asopis "Cassius" br. 2

  • Published on
    18-Jul-2015

  • View
    878

  • Download
    1

DESCRIPTION

Magazine of Croatology Students Society, Centre for Croatian Studies University of Zagreb. No. 2. https://www.facebook.com/DskCassiusDrugi je broj asopisa posveen renesansi u knjievnosti, umjetnosti. Sadri rubrike: Jezina brusionica (obrauje aktualna jezina pitanja), Mladi pisci (studentski literarni radovi), Osvrti i prikazi (nekih knjiga i izlobi), Nogom pred nogu (o studijskim putovanjima studenata kroatologije Hrvatskih studija), to smo radili prologa ljeta (opis naih aktivnosti) te Glazba (razgovor s glazbenikom). Glavna i odgovorna urednica: Andrea KatiUrednitvo: Matija BubliAkvila PetrasStrune savjetnice: doc. dr. sc. Ines Srdo-Konestraprof. dr. sc. Branka TafraDizajn naslovnice: Matija Bubliasopis izlazi uz potporu Studentskoga zbora Sveuilita u Zagrebu te Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebu.Tiskane verzije vie nema.

Transcript

asopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaZagreb, 2009.4 Zagreb, 2009.ISSN 1846- 7571asopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaGodina II, Broj 2, Zagreb, 2009.Besplatna tskovinaNakladnikHrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuBorongajska cesta 83dIzdavaDrutvo studenata kroatologije CASSIUSGlavna i odgovorna urednicaAndrea KatUrednitvoAkvila PetrasMatja BubliStruni savjetnicidoc. dr. sc. Ines Srdo-Konestraprof. dr. sc. Branka Tafraasopis izlazi jednom godinje na hrvatskom jezikuGodina II, Broj 2 5KAZALORIJE UREDNITVA ......................................................................................... 3TEMATSKI DIO: RENESANSAVjeka Skutari: Komedija u hrvatskoj renesansnoj knjievnost .................................................. 7(N. Naljekovi M. Dri M. Benetovi)Dijana Golub: Tragedije u dubrovakoj renesansnoj knjievnostGoran Gali: Protuturska lirika Marka Marulia Molitva suprotva TurkomIvana Marievi: Zoraniev prilog naoj renesansnoj hortkulturiAkvila Petras: Etnoloke i mitoloke komponente u Zoranievim PlaninamaJEZINA BRUSIONICAAkvila Petras: Ponaanje nae neverbalno ili verbalno?Sanja Ezgeta: Odreuje ili ne odreuje?Iva Gotal: Nauimo brojit jedan, dva, tri, kreni!Gabrijela Rakhel: Lektori ponos ili sramota nae pismenost?Akvila Petras: Stop! Aorist!MLADI PISCIMaja DropuljiGoran GaliMarija Jurki Tihana PenkoZvjezdana Ruman Jasmina ViniKristan upanTamara MarjanoviOSVRTI I PRIKAZIMiljenko Jernei, Bitka za slobodnu Hrvatsku, Detecta, Zagreb, 2008. (Ivana Franji)Mila Vod, Od zanosa do identteta prvi profesori i uenici Akademije likovnih umjetnost u Zagrebu, Umjetniki paviljon (Vanesa Varga)Josip Rai, Retrospektvna izloba slika, Moderna galerija (Ivana Franji)Slava Rakaj, Retrospektvna izloba, Klovievi dvori (Vanesa Varga)Ivan Lerot, Sabori Hrvata u Cist Velikoj, Biakova, Zagreb, 2008. (Ivana Franji)Dominikanci u Hrvatskoj, Klovievi dvori (Vanesa Varga)uro Vidmarovi, Protv tmine, Hrvatsko slovo, Zagreb, 2008. (Ivana Franji)Ivan Lovreni, Crtanka ivota, retrospektvna izloba, Klovievi dvori (Vanesa Varga)6 Zagreb, 2009.NOGOM PRED NOGUDvodnevni posjet studenata Hrvatskih studija Gradiu (Jelena Gazivoda)Studijsko putovanje u Slavoniju (Jelena Gazivoda)Izvjetaj o putovanju u Rumunjsku (Jelena Gazivoda)Ljetna kola hrvatske kulture (Vjeka Skutari)Brucoki vikend na Sljemenu (Tamara Marjanovi)TO SMO RADILI PROLOGA LJETAProjekt studentskoga savjetnitva (Jelena Gazivoda)Knjievne veeri gostovanje Hrvoja alkovia (Tihana Penko)Od tartare do zavjere (Jurica Blaevi)Oivljeni Zorani u prostorijama Hrvatskih studija (Sanja Ezgeta)Razgovor s prof. dr. sc. Brankom Tafrom (Mirela Findrik)IZVAN TEMEStudentske cvebe iz dnevnika prof. dr. sc. Stanislava Tuksara (s komentarima)(Stanislav Tuksar)Ana Valjan: Jezik i identtet Hrvata u Bosni i HercegoviniMaja Rai: Posljednji vapaj strip-junaka u HrvataNjah (Emanuel Stojanovi)GLAZBA JE ZVONKA RADOSTRazgovor s Hrvojem Mikuliem (Matja Bubli) Godina II, Broj 2 7 asopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijima8 Zagreb, 2009.RIJE UREDNITVADragi itatelji!Sretni smo i ponosni to je drugi broj naega asopisa ugledao svjetlo dana. Polako ostvarujemo ciljeve postavljene u prvom broju. Naime, primjerak koji drite u rukama rezultat je rada veega broja suradnika, to je vano naglasit, razliith generacija. Tako Drutvo studenata kroatologije Cassius doivljava renesansu, a upravo je renesansa tema ovoga broja u kojem smo zanimljivim prilozima pridonijeli obiljeavanju godine Marina Dria i Petra Zorania. U Jezinoj smo brusionici izotrena jezika komentrali, prikazivali, razgovarali i prisjeali se lijepih trenutaka koje smo proivjeli u proloj godini. Proljetno je buenje obuzeloi nae pjesnike koji svoja uenja i uenja otkrivaju na stranicama rubrike Mladi pisci. Otkrivanje ostalih zanimljivih priloga prepustt emo vama, dragim itateljima, u nadi da e svatko pronai neto za sebe.Drago nam je da su profesori prepoznali na trud te da su savjetma i preporukama, neki ak i prilogom,uvelikepridonijelipoveanjukvaliteteasopisa.Ovomimprigodomzahvaljujemoi pozivamo ih na jo plodonosniju suradnju.Ugodno otkrivanje sadraja i itanje eli vam Urednitvo!Godina II, Broj 2 9Renesansa10 Zagreb, 2009.KOMEDIJA U HRVATSKOJ RENESANSNOJ KNJIEVNOSTI(N. NALJEKOVI M. DRI M. BENETOVI) Autor | Vjeka Skutari1. RENESANSABudui da se ovaj rad bavi piscima koji su pripadali (iremu) razdoblju renesanse, na poetku jepotrebnoukratkonavestukakvimsuprilikama,utjecajimaiozrajunastaladjelaSedma komedija Nikole Naljekovia, Dundo Maroje Marina Dria i Hvarkinja Martna Benetovia, od kojih je svako za sebe nova stepenica u razvoju hrvatske renesansne drame.Renesansa se razvila u Italiji, zemlji bez jake sredinje vlast koju su inile mnoge dravice iji su vladari svoje uspjehe u politci imali zahvalit iskljuivo svojoj darovitost, energiji i tonomu ocjenjivanjuiiskoritavanjuprilika,anepredajiibatnjenomupravu.Onisuoprimjeravali renesansnu flozofju individualizma po kojoj ovjek svoju vrijednost pronalazi iskljuivo u vlasttoj linost, oslobaajui se dotadanjih obveza i usmjerenost koje je srednjovjekovni ovjek imao prema obitelji, cehu, staleu, crkvi. Zbog toga se ovjek poinje sve vie okretat zemaljskomu ivotu i otkrivat ljepotu u svemu to postoji, iz ega proizlazi i potreba za raskonim zabavama, povorkama, predstavama, lijepim i ureenim gradovima. Zbog visokih standarda koje renesansa nameeusvimpodrujimaivota,ovajsepokretograniavanagornjedrutveneslojevena ijim se dvorovima skupljaju i za koje rade mnogi umjetnici, pjesnici, flozof ...Na ovom su stupnju ljudi shvatli antku (Kombol, u: Novak 1995: 54). Knjievnost, flozofja, govornitvo, graditeljstvo ... sa zanosom se oponaaju i prouavaju u 15. i 16. stoljeu.Novi se duh vremena u nas javlja u isto vrijeme u Splitu i Dubrovniku, a nedugo zatm i na Hvaru i u Zadru. Uzmemo li u obzir uvjete za stvaranje kulturnoga sredita na naoj obali, prednjai Dubrovnik.Preduvjetzatostvorenisujousrednjemvijekuzbogdotcajanaihprimorskih gradova s Italijom u pomorskoj plovidbi i trgovini, ali zahvaljujui i mnogim plemiima kojima jekolovanjebiloobveznopasuodlaziliuItalijunastudij.Znanjatogavremenairenesansni duh donosili su u svoje rodne gradove u kojima drutveni sloj patricija i imunih puana postaje nositelj kulturnoga ivota. Kvanttatvno gledajui dominantan anr dubrovake knjievnost 16. Ovaj je rad nastao 2008. godine kao zavrni rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima Sveui-lita u Zagrebu u sklopu kolegija anrovi hrvatske renesansne knjievnost, mentorica doc. dr. sc. Ines Srdo-Konestra.Godina II, Broj 2 11renesansastoljea predstavlja ljubavna lirika razliith diskurza. Osim ljubavne, religiozne, satrike poezije, piusemaskerate,pastorale,drame,itoeruditnakomedijakaonjezinvrhunac,poslanice, satre, nadgrobnice te spjev iz suvremene povijest.Komedija u Dubrovniku poinje s Naljekoviem i njegovim farsama koje utru put Drievu PometuiDunduMarojukojisesmatranajveimdometomhrvatskerenesansneknjievnost. NakonDriaudrugojetvrtniXVI.stoljeanaaknjievnostpomalogubipoletipoinje opadanjevrijednost,aliutovrijemeuDubrovnikujouvijekdjelujuDinkoRanjina,Savo Bobaljevi, Savko Guet Bendevievi, a od Hvarana su u prvom planu Martn Benetovi i Ivan Paroi. U posljednjoj fazi renesanse naa knjievnost postaje sve vie maniristka (Franievi 1983: 191). Taj se prijelaz prema baroku, u kojem se naziru potrebe za promjenama, odraava u knjievnim djelima. Napuklinu svijeta u krizi, raspadnutoga ne samo u Dubrovniku nego diljem Europe, Dri secira u Dundu Maroju jer ga je stvarnost uznemiravala trajno, ona ga je pozivala naakciju(Novak1997:396).NakonDrianemapisacauijimbisedjelimaosjealatolika politkaangairanostidrutvenasvijest,alionotoostajezajednikokasnijojknjievnost, njezina je posebnost u odnosu na uzore i knjievne konvencije.U 17. stoljeu u Italiji cvjeta nova vrsta komedije koja se jednim dijelom oslanja na eruditnu komediju, a koja donosi spektakularnije i atraktvnije izvedbe u skladu s novim tenjama baroka ukojemsu,zahvaljujuitehnikimdostgnuima,takveizvedbeimogue.No,uHrvatskojje kazalini izraz znatno suzdraniji i vie u skladu s domaim prilikama, a lokalne posebnost, ba kao i u prethodnom razdoblju, imaju veliku ulogu u kreiranju osobitost hibridnoga anra kojemu pripadaHvarkinja.AutorHvarkinjesjednestraneosjeamoneutjecajeMarinaDria,as druge nove potcaje iz Italije. Zbog toga bi se moglo rei da je renesansa razdoblje koje svojim knjievnim obiljejima samo ugrubo pokriva te tri komedije. U daljnjem e se tekstu vidjet da ni jedna od njih zbog sredine i prilika u kojima su nastale nema ista anrovska obiljeja te da je svaka pria za sebe.1.1. Sedma komedija ili sedma farsaNikolaNaljekovirodioseuprvomdesetljeu16.stoljeauuglednojtrgovakojobitelji. Nakon neuspjelih trgovakih poslova koji su ga doveli do bankrota pokuava barem malo smanjit sramotuposlovnoganeuspjeha,odlaskauzatvorzbogdugovairaskidazarukapasenastoji dodvorit vlastma i poinje pisat.2 Sastavnice su njegova opusa ljubavni kanconijer, poslanice, nadgrobnice, pobone pjesme, maskerate i sedam komedija. Iako je Naljekovi svoje drame nazivaokomedijama,atajjeterminprihvatlaiflologijatakodasuNaljekovievitekstoviu SPH objavljeni kao komedije, naziv farsapojavio se u XX. stoljeu u Kombolovoj Povijest i otad se ustalio kako bi se razlikovale tri komedije koje nisu pastorale; peta, esta i sedma.1StmjeciljemnastalodjeloobjavljenouVeneciji1579.Dialogosopralasferadelmondoukojemraspravljao matematkim i astronomskim temama hvalei usput i Dubrovaku Republiku. Djelo je objavljeno pod pokroviteljstvom Senata, a Naljekovi je nagraen srebrnom posudom (Kapetanovi 2005).2Farsa (franc. la farse nadjev), srednjovjekovna komediografska vrsta snanih naturalistikih naglasaka nastala kao umetak (nadjev) u stankama crkvenih prikazanja, kasnije samostalni anr koji karakterizira tematika iz suvre-menoga graanskoga ivota i mali broj osoba.1212 Zagreb, 2009.FarsajeanrkojipotjeeizFrancuskeiposvojimobiljejimaodgovaraNaljekovievim komedijama.Meutm,Naljekovijepomnogoemuizvoran.Taposebnostiliizvornost dolaziizgradaDubrovnikakojiuvjetujedrugaijumotvacijukodNaljekoviauodnosuna francuske pisce farsi pa se kod naega pisca oituje dubrovaka stvarnost njegova vremena.Premda je Sedma komedija s prologom i s tri nepotpuno ouvana ina najrazvedenija, u usporedbi s Drievom komedijom, nije dostojna toga naziva. Naime, veoma jednostavni odnosi, humortemeljennasinovljevojlakomislenostihvalisavost,naoevojglupostimaterinu zvocanju , malo likova, nagli prekid radnje, tema iz svakodnevnice blii su farsi nego komediji. Zapravo bi se moglo rei da se radi o nekom prijelaznom obliku jer ne samo da Sedma komedija ima sve elemente farse nego i puno vie od toga. U tm se dramama prikazuje suvremeni ivot s prepoznatljivim likovima i situacijama kojima se pristupa naturalistki, doarava se niska sfera ivota,aproblemikojiinefabulusvodesenasitnukoristilitetu,najelo,pieiseksualne uitke(Pavlii). Dovoljno je spomenut neke naslove farsi iz jedne londonske zbirke (Farsa o vjetru, Farsa o Vilimu koji je pojeo upnikove smokve, Farsa o dimnjaaru) da bi bilo jasno kakvim se problemima bavi farsa. Na jednoj su strani prikazani obiteljski, susjedski, odnosno openito odnosi meu pripadnicima iste drutvene skupine, a na drugoj pripadnici viega stalea; sudac, tuitelj, sveenik. Meutm, ni u jednom se trenutku u francuskim farsama ne moe uoit ea kritkanakana,dubljidrutvenikontekst.Slukinje,sluge,lukaviilipriglupiseljaci,budalaii probisvijet voeni su uglavnom niskim potrebama medievalnom grotesknou (Batui 1991: 82), a preljubi, krae, proljevi i deranje mogui su i vidljivi posvuda (Batui 1991: 87). Ti su pokretaiprikazanitpinoscensko-izraajnimsredstvimafarse(Batui1991:75)paseiu rjeniku oituje drastna naturalistka radnja. O svemu se tome govori neposredno, a ponekad se sve prikazuje na pozornici. Fabula je jednosmjerna, bez intrige i zaokreta, a njezin razvoj ne potjee iz nje same, ve iz vanjskih zaokreta.Od publike se ne trai nikakvo knjievno znanje, komine situacije dolaze iz svakodnevnice, kominiseefektproizvodeitroenaistommjestu(Pavlii),aoslanjaseinaodreene stereotpe koji se uvijek prepoznaju, ali to ne umanjuje njihovu zanimljivost.Svitelementkarakterizirajufarsu,aliNaljekoviuipaknisujedinielementzagradnju djela.Sociolokastrukturagrada,proflpublikeukojojsubilimukarciieneuvjetovalajeu Naljekovia sasvim drugu motvaciju od one u francuskih pisaca farsi i obje su se strane morale zadovoljit. U to su vrijeme Dubrovani putovali i koliko-toliko itali suvremenu knjievnost tako da su znali onovremene knjievne konvencije. ene su za razliku od njih bile slabije obrazovane i bolje su razumjele laku radnju farse koja prikazuje niske sfere ivota i tpine situacije. Zato je i nastalo djelo koje nema ista obiljeja na osnovi kojih bi se moglo svrstat u jedan ili drugi anr, ono svakomu nudi ono to od njega oekuje: nisku zabavu iz koje ueniji itaju drutvenu kritku, govorni jezik i domae izraze pomijeane s latnskim i talijanskim, a sve upakirano u ozbiljni i ueni dvostruko rimovani dvanaesterac.Budui da se zna da je Naljekovi bio kolovan ovjek, ne moe se rei da je Sedma komedija 3Pavao Pavlii. Farsine farse farsa. Preuzeto sa stranice htp://www.fzg.hr/kompk/tekstovi_knjizevnost.html4Pavlii. Farsine farse farsa. Preuzeto sa stranice htp://www.fzg.hr/kompk/tekstovi_knjizevnost.html34Godina II, Broj 2 13renesansarezultat njegova nepoznavanja konvencija ili slaboga talenta zbog kojega ne bi mogao napisat pravu komediju. Ne moe se rei ni da je publika neobrazovana i nespremna na neto vie jer je Naljekovi pisao i pastorale koje itekako trae pripremljenost gledatelja. Zato P. Pavlii kao jedini mogui odgovor iste da je Naljekovi kao manirist elio uspostavit neki odnos prema farsi kao anru i prema literaturi. To se vidi i u upotrebi dvostruko rimovanoga dvanaesterca koji nije tpian za farse (koje se piu u osmercu) i koji pokazuje vie literarne ambicije. Autor je, prema tomu, farse pisao u tom sthu s jasnom namjerom da se t tekstovi shvate kao prava literatura, kao neto to se eli pridruit cjenjenijim tekstovima, tj. elio je pukomu i primitvnomu dodat literarne karakteristke i na taj nain uzdignut jedan niski anr. Time pokazuje da se o banalnoj zbilji moe govorit na literaran nain, zbilja i literatura se mijeaju, tj. anr ne slui kao okvir nego kao materijal, a upravo je to, kako tvrdi P. Pavlii u svom lanku, maniristki postupak.PotomesuNaljekoviiDrislini.TakoPavliinaglaavadasuseobapisca,dakle, nalazilauistojpoetkojsituaciji,samotosujeizrazilinarazliitenaine,svakipomjeri svojegtalentaisvojegdrutvenogtrenutka,tekonstatradajeobojicuzanimalokakozbilja funkcionira kada joj se nabaci literarno ruho; zato oni zbilju upotrebljavaju kao pogonsko gorivo literarnoga teksta. Naljekovi o zbilji progovara u okvirima anra koji su kao komediju odredili prvi dubrovaki biograf, Ignjat urevi i Serafn Crijevi. Treba imat na umu da je taj pojam urenesansibioznatnoiriodonogakojimujepridalaflologijaiknjievnahistoriografjau devetnaestom stoljeu. Moderna istraivanja u 20. stoljeu odreuju prve etri komedije kao pastrskeigre,petuiestukaofarseisedmukaopravukomedijukojaotvaraputkeruditDrieva vremena (Rafolt 2005: 207). Premdabiuvelikeolakalarazumijevanjehrvatskedramskeknjievnost,nepostoji pravocrtna razvojna linijaNaljekovieve dramaturgije. Ne moe se ak sa sigurnouutvrdit redoslijed nastajanja njegovih sedam drama kao ni vrijeme u kojem su nastale. No, konstanta su njegovih komedija provodni motvi koji ga ine drutveno angairanim i povezuju s Driem. Motvimiraza,odlaskadjevojakausamostan,muko-enskihodnosa,razvratnemladei, opadanjamoralaprizivajudramaturkemodeleDrievapolitkogangamana(Rafolt 2005:225),stomrazlikomtopjesnikprikazanedrutvenemanenekoriiiba,negoih pripovijedakakobinasmijaoizabaviogledatelje.Crpeiizdubrovakesvakidanjicetemeza izgradnju likova i situacija, sa simpatjom promatra mane i nesavrenost iste stvarnost koja e u karnevalskom duhu, za koji je stvarana, nakon poetnoga smijeha kod upuenijega gledatelja izazvat nelagodu i gorinu nastalu iz dekodiranja poruke. Tako se u Naljekovia poinje osjeat ideja humanistke individue, svestrane, aktvne i poduzetne, ne ba sposobne poput Drieva Pometa, ali ipak vane za ono to e svoj vrhunac doivjet u Dundu Maroju. 