Ti izuzetni pojedinci unato svim preprekama uspijevaju realizirati vlastite briljantne ideje i osmisliti novi proizvod i usluge koje drastino poboljaju ivote svih nas. No interes za socijalno poduzetnitvo nadilazi sam fenomen popularnosti i fascinacije tim ljudima. Socijalno poduzetnitvo ukazuje na vanost poticanja drutvenih promjena. Upravo ta potencijalna korist, zajedno s dugotrajnom, transformacijskom dobrobiti za drutvo je ono to izdvaja djelokrug aktivnosti od njegovih sudionika/participanata. Iako su dobrobiti socijalnog poduzetnitva razumljive onima koji promoviraju i financiraju te aktivnosti, stvarna definicija onoga to socijalni poduzetnici trebaju uiniti da bi postigli znaajan povrat na uloena sredstva manje je jasna. U stvari, moemo rei da je danas definicija socijalnog poduzetnitva sve samo ne jasna. Kao rezultat toga, socijalno poduzetnitvo je postalo toliko obuhvatno, da trenutno izgleda poput ogromnog atora pod koji se guraju sve drutveno korisne aktivnosti. S nekog gledita, ta obuhvatnost moe biti i dobra: ako se zbog toga velika sredstva slijevaju u socijalni sektor, i ako mnogi projekti i programi, koji inae ne bi dobili dovoljna sredstva

  • za provedbu aktivnosti dobivaju dostatnu potporu samo zato to se smatraju dijelom sektora socijalnog poduzetnitva, tada moemo rei da je moda i prihvatljivo to je definicija socijalnog poduzetnitva nejasna. No istovremeno smo i vrlo suzdrani prema ovakvom tumaenju.Socijalno poduzetnitvo je privlano jer nudi mnoge mogunosti. Ukljuimo li u definiciju socijalnog poduzetnitva previe nepoduzetnikih projekata/aktivnosti, vjerojatno neemo moi u cjelosti iskoristiti mogunosti koje nam socijalno poduzetnitvo prua te e se u tom sluaju izgubiti njegova bit i ugled. Zbog te opasnosti smatramo da je potrebna jasnija definicija socijalnog poduzetnitva - definicija koja omoguuje odreivanje u kojoj mjeri nekoj aktivnosti pripada odnosno ne pripada status biti u atoru. Pri tome nam nije cilj napraviti pakosnu usporedbu doprinosa tradicionalnih socijalnih organizacija i rezultata socijalnog poduzetnitva, ve jednostavno naglasiti njihove razlike, posebnosti. Ukoliko uspijemo jasnije definirati pojam socijalnog poduzetnitva, oni koji podravaju socijalno poduzetnitvo moi e fokusirati svoje resurse na izgradnju i jaanje konkretnog i prepoznatljivog podruja poduzetnitva. Bez toga pobornici socijalnog poduzetnitva izlau se riziku da postanu lake mete skepticima, a cinicima daju dodatni razlog da ne uzimaju u obzir socijalne inicijative i one koji ih provode.

    PoECi PoDuzETniTva Svaka definicija pojma socijalno poduzetnitvo mora zapoeti rijeju poduzetnitvo. Rijeju socijalno jednostavno specificiramo (poblie odreujemo) poimanje poduzetnitva. Ukoliko samom pojmu poduzetnitvo ne pridodamo jasno znaenje, tada ni specificiranjem rijeju socijalno neemo puno postii. Poduzetnitvo moemo promatrati s dva aspekta: s pozitivnog, poduzetnitvo povezuje posebne sposobnosti da se osjeti i reagira na prilike, kombinirajui razmiljanje izvan okvira s jasnom namjerom da se stvara ili svijetu daje neto novo, a negativni aspekt vezan je uz injenicu da je

  • poduzetnitvo ex-post pojam, jer poduzetnike aktivnosti zahtijevaju odreeno vrijeme da bi njihov stvarni utjecaj postao vidljiv. Zanimljivo je, da nekoga tko pokazuje karakteristike poduzetnika raspoznaje prilike, razmilja izvan ustaljenih okvira i odluan je a drastino je pogrijeio u svom poduhvatu to se tie ostvarivanja dobiti/koristi neemo nazvati poduzetnikom, ve emo ga/je zvati poslovnim/poslovnom gubitnikom/gubitnicom. ak je i Bob Young (jedan od osnivaa i direktor Red Hat Software) priznat kao ozbiljni poduzetnik tek nakon prvog uspjeha kojem je prethodila nekolicina neuspjenih projekata. Problem s ex-post (naknadnim) definicijama je u tome to ih potvruju naknadna dogaanja. Jednostavno je teko prihvatiti neto to nije odmah dokazivo. Poduzetnik moe tvrditi da je poduzetnik, ali bez barem jednog dokaza, samoprozvani poduzetnik e imati potekoe u uvjeravanju investitora da uloi u njegov posao. Takvi investitori, u pravilu, moraju biti voljni prihvatiti vei rizik dok procjenjuju vjerodostojnost buduih poduzetnika u koje ulau.