1.2. Eruditna komedijaEruditna komedija razvila se u Italiji u prvoj polovici 16. stoljea pod utjecajem staroklasinih Plautovih i Terencijevih komedija koje je u renesansi popularizirao Pomponije Let. Krajem 15. stoljea prikazuju se u talijanskom prijevodu na dvoru Ercola I. (14711505) u Ferrari s velikim uspjehomizanimanjempublikePlautoveiTerencijevekomedije.Tasetradicijanastavilai 14 Zagreb, 2009.poetkom 16. stoljea. Iz Italije se moda iri u susjedne dvore i gradove sjeverne Italije. Ubrzo nakon toga javljaju se komediograf koji u stlu staroklasine komedije piu izvorna djela u prozi u kojima se staroklasini element prilagoavaju suvremenomu talijanskomu ivotu i njegovim pojavama. U komediji se upotrebljavaju i novelistki element, preteito iz Boccacia. Kazaline supredstaveuglavnomprivatne,dvorskiekskluzivne,ipretpostavljajuzatvoreneprostore (Batui 1978: 47).Predstavnici su plautovske talijanske komedije do poetka Drieva djelovanja: Lodovico Ariosto, Bernardo Bibbiena, Niccolo Machiavelli, Francesco Bello i Pietro Aretno. Ljubimac vremena, Pietro Aretno pun je frivolnih elemenata i pikanterija, kao i slina komedija kardinala BibbienaCalandria,kojase1513.godineprikazivalanadvorupapeLavaX.Renesansnaje komedijaupoetkuuspostavljalaodnossantkomtradicijom,alijeotvaranjemprema stvarnostbitnoizmijenilasvojpoloajmeurenesansnimdramskimanrovima(Novak 1997: 392).PlautovsketalijanskekomedijerazvedenijesuodPlautovihkomedija.Jednostavnostjeu kompoziciji,crtanjuznaajevaiudispozicijinestala,javljaseveibrojlica,tpoviizrazliith krajevaigradovasasvojimjezinimikarakternimosobinama,auzglavnuradnjugomilaju sescenesporednihdogaaja(Vodnik1913:158).Spomenutautorikomiansvijetsvojih dramaposuujuizantkeodTerencijaiPlauta,odkojihuzimajurepertoarvrsthmaski staracaikurtzana,parazitaislugu,bunihvojnikaidoktora.Renesansaformaliziranomu antkomu svijetu dodaje i svoja iskustva s Boccaciovom novelistkom koja su mu pridala i neto romantnost (Novak 1997: 392). Obiljeje je th komedija viejezinost, koja postupno u svijet renesansnih komedija uvlai nove tonove.Unaimjekrajevimakojisupratliknjievnuaktualnostsvogavremena,ponajprijeu Dubrovniku,eruditnakomedijakaoveomapravilan,humanistkikomediografskimodel, poznata jo za uiteljevanja Ilije Crijevia potkraj 15. st. i na poetku 16. st. Eruditna komedija zapravo u svom istom stanju nigdje osim u koli i nije postojala. Ta idealno shvaena komedija s redukcijom ljubavnih zapleta koji u sreditu imaju scensko prikazivanje ovjekove naravi i koji izbjegavaju poigravanje s drutvenom kronikom u praksi je bila nemogua (Novak 1997: 391).Renesansna se komediografja vrlo brzo emancipirala od akademija, kola i samostana, ona je svoj svijet smjestla u postelje, meu tovjenare i enskinje formirajui svoj tekst kao prekraj, kao model irom otvoren potcajima zbilje. Te su se komedije, kojima su se pripisivala tri famozna jedinstva, realizirale u malom prostoru, u kratkom vremenu i s jedinstvenom radnjom , ali se njihovomjestoinjihovovrijemesmjetalonajeeukurtzaninkrevet...Bilodaseradiloo komedijamaAretnovimiliAriostovimiliMachiavellijevim,uvijekjeunjihprodiraogovor svagdanjice ili ritam ulica. Komedija opisuje renesansni svijet kontradikcije, svijet optereen udnjom za promjenom (...), svijet sklon izrugivanju i desakralizaciji autoriteta. U te komedije uselio se ritam ulice i nemir uzdrmanih ljudi, furor erotke (Novak 1997: 392).Drievajekomedijaranonapustlakolskimodel,njujeponajprijekarakteriziralaigras 5Aristotel je izrazio tvrdnju o potrebi jedinstva radnje, tj. cjelovitost zbivanja koje ima svoj poetak, sredinu i zavretak. Teoretari su tomu poslije dodali jedinstvo mjesta i vremena pa je stvoreno uenje o trima jedinstvima. O tome vie Solar (1995).5Godina II, Broj 2 15renesansakonvencijama,prijestupkaotemaieksperimentsaanromukojemjeulicaprogutalatrg,a skladnu latnsku frazu istsnula melasa narodnih jezika, viejezinost vieznanost.ovjekova je narav u sreditu toga dramskoga svijeta, a senzibilitet za groteskno i karneva-lsko, za dijalog, ludizam, javlja se kao protutea humanistkoj geometriji. Tako se komedija koja je na poetku nastajanja uspostavljena kao dvorska zabava sve vie otvara stvarnost i razliitm ljudskim dramama, sukobima izmeu oeva i djece, sluga i gospodara, prijevarama i preoblae-njima sve radi zabave.Moglobiserei,bezobziranakronologiju,daNaljekovipripremaputPometuiDundu Maroju. Dri posebno u Skupu, Arkulinu i Mandi ostaje u okvirima uene plautovske komedije da bi u Dundu Maroju i Pjerinu, vjerojatno i u izgubljenom Pometu, iziao iz strogih plautovskih okvira i stvorio vlastt tp nae renesansne komedija kojom ulazi u riznicu europske komedio-grafje (Franievi 1983: 188).1.3. SmjeniceUDubrovnikuseudrugojpolovici17.stoljeajavljabaroknakomedijakojusunjezini autori nazivali smjenicom prevodei srodan talijanski naziv commedia ridiculosa. Nai ih stariji prouavatelji nazivaju i bufonarijama. U sreditu je th komedija ljubavna intriga, a osim odnosa u braku i obitelji odraavaju se odnosi izmeu gospodara i slugu te odnosi Dubrovana prema strancima: idovima, Kotoranima, Bosancima. U prvom su planu ipak ljubav, brak i sve u vezi s tm; izbor branoga druga, ugovaranje braka, odnosi u braku i izvanbrane veze. Smjenice su nastale na temeljima starije eruditne komedije, a novost je to se svi problemi i teme reduciraju napojednostavljenuformulubezdubljihmisaonihilimoralistkihdimenzijailidrutvene kritke.Likoviusmjenicamasutpovi,anekarakteri,inaliksunaoneizkomedijedellarte: starac, mladi zaljubljenik, glupi i pametni sluga, stranci, vjerenica, slukinja pomagaica svoje gospodarice.Govornosuokarakteriziraniigovorerazliitmjezicima,govorimainarjejima koji likove ocrtavaju uglavnom povrno i stereotpno, prema zahtjevima anra, a iji je cilj bio naglasitpodrugljivilikomiankontrastizmeunarodnoggovoraihipertrofranogsluenja tuim (ale 1986: 60). Sluge izgovaraju brojne vulgarizme, psovke, poslovice, narodne pjesmice, dok mladoga ili staroga zaljubljenika obiljeava konetuozni govor, parodija na petrarkizam. Smjenice su pisane u prozi i imaju tri ina podijeljena na relatvno velik broj prizora koji se smjenjuju, to daje dojam dinamine i brze radnje. Njihovo je prikazivanje vezano uz poklade pa i humor ima obiljeje karnevalskog smijeha koji se sastoji od logike izokrenutost, suprotnost, neprestanoga premjetanja onoga to je gore i onoga to je dolje. Dosjetke su vezane uz brak i odnose meu suprunicima, a groteskni realizam karakteristan za komediju dell arte, pa i nae komedije 17. stoljea, nasmijava publiku sniavajui ljudski ivot na materijalno, tjelesno (Ereiz 2004: 177196).Za hrvatsku se baroknu komediju moe rei da sa svojim specifnostma pokazuje vezanost izanekeobrasceDrievekomedijeizaodreeneznaajkeimproviziranekomedije(ale 1986:52),aimprovizacijajeglavnaznaajkatalijanskekomedije17.stoljea.Tasekomedija 16 Zagreb, 2009.oslanjala na izvedbu ili izvedbenu komponentu/situaciju pa se tekstovi nadopunjuju artzmom i umjenou profesionalnih glumaca. Zato sam tekst, iji su autori esto nepoznat ili je njegovo nastajanjerezultatkolektvnogarada,nemavrijednostknjievnogadjela.estottekstovi imaju korijene u eruditnoj komediji, ali po mnogim crtama djeluju kao da su nastajali najprije kao povod a zatm ishod izvedbe, kao sinteza suradnje sastavljaa (...) s ostalim sudionicima u oblikovanju predstave (ale 1986: 52). Iz toga proizlazi spontanost govorenja, reakcija, pogrda, aluzija, a ta se lakoa vidi i ranije kod Dria , apsolutnoga uzora u sastavljanju komedija iji je rad sigurno poznavao i Martn Benetovi.U 17. stoljeu u Hrvatskoj nije bilo profesionalnih glumaca koji bi svojim talentom konano oblikovalitekstiispeklizanatspecijalizirajuisesamozajedanlik,aligeografskablizina iuzajamnidodiridvijuobalapomoglisuda(...)seupoznamoistmnovim-starimoblikom ijesugranenakalemljenenanaustabljikudalespecifanplod(ale1986:53).Zatoseu Hvarkinji ponavljaju sadrajni obrasci, niu kratki prizori usmjereni na brzu radnju i neposrednu komiku, na efekt fragmenata i izravnu karikaturu, na podmetanje, jezine dosjetke. Meutm, nae komedije samo u detaljima podsjeaju na talijanske, njihov je izraz, gluma, mimika, gesta, gibanje, ritam suzdraniji. U naoj je komediji znatno manje skokova, akrobatke, vatrometna gibanja, spekulatornost, a naglasak je vie na verbalnoj komici, lascivnim upadicama, lokalnim aluzijama, drastnim lakrdijskim alama i prijevarama ... (ale 1986: 57).IznavedenihjeobiljejaeruditnekomedijeismjenicevidljivodaHvarkinjaimaneke posebnostidasenemoeodreditnjezinastrogapripadnostjednomuilidrugomuanru. Zbog opirnost i oiglednoga oslanjanja na Dria i na dubrovaku knjievnu tradiciju te nekih elemenata koji e se razradit u daljnjem tekstu, Hvarkinja se moe uvrstt u eruditnu komediju. No, kako je obiaj da u naoj knjievnost sve ima dodatne posebnost, Hvarkinja se djelomino smatra i smjenicom. To najbolje pokazuje motv ljubavi koja je ovdje pokreta svega, poevi odzadovoljavanjadrutvenihnormiimotvanovcaimirazakojisunajvanijiNaljekoviui Driu. No, prema kraju razdoblja pobjeuje ljubav.2. OD NALJEKOVIA PREKO DRIA DO BENETOVIAKomedijauDubrovnikupoinjesNaljekovieminjegovimfarsama(Franevi1983: 188), a on je po mnogim svojim obiljejima pretea Marina Dria. Sedam dramskih djela bez naslova, koja nisu objavljena za pjesnikova ivota, pokazuju njegovu sliku o poretku, moralu i odnosima u Dubrovniku. Upravo na toj uspostavljenoj slici o Dubrovniku Naljekovi je pravi pretea Marinu Driu, koji svoje pastrske igre Tirena, Venera i Adon i Griula te farsu Novela od Stanca, kao i komedije Dundo Maroje, Tripe de Utole i Skup... gradi na kreatvno-flozofskom antagonistkomodnosuizmeuDubrovnikakaostvarnogsvijetavlasteoskeoligarhijei konzervatvne vlast, te Dubrovnika kao mogueg ostvarenja svojih vizija (Heimovi 1988: 6).TajjeantagonistkiodnosobiljejeDrievastvaralatva,anajboljeseoitujeuPrologu DugogaNosauDunduMaroju.Utojsekompliciranojkomedijisusreeuenarenesansna 6Miroslav je Krlea u eseju O naem dramskom repertoaru napisao: Komediju dell arte iz sedamnaestog stoljea ... Dri je tako spretno antcipirao ve prije sto i pedeset godina (ale 1986: 76).6Godina II, Broj 2 17renesansakomedijaplautovskogatpasnacionalnomknjievnombatnom,tradicionalnarenesansna konvencija forme i sadraja s narodnom mudrou i izriajem, ukratko reeno, nae, Drievo i univerzalno, konvencionalno. Takva eksplozija talenta ini od Dria od 1548. do 1559, kada jenastaocijelinjegovdramskiopus,najpopularnijegapiscakojizamjenjujestarugardu,tj. VetranoviaiNaljekovia.DokDubrovnikzamirenakonDriasvedopoetka17.stoljea (Heimovi 1988: 6), osamdeseth godina 16. stoljea Martn Benetovi na Hvaru pie Komediju od Bogdana, poznatju kao Hvarkinja. Iako su Dubrovnik i Hvar bile politki razjedinjene cjeline, pratlisuscenskadostgnuauItaliji,ueiodPlautaiuivajuiueruditnojkomedijikoja jeuivalapopularnostuobjemasredinama.DubrovnikiHvarosimposlanicapovezujulikovi Dubrovana u Hvarkinji, dobrohotna parodija dubrovake makarontne, aluzije na dubrovake prilike, spominjanje dubrovakih lokaliteta, vrednovanje Marina Dria.Nikola Naljekovi bio je prethodnik Marina Dria. Ta se pretpostavka temelji na injenici da su Naljekovieve komedije u stvari mnogo vie nastavak srednjovjekovnih farsi, bez jaih ugledanja na klasinu komediografju (...), nerazvijene i pisane u sthovima (Pant 1978: 32) i, kako to tvrdi u svom lanku Miroslav Pant, da je malo vjerojatno da bi se Naljekovi odvaio pisat takva djela da je Dri ve nastupio sa svojim plautovskim komedijama.VanuuloguuNaljekovievimkomedijamaigragradDubrovnikkojijesastrogomvlau iutjecajemnaprivatniivotstanovnikabitanizvorzaoblikovanjedramskihsituacija.Tako odnosi u Naljekovievim komedijama izmeu gospodara i slukinja, oeva i sinova, mua i ene potjeu iz jasne svijest o strogom rasporedu unutar socijalnih skupina i njihovoj meusobnoj nedodirljivost (Batui 1991: 50). Ta se osobina odraavanja svakidanjice vlastte sredine, bez strogoga pridravanja knjievnih konvencija, nalazi u djelima ove trojice autora.2.1. Naljekovieva Sedma komedijaSedma komedija ili govorenje o desvijanu sinu i njegovoj amanci u tri ata nepotpuno je djelo u kojem je u grubim crtama prikazan dubrovaki obiteljski ivot. Pisac nije birao izraze koji autentno oslikavaju raspojasani ivot mladei i probleme roditelja s djecom.Glavno lice komedije, mladi Maro, svaku veer kroz konobu bjei iz kue i odlazi amanci. U prvom inu Marina majka to doznaje od slukinje koju potplauje darovima, a otac ivo od Sier Piera iju bi ker hto isprosit za sina i s kojim se natee oko miraza. Lik koji djeluje iz sjene, a koji poput sluga u eruditnoj komediji uvelike pridonosi radnji, Marov je prijatelj Frano. On se korist konvencionalnim knjievnim motvom preruavanja ne bi li Maru dokazao (ne)moral amance i tako najvie pomae da se na kraju sve dogodi po drutvenim pravilima i oekivanjima. Kao to i provjereni motvi u knjievnost uvijek funkcioniraju, tako i Franov plan uspijeva, a Maro se ljut i uvrijeen ipak vraa na pravi put.Na prvi pogled sve zavrava sretno i u svaiju korist. Maro se eni, otac Divo je sretan to e mirno umrijet izvrivi i posljednju obvezu roditelja prema djetetu, Pero je zadovoljan jer jeuspiodogovoritkoliko-tolikopovoljanmirazzasvojuker,aFranojeuspiosauvatobraz svomu prijatelju. No, iz svega se toga moe iitat da je vjenanjem zadovoljena samo drutvena obveza, a stvoren, zapravo, samo paravan iza kojega e se odvijat pravi ivot.18 Zagreb, 2009.Oito je da e se Maro oenit iz sasvim pogrenih pobuda inata prema ljubovci i osobne fnancijskekoristkojueimatodeninamiraza.IstnajeidaMarovotaczapravouopene osuujesinovoponaanjejerseiznjihoveprepirkepredkrajtreegaatanasluujedani stari nije bio bolji od sina samo to nije mnom rug bio, ki tobom sad ine, a razlog nametnute enidbe je samo to to nije ut po gradu neg tvoje sramote o kijeh svak govori, a ne osuda nemorala. Dakle, sve je doputeno, ako je dovoljno diskretno i ne preoito.Prije spomenut dodiri sa svakidanjicom i ilustratori dubrovakoga drutva prepoznaju se urealistnoopisanomodnosuMarapremaroditeljima(DIVO:Marine,totakoinime alosna? Jesi li t sin moj? MARO: Majka toj samo zna.) te dubrovakoj licemjernost i pohlepi za novcem (MARO: Pero dava menje ker ku sam vidio ... Lijepa je kako cvijet, s dvije tsue i trista).Humor se proizvodi u vrlo prizemnim i naturalistki prikazanim situacijama, primjerice kada Maro biva zaliven sadrajem none posude. Prisutna je i drutvena kritka, i to ne samo ona koju izriu likovi (DIVO: ... kad pone mazat oni nje obraz stvar, vee kole strat neg Divo bokarar.) nego i kritka dubrovake krtost koja se moe prepoznat, iitat iz situacije u kojoj se Pero i Divo dogovaraju za miraz.Dominantna su obiljeja koja ovu komediju moda najvie povezuju s farsom brojni vulgarizmi i grubo izraavanje bez zadrke (Kurvine betje! Zna kurva da ova nijednu no nije bez deset popova ... svijem akom otvara, Ah, kurvo, mene, ha, govni me s polila, prem t si je ... kurva vazda bila).UlikusuMaraujedinjenesveosobinedubrovakemladei.Onjetp,predstavnikmladih uspaljenihmladiakojinepotujuautoritetipokuavajupregazitkonvencije,alinakraju poputaju pred njihovom starinom i snagom. Bezobzirni su i bahat, rastroni, eljni avantura, spremni napravit guvu, ali nesposobni zakuhane pustolovine dovrit u svoju korist. Tako na kraju sve biva po volji onih protv kojih su se borili.Vraanjenastaroiodustajanjeodrevolucionarnihidejakarakteristkajedubrovakoga drutvaskojomseiDrisuoava.Ontakoerosobnestavoveupisujeudjeloinakreatvan nainukonvencionalnetemeupleealuzijenazbilju.MnoinaDrievihdramaturkih iskazaonovimpoimanjimarazlogasklapanjabrakapaondaibranihodnosa(...)svjedoio uzdrmanost drutveno-kulturnih normi (Gulin-Zrni 2006: 109). Ne znam koliko bi se u ovom sluajumoglogovoritoMarovojzaljubljenostuprosttutku,alisvakakosuljubaviosobni izborproblematanizraztenjimladegeneracijekojasvojosjeajsuprotstavljadrutvenoj konvenciji o roditeljskom autoritetu pri izboru partnera (Gulin-Zrni 2006: 109). Dubrovakom enidbenompolitkom praktciralose sklapanjebraka iz kolektvnihinteresa, zbog politke ili gospodarskenaravi,ouvanjavlastiimovine,abraksesmatraoilijekomzaobuzdavanje mladenake poude. Tako se u Griuli na brak gleda kao na toku izmirenja rodnih razlika muke i enske prirode, a brakom se uspostavlja red svijeta koji je ugroen raznorodnou karaktera (Gulin-Zrni 2006: 110). Naljekoviev Dundo nije puno originalniji. On je dobar poznavatelj drutvenih pravila, a kao iskusniji ovjek svjestan je da se protv njih ne moe borit. On nastoji zalutaloga sina dovest Godina II, Broj 2 19renesansau red, iako se ne moe rei da ga ne razumije. Oprezan je s novcem i sinu zamjera vie njegovu rastronost nego nemoral (neg hoe sve dukat, i prosi dva vee neg mu ja mogu dat). Svoju krtost opravdava duhom vremena (dinari varaju i stare i mlade, svi dinar gledaju), zlovoljan je, angrizav i temperamentan (dat u ga iz kue i dezertrat).Likovislugaislukinjauovojkomedijinemajutakovelikuuloguuodnosunaonuu eruditnoj komediji. Slukinja Marua na poetku otkriva majci Marove none akcije, a Djevojka tua zove oca i majku na veeru. Eruditnu ulogu sluge u ovoj komediji ima Frano koji smilja plan spaavanja Mara. Premda nije pravi sluga, a Maro njegov gospodar, on se jedini u ovoj komediji slui lukavstvom kako bi postgao cilj. Na kraju ne otkriva svoje zasluge u cijeloj prii i premda je, zapravo, najvie pridonio rjeenju problema u djelu, ostaje potpuno anoniman i bez nagrade, ba kao i sluge kod Dria.Iz navedenih je osobina likova, stla i jezika vidljivo da se sve kree izmeu farse i komedije, u njoj nema ni dograenih likova ni kompleksnijih ljudskih osjeaja, ni izrazitje satrike otrice... Naljekovi nije Dri ni po snazi, ni po rjeitost, ni po duhovitost (Franievi 1983: 435).2.2. Dundo Maroje Marina DriaDundoMarojenajveajeDrievakomedijaupetinovaidvaprologa.Prikazalajuje Pometdruinauvijeniciubrijemeodpoklada1551.godine.TojeDrievanajzrelija, najnadahnutja drama jer je u njoj prikazao panoramu dubrovakoga drutva, svijet koji se puno ne razlikuje od knjievnih konvencija i koji je dubrovaki koliko i svaiji, opeljudski (Franievi 1983: 498). Okvirna je fabula Dunda Maroja prepoznata u Plautovu Marcatoru s tom razlikom to se u Plauta sve vrt oko borbi za djevojku, a u Dria oko borbi za dukate, u Plauta sin na kraju dobiva djevojku, a Maro gubi kurtzanu. U tom djelu Dri prvi put pokuava uinit sitne korake kojima bi ukazao na potrebu promjene svijetakojimjesvenezadovoljniji.UskladustmsemakaravauNegromantauPrologu DugogaNosa.KadabibiojedinoDrievodjelo,Dribiitadabionanajboljirenesansni prozaik (velec 1968: 171). To samo za sebe govori o Drievoj superiornost i nenadmaivost, nesamouodnosunadrugadvaautorakojisutemaovogaradanegoiuodnosunadruge knjievnike hrvatske renesanse.Pisacse,dakle,podmaskomarobnjaka,Negromanta,obraaopakiminesposobnim monicima, ali istodobno budi slabije koji ve predugo vjeruju u utopiju koju im nude monici. Negromantovjeprolognekomvrstompatch-workaobiljeenogslobodomnaratvnei flozofske intervencije, neobuzdanom fantazijom kojoj nije cilj govorit istnu ve joj je namjera da u sluatelja potakne proces istraivanja istne (Novak 1997: 398). Dri-negromant dovodi upitanjeistneivrijednostkojesusesvakodnevnoprezentrale,onpoinjesumnjatuono tonitkoprijenijedovodioupitanje,atojeispravnostdubrovakepolitke.Takoonusvijet hrvatske knjievnost izravno uvodi politku, kroz umjetniku formu, fkciju kazalita, pokuava potaknut na spoznavanje istne. Ukazuje da utopija, savrenstvo, idealna vlast i drava u koju su vjerovali Dubrovani ne postoji, tj. da se pod krinkom utopije kriju nacerene maske, lani legitmitetilanesvetost(Novak1997:390).PublikajeuprvimahNegromantovprolog 20 Zagreb, 2009.doivjela kao fkciju, ne kao kritku, iako Negromant iste otvoreno kako bi vanije trebalo bit to ste uzaznali otkud su izali i koji su poetak imali ljudi od nita i nahvao, koji smetaju svijet, nego komedija koju ete vidjet (Novak 1997: 390). Negromant na kraju najavljuje drugi prolog koji e vam dekjarat to e bit.Udrugomprologu,tpinijemislinijemprolozimakojeimajudrugedvijedramekojesu tema ovoga rada, jedan pometnik kae da e se prikazat jedna nova i stara stvar, nova er slijedi onu prvu komediju od Pometa (...), stara er e te vidjet u njoj one iste prve prikazioce(str. 117).Dalje prepriava sadraj i daje savjete na temelju pouke koja e se izvui iz komedije. DundoMarojeposlaojesvogasinaMaraspettsuadukatauAnkonuizkojejetrebao prei u Firencu, kupit tkaninu i prodat ju u Sofji. S dobitkom se trebao vratt kui, oenit se i preuzet od oca nasljedstvo. No, Maro je uzeo dukate, otao u Rim i sve ih potroio. Poslat sina u strani svijet za trgovinom iz jednog tako tpinog trgovakog grada kakav je bio Dubrovnik, dogaajjetakoobian(velec1969:228).NeobinonijenitotojemladiuDubrovniku ostaviosvojuzarunicu,alijemalovjerojatno,imajuinaumukonzervatvnodubrovako drutvo, da se ostavljena vjerenica otsne u potragu za zarunikom, kako je to ovdje prikazano. IzDubrovnikasuuRimdoliidubrovakimladii,alismanjeplemenitmzadatkomodPera. Njihova je uloga da generaliziraju Marov sluaj i budu svjedoci njegova zla ivota i sramote. Na poetkuMaradoivljavajubasuprotnozavideimunastatusukojiimakodnajboljerimske kurtzane Laure. Za tu se naklonost pokuava izborit i tudeak Ugo u emu mu pomae sluga Pomet.ZapletnastajekodprvogasusretaocaisinaizkojegaseMaroizvlaiglumeidane poznaje vlasttoga oca. Otad poinje guva u kojoj sluge, posebno Pomet i Popiva, Marov sluga, uvlaeiizvlaesvojegospodareiznevolja,stvarajuintrigeukojeupleusvakogatkoimse nae na putu. Ono to posebno odudara od uobiajenih postupaka u eruditnoj komediji jest Drievo rjeenje zapleta (velec 1969: 230). U Plautovim i renesansnim komedijama pobjedu uglavnom odnosi mladi. U Dundu Maroju otac nadmudruje sina nastojei da pradavni sukob izmeu novoga i staroga zavri onako kako to promjenama nesklona dubrovaka sredina najvie voli,uokvirimastarihtradicija.Zatosenakrajurjeenjeotkrivautomedasesvivratetamo odaklejenemoguepobjei,svojemugraduisvojojobitelji.Svijetsevraauprvotnostanje; MarojeopratasinuivraajuseuDubrovniksasvimaonimazakojenijevelikisvijet,Ugo Tudeak uzima tudeku Lauru, a Pomet isprosi Petrunjelu. Osnovne fabulatvne relacije koje uvruju naratvnu konstrukciju Dunda Maroja vertkalni suodnosisluguigospodara,oevaidjece.Tiodnosimijealisusetjekomkomedijeionisu zanjezinustrukturunajbitniji(Novak1997:394).Drievisulikovi,osimtouzoreimajuu knjievnoj tradiciji, ipak izvorno dubrovaki. Dundo Maroje odreen je u prvim reenicama koje izgovara. Iako komedija po njemu nosi naslov, on nije njezina osovina jer je to zapravo sam ivot, a njezin su najkreatvniji dio ljudi oko njih (Franievi 1983: 499), Pomet, Popiva, Petrunjela, Bokilo, Tripeta.Pometjenajivljiinajzanimljivijilikokojemjepunopisanoikojiimasvojeprethodnike 7Svi su navodi iz Dunda Maroja preuzet prema: Marin Dri. Izabrana djela. Mladost. Zagreb. 1976. Dalje u tekstu navodimo samo broj stranice odakle je citat preuzet.7Godina II, Broj 2 21renesansauknjievnost, alije posebanpo tome toje njegova flozofja, mudrost, gastronomskizanos, samonjegov,kaodasezavukaopodkousvomutvorcu.egagodsedotakne,Pometoivii uini privlanim. Pomet izgovara najvie poslovica u cijelom djelu, on je najpametniji lik cijele komedije sa zapanjujuom sposobnou da spozna situaciju i iskorist ju, kao da na sve gleda s vie pozicije nedostne ostalim likovima. On ima iskustva u ivotu, zna da nita nije ni crno ni bijelo i da nema ni apsolutne sree ni stalne tuge. Zato on mazi svoju fortunu da mu bude vie naklonjena, ali je i svjestan da to ne moe bit stalno i zato u njemu nema ni mrnje ni zlobe, nego samo snanoga nagona i volje za opstankom.Njegov je dvojnik, radi zapleta potreban, Popiva. On nije vjertuoz poput Pometa, njegova je flozofja da se svemu moe nai remedijo dok se ovjek ne abandona, a i tada preostaje akomodatse,uinitobrazodmariola.PometoviPopivinjezikestojeveomaslikoviti metaforian (velec 1968: 208). PetrunjelajepredstavnicadubrovakihgodinicaijijesvijetMarinDrijakodobro poznavao. Ona je vie nego Pomet bazirana na folklornom, duhovita je i vesela, vjerna sebi i ivotu (Franievi 1983: 503).Bokilakarakteriziraljubavpremapiuihrani.Njegovesupotrebejednostavne,onne razumije toliku brigu za novcem. Prva je njegova reenica jadikovka u kojoj izrie nostalgiju za gradom, a druga elju za piem. To su dvije stvari oko kojih e se vrtjet Bokilovi komentari: (...) na koe t me je ljudi srjea namjerila, ko ni jedu ni piju. Gosparu, umrijeh od glada ()! (str. 128). On se neprestano na neto ali i najpasivniji je od svih sluga. Osjea se potpuno izgubljeno nakon to Maroja odvedu u zatvor i ne zna pomoi sebi Jaoh si ve meni! Bijedan ja... Jao meni, jao... Bijedan, ne znam ni kud u ni kamo u! (str. 165).Postupci Dunda Maroja i Mara motvirani su njihovim interesima. Maroje je ovjek od akcije, a jedini mu je motv povratak izgubljenoga novca. On ne mari previe za sinov moral i obeanje premazarunici,onnereagiraninavijestdasuprijateljiuzadnjitrenutaksprijeiliMarovo samoubojstvo (Ne imam ja tu to rijet. Kako tko ini, tako mu i bude (str. 257). Konzervatvan jebakaoiotacDivoizNaljekovieveSedmekomedijeipokuavavrattstvarinasvoje mjesto.Utalijanskimkomedijamadostajelikovakrthstaraca,aliMarojevisuparnjaciu tm komedijama preteno ljudi izuzetni, esto udni i nastrani (velec 1968: 183), a ono to najvie karakterizira Dunda Maroja njegova je obinost, te po reakcijama ni po emu ne izlazi izredoviteivotnekoloteine.Dubrovakimprilikamanijeodgovaralodatakavovjekbude nasamaren i tu je Dri slijedio ivi model iz svoje sredine (velec 1969: 232).Driev je Maro kao i njegov imenjak iz Sedme komedije faktor u komediji zbog kojega se, zapravo, sve pokrenulo, ali nema u njoj pretjeranu ulogu. On e se na kraju vratt tamo gdje i pripada svojoj zarunici i svomu gradu jer je to ispravno i u skladu s tradicijom. Na pravi e ga put izvest okolina koja se brine za to da se ne povrijede drutvene konvencije.UgojeTudeak,uzLauruinjezinubabuiztudekezemljekojasenepojavljujena pozornici, jedan od stranaca u komediji, Nijemac iji je narod starim Dubrovanima Drieva vremenapredstavljaosvakodnevnurealnost.Izdokumenataznamodajemeunjima biloineposrednihkontakta.NadaljeseznadajeDriprijepisanjaDundaMarojauslubi 22 Zagreb, 2009.camerariusa grofa Christopha Rogendorfa posjeto almansku odnosno nimaku zemlju. Ugo TudeakkarakteriziranjeuglavnomposvomslugiPometu,obiljeenjeljubavnimpatnjamai smijenim talijanskim govorom koji mijea s njemakim rijeima. Ako ga usporedimo sa ivo i realno ocrtanim Dundom Marojem, Bokilom i ostalim Dubrovanima, u Ugu e se prepoznat klieizirano opisivanje Nijemaca iz europske literature kao izjelica i pijanica. U komediji u kojoj jesamonovacvaanUgojebogatacodpedesettsuadukata,aliirabijatanzaljubljeniki deronja koji se skupa sa svojim slugom festvalno hrani peenim kokoima, kapunima, patkama, jarebicama (Matl 1969: 408).Komedija ima puno likova koji su tu zbog epizodne funkcije, likova oko kojih se Dri nije ni trudio (idov Sadi, Gulislav, mladi Dubrovani ...). U takve se likove ubraja i Pera. Za razliku od zaruniceuNaljekovievojSedmojkomediji,onasestvarnopojavljujeidjelujepokuavajui vratt razvratnoga zarunika. Njezin je lik najvie literaran, ona je usvojena iz knjievne tradicije, alijuodnjeudaljavapovezanostsDubrovnikom,kojuodajesvakanjezinakretnjaigovor. Zanimljivo je da u komediji nema ni naznake njezinoj zaljubljenost ili enji za dragim, akcent je stavljen na injenicu da Peri preostaje jedino samostan ako je Maro napust (velec 1968: 268), to upuuje u stvarnost ivota dubrovakih ena koji se nije mnogo razlikovao od stvarnost iz Naljekovieve Sedme komedije ili Benetovieve Hvarkinje.Prijenegotojenapisaonajznaajnijadjela,Drijetridesetgodinarastaoisazrijevaou Dubrovniku,upoznaosveoblikeivotaRepublike,anakolovanjuuSienisusreosesopim obiljejima talijanske renesansne knjievnost. Zbog toga njegova djela zahtjevaju istraivanje mnogihelemenata:uzora,elemenataizvlasttesredine,opegadrutvenoga,politkogai ekonomskoga konteksta. Sve je to prisutno u Dundu Maroju, slojevitost se teksta ogleda u svim elementma koje u nastavku navodimo. Usporedbeizprirode,estospominjanjeivotnja(Pettsuadukatadahdjetetuuruke! Vukudatupohranumeso!(str.121);POMET:Petrunjelice,mojajarebiice)(str.150),jasno ukazivanje na odreene graane i zgode iz javnoga i privatnoga ivota koje su predstavi davali peat dana, mjeseca, ako ne i godine (velec 1968: 25). Drutvena kritka dubrovake krtost (Plae er mu je sin spendao od svoga. Za esa su dukat neg da se pije, ije i trunpa?) (str. 122), aluzijanapovijesneprilike(BOKILO:Jestelisevitamonaaptali?aptomBosnapoginu) (str. 128), prikaz suvremenih dubrovakih obiaja i crtce iz svakidanjice iz kojih se vidi poloaj mladihdjevojaka(PERA:Atristadukatakojejosamizskrinjeizelazaovonaenesrjeno poastje? Divo, ja sam djevojica i uinila sam stvar koju dosle ni jedna djevojica nije uinila... Tekosvakojdjevojicikojamajkuneima)(str.143)islukinjakojesuestobileseksualno uznemiravane(PETRUNJELA:Niko,tlisi?Nutkoliakjeuzrastao!Brinameucrjevare kolikrat me je utnuo) (str. 156). Ironija i narodna vulgarnost i grubost (BOKILO: Ovo, otkle sam iz grada, nijesam se usrao ni sam imao im tvojom hranom)( str. 122), narodne pjesmice s aluzijama na seksualnost koje pjevaju Petrunjela i Tripe (Tvrdo t meko ja, tvrdo u meko dah t ja; poi tja opet hto bi; bome i ja) (str. 190).Autoironija samoga pisca kroz Pometova razmiljanja (POMET: Nije ga bit poeta ni komedije umjet init, er tzijem svak ore i na svaki ga pijer hoe operat, a umjesto zahvaljenja da mu reku: Godina II, Broj 2 23renesansaNe valja nita, ideni, i da mu neprijatelji ostanu) (str. 148).Mnoge poslovice, uene i puke koje intenziviraju izraz, ine ga ekspresivnijim, slike ivljima i dinaminijima, doivljaj neposrednijim (velec 1968: 308). (POMET: Ree se: tko je namuran nijesamsadjapomomTudekuznam)(str.147),odnosizmeustarihimladih,kritka starost(NIKO:Imamonjekeocekojinaspazekudgledamo,kudhodimo,gdjesjedimoito ijemo... Ah, kurviu, da se ljudi bez otaca raaju, dobro bi t nam mladjem bilo i kritka mladost Ah, mladost, mladost, luda mladost! Doekali moje starost, da poznate kako va vjetar nije inonegludos...)(str.204).Prisutanjeirenesansnisvjetonazordatrebauivatuivotui iskoristtsvakitrenutak(NIKO:Umladosdamikugodivoljuispunit,austarostmenasoli ter me spremi u ormar.) (str. 153), (MARO:... dokle sam mlad, da uivam, pak kad ostarimo, tako emo i kaljat.) (str. 159). Motvi iz knjievne tradicije, preoblaenje Pere u muku odjeu, prepoznavanje po znamenju (GULISLAV: Junae, zlamenja su! Pod livom sisom ima made i na ruci ima zlamenje koje ja znam.) (str. 225).Dundo Maroje je komedija o nesluanju i o nesporazumima, slojevit tekst koji nema samo jedan smisao i jednu naraciju nego se u njemu uje i sudara stotne razliith glasova. Rim je kao caput mundi toga vremena bio najnemirnije i najuzrujanije mjesto svijeta, prostor u kojem se energija kaosa najudobnije osjeala (Novak 1997: 393).Drievekomedijepisanesulako,ujedandah,ainisedajeongradiosvojelikovei prema sklonostma i sposobnostma lanova svojih druina Pometa, Garcarije i Njarnjasa (...) (Vodnik1913:174).Zbogtogasetekstdoimakaodajeimproviziran,modaipovran,ali izrazitoivotan,tojezadaakomedije,itme,zapravo,samodokazujesnanuimaginacijui sposobnost autorove da vieno u fantaziji adekvatno oblikuje (velec 1968: 275). Scenski je jezik razgovorni jezik, monolozima se publika obavjetava o dogaajima izvan pozornice, este sueliptnereeniceitalijanizmi.Odstlskihfguraprevladavakontrast,primjericenazbilj-nahvao, oevi-sinovi, staraka zatvorenost-mladenaka obijest, tednja-rasko, a imena tumae ulogu i funkciju likovim, primjerice: Pomet-sve pomete, Bokilo-bogac, siromah, Popiva Popiva popijeva s gosparom Marom u sinjore Laure (str. 135).IznavedenogasevididajeDriznaodobroorganiziratnakupljenezgodeiodmnotva motva, likova, zapleta, utjecaja, strukturirat cjelinu koja balansira izmeu zbilje i imaginacije. Veina Drievih likova bili su stvarni ljudi njegova vremena koji su mu se nametali svojom ivou i znaajnou (Stojan 2005: 1011) i koji govore o svom vremenu. Tako se Dri maniristki igra s konvencijama i rasklimava model koji je doveo u pitanje i njegov prethodnik Pietro Aretno. U maniristkim je komedijama ulica progutala trg, latnski je jezik istsnula kombinacija narodnih govora,pojavilasevieznanostiintereszaovjekovunarav.Ulicanakojojsusesvizatekli utrku,uprolazu,prostorjeuzpomokojegselomiladisciplinaeruditnogmodelaikojaje prevladala geometriju humanistke propisane komedije (Novak 1997: 392). Kao to je Driev prethodnik Naljekovi svojom anrovski neistom Sedmom komedijom nastojao uspostavit odnospremaliteraturi,takoiDriputasvojelikovedaglavinjajuulicamaiuopojguvii prostorudvostrukihznaenjaidvostrukihigara(Novak1997:395)otkrivajunovegranicei istrauju nove prostore.24 Zagreb, 2009.2.3. Martin Benetovi HvarkinjaKadaje1915.godineotkrivenaHvarkinja,upovijesthrvatskeknjievnostulojeime Martna Benetovia. Poela su istraivanja o autorovu ivotu, ali se jo uvijek o njemu ne zna puno.Smatrasedanijeimaostalnozaposlenje,udokumentmasespominjekaoorguljau hvarskojkatedrali,sviranajavnimzabavama,apripisujemuseestslikanazapadnojstrani franjevakecrkveuHvaru.Predkrajseivotabaviosbratomtrgovinom.No,njegovojeime bilo poznato u Veneciji. Pretpostavlja se da je Hvarkinju, jedino sa sigurnou utvreno njegovo djelo, napisao u mladim danima, u posljednja dva desetljea 16. stoljea.Zna se da je na Hvaru tjekom 16. stoljea trajala iva humanistka djelatnost, iji su nositelji bili V. Pribojevi, H. Luci , P. Hektorovi, potovani i izvan grada, ali Martn Benetovi koliko je poznato nije u pisanju komedije imao prethodnika. Pomutnju unosi tvrdnja iz prologa Hvarkinje gdjeautorkaedajekomedijaizalaispodrukenovogametratosemoeodnositina Hvarane, a ne samo na talijanske i dubrovake autore.SlobodanProsperovNovakodreujeanrHvarkinjepronalazeiunjojosobinecomedie rediculosekojajebilapopularnauItalijiu17.Stoljeu.Premadrugomusemiljenjuinida je Benetovi pod veim dramaturkim utjecajem eruditne komedije (Mrdea-Antonina 2004: 115).Toseoitujeurazgranatojradnjikojauzglavnetokoveimanekolikosporednih,vie shematziranihljubavnihmodela,nekolikoljubavnihparovaidvaljubavnatrokuta.Dokazda suHvaranipoznavaliobiljejanovoantkekomedijepredstavljagovorzaljubljenikauduhu trubadursko-petrarkistkih klieja (KARLO: ...otkad sam vidil svitlost lipost njeje, da san se vas podal u oblast njeje. ) (str. 157).Djelo odraava izvrsno poznavanje talijanskog jezika, odnosno padovansko-venecijanskog dijalekta,poznavanjehvarskeblieidaljeokolice,hvarskogidalmatnskogsela,poznavanje Dubrovnika, dubrovakog govora pa i najsitnijih pojedinost iz dubrovakog ivota (...) (Bogii 1965:124).BogiismatradajetemeljneokvirezasvojukomedijunaaojeBenetovi (...)uscenskojtradicijiDubrovnikaiItalije,poznavaojeseljakukomedijupadovansko venecijanskogatpakojaizazivasmijehnaraunzaostalogaseljakaizokolice,asluisei elementma lakrdije koji su se u njegovo vrijeme, pored svojih primarnih oblika (farsa), obilno javljali u komediji dell arte. Ali pored svih th utjecaja, Benetovi je poput svoga uitelja Marina Dria samo posudio okvire u koje je smjesto svoju sredinu i svoje ljude. Zato je, kako donosi Bogii, Hvarkinja ispunjena domaim shvaanjima, domaim hvarskim odnosima i nazorima, a autor itavo vrijeme na umu ima svoj Hvar i svoju publiku (Bogii 1965: 126). Pretpostavlja sedajeautor,bakaotojetobioiDrievobiaj,sudjelovaouorganiziranjuiprikazivanju predstave koja se, kako se to na vie mjesta iste, odigravala na poklade.Komedijapoinjekratkimprologomkojimseobraaplemenitojgospodiiuzvienim gospojamaimoliihdaprimetesrcedobrovoljnoakojemoimala(str.141).Skromnoi pokorno poput Dria autor obezvrjeuje ono to slijedi rijeima da ovde drugo neete vidit 8Poznato je da je Benetovi imao osobne veze s obitelji Hanibala Lucia, poznavao je njegovu poeziju koju spominje u Hvarkinji: stari gospar Mikleta recitra Lucieve sthove iz Pjesni ljuvenih i Robinje. U: Pet stoljea hrvatske knjievnost. IX. sv. str. 130.91965. Sve navode djela preuzimamo iz toga izdanja, a u tekstu navodimo samo broj stranice.89Godina II, Broj 2 25renesansanego starce mahnite, mladie neposlune, divojice nerazumne, ene prezone i zato moete pojt kad vam drago. (str. 141).Prvi at rezerviran je za ljubavne izjave i u njemu se otkriva tko je u koga zaljubljen. Poinje Karlovim monologom o vlasttoj zaljubljenost koja je uinila da je izgubio oblitvo oviansko isramljuski,azbogljubavinemoenispavat.PrijateljFabriciojavljasekaoglasrazuma izgovarajuimnogeposloviceizavideiKarlunanjegovimuvstvimakojeonnijedoiviojer ivot moj od ditnstva provodi sam po zapovidi druzih (str. 143). Starac Dubrovanin Mikleta otkrivaavokatuNikolidajezaljubljenuudovicuPoloniju,VlahRadojeodluiojeisprositNikolinu slukinju Goju, a Perina, Polonijina ki priznaje slukinji Dobri da je zaljubljena u Karla. Mlada Nikolina ena Izabela nezadovoljna brakom s duplo starijim mukarcem, pokuava nai ljubavnika,automejojpomaeslukinjaGoja.Cijelasekomedijadaljerazvijaupokuaju ljubavnikadasesastanu,otkrijusvojuljubavizajednopronausreu,automeimpomau sluge ili drugi pomagai. Iz th se pokuaja raaju komine situacije i epizode s karakteristnim motvimaeruditnekomedije:presvlaenje,prepoznavanje,polijevanjesprozora,zabune, nesporazumi.Na kraju se u zadnjoj sceni petoga ina sastaju svi likovi, Karlo i Perina ispriaju se za uinjeno, trae oprost i blagoslov od roditelja, koji i dobivaju, Polonija se po Nikolinoj preporuci odluuje udatzaMikletukojipakuFabricijupronalazisvogaizgubljenogasina.Razrjeujuseisukobi meu slugama pa tako Bogdan dobiva doputenje da oeni Goju, a vjere se i Dobra i Radoje. Nikola poziva Hodte...da se ovde u mene veselimo i velika se guva zavrava tako da svatko nae svoje mjesto, gospodari gospodarice, sluge slukinje, izgubljena djeca svoje oeve.PovezanostizmeuvelikogauiteljaMarinaDriapoinjeseoitovatvenasamom poetku, u prologu, a dalje se vidi u upotrebi brojnih poslovica svaka stvar sridovina dobro stoji, dali priko mire huda je (str. 142), kritci dubrovake mladei Gospode, bolje jih je komu godir ne jimat, nego jimavi ih neposlunih i neugodnih, kakono je sada. (str. 144), upotrebi vulgarizama i talijanizama Ah, da bi mi, moja udoviice, s tobom se goljatna mom stanu, ne bimePlacavidila,giuradioinunmese.(str.146).BenetovievaPerinaslinajeDrievoj Peri, osim po imenu, i po moralnim stegama u kojima su se mlade djevojke odgajale Da jaoh nevoljnim divojicam ovako prez slobodi, gdi ne smimo radi ast prag od kue pristupit. (str. 151).KaotosenakrajuDundaMarojaotkrivaLaurinopodrijetlo,takoiMikletapronalazi svog sina Fabricija za kojega je mislio da je poginuo u brodolomu. Pojavljuju se i redari, uvari javnoga mira. U vezi s njima moe se na primjeru Dunda Maroja i Hvarkinje zakljuit da mnogo toga rjeavaju preko veze i primanjem mita. Dobra je po flozofji uivanja u mladost slina dubrovakim mladiima Mari, Niki, Vlahi i Pijeri i zato savjetuje svojoj gazdarici Perini Ako za mladost ljubav ne dobuda, gdo e te ljubit kada stara bude (str. 152).Premda je Pomet nenadmaiv, jedinstven i neponovljiv lik, njegovu flozofju u ovoj komediji zastupaju sluge Bogdan, Dobra i Goja. Bogdan uiva u dobroj hrani i piu Ja t moj si dragoviu, spavamdovisokaneba,nesprobudimseposvuno,sitipjannajlipljehrane...