    No prije nego pokuamo odrediti pojam socijalnog poduzetnitva, trebamo vidjeti to podrazumijevamo pod poduzetnitvom: je li to uoavanje prilika? kreativnost? ustrajnost?, kombinacije tih obiljeja? Iako su te i sline karakteristike pojedinaca dio ove prie i sigurno ukazuju na mogue perspektivne investitore, one ipak nisu najbitnije. Takvi opisi takoer karakteriziraju i investitore, umjetnike, rukovoditelje i druge. Kao i veina studenata poduzetnitva, i mi emo zapoeti francuskim ekonomistom Jean- Baptiste Sayom, koji je poetkom 19. stoljea poduzetnika opisao kao osobu koja prebacuje ekonomske resurse iz podruja niske u podruje visoke produktivnosti i vee dobiti. Samo stoljee kasnije, austrijski ekonomist Joseph Schumpeter, izgradio je svoj osnovni koncept vrijednosti stvaranja, nedvojbeno doprinosei najutjecajnijoj ideji o poduzetnitvu. Schumpeter je u poduzetniku prepoznao snagu koja je potrebna za pokretanje ekonomskog napretka, a zbog ijeg odsustva bi gospodarstva postala statina, strukturno nepokretna i podlona propadanju. U svome poznatom lanku Unternehmer, Schumpeterov poduzetniki duh prepoznaje poslovne prilike bilo da se radi o materijalima, proizvodima, uslugama ili trgovini i organizira poduhvate kojima bi se te prilike iskoristile i implementirale.

  • Prema Schumpeteru, uspjeno poduzetnitvo pokree lananu reakciju, ohrabrujui druge poduzetnike da ponove i promoviraju inovaciju do toke kreativnog razaranja - stanja u kojem novi poslovni poduhvat i svi uz njega vezani poduhvati uine postojee proizvodne, uslune i poslovne modele zastarjelima.2

    Schumpeter vidi poduzetnika kao generatora promjena u gospodarstvu. S druge strane, Peter Drucker, ne smatra poduzetnika nuno generatorom promjena, ve ga vidi kao mudrog i predanog eksploatatora promjena. Prema Druckeru, poduzetnik uvijek trai promjenu, reagira na nju i iskoritava je kao moguu poslovnu priliku.3 Israel Kirzner je tu definiciju preuzeo i nadodao da je kljuna sposobnost poduzetnika pozornost.4 Bez obzira da li su poduzetnika odredili kao prodornog inovatora ili pozornog eksploatatora, teoretiari diljem svijeta poduzetnitvo dovode u vezu s prilikom. Smatra se da poduzetnici posjeduju iznimnu sposobnost da uoe i iskoriste nove prilike, ustrajnost i usredotoenost da te prilike realiziraju i nepokolebljivu volju da se nose sa najrazliitijim rizicima. Oslanjajui se na ove teorijske osnove, smatramo da poduzetnitvo objedinjuje kombinaciju triju bitnih faktora - kontekst u kojem je smjetena sama prilika, set osobina koje su potrebne da se identificira i realizira ta prilika, te mogunost ostvarenja konkretnih rezultata. Kako bismo istraili i objasnili nau definiciju poduzetnitva, detaljnije emo se upoznati s nekoliko suvremenih amerikih poduzetnika (ili poduzetnikih parova) kao to su Steve Jobs i Steve Wozniak iz tvrtke Apple Computer, Pierre Omidyar i Jeff Skoll iz tvrtke eBay, Ann i Mike Moore iz tvrtke Snugli i Fred Smith iz tvrtke FedEx.

  • PoDuzETniki konTEkSTIshodite poduzetnitva je ono to zovemo poduzetnikim kontekstom. Za Steve Jobsa i Steve Wozniaka, poduzetniki kontekst bio je raunalni sustav u kojem su korisnici bili ovisni o velikim sredinjim raunalima (serverima) kontroliranim od strane IT osoblja koje je uvalo svoje servere poput svetita. Korisnici su obavljali svoje raunalne zadatke koristei aplikacije koje je projektiralo IT osoblje, ali tek nakon ekanja u redu. Ukoliko su korisnici eljeli da njihove aplikacije rade neto van zadanih okvira, trebali su ekati do est mjeseci da bi aplikacija bila prilagoena. Iz perspektive korisnika, iskustvo je pokazalo da je takav raunalni sustav neuinkovit i nezadovoljavaju. No, budui da je jedini dostupni raunalni sustav bio upravo taj centralizirani, korisnici su podnosili

  • probleme, ak su i u svoje programe rada uraunavali ta zakanjenja i neuinkovitost. Sve to je rezultiralo ravnoteom, makar i nezadovoljavajuom.Strunjaci koji se bave dinamikom sustava, takvu vrstu ravnotee opisuju kao balansiranu petlju povratnih informacija, jer u njoj ne postoji tako jaka sila za koju se