(str.164), aDobraiGojaizgovarajumnogereeniceodobrubrimenuiiskoritavanjudobreprilike. Njihoveulogeautormaksimalnorabiufunkcijikominogilascivnogizatoonimoguismiju 26 Zagreb, 2009.sveonotonjihovimgospodarimanijedoputeno(Mrdea-Antonina2004:116).Toihini aktvnijima od svojih gospodara. Dobra pomae Perini da se sastane s Karlom, Bogdan pokuava Mikletu uvui u Polonijinu kuu, a Goja suosjea sa svojom mladom gospodaricom Izabelom i podupire ju u nevjeri prema muu. IakopostojebrojneslinostizmeuDriaiBenetovia,Hvarkinjajeipakponeemu posebna. Jednu razliitost predstavljaju praznovjerja, tj. narodna vjerovanja koja karakteriziraju ruralne likove: Nauila me je da ako u da se mami za mnom, da vazmu ognja u jednu pinjatu ka ni kuhala, i da vezmu livom rukom iz priko sebe sedam zrn boba... i da to stavim kad priko praga projde ... (str. 180). Od Drievih sluga, koji ostaju u sjeni drei gospodare u uvjerenju dasuoniuvijekzasvezasluni,HvarkinjurazlikujeBenetovievoirokootvaranjekomedije seljacima(Mrdea-Antonina2004:119).Sudbineiljubavnizapletslugapostavljenisuna scenuparalelnosostalimatakodagledateljioekujuinjihovrasplet.UBenetovianema koketranjaspolitkomzbiljom,alisuzapaanjalikovabliskadrutvenojzbiljiiobiljeena lokalnim problemima. Ljubavni trokut Nikola Izabela Fabricio slui kao poligon za kritko razmatranje nekih loih drutvenih navada (Mrdea-Antonina 2004: 117) kao to je neprirodna zajednicaizmeumladihenaipunostarijihmukaraca.PremdaDriuDunduMarojune spominjetajproblem,njegovjestavizraenuGriuli slianonomukojiizgovaraIzabelina slukinja Goja vazda vei luk lukom, a cuk cukom (str. 178). Iz navedenih osobina Hvarkinje vidi se da je voena vjetm autorom (Mrdea-Antonina 2004: 118). Gotovo se svi likovi pojavljuju u prvom inu prezentrajui radnju u svim smjerovima, auzadnjemseinuokupljajuizatvarajukrug.Likoviizravnokomunicirajuspublikomi upozoravajunavrijemeiprostor,torazgranatufabuluinijasnomirazumljivom.Buduida sepredstavaprikazivalanatrgu,podrazumijevalajeraznolikupublikuijejezahtjeveautor zadovoljio, slino Naljekoviu u Sedmoj komediji. Parodiju leutako-petrarkistke poezije bolje je osjeto obrazovaniji gledatelj, dok su dubrovaka makarontna, vulgarizmi, praznovjerje vie zabavljalinieslojeve.Tasutriautoraslinaipodrutvenojkritci,preuzimanjuelemenata konvencionalne knjievnost (u sve se tri komedije ponavlja motv preoblaenja), ali sa snanom lokalnomobojenou,ulozislugakojisuuvijekpokretai,zaljubljenojimahnitojmladei, smijenojstarost,vulgarnimizrazimaiseksualnimaluzijama.Nadalje,tetrikomedijeimaju sretan kraj, a srea se oituje u tome da se svatko vrat na svoje drutveno prihvatljivo mjesto staleu, gradu ili roditelju od kojega potjee. Cijeli je rasplet mnogo krai od zapleta i sve gotovo u jednoj sceni vraa na svoje mjesto.3. ZAVRNO SUELJAVANJE: NALJEKOVI DRI BENETOVIOd tri drame koje su tema ovoga rada samo se za Drieva Dunda Maroja moe pouzdanije govorit o vremenu izvedbe, poetkom 1551. godine. Pretpostavlja se da jeHvarkinja nastala 80-ihgodina16.stoljea, audjeluse vie putaspominjedajeizvedenaupokladnovrijeme, vjerojatno na trgu, kao to je bio obiaj koji se odnosi i na prikazivanje Dunda Maroja, takoer 10Na moju veru, kako zlo ine ovi oci i matere ki ovako silom here odaju. Sagreuju smrtno nahodei zete napamet... (Dri 1976: 161).10Godina II, Broj 2 27renesansau vrijeme poklada u gradskoj Vijenici.Naljekovieve komedije, izuzev pete, nisu datrane, a ne zna se nita ni o mjestu i vremenu izvedbe.Sedmajekomedijakaonajjednostavnijaodtrisueljavateljicepodijeljenana triata,abakaotoDunduMarojunedostajuzadnjiprizoritakoiSedmakomedijanema zavretak prvoga i poetak drugoga ina. Druge dvije komedije imaju pet inova.Svaka ima prolog, Dundo Maroje ak dva. to se te jezika, sve su tri pisane tokavtnom s primjesama lokalnoga govora, talijanizama i germanizama (Dundo Maroje).Dundo Maroje i Hvarkinja su u prozi, a Sedma komedija u dvostruko rimovanim dvanaestercima. Dundo Maroje i Hvarkinja sadre i sthove pjesama, parodiju na petrarkistku poeziju, a Hvarkinja i sthove iz Lucieve Robinje.Referencije na politku zbilju najjae su u Dria, dok osvrt na drutvenu zbilju u manjoj ili veoj mjeri nalazimo u sve tri komedije. Razvratna mladost, udaja mladih djevojaka za starce, odlazakusamostan,problemmiraza,slobodeiostalaenskapitanjapopulariziranasuu svatridjela,kaoikonzervatvnostsredine,akodNaljekoviaiDriaidubrovakakrtosti licemjernost. Karakteristnesuitpinesituacijezanimljivezbogprepoznatljivostimogunostidentfkacijesasvakodnevnicom,kojeautentnimaineilikoviizstvarnogaivota,osobito u Dundu Maroju. Slavica Stojan u lanku Autentni stanovnici Drieva Njarnjas-grada govori o likovima iz stvarnoga ivota koji su sudjelovali u Drievim predstavama i ponekad glumili sami sebe, primjerice Bokilo koji je bio tovjenar i u zbilji. Lik Tripeta Kotoranina javlja se u Dundu Maroju, Arkulinu i u djelu Tripe de Utole. Lik negromanata javlja se, osim u Dundu Maroju, i u Arkulinu, a iz kaznenih se spisa pamt ovjek s nadimkom Negromant, vjerojatno obrazovan i talentran lan druine s obzirom na teinu uloge u kojoj je sadran klju svrhovitost komedije(Stojan2005:19).SimpatnusliicuizsvakidanjiceilustriraiMazija,likukojem suDubrovaniprepoznavalistanovitogaIlijuMaziju,Drievaosobnogaprijatelja,akojina PometovopitanjetojenovougraduodgovaraMilaicasirenjeprodava,pridOrlandom vinolie,junacigapiju,kruanemanjkapridLuom,nivodenafontani(Dri1976:234). Timmijeanjemzbiljeiliteratureodlikujuseidrugadvaautorakojezanimafunkcioniranje zbilje u literaturi prema kojoj ele uspostavit svoj odnos i osobnom interpretacijom konvencija eruditne komedije preispitat tradiciju. S obzirom na koketranje sa svakodnevnicom, prisutna jeidozarealistnostkojaseuDunduMarojuiHvarkinjioitujeuspominjanjustvarnih lokaliteta,primjericeuHvarkinjikadaRadojerazmiljaosvomvjenanjuitomekogaesve pozvat (RADOJ: Zvat u na pir iz priko vrha, ak od Cetne, rodbinu (...) i neviste po izboru od Imotskoga do Radoboljice (str. 160) ili u Dundu Maroju kada Petrunjela susree Vlahu, Niku i Pijera spominjui jednu dubrovaku ulicu (PETRUNJELA: Niko, t li si? Nut koliak je uzrastao! Brina,meucrjevarekolikratmejeutnuo(str.156).Realistnostseoitujeiurjeniku, posebiceurazgovoruseljaka,sluga,slukinjaukojemimapunovulgarizama,usporedbisa ivotnjskim svijetom, prostm narodnim pjesmicama, lascivnim motvima (RADOJ: ... Ubio te bog. Kamo bi, ah, ve crna hodila, neg ja ovako oparem kako prase! (str. 161) GOJA: Hod k nesrii danas od mene, napast! (str. 164). 28 Zagreb, 2009.Meugeneracijskisukob,nekadaisada,borbazaouvanjeast,ugledaizadovoljavanje drutvenihformimotvisuzajednikisvimtrimakomedijama.Referencijenasadanjosti mogunost da gledatelji prepoznaju realne situacije iz svoje okoline ine komedije razumljivima i bez knjievnoga predznanja, ali je doivljaj svakako potpuniji ako predznanje postoji.Jedaniliviekonvencionalnihmotvapresvlaenja,prepoznavanjaipronalaskaizgubljene djecenalaziseusvakojdrami,aparodijanatrubadursko-petrarkistkupoezijukarakterizira obje komedije i Dunda Maroja i Hvarkinju.Buduidakomedijamoraizabavit,nasmijat,uklopitseukarnevalskikontekst,smijeh sepostenavierazina.Vulgarno-komineelementeismijehizazvangovoromnekogalika, strancailiseljakasvimajerazumljividuhovit,aliupuenijisuosimprizemnogahumorau Dria i Benetovia prepoznavali i neto ozbiljniji smijeh, satru i ironiju. Komediju odreuje ipostojanjeintrige,elemenataprijevare,punolikova,ljubavnihtrokuta,razgranataradnjasa sporednim dogaanjima to su obiljeja koja u svojoj punoi pokrivaju samo Dundo Maroje i Hvarkinja. Zatejedvijekomedijekarakteristanikultoboavanjahrane,uivanjeugastronomiji,u emu prednjae Pomet i starac Mikleta iz Hvarkinje (MIKLETA: Nut t, brae ovu monjicu. Tu je munite pet kuda. Poi, spenaj (...) ini da je svega gospodski: kupi kokoa, pulastra, gusaka, pataka, golubica, kosovia, jarebica. ini da je vedeleta, lonzu praevu, kobasica) (str. 177). ini se da je perad bila vrlo cijenjena jer i Pometu otvara apett (POMET: Sjedim za trpezom s mojijem Tudekom, a peeno bijehu donijeli pjat, u njemu kapun. Gledam ali je guska ili to drugo: onako velika kapuna moje oi nigda nisu vidjele (...) imae njeku hrustu na sebi koja mi oi zanosie, srce mi veseljae, apett otvarae. Oko njega dvije jarebice (...) i polovica zadnja od zeia (...) a na krajijeh od plitce uokolo nakitli bijehu kosovia (...)) (str. 147).Ono to je zajedniko svim trima komedijama je i nemogunost svrstavanja ni jedne od njih u okvire samo jednoga anra, ali ne zbog neznanja autora ili primitvnost sredine, nego zbog zadovoljavanja potreba domae publike i uklopljenost u domau stvarnost koja se razlikuje od literarne. Tu stvarnost ni jedan od autora ne odvaja od teatra koji doivljava kao mjesto gdje je igrom vraena svijetu njegova izvorna sloboda: gdje zlo dodue nije uklonjeno (...) ve je baeno usvjetskiprocesgdjeseraskrinkavauporemeenojjasnoiigre(Mrkonji1969:452).Zbog toga ove komedije osim literarnoga imaju i povijesno znaenje iz kojega iitavam nekadanje prilike, dogaaje, odnose i vrijednost.Teatar nije (...) stupnjevito uzdizanje iznad stvarnost (...), on je obrat unutar stvarnost, on je lucidan dramatan pogled u strukturu stvarnost (...) (Mrkonji 1969: 451).Godina II, Broj 2 29renesansaBIBLIOGRAFIJAIzvoriDri, M. 1976.1.Izabrana djela. Mladost. Zagreb.Naljekovi, N., Benetovi, M., Palmot, J. 1965.2.Djela, Pet stoljea hrvatske knjievnost, knjiga 9, Zora Matca hrvatska. Zagreb.LITERATURABatui, N. 1991.1.Narav od fortune. Studije o starohrvatskoj drami i teatru. Matca hrvatska. Zagreb.Batui, N. 1978.2.Povijest hrvatskog kazalita. kolska knjiga. Zagreb.Bogii, R. 1965.3.Martn Benetovi, u: N. Naljekovi, M. Benetovi, J. Palmot. Djela, Pet stoljea hrvatske knjievnost, knjiga 9, Zora Matca hrvatska. Zagreb.ale, F. 1975. Komedija dell 4. arte i hrvatska komedija 17. stoljea u Dubrovniku. Dani hvarskog kazalita: eseji i graa o hvarskoj drami i teatru.Ereiz, S. 2004.5.Strukture i anrovske karakteristke dubrovakih smjenica. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.Franievi, M. 1983.6.Povijest hrvatske renesansne knjievnost. kolska knjiga. Zagreb.Gulin-Zrni, V. 2006. O jednom pristupu drugom spolu u tri ina. Kaleidoskop enskih slika7. u Dubrovniku 15. i 16. stoljea, Zbornik ovjek Prostor Vrijeme. Disput. Zagreb.Heimovi, B. 1988.8.Antologija hrvatske drame. sv. I. Znanje. Zagreb.Kapetanovi, A. 2005.9.Nikola Naljekovi: Knjievna djela. Matca hrvatska. Zagreb. Kombol, M., Novak, S. Prosperov 1995.10.Hrvatska knjievnost do narodnog preporoda. kolska knjiga Zagreb. Matl, I. 1969. Lik Tudeka u komediji Dundo Maroje.11.Zbornik radova o Marinu Driu. Mrdea-Antonina, D. 2004.12.tju i mniju. Erazmus naklada. Zagreb. Mrkonji, Z. 1969. O Drievoj teatralnost.13.Zbornik radova o Marinu Driu.Novak, S. Prosperov 1997.14.Povijest hrvatske knjievnost od humanistkih poetaka do Kaieve illirske gramatke 1604. sv. II. Antbarbarus. Zagreb. Pant, M. 1978. Naljekovieva komedija arecitana u Mara Klariia na piru.15.Iz knjievne prolost studije i ogledi, SKZ. Beograd. Pavlii, P.16.Farsine farse farsa. Preuzeto sa stranice htp://www.fzg.hr/kompk/tekstovi_knjizevnost.html Rafolt, L. 2005. Ludiko i politko u komedijama Nikole Naljekovia.17.Puka krv, plemstvo duha. Zbornik radova o Nikoli Naljekoviu.18.Solar, M. 2005. Teorija knjievnost. kolska knjiga. Zagreb. Stojan, S. 2005. Autentni stanovnici Drieva Njarnjas grada,19.Anali Dubrovnik 43. velec, F. 1968.20.Komini tatar Marina Dria. Matca hrvatska. Zagreb. velec, F. 1969. Marin Dri i renesansno kazalite.21.Zbornik radova o Marinu Driu. Vodnik, B. 1913.22.Povijest hrvatske knjievnost. sv. I. Zagreb.30 Zagreb, 2009.Godina II, Broj 2 31renesansaTRAGEDIJE U DUBROVAKOJ RENESANSNOJ KNJIEVNOSTI*Autor | Dijana Golub1. UVODRazvoj je hrvatske renesanse kako u kazalitu, tako i u knjievnost ponajvie vezan uz kulturna sredita Dubrovnika i Hvara. Dubrovnik je u vrijeme renesanse bio izrazito urbana sredina i imao je sve preduvjete za snaan razvoj scenske odnosno kazaline djelatnost. Politka je uvelike pridonijela takvu razvoju Dubrovnika jer su Dubrovani imali korektne odnose i prema Turcima, i prema Mleanima. Vano je spomenut upravo odnos s Italijom i njezin utjecaj na nau knjievnost, jer su svi nai dubrovaki pisci proveli bar jedan dio kolovanja u Italiji. Tako su dijelom pod utjecajem talijanske knjievnost pisali svoja velika i znaajna djela.Smatrasedaje,kadjerijeodubrovakimpiscimakojisupisalitragedije,MarinDri napisao prvu pravu tragediju starije dubrovake knjievnost. Od ostalih se pisaca istu: Miho BuniBabulinov,FranoLukareviBurina,SaboGuetBendevieviiDominkoZlatari.Iako su Drieva veliina i njegov doprinos hrvatskoj kulturi i knjievnost neupitni, i spomenut su tragediograf vani, iako se esto nalaze u Drievoj sjeni, jer se njihov tp tragike dramaturgije ne razlikuje bitno od Drieve (Rafolt 2007: 125). Tako u u ovom radu pokuat usporedit djela spomenuth autora, a uvodno neto rei o problemima koji se nameu u analizi tragedije. U radu sam se najvie sluila i oslanjala na djelo Lea Rafolta Melpomenine maske u kojem je dao cjelovit isustavanpregleddubrovakihtragedija.Tekstovitragedijaprvisuputobjedinjeniujednoj knjizi Tragedije XVI. stoljea koju je priredio i uvodnom studijom poprato Slobodan Prosperov Novak, ime je suvremenomu itatelju olakano traganje za tekstovima koje smo dosad imali u teko dostupnim starijim izdanjima.2. O TRAGEDIJIKadjerijeotragediji,flozofjaiflologijasmatrajudajebitnopitanjenjezinapostanka. Sve do 19. stoljea bilo je prihvaeno Aristotelovo miljenje kako je tragedija nastala iz obreda posveenih bogu Dionizu tako to se korovoa u korskim pjesmama izdvojio od kora te poeo * Ovaj je rad nastao 2008. godine kao zavrni rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu u sklopu kolegija anrovi hrvatske renesansne knjievnost, mentorica doc. dr. sc. Ines Srdo- Konestra.32 Zagreb, 2009.govorit samostalne sthove i vodit razgovor s korom. Naziv je tragedija izveden jer su lanovi kora bili odjeveni u jarevu kou i tako predstavljali mitske prattelje boga Dioniza. Osniva je tragedijepremagrkojpredajiTespis,anajveisutragiaribiliEshil,SofokloiEuripid(Solar 2006: 299). Tragedija se sastoji od prologa, epizodija, stasima i eksoda. Njezine su karakteristke: tragiki junak, tragika krivnja, tragian zavretak i uzvien stl (Solar 2005: 240). Prema Aristotelu tragedija mora bit ozbiljna i cjelovita te treba u gledatelja izazvat strah i saaljenje. U tragediji se mora prikazat neto strano, neki veliki obrat u sudbini junaka, neka njegova nesrea. No, mnogismatrajudaizmeuDionizijevakultaitragedijenemanikakvevezejernemanijedne tragedije u kojoj bi se govorilo o Dionizijevu stradanju, a sam se bog Dionizije pojavljuje samo u Euripidovoj tragediji Bakhe (Stojanovi 1984: 1213). Aristotel takoer smatra da se tragedija prepoznaje po tome to oponaa ljude koji rade, koji su u akciji, ali i ljude koji su bolji od nas, koji su ugledni, kako bi nas se njihova nesrea vie dojmila. Prema Aristotelu tragedija ne znai oponaat ljude, nego oponaat njihova djela. Analize anra odnosno pokuaj anrovskoga odreenja tragedije moe se sagledat kroz etri teorijska smjera1:flozofskipristupa)oflozofskompristupugovorimotekkodHegelajeron tragediji vraa etku vrijednost, ali je vano spomenut i Nietzschea koji je izvrio golem utjecaj na kasnija shvaanja tragedije. Kad je rije o flozofskom pristupu tragediji, najvie mislimonahistorijskimaterijalizaminanjegovepredstavnikeLucienaGoldmannai Bertolda Brechta. Oni smatraju da je bit tragine misli topos skrivena boga tako da je tragedija mogua jedino u bojoj odsutnost, jer kada se pojavi bog, tada ljudska sudbina prestaje bit tragina.knjievno-flozofski pristupb) tako se naziva jer se u tom pristupu nalaze neka uz flozofju vezana odreenja, ali jednako tako ta odreenja pokuavaju tumait na podloziknjievnopovijesnogarazvoja.Uknjievno-flozofskompristupuznaajnaje analiza Georgea Steinera koji smatra da je tragedija mogua samo ondje gdje izostaje rato, tj. razum. Bitno je obiljeje tragedije negatvna ontologija, odnosno u traginom je anru protagonist kriv samim tm to postoji. Prema tomu bi miljenju mnoge tragedije, zapravo, bile tragikomedije ili ublaene tragedije, a apsolutno tragine bile bi tragedije Sofokla, Euripida, Shakespearea, Racinea i dr. Steiner smatra da je do smrt tragedije doloumodernomvremenu,anekisuodrazlogasmrt:marksizam,kranstvoili openito dominantni pogled na svijet. Dakle, tragedija je u modernom svijetu postala nepotrebnajerjeusvijetusveprisutna.OsimSteineraanalizuanratragedijeiznosi Kaufmann. On smatra da je tragedija knjievni oblik koji prikazuje radnju koju izvode glumci, a u sreditu je radnje velika ljudska patnja koja nam u svijest vraa potsnute i tune osjeaje i sjeanja koja su vezana i uz nae blinje. Pritom govori kako je patnja sveopa i kako je izdrljivost u patnji vrijedna divljenja, a ne smijeha. Kaufmannn govori o tragediji kao o antkom knjievno-dramskom anru i u takvu se knjievno-flozofskom pristupu tumaenja tragedije moe pronai njezino poetko tumaenje. Prigovor toj 1 Podjela je preuzeta i parafrazirana prema Rafoltu (2007: 8997).Godina II, Broj 2 33renesansateoriji,kakoprimjeujeRafolt,veeseuztotoKaufmannnnenavodidramaturka obiljeja po kojima se anr tragedije razlikuje od ostalih srodnih anrova. antropoloki pristupc) bavi se ritualnim izvorima u razvoju grke tragedije te zanimljivim antropolokim temama, primjerice nasiljem u tragediji. Pod ritualom se ovdje razumijevaju kulturno uvjetovani oblici ponaanja i njihovo etko-politko znaenje. Ritualjebittragedije,njezinoznaenjskosredite.Tragedijajeizumimanifestacija grada koji se postupno pretvara u kazalite. Taj gradski ritual stvara knjievnoumjetniki oblik, a to je tragedija kao drama. Jean-Pierre Vernant i Pierre Vidal-Naquet smatraju da se starogrke tragedije trebaju analizirat u onom kontekstu u kojem se i pojavljuju. Prema njihovu su miljenju tragedije povezane s polisom, tj. gradom i sa svim njegovim drutvenimoblicima,pasuseuanalizamaponajprijeusredotoilenaprouavanje pravnoga sustava antkoga vremena, obiaja i sl.kulturolokipristup d)pokazujekakojetumaenjeknjievnihtekstovakao tekstova kulture jedna od vanih strategija u knjievnoj historiografji. Jonathan Dollimore dri da se tragedija javlja samo na rubnim podrujima ili izmeu sakralnoga i svjetovnoga drutva. Catherine Belsey iste nekoliko obrazaca kojima se korist knjievna kultura: da je mukarac primjer heroja liberalnoga humanizma, a da je ena politki iskljuena i marginalizirana. U skladu s tm ona, zapravo, tumai este dramske motve, primjerice enskizloiniliprekidbranogaugovora.Kulturolokipristupdramimoeuvelike obogatt interpretaciju.3. PROBLEMI ANALIZE TRAGEDIJEPrema Rafoltu se problematka analize tragedije i njoj bliskih anrova u knjievnost staroga Dubrovnikamoesvestnatriosnovnaproblema:autohtonost,anrovskuinterferencijui kontnuitet anra.autohtonost a) ovaj se problem spominje i u hrvatskoj knjievnoj historiografiji. Tako Kombol o dubrovakim tragedijama govori kao o prijevodima iz tree ruke, a odostalihsenazivapojavljujeiprijevodnadramatika.Kombolsmatradaseu Dubrovniku tragedija pojavljuje tek s Driem i njegovom Hekubom te da je tragedija imalanajmanjeuvjetadaserazvijeudubrovakojsredini.Dubrovaketragedije kojesunastajaleod16.stoljeado18.stoljeaveinomsuprijevodiiprerade stranih, osobito talijanskih predloaka. U naslovima se dubrovakih tragedija vide utjecajiiuzoriizantikeknjievnosti(KraljEdip,Hekuba,Elektra).Brojnadjela uknjievnostdolazezahvaljujuitalijanskimdramatiarima,primjericeLodovicu Dolceu.Dakle,sjednestraneimamotragedijekojepreuzimajutemeizklasine antikeepike,doksunadrugojstranidjelakojanisuutematskojvezisgrkom ili rimskom antikom odnosno ona koja preuzimaju izmiljenu grau iz suvremene talijanskenovelistike(Dalida).Dubrovakaknjievnostsvedokraja18.stoljea nema originalnih, autohtonih tragedija pa se tragika djela nastala do toga razdoblja nazivaju dramskim prijevodima.34 Zagreb, 2009.anrovska interferencija b) u Europi se javio i jedan novi anr, a to je melodrama, tj.anrglazbenedrame.Tajanrsvojimdramaturkimobiljejimanajvieinterferira saanromtragedije.No,tasedramaturkalibretanikakonemogusvrstatzajedno stragedijom.Dozajednikogajesvrstavanjadoloponajprijezbogestoponavljane tvrdnje o afrmaciji europskoga libretstkoga kazalita na ruevinama antke tragedije (Rafolt 2007: 25). Prvi libretst nisu poznavali razliku izmeu tragedije i glazbene drame, jersusmatralidasuseantketragedijepjevaleistokaoiranetalijanskeopere.U jednomjerazdobljuknjievnostpostaoistoznaanpojamtragedije,tragikomedijei slinih izvedenica, dok suvremena knjievna teorija to nije ostavila u nasljee povijesno-morfolokojpoetci.Problemnerazlikovanjatrebatraitusmanjenominteresuza knjievnu genologiju te u nedovoljnom poznavanju dramskoga korpusa.kontnuitet anrac) kontnuitet trajanja i obiljeja pojedinoga anra moemo pratt do 18. stoljea u komediografskim, prikazanjskim i pastoralno-mitolokim oblicima. Tako dubrovake franezarije2 imaju osobitost eruditnih komedija dubrovake renesanse. I za dramu moemo utvrdit neki tp kontnuiteta od trenutka kada se taj anr afrmirao uknjievnostranonovovjekovnogaDubrovnika.Zatragedijusenemoeutvrdit kontnuitet, jer, na primjer, dubrovake renesansne tragedije i isusovake tragedije iz 17. stoljea nemaju mnogo zajednikih obiljeja kao to nemaju ni tragedije nastale u 18. stoljeu s baroknim tragedijama. O kontnuitetu anra govore funkcije i mjesto koje on ima u nekom razdoblju knjievnost. Mnogi povjesniari vjeruju da ne postoji tragedija izvan antkoga svijeta. Tragedija se kao anr u dubrovakoj knjievnost neprestance kanonizira i uspostavlja.4. RENESANSNA TRAGEDIJANajvei je procvat tragedija doivjela u Italiji. Talijanske su tragedije ostavile velik utjecaj u svim europskim knjievnostma. Neki su od najveih talijanskih tragiara bili G. G. Trissino, G. Rucellai, G. Batsta, L. Dolce, L. Groto i dr. Nai su tragiari veoma dobro poznavali njihova djela te su ih koristli kao predloke za svoja djela. U renesansnom se razdoblju u tragediji poela obnavljat antka tragedija jer je renesansa, kao to je poznato, razdoblje u kojem dolazi do preporoda i ponovnoga vraanja antkomu svijetu. Poeli su se itat i izvodit antki tragiari Euripid, Sofoklo i Eshil, ali i rimski autor Seneka. Seneka je pisao uasne, krvave dvorske tragedije koje su podsjeale publiku na antki svijet, iako je vidljiv nedostatak helenskog mistcizma i spekulatvnost (Novak 2006: 11). Pisci su u Senekinim tragedijama upoznali emocionalno zgusnute uasne sukobe izmeu ljubavi i dunost, dogaaja vezanih uz sudbinu kraljeva i njihovih potomaka.Gotovo su sve tragedije u dubrovakoj knjievnost prijevodi talijanskih predloaka, tako da je korpus dubrovake tragediografje neizvoran. Iako neizvorna, djela su se smatrala dobrima i vrijednima kao i izvorno djelo (Rafolt 2007: 121). Smatra se da je Dubrovanin Petar Menet 1500. godine napisao prvu hrvatsku tragediju, ali nema potvrda o tome kakva je bila, je li se prenosila i kakvu je tematku dramatzirala. Tragedije su hrvatske renesansne knjievnost sadravale sveanu 2Prijevodi i adaptacije Molireovih komedija.Godina II, Broj 2 35renesansaretoriku dramske fraze, osloboen sth s mnogim opkoraenjima, a itateljima i gledateljima bile su i zanimljive zbog pria o kraljevima koji su postali zarobljenici, koji su tugovali u svojoj propast (Novak 2006: 12). Prvom se pravom tragedijom dubrovake knjievnost smatra Drieva Hekuba, o kojoj e vie rijei bit u sljedeem poglavlju.5. MARIN DRI I HEKUBAMarin Dri, zvan Vidra, vjerojatno se rodio 1508. godine u obitelji koja je nekad bila dosta imuna, ali je ve u njegovo doba polako fnancijski propadala. Po zanimanju je bio sveenik, orgulja u dubrovakoj katedrali, a studirao je u Sieni. Iako je napisao brojne komedije i svojim predstavama uveseljavao ljude, u Driu je sve vie rasla netrpeljivost prema dubrovakoj plemikoj oligarhiji (Kombol 1961: 153). Ta e mrnja kasnije bit izraena u pismima koja je slao Cosimu Mediciju. Njegov knjievni opus ine: Pomet (izgubljena komedija), Tirena, Novela od Stanca, Dundo Maroje, Griula ili Plakir, Skup, Tripe de Utole, Duho Krpeta, Arkulin, Pjerin i tragedija Hekuba. Predstave su izvodile glumake druine odnosno Pomet-druina, koja je ime dobila po izgubljenoj komediji Pomet, a izvela je Dunda Maroja, Tirenu, Novelu od Stanca, Veneru i Adona, Garzarija, koja je izvela Duhu Krpetu, Njarnjas-druina, koja je prikazivala pastorale, i druina Od Bidzara, koja je izvela tragediju Hekuba (Batui 1978: 5657).Prije je spomenuto da je prva prava tragedija starije dubrovake knjievnost Drieva Hekuba, kojuje29.sijenja1559.godinenaotvorenomprostoru,najvjerojatnijepredDvorom,izvela druinaOdBidzara.HekubajepremaKomboluEuripidovatragedijaprevedenastalijanske preradbeLodovicaDolceaiprikazana1559.oddruineBizara(Franievi1983:505).Osim Kombola svoju tezu iznosi i Miljenko Majet koji iste da je Hekuba blia Euripidu nego Dolceu, tobiznailodaseDrisluiooriginalomililatnskimprijevodom.Kasnijejeialezakljuio da se Hekuba, iako je rije o prijevodu, svojom tematkom, autentnim stlom i umjetnikom namjerom uklapau jedinstveni i moralnismisaoautorova teatra (Franievi 1983: 506). Ve su na samom poetku nastali problemi oko tragedije te ju je dubrovaka vlast zabranjivala ak dva puta. Prva se zabrana odnosila na to da druina koja je namjeravala izvest predstavu to ne smije uinit, u protvnom e se novano kaznit, kao ni nitko drugi u gradu (Novak 1984: 130). Druga se zabrana odnosila na tekst tragedije odnosno na klasini antki sadraj, koji je izazivao nemir dubrovakih vlast pa je kao takav mogao uznemirit javnost.Hekuba je sastavljena od pet inova. Prvi in poinje prologom koji izgovara Sjen Polidora, sin kraljice Hekube, koja je zarobljena u taboru tracijskoga kralja Polinesta. Polidor je na molbu Prijama, Polinestova brata, da ga zatt od rata trebao bit u Polinestovoj zatt, ali ga je on na kraju ubio zbog Prijamove ostavtne u zlatu. Hekubina ki Poliksena rtvovana je na Ahilejev zahtjev. Kad je Hekuba saznala za sinovu smrt, namamila je Polinesta u ator te ga oslijepila.U Hekubi dramska radnja zapoinje in medias res, odnosno u trenutku kada je Hekuba ve uzarobljenitvu,Poliksenajespremnazartvovanje,aPolidorjemrtav(Rafolt2007:131). Ulogu prologa preuzima Sjena Polidora koja iznosi pretpriu, obavjetava o dolasku novih likova na scenu i razjanjava osnovu zapleta u tragediji. Taj nam lik pomae da lake razumijemo daljnji razvoj tragike radnje (Rafolt 2007: 131). U Hekubi se mogu izdvojit dva motva:36 Zagreb, 2009.motvzlataa)pokretadramskogasukobakojiebitveomafunkcionalan uzavrnimscenamakadaHekubanjimenamamljujePolinestauatordabimuse osvetlamotv snab) vrlo je est u renesansnoj tragediji. Javlja se u prvom prizoru kada Hekuba sanja mrtvoga sina, to e se na kraju pokazat istnitm.U Drievu se stlu iste dominantna znaajka traginoga tona, tj. on esto u djelu upotrebljava rijeituga,tuna,pla,smrtisl.dabinaglasionjegovutragiku.Udjelusenalazeibrojne umanjenice (djetece, sanak, sunace, darak i dr.) kojima je Dri, kako smatra ale, elio razbit monotoniju dvanaesterakoga distha (ale 1987: 132).Slobodan Prosperov Novak navodi da se u tragediji Hekuba prvi put u hrvatskom teatru na sceni pojavljuje fgura kralja jer su se dotad u takvoj ulozi pojavljivali biblijski likovi poput Abrahama ili mitoloki likovi poput Parisa. Ti su kneevi na pozornici bili zaodjenut u pastrsko ruho i odslik kneeva iz publike, dok su u Hekubi zaogrnut stvarnim platem vlast. Zbog toga je, ponajprije, Hekuba bila zabranjivana (Novak 2006: 13).to se te komunikacijskih struktura u tragediji, ona je prepuna monologa i dijaloga veine likova koji su u potpunost retorizirani. Dramske su replike iznimno duge, a najvie informacija itatelj dobiva posredno od, primjerice, semikora ili glasnika-sluge. Osnovni su signali segmentacije Drieva dramskog teksta korske pjesme ili najee: semikor3, metrike osobitost teksta i, na kraju, kompozicijske granice (in i prizor) (Rafolt 2007: 132).5.1. Drievi tragini likoviU sreditu je Drieve Hekube lik nekadanje kraljice, koja dominira cijelim djelom i kao da jesveusmjerenonatodasepokaenjezinopsiholokostanjeiportretkojinajviedolazido izraaja kada iskazuje bol i bijes te na kraju okrutnost osvete. Ona predstavlja u knjievnost lik majke osvetnice. Drama se djela temelji na smrt njezine djece te na patnjama koje su Hekubi nanijeli.DramaseotvaraHekubinimsnomosmrtnjezinasinaPolidora,azavravatakoto jeHekuba,prijenegojepretvorenaukuju,iskopalaPolinestuoi(Novak2006:15).Hekuba jeglavniliktragedijetejekaoprotagonistiglavnienskilikautorskifavorizirana.Hekubaje viedimenzionalnidramskilikjeronasjednestranenastojisauvativotvlasttedjece,as druge strane nastoji ouvat vrijednost zajednice, trojanskoga naroda. Ona je dio manipuliranja perspektvom dramskih likova jer je Hekubina varka, u koju na kraju upada Polinesto, svojevrsna perspektvna varaka. Ona zapravo glumi, tj. pretvara se da ne zna nita o smrt svoga sina te govori Polinestu kako e Prijamovo zlato pripast upravo njemu te ga tako namamljuje u ator, gdje mu je iskopala oi. Polinesto je u jednom trenutku prepoznao Hekubinu dramaturku nadmo, ali je ve bilo prekasno.3Kor podijeljen na dva dijela kojim se nastoji iskazat suprotstavljenost dvaju razliith tabora i dvaju miljenja o nekom pitanju te se njime oznauje kraj odreene kompozicijske cjeline u dramskom tekstu. Prema Rafolt 2007: 132, biljeka 45.Godina II, Broj 2 37renesansaPolinesto:Hekuba i takoj smrt sina kad zau,s varkom e ovakoj u onu polaus sinovima inila da doem k njojzi sam,kako da bi odkrila ke skrovno zlato nam,i rijemi slatkima uvela hinbenoda mene s ovima rasini svreno. (Hekuba, V, 25262531)Kor esto u djelu iste vrijednost Hekube kao nekadanje kraljice Troje te staroga reima koji je vladao u njezino doba. Tako Hekubina osveta nije bila samo osveta za vlasttoga sina nego i za zarobljeni, potlaeni trojanski narod. Hekuba vie nije kraljica pa se ona moe samo sjeat svoje vladavine, dok najviu, stvarnu vlast imaju Agamemnon (koji joj na kraju i presuuje) te Ulise. Jedan je od najboljih dijelova u djelu oprotaj Hekube od Poliksena:Poliksena:Majko ma, ugodi, pust me neka grem,neka me ve vodi, - blaena smrt kom mrem! (Hekuba, II, 11091110)t ivi, ja u umrit, t e ivot bit moj! (Hekuba, II, 1120)Agamemnon se u Hekubi pojavljuje kao presuditelj Hekubi i Polinestu ime se spretno aktvira dramaturki princip klasinoga deus ex machina (Rafolt 2007: 135). Agamemnon s jedne strane opravdava Hekubin in ubojstva jer je to zapravo njezina osveta za ono to su joj uinili (privatni su interesi vaniji od dravnih), a s druge strane ne opravdava Polinestov in jer je to uinio zbog vlastte lakomost (dravni su interesi mnogo vaniji).Polinesto je lik koji je osramoto cijelu zajednicu zbog svoje lakomost, tj. nije radio za dobrobit grkoga naroda, ve je pokuao ostvarit dobit samo za sebe. On je oblikovan kao vrlo okrutan vladar, primjer je renesansnoga ubojice i lakomca. Polinesto je i specifan za sam kraj tragedije kada Agamemnon naredi da slijepomu Polinestu sklope usta, a Polinesto odgovara: to nee, bude toj! Tom se reenicom, zapravo, nagovjetava ono to slijedi, a to su Drieva urotnika pisma.Taltbijo je stalni lik iz antke i ranonovovjekovne tragediografje. On je Agamemnonov sluga koji ima dramske i naratvne funkcije pa je u djelu posrednik u scenama nasilja.38 Zagreb, 2009.6. MIHO BUNI BABULINOV I JOKASTAMiho Buni rodio se 1541. godine u Dubrovniku, a do svoje tridesete godine ivio je izvan Dubrovnika. Pisao je i lirske pjesme, ali je najpoznatji kao autor Jokaste koja je prepjev Euripidovih Fenianki u obradi Lodovica Dolcea (Giocasta) (Franievi 1983: 562). Smatra se da je Jokastu napisaoosamdesethgodinaesnaestogastoljea.SlobodanProsperovNovakmislikakoje Bunieva Jokasta dosta neovisna u odnosu na Dolceov predloak, ak vie od Drieve Hekube.Sadraj je radnje u Jokast prilino sloen: Eteoklo je za bratove odsutnost preuzeo tebansko prijestolje te je nagovorio Kreonta, Jokastna brata, da krenu u vojni pohod protv Polinika, Eteoklova brata. Tiresije je prorok koji predvia da e tebanska vojska bit poraena ako se Kreontov sin Meneo rtvuje na svettu boga Marsa. No, Kreont ga alje dalje od grada, ali se Meneo na kraju dobrovoljno vrat i rtvuje za korist zajednice. Braa Eteoklo i Polinik sukobljavaju se i meusobno ubiju, nakon ega Jokasta poini samoubojstvo. Na prijestolje tada dolazi njezin brat Kreont koji ne eli pokopat Polinikovo tjelo, to izaziva Antgonin bijes. Radnju ine tri isprepletene fabule: pria o sukobu Polinika i Eteokla, Kreontova pria o rtvovanju sina te zabrana Polinikova ukopa, daklepriaAntgoneiEdipa.SredinjijemomentutraginojradnjiJokastnapriaosukobu njezinih sinova.Tragedija poinje prologom u kojoj se naratvnim opisom iznose osnovne smjernice dramske radnje, odnosno ono to e se u tragediji dogodit. Nakon prologa slijedi odgovor boga Laju, kralju tebanskomu te Sfngina zagonetka, a to ne sadri Dolceov tekst, ve Euripidov. Buni je meu inove dodao i svojih sthova koji su neka vrsta moralistkoga komentara, a to su etri osmerake pjesmekojepjevajuAntfon(tvoracglazbe),Kadmo(boracprotvzmije),Sfnga(tvoriteljica zagonetke) i umetak koji govore vile od vode (Novak 2006: 21). Ima pet inova u kojima dominira dvostruko rimovani dvanaesterac uz osmeraki sth koji se uglavnom odnosi na korske pjesme. Buni Babulinov takoer otpoinje radnju tragedije in medias res; zbog toga su mnogi dijelovi pretprie itatelju/gledatelju nepoznat (primjerice Edipova prolost) pa ih je potrebno ispriat, naratvizirat (Rafolt 2007: 146). Tematka se odnosi na problematku antkoga grada Tebe, na probleme u obitelji, probleme masovnih ubojstava, samoubojstva i rtvovanja.I u ovoj tragediji, kao i u Hekubi, postoji u likovima sukob izmeu privatnoga i javnoga:Jokasta: dobrobit grada ivot vlastth sinova a) Kreont: ivot sina Menea prorotvo koje sina stavlja na rtvenik dravnih interesa b) Antgona: naklonost Poliniku ili sve vei antagonizam u odnosu prema Eteoklu obvezac) da, usprkos Kreontu, pokopa tjelo brata Polinika.Rafoltnavodidasetmelikovikarakterizirajukaootvoreni,dinaminitetranspsiholoki uvjetovani. Vrlo su vani i tzv. stalni likovi koji predstavljaju poveznicu izmeu tri, ranije spomenute fabule. Od stalnih se likova istu tri glasnika i slijepi prorok Tiresija. Prorok Tiresija donosi vijest o potrebnoj rtvi Kreontova sina Menea te govori i donosi zanimljive podatke o traginoj povijest tebanskih obitelji koja se moe prekinut jedino rtvovanjem Jokastnih sinova. On takoer posjeduje funkciju komentatora te zauzima nedvosmislen stav i staje na stranu dravnih interesa: Godina II, Broj 2 39renesansaTiresija:Vjeruj mi to u t rit: Eteoklu ja ne bihHoto vik otkrit otajnih stvari th! (Jokasta, III, 13301331)odkole imao Lajo kralj djecu jes,a nije hajao uredbu od nebes,ter mua materi Edipa porodi,prituan ki tjeri ivot zao i vodi (Jokasta, III, 13341337)Glasnici u djelu posreduju u nadnaravnim prizorima, primjerice u sukobu vojske, samoubojstvima, ubojstvima i scenama rtvovanja.Korikorskidijelovioznaavajupoveznicuizmeudramskeradnjeilikovatepripadaju monolokomu tpu diskurza. Kor se javlja ve u prvom inu, i to kao oblik izlazne pjesme u kojoj se govori o besmislenost rata te slinim temama. Korska se pjesma moe pojavit u dva oblika, kao izlazna i stajaa pjesma kora na zavretku inova te kao dijaloka korska pjesma usmjerena protagonistma Poliniku i Jokast. Ako se korska pjesma pojavljuje usred dramskoga ina, onda ona prepriava sve to se dotad dogodilo, a zavrna je korska pjesma ujedno i pokreta cijele tragedije, u Jokast je to pria o Edipu (Rafolt 2007: 148).UJokastnalazimoimitolokeelemente,elementeizantkeknjievnost.Takosusvetri spomenute fabule, zapravo, preuzete iz antke mitologije. One govore o jednoj tebanskoj obitelji, obitelji potomaka Laja. Sveprisutni je element u Jokast mitoloka pria o Edipu koja govori o uzrocima propast i prokletstvu Jokaste i njezinih sinova te o Antgoninoj sudbini i njezinu sukobu s Kreontom.Kao i u Hekubi, i u Jokast poseban problem u analizi predstavlja znaenje dramskoga prostora. U Jokast o mjestu radnje doznajemo u prologu, s tm da se na poetku Teba spominje kao mjesto u kojem su neko vladali pravedni i moni vladari, a poslije dobivamo potpuno suprotnu sliku Tebe kao mjesta koje je zbog sukoba Polinika i Eteokla u opasnost. Mjesto je radnje sasvim konkretno, to je realni i povijesni prostor grada. Sve ono to se odnosi na Tebu vrijedno je za likove u Jokast i predstavlja obiteljsko naslijee koje treba branit (Rafolt 2007: 152). 7. FRANO LUKAREVI BURINA I ATAMANTEFrano Lukarevi roen je u Dubrovniku 1541. godine. Bavio se trgovinom te je esto zapadao u dugove. Bio je i osuen na deset godina zatoenitva i samoe na otoku Sv. Andrija, ali je uspio pobjei u Napulj odakle je traio pomilovanje i doputenje da se vrat u Dubrovnik, to nije dobio. Umro je u Italiji 1598. godine razoaran Dubrovanima i njihovim sustavom (Franievi 1983: 565). Napisao je neto sthova, ali je najpoznatji po dramama Atamante i Vjerni Pastjer (prijevod poznate drame G. Guarinija Il pastor fdo). 40 Zagreb, 2009.AtamantejepreradadrameG.ZoppijakojagovorioostavljenojiuvrijeenojeniNefele. ZanimljivojedaseuovojtragedijimoeprepoznatnetoiLukarevievihautobiografskih elemenata jer se Lukarevi dugi niz godina viao s Nikom Sorkoevi kojom se nakon petnaest godina vjenao, ali je za to vrijeme ve imao i izvanbranu vezu i iz nje troje djece. Nika bi se mogla poistovjett s Nefeleom, po emu je Atamante u neku ruku Lukarevieva privatna predstava (Novak 2006: 26).I Lukarevieva je tragedija povezana s Tebom. Radnja govori o tebanskom kralju Atamanteu koji je iz grada protjerao svoju zakonitu enu Nefele s njihovo dvoje djece, ker Hele i sina Frisa te imao ljubavnicu Ino. Nefele se boji da bi Inina i Atamanteova djeca mogla naslijedit prijestolje, a narod se odluuje pobunit protv Atamantea zbog gladi i bijede koja je zavladala gradom. Glasnici donose vijest da Atamante moe spasit grad ako rtvuje svoju djecu. Hele se utopila u oluji, Ino je poludjela, a Atamante je u ludilu rastrgao svoju i Ininu djecu te se ubio u svettu.Tragedija se sastoji od pet inova s nejednakim brojem scena. Radnja zapoinje in medias res odnosno samim sreditem brane i obiteljske krize. Na poetku nema prologa, ve svojevrsne predradnje iz kojih se saznaje da su Nefelina i Atamanteova djeca u potpunost na majinoj strani i da Hele eli pobjei iz grada preodjevena u mukarca.Hele:Muke bih prinila haljine na sebe,i svud bih sljiedila kako sjen ja tebe,bratac bih drugi tvoj, ali sluga tvojaU strani svakojoj kazala da sam ja. (Atamante, I, 8184)Sredinja je tema tragedije obiteljska svaa, brani sukob. U pitanje dolazi povreda individualne ast jer je sluaj poligamije ili brane prevare ujedno i sukob koji moe ugrozit konsttutvne vrijednostgrada,tj.pravnogasustavaTebe.UtususesvauupleleiboiceJunonaiSrdba koje smatraju da je Atamante povrijedio boanske zakone i da je prekrio brani ugovor te da ga zbog toga treba kaznit najveom moguom kaznom. I tu se aktualizira sukob izmeu privatnoga i javnoga jer Atamante nije ugrozio samo sreu svoje obitelji nego i vrijednost na kojima se temelji Teba. Sukob se javlja i kada Atamante saznaje da treba rtvovat svoju djecu da bi spasio grad od gladi i bijede. Glavni je protagonist ove tragedije enski lik Nefele, iako tragedija nosi naslov prema njezinu muu Atamanteu.U tragediji se pojavljuju stalni likovi, primjerice lik glasnika. Njegova je funkcija u tragediji da prepriava dogaaje, scene koje se ne mogu uprizorit, prizore nasilja ili sredinji prozor rtvovanja. U funkciji glasnika mogu se nai razliit likovi poput redovnika (donosi vijest o pobuni naroda), ribara ili graana. Uloga kora odnosi se na dijalog s likovima koji su mu slini u dramaturkom smislu,imaulogunaratoraifunkcijudapodijelidramskitekstnasastavnedijeloveiliinove. Korske su pjesme u funkciji izricanja nekih openith stavova koji se katkad mogu oditat u Godina II, Broj 2 41renesansaidejnom i simbolikom sloju tragike radnje (Rafolt 2007: 160). Od ostalih likova zanimljive su ve spomenute boice Junona i Srdba, s tm da je Srdba puno osjeajnija od Junone. Ona se uasava Junonine odluke da se spali i unit grad Teba. U ovoj tragediji enski likovi, i to Junona i Srdba presuuju Atamanteu za ono to je uinio enskim protagonistma. Atamante u jednom dijelu i pokazuje da je svjestan onoga to je uinio.Atamante:Ne tajim, i to jes, pusto da sam jaenu, ku prvo es dala mi jes moja,i da sam pak drugu, u niem ne manju,Uzeo jur za drugu gizdavu kako nju. (Atamante, I, 341344)Ve poznat motv sna pojavljuje se i u ovoj tragediji, i to kod lika Ino koja govori kako joj je taj san nagovijesto nesreu. Motvom se sna, zapravo, izraavaju psihika stanja lika, on nastaje umatprotagonistateuvjetujesudbinujerseveinaonogatoseusnudogaa,dogaai kasnije u stvarnost.KomunikacijskestruktureuLukarevievojtragedijiistesukaouveinidramatogatpau knjievnoj kulturi ranog novovjekovlja. U njima posve prevladava, retoriki promatrano, strategija dramskog pathosa, poglavito lamentacijski diskurz protagonista i uzvien stl jadikovke, usklici, simulacija emotvne napetost (Rafolt 2007: 163). One se osobito istu u Nefelinim tualjkama u kojima se dozivaju bogovi, sjeanja na prola vremena, govori se o pravednost. Posebnost su ove tragedije prizori nasilja koji su nastali pod senekijanskim utjecajem jer ubojstva nastaju u stanju ludila, a svijest se o poinjenom zloinu vraa tek kasnije. Atamante na kraju poludi, vidi sjene i ne moe raspoznat okolinu.Atamante:Dva sunca kon sebe ja vidim, i drugaDva grada od Tebe, nova t e bit tuga. (Atamante, IV. 26872688)8. SABO GUETI BENDEVIEVI I DALIDASabo Guet rodio se u Dubrovniku 1531. godine i poznat je po djelima Dalida i Raklica. Raklica je prijevod Tassove Aminte, ime joj je dao Guet po, u to vrijeme estom, dubrovakom imenu za vilu ilipastricu. Guet u tom djelu dosta odstupa od Tassa tako da unosinove elemente te se postupno kree prema svomu vlasttomu zavretku (Franievi 1983: 545). Gueteva je Dalida nastala na temelju dvaju talijanskih predloaka, i to prema tragediji L. Grote Adriana i G. Cinthija Orbecche, koji ju je napisao ugledajui se na Seneku. Prva su etri ina Dalide nastala prema uzoru na Adrianu, a zadnji in prema Orbecchi (Novak 2006: 30).Sadrajjeradnjevrlojednostavan.Tuje,kaoiuostalimdosadspomenutmtragedijama, 42 Zagreb, 2009.glavni lik enska osoba. Fabula Dalide podsjea na ljubavnu priu izmeu Romea i Julije. Glavni jelikDalidakojajezaljubljenauOronteaskojimimadvojedjece,alisunjihovioeviAtrijoi Izmar neprijatelji. Roditelji su Dalidi izabrali mua, ali im ona priznaje da je zaljubljena u Orontea zbog ega Atrijo pobjesni i zaprijet joj maem. Njezina majka uspijeva smirit situaciju. Uitelj kaeDalididapopijeprahodkojegaekratkozaspatpaejutakvuOronteodnijetnasvoj dvor. Oronte misli da je Dalida mrtva pa i on popije taj prah, no nije mu nita. Savjetnik Morfade nagovara kralja da dopust da se Dalida i Oronte vjenaju, na to on pristane. Meutm, glasnik izvjetava da su Oronte i njihova djeca mrtva te da ih je ubio kralj Atrijo. Na to je Dalida dvama noevima ubila oca, kraljica se bacila niz zidine, a Dalida poinila samoubojstvo.Tragedija poinje in medias res odnosno u sredini nesretnoga, obiteljskoga sukoba kada umire Dalidin brat Flaminije. Tragedija nema prolog, ve se u predradnji, dijalogom izmeu starice i Dalide,objanjavakakosukoburadnjinijesamoobiteljskivejerijeiosukobuvojskekoja nastoji obranit svoju geopolitku prevlast. Tu se ponovno javlja sukob privatnoga i javnoga, sukob dravnih interesa i privatnoga stanja. Tragedija se sastoji od pet inova koji zavravaju otvoreno, pri emu stvaraju dramsku napetost i tako odgaaju tragini rasplet. Motv se neprepoznavanja u tragediji viekratno javlja te dovodi do traginoga zavretka. Tako se odmah na poetku Flaminije ne prepoznaje kao Dalidin brat pa strada u sukobu s Oronteom. Nadalje, svi su sretni kada kralj dopust da se Dalida i Oronte vjenaju pa se zaboravlja sukob njihovih obitelji. U oba je sluaja ishod neprepoznavanja tragian (Rafolt 2007: 170).Meu komunikacijskim strukturama Rafolt iste monologe u uvodnom dijelu, dijaloge izmeu Dalide i ostalih likova u prvom inu te kratke replike koje se brzo izmjenjuju i tako stvaraju dramsku napetost. Dijalozi su specifni po tome to svaki protagonist zastupa jedan stav i t su stavovi u poetku dosta opreni pa su na jednoj strani dravnike dunost, a na drugoj obiteljske.Dalida je tragina junakinja po tome to je zaljubljena u Orontea kojega njezin otac ne eli prihvatt. Uz to ima s Oronteom izvanbranu djecu, ime je prekrila obiajno pravo zajednice odnosno nije potvala vrijednost enske nevinost.Dalida:Hua je, starice, besjeda ostala,jaoh! dvoje djeice njime sam imala. (Dalida, I, 260261)Dalidajebilaprotvtogadajojroditeljiizaberumuajersmatradatomorauinitsama. Time se ponovo javlja sukob osobnoga i obiajnoga. U djelu su prisutni i brojni sporedni likovi u funkciji stvaranja malih zapleta, koji na kraju ostaju otvoreni. Meu takvim se likovima iste lik Serenide, Dalidine slukinja, koja pokuava zavest Orontea, ali ju on odbija pa ona izdaje kralju AtrijutajnuljubavDalideiOrontea.No,poslijesenegovoriotomekakojekraljreagiraona Serenidinu vijest te kakav je dalje bio odnos izmeu Dalide i Serenide.Tematski je svijet u tragediji izmeu mitolokoga i pseudopovijesnoga. U sreditu je radnje sukob dviju obitelji, uvjetovan politkim i drutvenim imbenicima. Zbog toga su svi likovi slojevito Godina II, Broj 2 43renesansakarakterizirani, a njihovi stavovi i postupci uvijek motvirani sudbinskim dogaajem.Prostor je dramske radnje stvarni ili povijesni prostor, a tragedijom dominiraju zatvoreni dvorski prostori s ponekim izlaskom na otvoreni prostor, primjerice grobnicu (Rafolt 2007: 175).9. DOMINKO ZLATARI I ELEKTRADominko Zlatari roen je u Dubrovniku 1558. godine, studirao je u Padovi, a radio kao rektor sveuilita. Njegova su djela prijevodi Tassova Aminta, pria iz Ovidijevih Metamorfoza, Ljubav i smrt Pirama i Tizbe, Ljubmir te Sofoklove Elektre. Njegove su sthove objavili njegovi sinovi u zbirci Pjesni razlike (Franievi 1983: 653).Zlatarieva Elektra znaajna je po tome to je rije o posljednjoj tragediji hrvatske renesansne knjievnost. Uz to je i jedina koja je tskana u vrijeme nastanka. Elektra je prijevod Sofoklove istoimene tragedije, i to prijevod s grkoga izvornika. Zlatari je tragediju posveto Jurju Zrinskomu. Tragediju je preveo dvostruko rimovanim dvanaestercima te osmercima u korskim dionicama, bezpodjelenainove.ElektraupotpunostslijediAristotelovanormatvnopoetkanaela, odnosno potuje Aristotelovo jedinstvo mjesta i vremena, cjelovitost dramske radnje, preciznu karakterizacija likova, tj. protagonista, uzvien stl, retoriku i dr.Fabula tragedije poinje monologom uitelja o tome kako je spasio Oresta nakon to mu je otac ubijen. Orestova majka ima ljubavnika Egista kojega on i njegova sestra Elektra optuuju za smrt oca Agamemnona. Orest laira svoju smrt, to e njegov kasniji povratak uinit velianstvenim. Na kraju Orest i Elektra ubiju majku i njezina ljubavnika.Dramska radnja poinje in medias res, tj. onda kada je Agamemnon ve mrtav, a Orest spaen. NapoetkusenalazipretpriaodnosnodijalogizmeuOrestaiuitelja.Dramskajeradnja jednostruka tako da uvjetuje i jedinstvo mjesta i vremena. Ne postoje ni prave granice meu inovima, ali postoje neke stalne specifnost kao to korska pjesma oznaava kraj ina, inovi se izmjenjuju jedino jer su uvjetovani promjenama u konfguraciji likova, s tme da je Elektra stalan lik u svim inovima (Rafolt 2007: 183).Odkomunikacijskihsestrukturaistuduljerepliketemonoloziimonologiziranidijalozi. Elektrina je pretpria tako iskaz u njezinim duljim tualjkama ili u korskim dionicama.U sreditu je Zlatarieve tragedije sukob unutar jedne obitelji, a u sreditu je drame problem povrede obiteljske ast.UdjelusuposebnoopisanilikoviOrestaiElektre.Elektrinjelikidealnilikrenesansnih tragedija i zbog toga to ona ne poznaje nain na koji bi se smirila i izvukla unutarnju snagu za kompromis(Novak2006:39).OnanagovarabratadaseosvetemajcitakodajeonaOrestu zapravo luda sestra-ljubavnica jer oni na kraju ubojstva, koje je ujedno njihov poraz, stoje kao krvnici, a oni koje su ubili postaju rtve. Nakon osvete u njoj ostaje samo gorina. Elektrina sestra Krisotema slijepo vjeruje majci i njezinim izjava o tome kako je umro njezin otac. To Elektru smeta te joj ona prigovara.44 Zagreb, 2009.Elektra:Velmi je stvar tuna, da oca zabiva,Materi posluna odvee ijem biva;Ter svjet ki dala si meni t sadVas od nje izlazi, od tebe ne nikad. (Elektra, 395398)Pojavljuje se motv sna kod Elektrine sestre Krisoteme koja je ula kako je njezina majka usnula san o tome kako e se vratt njezin mu Agamemnon te motv carskoga znamenja prema kojemu e Elektra prepoznat Oresta kad sa vrat kui odnosno po prstenu i biljegu koji mu je otac ostavio u nasljedstvo (Rafolt 2007: 185 186).Rafolt zakljuuje da su Zlatarievi protagonist slojevit, viedimenzionalni, otvoreni i dinamini likovi, individualni i neovisni u odnosu na nadreenu boansku svijest. To bi znailo da nisu ba transpsiholoki jer su njihovi postupci motvirani osvetom, a ne nekom boanskom odlukom pa izostaje postupak deus ex machina.Ulogakorskihpjesamaovdjeimanetodrugaijufunkcijuodoneudosadprikazanim tragedijama pa Rafolt uoava da se one mogu pojavljivat i u dijalokoj funkciji, tj. kao skupina enskih likova koje su zagovornice jednoga stava koji je s jedne strane kompozicijski suprotstavljen protagonistu kojemu se obraaju, a s druge je strane tomu protagonistu suprotstavljen znaenjski, ali i samostalno kao svojevrsna stajaa korska pjesma pri emu oznaava manje ili vee, slabije ili izraenije tekstualne prekide.10. ZAKLJUAKMoe se () pretpostavljat kako se u dubrovakoj dramskoj knjievnost druge polovine 16. stoljea mogu lako razaznat dva kljuna tpa tragike dramaturgije. S jedne strane to je senekijanski tp tragedije koji preuzima kostur, ali i teme iz klasino-antke tragedije, uglavnom uz talijansko posredovanje (Dri, Buni, Lukarevi i Guet). Na drugoj strani postoji klasino-aristotelovski tp koji nastoji u potpunost nasljedovat strogost aristotelovskih strukturnih i tematskih preskripcija ili uzuse aristotelovske dramaturgije (Zlatari) (Rafolt 2007: 191192).Hrvatskesurenesansnetragedijebileklasineieterine,aluzivneitajanstvene(Novak 2006: 12). Ono to se u njima novo pojavilo bile su sveana retorika te osloboen, kontroverzan sth s mnogim opkoraenjima. A najvea zanimljivost za gledatelje, itatelje bili su novi likovi, odnosno prie o kraljevima koji su postali zarobljenici, koji su propadali, tugovali, osveivali se i kojima su pred publikom muili duu i tjelo (Novak 2006: 12).SlijedeipostavkeL.Rafoltainjegovsustavnipregleddubrovakihtragedijateproitavi tragedije, koje su tematski dosta sline pa tako obrauju temu propadanja obitelji te sukob kralja s narodom, s javnim ivotom, mogla bih rei da mi je svaka otvorila navedene teme na drugaiji nain. Moda bih istaknula tragediju Dalida koja mi se posebno svidjela zbog ljubavne tematke koja uvelike podsjea na Shakespearovo djelo Romeo i Julija. Lukarevieva tragedija Atamante takoer je ostavila jai dojam na mene jer obrauje tematku usporedivu sa suvremenom stvarnost. Godina II, Broj 2 45renesansaLITERATURABatui, N. 1978. 1. Povijest hrvatskoga kazalita. kolska knjiga. Zagreb.ale, F. 1987. Marin Dri.2.Izdanja Centra za kulturnu djelatnost. Zagreb.Franievi, M. 1983.3.Povijest hrvatske renesansne knjievnost. kolska knjiga. Zagreb.Kombol, M. 1961.4.Povijest hrvatske knjievnost do narodnog preporoda. Matca hrvatska. Zagreb.Novak, S. Prosperov. 1984.5.Planeta Dri. Izdanja Centra za kulturnu djelatnost. Zagreb.Novak, S. Prosperov. 2006.6.Tragedije XVI. stoljea. Matca hrvatska. Zagreb.Rafolt, L. 2007. 7. Melpomenine maske. Disput. Zagreb.Solar, M. 2006. 8. Rjenik knjievnoga nazivlja. Golden marketng. Zagreb.Solar, M. 2005. 9. Teorija knjievnost. kolska knjiga. Zagreb. Stojanovi, Z. 1984. 10. Teorija tragedije. Nolit. Beograd.46 Zagreb, 2009.Godina II, Broj 2 47renesansaPROTUTURSKA LIRIKA MARKAMARULIA MOLITVA SUPROTIVA TURKOM*Autor | Goran Gali1. Kada su 11. rujna 2001. srueni Twin Towersi, a Amerika baena u oaj, svijet je ponovno osjeto razornu mo zla koje se okomilo na ljudsku vrstu, stvarajui prizore kakve ne nalazimo ni u Danteovu Paklu. Centar je demokracije, kojom se danas svi ponosimo i zbog koje osjeamo sigurnost, u trenu postao bespomoan usprkos modernoj tehnologiji i svim blagodatma vremena u kojem ivimo. Prijestolnica je demokracije tako postala meta i taj je dan bila poput nekoga grada koji su upravo pokorili Turci, pet stoljea prije, prepun palei, ruevina i smrt.Osmanlije vie ne napadaju, a Turska je danas zemlja na pragu Europske unije pa je razdoblje otprije pet stotna godinaza modernoga ovjeka davna prolost u kojojne trai poveznice sa suvremenou.Modernaipostmodernaumjetnost,usvimsvojimvidovima,danasseesto shvaakaopojavakojanadvisujeitavuumjetnikupovijestikojajedovoljnasamasebi. Ona se, kao takva, ponekad uzima kao jedini kanon i po slinost se s njom valoriziraju ostale tradicijske umjetnike pojave. Promatrajui ove paradokse pitamo se je li ovjeanstvo uistnu takonaivnopaneshvaadasepovijestdoistaponavlja,daizmeuislama1kojijenapadao maem i onoga koji danas napada zrakoplovima, autobombama i projektlima ne treba trait razliku, da izmeu La Corbusierove postmoderne crkve Notre Dame i peine iz paleolita2 nema tolike antonimije, iako ih dijeli esnaest tsuljea, da su prozrane rime i pjesnike konstrukcije kojeveliajuhedonizam,inaeobiljejamodernepoezije,stvaraneiustaromRimu,samo pod drugim nazivom. injenica jest da je ovjek naivan, ali da ipak shvaa ciklinost vremena i povijesni kurikul koji tjekom jednoga ivota nekoliko puta pokae svoje lice i nalije. Unato * Seminarski rad na preddiplomskom Studiju kroatologije napisan u Zagrebu 2008. godine. Rad je doraen za objavlji-vanje. 1U ovom kontekstu ne podrazumijevamo pravo znaenje islama koje se odnosi na religiju, ve na njegovu iskrivljenu sliku koju predstavljaju ekstremist, bilo Turci akindije bilo bombai samoubojice.2Spomenuta La Corbusierova graevina arhitektonski i vizualno podsjea na paleolitsku peinu.48 Zagreb, 2009.tomu ljudi stalno ponavljaju svoje pogreke, upravo zato jer su ljudi.U tom e se smjeru, poteklom iz povezivanja Marulievih poruka s 21. stoljeem, kretat i temaovogaradapaemorazmotritprotuturskulirikusplitskogahumanistaMarkaMarulia oca hrvatske knjievnost, stvaranu na narodnom (hrvatskom) jeziku. U radu emo ukazat na njezinu ulogu u Marulievu opusu uzimajui u obzir, ponajprije, lingvistke i poetoloke kriterije kao polazite za interpretaciju i valorizaciju njegovih sthova. Analizom pjesme Molitva suprotva Turkom upozorit emo na vanost Marulieva knjievnoga stvaralatva na narodnom jeziku te na didaktku, knjievnu i estetsku vrijednost Marulievih pjesama na hrvatskom jeziku.2. SplianinMarkoMarulijedanjeodnajznaajnijihvelikanahrvatskeknjievne povijest.Svestranihumanist,knjievnikipravnik,Marulijesvojimlatnskim djelima stekao veliku popularnost i ravnopravno partcipirao u knjievnom krugu renesansne Europe. Europsku je slavu stekao djelima De insttutone bene vivendi per exempla sancotrum3,prvimhrvatskimbestsellerom,idjelomEvangelistarium4,auspisuPsichiologia deratoneanimaehumanae5prviseputupovijestkoristrijepsihologijapaseMarulido danas smatra njezinim tvorcem. Iako poznat ponajprije po svojim latnskim djelima, Maruli je dao velik doprinos hrvatskoj knjievnost piui na narodnom (hrvatskom) jeziku. Legendarnim epovima Judita i Suzana Maruli je stekao veliku popularnost u hrvatskom itateljskom krugu i zaradio ttulu oca hrvatske knjievnost te znatno utjecao na razvoj hrvatskoga knjievnoga jezika. Maruli je osim Judite i Suzane napisao i velik broj pjesama koje su bez opravdanoga razloga estoostajaleusjeninjegovihdvajukapitalnihdjela,apovjesniariknjievnostsvrstavalisu ihpodnazivPisnirazlike.Tosuponajprijereligiozno-didaktkepjesmeupuenehrvatskomu itateljuodkojihsunamposebnozanimljiveMolitvasuprotvaTurkomiTuenjegrada Hjerozolima.MarulievePisnirazlikeobiljeenesusvojevrsnomintergenerinouzbogega je onemoguena njihova jednoznana vrstovna klasifkacija, ali ih moemo svrstat pod genus lirsko, i to u6 liriku apela u koju se ubraja najvei broj pjesama, liriku prikazivanja u koju se ubraja naratvna lirika koja stvarnost prikazuje dinamino u subjektvnom i simbolikom smislu te liriku dijaloga.Isprepletanjelirskihtpovaneisthoblika,genolokihvarijantnijeobiljejesamo Marulieve lirike ve je esto i u povijest ranonovovjekovne europske lirike7. To nam govori da je Maruli bio upoznat s knjievnim trendovima renesansne Europe te da je norme i pravila koja su se formirala u novovjekovnoj lirici primjenjivao i na svoje sthove.StvarajuidjelaMaruliseoslanjaonahrvatskusrednjovjekovnuknjievnost(zainjavce) tenalatnskeuzore,ponajprijenaBiblijuteantkeepove(Metamorfoze,Eneidu).Piui iskljuivosthomikoristeisadraje,temeimotvehrvatskesrednjovjekovneproze,Maruli 3Hrvatski je naslov Upute za estt ivot po primjerima svetaca ili Insttucija.4Hrvatski je naslov Evanelistar.5Hrvatski je naslov Psihologija o naravi ljudske due.6Usp. Falievac, D.: Vrstovni sastav Marulieve hrvatske lirike, u: Colloquia Maruliana X, Zagreb, 2001, str. 333.7Usp. Falievac, D.: Vrstovni sastav Marulieve hrvatske lirike, u: Colloquia Maruliana X, Zagreb, 2001, str. 332 334.Godina II, Broj 2 49renesansaje modernizirao i estetzirao iskaz u smjeru humanistkih poetkih normi. Dodajui domaoj, nacionalnoj tradiciji ne samo sadrajne i retorike nego i generike inovacije, Maruli svjedoi da je svoja hrvatska manja djela namjerno opskrbljivao dodatnim estetkim motvacijama.83. SvojompojavomTurcinisuutjecalisamonadrutveno-politkiivotEurope, veinaknjievnostvaralatvoStarogakontnenta,posebicenapodruja kojasubilaneposrednimmetamaturskihnajezda.Sveknjievnevrstekoje podrazumijevamo pod nazivom Antturcica imale su zajedniki ton, apel za jedinstvo kranskog svijeta u borbi protv Turaka.9 Molitva suprotva Turkom Marka Marulia u nizu takvih glasova zauzima sredinje, rodonaelno mjesto. Uzore za to djelo Maruli je pronaao na humanistki uenoj strani starih poet te u zainjavakim, pukim glagoljakim pjesmama. S humanistke mujestraneuzorElegiadeSibenicensisagrivastatoneJurjaigoriaobjavljenauVeneciji uknjiziElegiarumetcarminumlibritres10,gdjeMarulipronalazicijeluserijuslikaturskoga pustoenja, na koje se mogao oslonit piui svoje djelo. S druge, zainjavake strane, Maruli je zasigurno poznavao pjesmu Spasi, Marije, tvojih, vernih koja je prepisana u Tkonski zbornik s nekoga ranijega predloka i koja je svojevrsna pramolitva suprotva Turkom.11 Znaajna je i podudarnost pojedinih mjesta Marulieve Molitve i zapisa popa Martnca iz Grobnika u kojem opisujeporaznaKrbavskompolju1493.PotonjejedjeloznaajnoizadatacijuMolitvekoju svrstavamo izmeu Krbavske bitke i Judite. Prema mnogim je autorima Molitva suprotva Turkom priprema za pisanje Judite, ali jednako takovrijednopjesnikodjelo.12Poobiajusvojegavremenaprethodnosastavivioporuku, Maruli je Molitvu, kao svoj zavjetni dar, ponio u Rim, mislei i ciljajui na brojne naijence koje e ondje zatei, ali i na papu Aleksandra VI. i vatkanske krugove zbog kojih je pjesmu i opremio ifriranom porukom kako bi djelovao na papinu tatnu i na kler koji je fnancirao renesansne umjetnikedoksesdrugestraneJadrananarodboriozagoliivot.Ispisaojujekaoakrosth SOLUS DEUS POTEST NOS LIBERARE DE TRIBULATIONE INIMICORUM NOSTRORUM TURCORUM SUAPOTENTIAINFINITA.13NapitanjezatoseMarulikoristodvojezinouodgovorjene samo jasan nego i logian. Naime, Molitva suprotva Turkom namijenjena je hrvatskomu narodu koji je, kao i Maruli, strepio od nadiranja i nasilnih upada turskih eta. Latnski akrosth upuen je onima koji vjeruju i govore u ime Boga, a slue se latnskim i od kojih se oekuje pomo kao djelokranskogamilosrateje,stoga,inalatntni.MolitvasuprotvaTurkomnastalajeiz togaakrostha,onjenjezinatvorbenaos,stupokokojegaseokupljaovamolitva,temeljkoji simbolizira papu oko kojega bi se morala okupit kranska Europa u borbi protv Turaka.Marulieva Molitva konstruira se u tri sloja (poboni, rodoljubni, osobni) u sintezi vjerovanja 8Usp. Falievac, D.: Vrstovni sastav Marulieve hrvatske lirike, u: Colloquia Maruliana X, Zagreb, 2001, str. 333.9Usp. Paljetak, L.: Molitva suprotva Turkom u kontekstu protuturskog otpora u Europi Marulieva vremena i poslije njega, u: Colloquia Maruliana XI, Zagreb, 2002, str. 334.10Elegija o pustoenju ibenskog polja, u: Tri knjige elegija i pjesama.11Usp. Paljetak, L., nav. dj., str. 336.12Usp. Paljetak, L., nav. dj., str. 338.13Na hrvatskom: Sam Bog nas moe spasit od nevolje neprijatelja naih, Turaka, svojom moi bezgraninom.50 Zagreb, 2009.usvevinjuintervencijukaojedinoizmoljenoutoiteuprorokisudbonosnimtrenutcima. Marulievisthovinisulitanijskinizovi,negorazvijenapjesnikakompozicijaizkojesenazire vrsta autorska crta.14MarulievaMolitvapoinjeinvokacijom,obraanjemBogu.Slijededetaljniopisiturskih zlodjela,strahakojioniizazivajuteupozorenjaonimakojiseprotvnjihbore.PotomMaruli zaziva Boga da otpust nae grijehe, da ne pogubi ostatak krana zato jer jesmo Evina grena djeca, ali Boja smo stvorenja i Bog je na spasitelj i otkupitelj. Maruli moli za Boju pomo kao jedinosredstvoobraneobrazlauitoinjenicomdaijainarodinisuuspjeliumaknuttakvoj borbi i bez nje mogli pobijedit. Moli da se Bog smili svomu puku kao to je to inio i prije u raznim okolnostma, navodei primjere od lokalnih (patareni) do klasinih biblijskih. L. Paljetak u pjesmi osim molitvenih zaziva i pronji uoava moguu podjelu na nekoliko sekcija. Najbrojnija se sekcija odnosi na nabrajanje turskih zloina. Sljedea sekcija govori o brojanoj turskoj nadmoi u skladu sasrednjovjekovno-renesansnimshvaanjemislamakojivienijepodreeneuropskojsnazi. Zatmseopisujuuzrocitoga,kojisunastaliponajprijezbogBojesrdbeprobueneljudskim grijesima. Maruli jedini spas vidi u molitvi koja e donijet mir i blagostanje.15MolitvasuprotvaTurkomstrukturompodsjeanabiblijskiprozbenipsalamilitubalicu anrkojiseuoblikumolitveunarodnojnevoljiupuivaoJahvi,apjevaseudobarata,gladi islino.Opisiaktualnihproblemaprijeteesuvremenost,patetantontebiblijskegovorne procedure i postupak estetzacije aktualnoga politkoga sadraja obiljeje su takvih pjesama, meu njima i Marulieve molitve.164. Latnska djela Marka Marulia, zahvaljujui kojima se njegov glas pronio itavom EuropomiHrvatskuukljuiourenesanseknjievnetokove,svjedoeonjegovoj humanistkoj naobrazbi i pjesnikoj veliini. Molitvom suprotva Turkom, pjesmom TuenjegradaHjerozolimai,napose,JuditomMaruliseboriprotvTurakasvojimjedinim orujem pjesmom. Iz nae se perspektve (dijelom i zbog arhainoga jezika) Marulieva djela ponekadinezastarjelima,alijevanoshvatt,kakosmouuvodupokazali,dasepovijest ponavlja. U skladu s tm nuno je prouavat i starija djela jer se svakom novom interpretacijom pronalaze novi zakljuci i gledita. Marulieve su pjesme viestruko znaajne, izmeu ostaloga, imajuiflolokuteinupaupravonjegovisthoviomoguujujezikoslovcimapraenjerazvoja hrvatskoga jezika i dijalekata u starijim razdobljima hrvatske knjievnost. Marko Maruli ostvario jetematski,stlski,anrovskibogatateestetskiizuzetnovrijednadjelanaijemjeprimjeru pokazao da je krajem 15. i poetkom 16. stoljea hrvatski jezik bio sposoban oblikovat teme i knjievnepostupkeistovjetneonimakojisuseostvarivaliutadavodeojeuropskojknjievnoj kulturisusjedneItalije.Eruditiklasinoobrazovan,latnistuzistodobnosvjesnoopredjeljenje za hrvatski jezini idiom, Maruli je svojim knjievnim djelom ostvario one poetoloke i estetske dosege koji ga po svim kriterijima obiljeavaju kao klasika hrvatske knjievnost.14Usp. Paljetak, L., nav. dj., str. 334.15Usp. Paljetak, L., nav. dj., str. 343 344.16Usp. Falievac, D., nav. dj., str. 332 334.Godina II, Broj 2 51renesansa52 Zagreb, 2009.ZORANIEV PRILOG NAOJRENESANSNOJ HORTIKULTURI*Autor | Ivana MarieviJedinosauvanoknjievnodjeloPetraZorania,njegovpastrskiiprvihrvatski romanPlanine,dovren1536.godine,niknuojeizdvijutradicija,srednjovjekovnei renesansne.1Renesansna je knjievnost oivjela antku tradiciju i njezinu izrazitu humanistku orijentaciju, zanimanjezaovjekaiovozemaljskiivot,patakoizaljepotuprirodekaomjestauivanja, locus amoenus.2 U renesansi su oblikovani i anrovi bukolike poezije, koju karakterizira opis prirode s naglaenom enjom za mirnim ivotom u skladu s njom, pastorale ili pastrske igre te pastrski roman koji opisuje ljubavne zgode pastra u idilinoj prirodi. Nai renesansni pisci estopreuzimajuantkeknjikeopiseprirodeteopiseizdjelatalijanskihpredrenesansnih irenesansnihpisaca.TakosuiuPlaninamaknjievnipovjesniariotkrilirazliitepotcajeiz antke, rimske i talijanske renesansne tradicije. Kao uzor Planinama najee se navodi Arcadia Jaccopa Sannazzara koji je zasluan za obnavljanje pastoralne poezije nakon njezina zamiranja u srednjem vijeku. Prireivai Planina3 navode da Zoraniev opis Perivoja od slave podsjea na perivoj oko Marsilijina groba u Arcadiji te otkrivaju kako se poklapaju i neki detalji, primjerice slikepojedinihivotnja,brodasrairenimjedrima,cvijeaipojedinihptca.UZoranievuje djelusnanaprisutnostiDanteoveBoanstvenekomedije,njegovaopisaraja,alisuvanii antki potcaji Planinama, i to Ovidijeve Metamorfoze i Vergilijeve Bukolike.Opisiidealnogakrajolikaizanimanjezaladanjskuarhitekturuihortkulturujavljajuseiu djelimadubrovakihknjievnika,primjericeNikoleNaljekovia,IvanaGueta,NikeVitova Gueta,DinkaRanjineidrugih.Tijekom15.i16.st.mnogisuodnjihgradililjetnikovces perivojima za koje su nabavljali rijetke i egzotne biljke, a podizali su ih po prigradskim predjelima * Seminarski rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu nastao u sklopu kolegija akavska knjievnojezina batna, mentorica doc. dr. sc. Sanja Vuli. Rad je doraen za objavljivanje. 1Zorani je uz Planine napisao jo dva pjesnika djela koja spominje u romanu Ljubavni lov i Vilenica. Potonja se djela nisu sauvala.2Curtus (1998) govori o idealnom krajoliku u knjievnom stvaralatvu te iste kako je glavni motv svakoga opisivanja prirode od antke pa sve do 16. st. locus amoenus (mjesto uivanja). Opisuje ga kao lijep, hladovit isjeak prirode koji ine stablo ili vie njih, livada s izvorom ili potokom te cvijee i ptji pjev. I knjievnici hrvatske renesansne knjievnost preuzimaju taj konvencionalni opis prirode. 3U: Zorani, P. 1988. Planine, izvornik i prijevod. Grafki zavod Hrvatske. Zagreb.Godina II, Broj 2 53renesansaDubrovnika:Ploama,Pilama,Gruu,RijeciDubrovakoj.4Njihovujenastankupogodovao kulturno-gospodarskiusponsamostalneDubrovakeRepubliketeseunjimaoitujeutjecaj novih renesansnih shvaanja na Dubrovane koji su cijenili ladanjski ivot u kojem su, zahvaljujui mirnomurazvojuRepublike,moglidoistaiuivat.Stvaranikaoidealiziraniprostoriprirode, vrtoviiperivojisluilisuodmoru,zabaviidokolicipruajuiodmorodbunogatrgovakoga grada. Jednako je tako intmnost ograenih perivoja omoguavala slobodu druenja i stvaranja. CvitoFiskovi5upozoravanabogatugrauorenesansnojhortkulturiuDalmacijiu Zoranievim Planinama. U dvadesetom poglavlju toga romana Zorani opisuje Perivoj od slave ukojismjetavileLatnku,Grkinju,KaldejkuiHrvatcu.PetogadanasvogaputovanjaZorani usne i u snu6 ugleda kraj potoka neobino lijep perivoj i na vrh alit na konac vrha doad jedan perivoj tolike lipote i uzvrenja vidih, da pomislih, i jinako bit ne mogae, neg da to zemaljski raj bie (Zorani 1988: 222).Fiskovi (1969) tvrdi da taj perivoj nije plod samo Zoranieve mate ve stvarni renesansno oblikovanperivojkojemujemogaoposluitstvarnivrt7kojisunjegovalenaeprimorske, bogatje plemike obitelji, a mogao ga je posjedovat i sam Zorani. Zorani svoje vile smjeta u pravilni, umjetno oblikovani renesansni perivoj to, prema Fiskoviu (1969), pokazuje da je takvu tvorevinupoznavaoodnosnodanijebilanepoznatanjegovupodvelebitskomu,zadarskomu kraju i sjevernoj Dalmaciji u kojoj se odigravaju Planine.Zorani opisuje perivoj kraj potoka, a renesansni su se perivoji obino i smjetali uz rijeke i potoke. Perivoj od slave okruen je zelenim imirom u obliku zida, a zimzeleni se imir jo poantkomobiajuoblikovaorezanjem.Uperivojseulazilokrozetveravrata,tj.imaoje pravilanetverouglasttlocrt.Uzasvakasusevratanalazilaetriimirovadrvetauobliku stupova preko kojih su od jednoga do drugoga oblikovani lukovi poput atora nad ulazom. Kraj perivoja tada najdoh se ki vas okolo u priliku od zida zelenim busom okruen bie; etvera vrata na etri strane jimae, okol kih klonde etri od busa hitro pristrigane na kih uzgor od jedne na drugu luk prostrt kako ator nad ulazom injahu (Zorani 1988: 222). Fiskovi (1969) tvrdi da je Zorani ulaze u svoj perivoj zamislio prema stvarnim uzorima 16. st. kada je bilo uobiajeno arhitektonsko oblikovanje biljaka rezanjem. OsimarhitektonskipravilnorezanogaimiraZoranispominjeirumarinoblikovanu razliite likove: pehare, lae, lavove, zmaje itd. Unutar zida od imira odnosno u unutranjost ovoga perivoja Zorani opisuje drvee neizmjerne visine i ljepote, u sedam redova. Prvi red ine 4ii (1991) procjenjuje da je od 15. do 18. st. na dubrovakom podruju podignuto vie od dvije stotne takvih vrto-va. Takoer iste da je na dubrovakom podruju oblikovan osobit tp renesansnoga vrta prepoznatljive ikonografje, dubrovaki renesansni vrt.5Fiskovi,C.1969.Zoranievprilognaojrenesansnojhortkulturi.Zadarskarevija(PosveenoknjievnikuPetru Zoraniu u povodu 400-godinjice prvog izdanja njegova djela Planine, prvog romana hrvatske knjievnost), 18 (5): 375383. 6Perivoj od slave je, dakle, Zoranieva vizija u snu to otvara pitanje stvarnosnost opisa ovoga perivoja. Meutm, u daljnjem e se tekstu pokazat kako Fiskovi upuuje na stvarne uzore ovoga opisa koji, po njegovu miljenju, nije samo plod pjesnike mate. 7OrenesansnimperivojimakojisumogliposluitkaouzorZoranievuopisuPerivojaodslaveu:Fiskovi,C.1966. Kultura dubrovakog ladanja: Sorkoeviev ljetnikovac na Lapadu. Historijski insttut JAZU. Split; Fiskovi, C. 1970. Du-brovaki ljetnikovci i knjievnost. Republika 4: 169 181.54 Zagreb, 2009.zeleni lovori s bijelim cvatom, drugi mre8 s bijelim cvatom, trei plavolisne masline, etvrt je red od cedara s cvijeem i voem svake vrste, pet je red od palmi sa slatkim voem, est su red empresi, a sedmi jele. Navedeno drvee obavija brljan. Fiskovi (1969) iste da su stabla i grmlje koje Zorani spominje u svom perivoju bili poznat naoj renesansnoj hortkulturi te da je umjetnost rezanja grmlja u razne oblike njegovana i u renesansnoj Dalmaciji, ali da ju Zorani prvi spominje te da je njegov kratki opis perivoja znaajan za povijest nae hortkulture. UzstablaigrmljeuZoranievuseperivojunalazeiraznemiomirisnebiljkeicvjetovi: spomenutrumarinurazliitmoblicima,mirisnemauraneuoblikukuglinamjedenim icama, umilne ljubiice gotovo po cijelom perivoju, rumene i bijele rue, bijeli, rumeni, plavi, ut i drugi cvjetovi te aroliko cvijee razasuto po cijelom perivoju. Nabrajanje stabala i bilja, zakljuujeFiskovi(1969),pokazujedaseZorani,iakojeivioukrevitomiogoljelomkraju, razumio u hortkulturu te poznavao renesansne perivoje. UsredPerivojaodslavenalaziseraskonaesma9,aesmesusejousrednjemvijeku postavljalesredetverouglasthperivoja,aosobitosuesteurenesansnimperivojima.Te suesmekrozplitkerazgranaterovovevodomnatapalecijelupovrinuvrta.Zoranieva esmapodsjeanarenesansnetalijanskevrtneesme.Navrhuseteesmenalazipeharod svijetloutogadragogakamena,aispodiokopeharanalazisevelikaokruglakamenicaod zelenoga dragoga kamena koju podrava sedam djevojakih kipova od istoga zlata iz ijih grudi izlazi voda inei potoie i tako zalijevajui itav perivoj. Iako Fiskovi (1969) tu raskonu esmu odtopazaismaragdasazlatnimdjevojakimkipovimapripisujeZoranievojmat,smatra dajepotcajzaopisesmeZoranimogaonaiustarijojknjievnost,naslikamailiunekoj dalmatnskoj renesansnoj esmi.Fiskovi (1969) govori i o Zoranievu doprinosu gradskoj hortkulturi. U 11. poglavlju Planina Zorani donosi podatak o uzgoju cvijea i ukrasnoga bilja u dvoritma i na prozorima gradskih palaa i kua, to takoer nije plod samo njegove pjesnike mate. U ovom poglavlju objanjava postanaknazivabosiljkaimurtelekrozpripovijestpastraValjkaomladiuAseluidjevojci MarceliizNinainjihovojljubavikojuprekidaAselovasmrt.Njegausmrtgromibogovigaiz milostpretvoreubiljkukojueposlijenazvatbosiljak.Marcelauberebosiljakiusadigau posudu na prozoru, a kad joj se Asel obrat, i sama se od tuge pretvori u biljku koja e se nazvat murtela. Zato su djevojke sadile bosiljak i murtelu u posude na prozorima. I cia uzroka toga basel i murtela na prozorih u plemenith sudih usajena po mladih plemenith deklicah estto gojese(Zorani1988:120).UpriiZoranispominjeininskiperivojizmeukuaMarcelei Asela iji su prozori gledali u taj perivoj. Zorani je, poput mnogih drugih renesansnih pisaca, zaljubljen u svoj zaviaj i njegov krajolik pa je u svom pastrskom romanu opisaoljepotuprirode rodnoga kraja koja osobito dolazido izraaja u opisu Perivoja od slave. Iako u Zoranievu opisu prirode nalazimo antke i renesansne uzore,Zoranije,ueljidaopieidealankrajolik,opisperivojaobogatodetaljimaizmate. Jednako je tako u opis unio, zasigurno, i viene, stvarne sadraje. Poznato je da su mnogi nai 8 Mirte.9Renesansna je kultura njegovala kult vode te se ona javlja kao sastavnica idealnoga krajolika. Godina II, Broj 2 55renesansaerudit i knjievnici 15. i 16. st. njegovali perivoje, a mogao ga je posjedovat i sam Zorani pa je tako potcaje za opis svoga perivoja, uz knjike opise preuzete iz antke i one iz djela renesansnih pisaca, vjerojatno dobio od nekoga stvarnoga renesansno oblikovanoga perivoja. To potvruje etverouglastoblikperivoja,smjetajuzpotok,ulazioblikovanirezanjemgrmljaurazliite oblike,biljniinventarteesma.Svejetobilouobiajenounaimrenesansnimperivojima. Tako je Zorani svojim opisom perivoja, koji nije samo plod njegove mate ili puki odjek tuih opisa, dao vaan prilog naoj renesansnoj hortkulturi i tme pokazao kako se u djelima starih hrvatskihpisacanalazevrijednipodacikojimogupomoipriupotpunjavanjupovijesneslike nae kulturne batne.56 Zagreb, 2009.LITERATURACurtus, R. E. 1998.1.Europska knjievnost i latnsko srednjovjekovlje. Naprijed. Zagreb. 201 220.Fiskovi, C. 1969. Zoraniev prilog naoj renesansnoj hortkulturi. 2. Zadarska revija (Posveeno knjievniku Petru Zoraniu u povodu 400-godinjice prvog izdanja njegova djela Planine, prvog romana hrvatske knjievnost) 18 (5) : 375383. ii,B.1991.3.Dubrovakirenesansnivrt,nastajanjeioblikovnaobiljeja.Hrvatska akademija znanost i umjetnost. Zagreb.Zorani,P.1988.4.Planine,izvornikiprijevod.GrafkizavodHrvatske.Zagreb.116121, 222229.Godina II, Broj 2 57renesansa58 Zagreb, 2009.ETNOLOKE I MITOLOKE KOMPONENTE U ZORANIEVIM PLANINAMA*Autor |Akvila PetrasU Planinama, pastrskom romanu Petra Zorania, nalazimo obilje mitolokih i etnolokih komponenata.ZaPlaninebismomoglireidasunosilacnarodnogafolkolora. Iako se Zorani u djelu oslanjao na Sannazarovu Arkadiju, Dantea, Bibliju, domau srednjovjekovnu tradiciju, vjerujem da upravo narodni hrvatski mitoloki i etnoloki imbenici daju ovomu djelu posebnu autonomnost i neusporedivost s drugim djelima.Zanimljivostkojusamprimijetlaveusamojpievojbiografjivezanajeuzetnoloku komponentu. Kada je Zoranieva majka trebala donijet na svijet maloga Petra, njezin ju je mu, Ivan Zorani, otpremio njezinoj majci u Zadar. Naime, kau da je Nin bio movarnoga tla i nezdrav te da mu je prijetla opasnost od Turaka. Upravo u narodnim predajama i usmenoj knjievnost moemo pronai komponentu vjerovanja kako pojedine pojave mogu kodit roenju djeteta. Turske su neprilike jo opravdane, ali kako bi movarno tlo moglo utjecat na djetetovo roenje ili mu kodit? Pronalazim paralelu u neto recentnijim praznovjerjima kada su ene vjerovale da mijenjanje zavjesa zimi na prozoru moe izazvat bolest ili ak smrt novoroeneta.U daljnjem se razmatranju, uzmemo li u obzir okvir u koji Zorani smjeta svoju priu, moramo vratt na pridjev arkadijski, tj. na usporedbu sa Sannazarovom Arkadijom. Naime, poznavajui iri kontekst i uzimajui u obzir da je Arkadija1 ve u ono vrijeme bila sinonim za neto romantno, netaknuto, nepristupano, pa bismo moda mogli razmislit o tome koliko Zorani preuzima od Sannazara. Ne zaboravimo da je Arkadija grki pastrski predio koji upravo tom svojom nestvarnou implicira ono mitoloko. Sama pomisao na Grku redovito izaziva asocijaciju na grku mitologiju. Rekla bih da se Planine sa Sannazarovom priom dotu u drugim elementma, veinom onim * Ovaj je rad nastao 2008. godine kao seminarski rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima SveuilitauZagrebuusklopukolegijaakavskaknjievnojezinabatna,mentoricadoc.dr.sc.SanjaVuli.Radje doraen za objavljivanje. Autorica se koristla esejistkim pristupom temi.1Arkadija(gr.A)brdovitaoblastusredinjemPeloponezu,nepristupana,jezinoikulturnokonzervatvna; utoite pregrkih starinaca i najstarijih grkih doseljenika pred najezdama grkih plemena sa sjevera. U prapovijest se stanovnitvo Arkadije uglavnom bavilo stoarstvom. U europskoj se literaturi Arkadija javlja kao imaginarni pejza pastrske knievnost, idealna zemlja poezije i muzike (Rjenik knjievnih termina). Godina II, Broj 2 59renesansasadrajnim. Pastr Colinco iz Sannazarove Arkadije eli se oslobodit uzaludne ljubavne patnje ba kao i pastr Zoran koji kree u planine da bi se rijeio ljubavne pottenost. 1. MITOLOKI ASPEKTIZorani preko udaljenih tema, kao to su mitoloke, progovara o bliskim problemima. Poznato je da su Planine napuene razliitm vilama pa se moramo na njih osvrnut. Jo je Ivan Kukuljevi Sakcinski u 19. st., tonije 1846. godine, objavio prvi cjelovit tekst o vilama. Kukuljevi dijeli vile na zrane, zemne i vodene. Zrane su vile uvijek dobre, vodene uvijek zle, a zemne mogu bit i dobre i loe. Zemne se jo dijele na poljske i gorske, a upravo tu kategoriju vila pronalazimo u Zoranievim Planinama. Gorske su vile opisane kao stanovnice spilja ili jama, nalazimo ih i u Zorania u nekoliko situacija. Zoranieve vile imaju dobrih osobina. Upravo hrvatska mitologija iste da su vile sklone ovjeku ako ih ne povrijedi. One surauju samo s odabranim pojedincima, a Zoran je jedan od njih. Spomenuli smo da pastr Zoran odlazi u planine beteg ljubavni uliit. Vile su poznate po praksi lijeenja i poznavanja tajnih svojstava biljaka pa tako pri kraju ove prie Zoran susree vilu Dinaru koja ga lijei travama. Te rii polako Dinara izgovori, usta se i ne vele dalee odaadi, razlikabiljaikorenjaudneriigovoreinabra;ipakskupasamnomupeinuulizeimnoge krabice u kih razlik prah bie i korenje na sinci osuena i mrtvih kost i sala od ivih mnogih i razlika tuka i dlak od repov i pak iz staklenic udnih vod i sokov i sve te stvari u jedan sud spravi, pak iste i bistre vode uli od mirisnih drvac, oganj naloi i na njemu omlai udne rii mrmnjui i nad sudom dihajui i desnom rukom miae ... U tom kratkom opisu moemo iitat jo neke elemente karakteristne za hrvatsku mitologiju. Citat pokazuje da za lijeenje specifnih pojava, uovomsluajuzaljubljenost,postojitonaformulakojesevilamorapridravatakoelida njezin lijek djeluje. Nakon uzimanja lijeka Zoran se morao ponaat po odreenim uputama sve navedeno upuuje na prie o vjetcama u hrvatskoj mitologiji. Naime, one su imale tono odreene formule preobrazbe, leta ili ega drugoga ... Ako bi pogrijeile u samo jednoj rijei iz te formule, arolija ne bi uspjela. Prie s formulama vezane su i uz hrvatsku usmenu knjievnost, a najee ih nalazimo u bajkama. Nerazrijeeno je pitanje zato Zorani vilu Dinaru dovodi u vezu s Dejanirom. Dinara pojanjava i neke pojave i bia u vezi s grkom mitologijom, primjerice predstavlja Parke tri sestre koje odluuju o ljudskoj sudbini.Na putovanju kroz planine Zoran susree i mnoge druge vile. Vrijedno je izdvojit vilu Zoricu koja ne samo da je simbol pjesnikove porodice nego svojim imenom svakako moe asocirat na zoru, a u hrvatskoj se mitologiji vile obino pojavljuju u zoru ili u sumrak. Zorica nas svojim prianjem vodi do podzemlja gdje susreemo alobnu pjesmu o rastanku jednoga mladia i jedne djevojke. Mladi je, naime, umro, ali ga oni na usrdne Zoriine molitve vraaju u ivot, ali u obliju ljiljana koji sada Zorica zalijeva suzama. Upravo tu nalazimo povezanost prie sa Zoranievom porodicom jer je motv ljiljana krasio njihov grb. Pria je primjer metamorfoznih pria i nije jedina. Naime, Zorani metamorfozom objanjava pojavu jo neke fore. Jednako tako nalazimo slinost izmeu te prie i jedne grke mitoloke prie, tonije one o Orfeju i Euridici.60 Zagreb, 2009.UPerivojuodslaveZoranisusreevileLatnku,Kaldejku,GrkinjuiHrvatcu.Perivojod slave formalno je dosta nalik na Danteovo istlite, ali u bit nema s tm veze. Prve tri vile nije potrebno puno objanjavat i interpretrat, ali nije naodmet jo jednom napomenut da je vila Hrvatca metafora napaene Hrvatske. Upravo ga ta vila kori zbog bavljenja ljubavnim patnjama dok bi trebao prionit uz mnogo vanije stvari. Dok duge vile u krilima dre raskone jabuke, Hrvatca u svom uva tek nekolicinu slabanih plodova. Jabuke su ovdje svakako simbolian, ali i mitoloki element. Jo se u grkoj mitologiji jabuka davala onomu koji ima neke posebnost, pa tako i ona simbolizira vrijednost, posebnost i trajnost. Motv jabuke pronalazimo jo na nekoliko mjesta u Zoranievim Planinama. Tako u prii o postanku Zadra sin boga Dunava i vile Save daje jabuku svojoj vjerenici, keri vile arke i boga Neptuna. Ta je jabuka simbol obeanja, a ubrana je upravo u Atalantnu perivoju.esto u opisima vila pastri koriste paralele s grkim boicama pa tako pastr Sladmil opisuje svoju vilu kao boicu DijanuTko bi vili mojoj luk u ruci vidilS tulcom pri bedroj sve zlatopernihstril,Zagledal bi se, mil da jl divnu Dijanu,Boica od div vil tako potovana.Nadalje, mitoloki se element oituju u opisima pojednih pojava i bia. Tako su vukovi i psi kojinasrazdiru,akojipredstavljajutuincauodnosunanauzemlju,preuzetizhrvatske mitologije.Spominjanjevukodlakaboljijeprimjertoga.Uhrvatskojsumitologijivukodlaci due koje se mogu vratt i muit te uinit neto to nisu uspjele uinit za ivota. Ukratko, ta se bia uvijek povezuju s negatvnim obiljejima, kao to su i ove metafore stavljen u kontekst Zoranievih Planina.2. ETNOLOKI ELEMENTIOd etnolokih elemenata u Zorania nalazimo najvie onih koji su u vezi s usmenom knjievnou. Usmenom su se knjievnou najee prenosile pripovijest koje su ovdje i najzastupljenije, ali i predaje, legende, bajke, vjerovanja, anegdote, narodne pjesme, doskoice, ale, poslovice i sve onooemujeobianpukamorio.OkrenutostnarodnojknjievnostsimboljeZoranieve ljubavi prema dragoj mu batni. Vidjet emo da se t oblici usmene knjievnost zibaju u kolijevci Zoranievih Planina. Uoavam postojanje poetskih elemenata i izravno imenovanje radnji u vezi s lirskim i poetskim. Naime, pastri imaju pisni, pisance, oni poju, poju kliu, bugare, gude, nariu, izvode pisni tubene, poju cvile...Klikni, pisni moja, narikat Anicu ...iliNe mogu cvilitGodina II, Broj 2 61renesansaemerno plakati jee se boliti gorko uzdihat ...Zorani esto reenice poinje konstrukcijama kako se ree, ree se, opina ri ovo je, u prii se ree, kako vi svitovni u prii reete Jer se ree: ni se hvali, ni se hudaj sa svima.Na usnama pastra ive prie, tj. izreke i poslovice koje su uredno sentenciozne i kratke:Bolje jkus jimit kruha i vina ban,a moi ga uit slobodno, radostan,neg napunit stan svega blaga dost,a bit alostan u skrbi i alost iliNiki pak drugu ljubovcu obljubit svitovahu me govorei da kljin kljina izbija i nova ljubav prvu odrinut hoe.Tusujoganke,tj.zagonetkekojepastrinatjecateljskiudokoliarenju meusobno postavljaju:Jest otac jedan, ki dvanadeset sinov jima, svaki sinovbilih trideset, a eri trideset rnih, a svi jednake lipost i kripost i razlike, svi neumrli, a svi umiraju.Likovi u prii uskliu tpinim narodnim pozdravima, na primjer Boja vam pomo brao, a Zorani ne zaboravlja opisat obiaje poput onih na prvi dan miseca cvitanja i na dan ivanjske noi.Upravo narodnu, tj. usmenu knjievnost karakteriziraju element poput ustaljenih ili stojeih epiteta odnosno onih koji se uvijek pridaju opisanoj stvari, pojavi, dogaaju ...vite kose, vit dubbile prsi, lici biliemerni jad, emerne suzegizdav cvit, gizdava diklicZorani spominje jo neke elemente koji su, svakako, prepoznat kao narodni. Tako imenuje onodobne instrumente kao to su roke, sure, regebe, citare, svirale, ali donosi i cijeli spektar pravih pukih imena kao to su Vlade, Zoran, Zvonko, Slavko, Sladoj, Rajko, Sriko, Miroj ...PoznatojedajeZorniautordvajuizgubljenihdjelakojimaznamosamonaslovLjubavni lov i Vilenica. Ne znamo kakvo je pjesnitvo u njima ponudio, ali ono koje je donio u Planinama dijelom je proteklo u sferi i pod utjecajem stvaranja anonimnoga pjesnika iz naroda. Osim to u djelu parafrazira Marulievu Molitvu suprotv Turkom Zorani donosi verzije dviju vanih narodnih pjesmama A t divojko egljiva i Drazi mi goru projdoe. Po pjesmi A t divojko egljiva napisana jeGrapkovapjesmaPasitedrobnetravice.PjesmaAtdivojkoegljivasauvalaseizjednoga rukopisnogazadarskogazbornikaiz17st.,aovdjedonosimonjezinuusporedbuspjesmom 62 Zagreb, 2009.Pasite drobne travice:Pasite drobne traviceA t, divojko egljivaPasite drobne travice,A t, divojko egljivamoje primile ovicezapri putaca do grlada vimenaca nadmeteda t se dojke ne videDa vimenaca nadmeteDa t se dojke ne videda vidru mlika naljeteda mene elja ne budei sa mnom se obeselitena tvoje dojke gledajuI sa mnom se obeseliteNa tvoje dojke gledajui radostju pokripitevranog konja zakovahi vi travice drobnjahne...i moje drube ostavih...Oblik predaja ili legendi u Planinama najee nalazimo u opisu postanka toponima. Spomenuli smo priu o postanku Zadra, ali u drugom kontekstu. Naime, ime Zadra nastalo je tako to je bog Dunav keri Stani dao za dar mjesto gdje se ona najvie zadravala. Tako je mjesto, jer je dano za dar, nazvano Zadar. Na slian su nain opisani jo neki toponimi, na primjer Nin, Zaton, Privlaka, Stanina vrela i dr. Meutm, objanjavaju se i druge pojave, primjerice bura. Zorani pojanjava postanakburepriomodjevojciBurikojajebilatolikotataioholazbogsvojeljepotedaje odbijala sve prosce. No, ona je uvrijedila boice uzvisivanjem ljepote i zavrila u paklu. Tamo je od muke tako teko uzdahnula da je izazvala strahovit vjetar koji su onda prozvali burom. Bura kao pojava ima i mitoloke odrednice pa je iz hrvatske mitologije poznato da buru, nevrijeme i oluju stvaraju vjeci (trigoni) kada se potuku u zraku ili ju prizovu vjetce, dok vile rastjeruju pojavu visokih gusth oblaka. 3. BIBLIJSKI ELEMENTIU vezi s biblijskim elementma, tj. aluzijama i analogijama s biblijskim dogaajima, slobodno moemo rei da ih je u Zoranievim Planinama napretek. Ako izdvojimo neke, poput Zoriina i iljbilova prolaska kroz rastupljene vode, sjett emo se Mojsijeva prolaska kroz Crveno more ili usporeivanja hrvatskoga naroda s ovcama: i mi eto kako ovce drugu zaklanu gledajui svoj kolj ekamo. Nadalje, prisjett emo se apostola i proroka koji Isusa usporeuju s ovcom koja nijema eka klanje pa, na primjer, sth Tko se eli najit hladne vodice, neka doe ... Tko je eljan ognja da se ogrije, neka doe k meni ... nalazi predloak u Isusovim rijeima kada govori da svi umorni ioptereenidounjemudaihodmori,sviednidaihokrijepi,alosnidaihutjeiitd.Ineke poslovice, o kojima smo ve govorili, predloak imaju u Bibliji, tonije u knjizi Mudrih izreka.4. ZA KRAJ ...Zorani svojim priama ne eli dat uvjerljive i skladne zgode, ve stvorit odreene situacije u kojima e obvezno doi do metamorfoze, tj. do prijetvora kako bi se Dalmacija po uzoru na Grku Godina II, Broj 2 63renesansanapuilamitolokimbiimatetakodostojnoproslavila.TimjepristupomZorani,zasigurno, svoje djelo elio smjestt u iri kontekst, najvjerojatnije europski, jer nudei anrovski vieslojno, mogli bismo rei neisto djelo u prvi plan stavlja mitoloku i etnoloku komponentu. Iako je Zoranieva mitologija inspiraciju pronalazila u grkoj i rimskoj mitologiji, u nju je ukomponirao inaunarodnuhrvatskumitologijuipregrtetnolokihkomponenatakojekaodase,uzve opepoznate grke i rimske elemente, ele progurat i pronai prepoznatljivo mjesto. Pravi e znalci detaljnijom analizom Planina prepoznat razliku i razluit pravu etnoloku i mitoloku zbirku hrvatskih elemenata i folklora koja tme djelo, danas, postavlja uz bok knjievnost europskih i svjetskih razmjera.64 Zagreb, 2009.LITERATURAJaki-Cestari, V. 1969.1.Imena Pastra u Zoranievim Planinama. Zadarska revija, asopis za kulturu i drutvena pitanja, 5: 510515.Nodilo, N. 18851890.2.Religija Srba i Hrvata: na glavnoj osnovi pjesama, pria i govora narodnog. Tisak Dionike tskare. Zagreb.Pant, M. 1969.3.Petar Zorani i naa narodna knjievnost. Zadarska revija, asopis za kulturu i drutvena pitanja, 5: 446462.Renik knjievnih termina 4.. 1984. Insttut za knjievnost i umetnost u Beogradu. Nolit. Beograd.Ravli, J. 1959.5.Odrazi domae stvarnost u staroj hrvatskoj knjievnost : Petar Zorani i njegove Planine. Zadarska revija, asopis za kulturu i drutvena pitanja, 1: 2557.Torbarina, J. 1969.6.Zoranieve Planine i ostale arkadije. Zadarska revija, asopis za kulturu i drutvena pitanja, 5: 422433.Zorani, P. 1964.7.Planine. Matca hrvatska. Zora. Zagreb.Godina II, Broj 2 65renesansa66 Zagreb, 2009.Jezina brusionicaGodina II, Broj 2 67jezina brusionicaDragi nai gramatari i negramatari!Svjedocismonepopularnostgramatkogatvaisvegaonogavezanogauznorme hrvatskogajezika.tojetomuuzrok?Onoimebismosetrebaliponositisvakako njegovat, prouavat i razvijat, na je jezik, hrvatski jezik, ali je njegovo poznavanje bez gramatkoga znanja nepotpuno, a mi unato tomu uporno ostavljamo gramatku visoko na ljestvicionogatosesvakakotrebaizbjegavat.Odgovornapostavljenopitanjetekojedat, ali moda bismo se trebali zapitat moemo li togod u vezi s tom odbojnou prema gramatci napravit.Smatramodamoemo.Ve naaljubav prema ovojdisciplinipokazujedase uvijek moe pronai netko tko na gramatku gleda iz druge perspektve. Osim toga, jeste li razmiljali kolikosetogazanimljivogakrijepodtomkouljicomzvanomhrvatskagramatka?Nisuto samo suhoparne deklinacije, konjugacije, hrpa nastavaka i iznimaka, ve cijelo jedno bogatstvo razliith mogunost koje prua upravo zadivljujua feksibilnost naega jezika. Teme koje smo vam pripremili otvorit e vam poglede iz te druge perspektve nove ili proirene. Proitajte! Modaseiznenaditeilioduevite.Modauviditedagramatkamoepostatjakozanimljivai da vam moe podii jezinu, pa i opu kulturu. Ako nita drugo, barem ete se obogatt novim znanjima i spoznajama. Mi vam to od srca elimo!68 Zagreb, 2009.Godina II, Broj 2 69jezina brusionicaPONAANJE NAE NEVERBALNO ILI VERBALNO?Autor |Akvila PetrasOdprapovijestjeuljudskojprirodiusaenapotrebadastvara,daseizraavai komunicira. Jo su davno prvi ljudi svoje poruke iznosili gestama i krikovima jer tada jo nisu imali neki formiranoblik jezika kakavim se mi danas sluimo. To nikako ne znai da svoju informaciju nisu znali ili mogli u potpunost prenijet, ve ona nije mogla bit toliko ekonomina ili jasna kakva bi bila da se prenijela verbalnim putem (u dananjem smislu rijei). ovjek danas veinom komunicira verbalnim kodom, ali je njegov nevarbalni dio te komunikacije itekako vaan i s verbalnim ini nerazdjeljivu cjelinu (naravno, ta se tvrdnja ne moe aplicirat na prenoenje poruka preko radija, telefona i sl.). Geste esto slue za razrjeavanje potencijalno dvosmislenihrijeiiliiskaza,uprenoenjuznaenjatekdjelominorazumljivihugovornim iskazimailipakudovravanjuiskaza(kadabireenicaizgovorenadokrajazasugovornikaiz nekogarazlogabilaneugodna)(Juri,2003).Takoer,promatrajuidruge,saznajemovieo sebi te razvijamo i poboljavamo svoje odnose s drugim ljudima. Ta injenica govori o tome da ponaanje drugih upravo percipiramo vizualnim putem, a to znai da promatramo tue geste.1. O RAZVOJU NEVERBALNOGA KODANeverbalni se kod kroz povijest prato preko neosvijetene, poluosvijetene i osvijetene geste. Verbalni je kod kronoloki nastao nakon neverbalnoga. Ulaskom u verbalni kod neosvijetena jegestapostalazvukom(krikom),poluosvijetenajegestapostalaglasom(eksklamacijom), aosvijetenasegestaprevodifonemimapojedinogajezikaiulaziuverbalnikodkaouzvik, leksem, usporedba ili frazem. Ona uz izravno znaenje dobiva i preneseno te postaje simbolom kojiseuiudotnojkulturikaoirijei(Pintari,1997).Donedavnosugestesvodilinasamo sporadini aspekt govora, dokazano je da je sugestvni jezini kod komplementaran i u govoru ujedinjen,alidaupravoutomsuivotugeste,osloboeneogranienjakakvaimalingvistki1 kod, nose pragmtki dio informacije doprinosei transparentnost diskursne strukture (Juri, 2003). Postoje razliite teorije odakle zapravo potjee jezik, to to on u stvari jest i koje su to svesfereobjedinjeneunjemu.Nekismatrajudajejeziknanekinainzadanovjekuidaje 1Klai u svom Rjeniku stranih rijei lingvistku oznaava kao znanost o jeziku, napominjui da danas ona ne konstatra jezine pojave nego objanjava i tumai razvoj sadanjega stanja jezika iz prijanjega, ona prouava ne samo pojedini jezik ili pojedinu skupinu jezika nego jezik kao pojavu uope. 70 Zagreb, 2009.svojevrstan gospodar nad njime, drugi opet smatraju kako je jezik nastao artkuliranjem krikova tesetakoreducirananiesfereopstojnost,treipakpostanakjezikasvodenarazvitakiz razliith semiotkih kodova do kojega je dolo evolucijom ovjekova iskustva o svijetu (Pintari, 1997).Prvotnosugestepostojalekaoobliknesvjesnoga,genetskiprogramiranogaizrazau oblikuspontanihkretnjikojesusluileovjekuzazadovoljenjenekihnjegovihpotrebakao to su hvatanje plodova, obrana, napad i sl. Semiotari te elemente znakovnoga sustava zovu impulsima,signalima,ikonama,stmulima,stmul-aktma,simptomima.Pravijerazvitakgestusko vezan i uz te prve primitvne oblike, tzv. impulse, ali razvitkom neverbalnoga koda dolazi do pojave osvijetenih gesta koje poivaju na komunikacijskoj funkciji, normirane su, izvode se namjerno i eljno u drutvenoj zajednici (Pintari, 1997).2. GESTEGestenamsluedapojaamonekiizraz,dapojasnimoreeno,danaglasimobitno,da upakiramo grubo ili jednostavno da zamijenimo rijei. Takoer, geste trebamo i znat tumait, one su openito jako zanimljiva pojava, a evo to nam neke od njih govore.Zanimljivost nastupa kada pojedine kretnje u razliitm zemljama i kulturama imaju razliito znaenje.TakouVelikojBritaniji,AustralijiiNovomZelanduuzdignutpalacimatriznaenja: openito znaenje po kojem se prepoznaje autostoper, zatm tpian znak po kojem se potvruje dajesveuredu,alikadsepalcemnaglotrzneuzrak,tadasealjeporuka:Evotga!ili Nasjedni. U drugim pak zemljama, primjerice u Grkoj, glavno znaenje podignutoga palca je Puna mi je kapa. Smijena bi situacija bila promatrat australskoga stopera kada uzdie palac u Grkoj (Morris, 1997). Bugari gestu nijekanja izvode okomitm klimanjem glave gore-dolje.Pogreke inimo kada jednu gestu, u govoru tjela, tumaimo neovisno o drugim kretnjama ili okolnostma u kojima je uinjena. Npr. eanje po glavi moe imat vie znaenja: perut, buhe, znojenje, nesigurnost, zaboravnost ili la, i to u zavisnost od drugih kretnji u isto vrijeme, tako da ako elimo odgonetnut znaenje, uvijek moramo uzimat u obzir skupine kretnji i kontekst (Pease, 2007).Akopetogodinjedijeteslae,hitroeprekritustajednomiliobjemarukama.Takvae gesta signalizirat roditelju da dijete lae i takva e se kretnja nastavljat kroz cijeli ivot, jedino e doi do razlike u brzini kojom se to ini. Kada odrasla osoba lae, njezin mozak upuuje ruci poruku da prekrije usta i tako pokua sprijeit laljivu rije, kao to nastoji petogodinjak ili neki tnejder, ali se ruka u odraslih povlai s obraza i dodiruje nos. Tako neke kretnje s vremenom postaju profnjenije i bolje izvedene.3. VRSTE GESTIPostoje mimike geste koje razumiju ak i stranci, i to bez prethodnoga poznavanja lokalne tradicijeilikulturenaroda.Takvesugesteprimjericejedenje,pijenje,puenjeitd.,akoje Ekman i Friesen tumae kao kretnje svojstvene svim ljudima. Za razliku od potonjih, simboline jegestepunoteetumaitjerimajunejasnopodrijetlo.Onesemoguilinemogunaslutt, Godina II, Broj 2 71jezina brusionicaprimjerice znakovi koji simboliziraju tupoglavost, tj. da neto nije u redu s mozgom. Poiljatelj dotnihznakovanajvjerojatnijeekuckatprstomosljepoonice,vrttprstokosljepoonica ili se udarit dlanom o elo. Opet dolazimo do problema tumaenja istoga pokreta u razliitm zemljama.USaudijskojseArabijitupoglavostsignaliziradodirivanjemdonjegaonogakapka vrhom kaiprsta, dok bi se u ostalim zemljama mogla protumait kao odraz nevjerice, sumnje ilipakodobravanja,opreznost,tajnovitostitd.Dakleproblemnastajekadsenekoznaenje moe signalizirat s vie razliith radnji ili kad se vie znaenja signalizira samo jednom radnjom (Morris, 1977). Tehnikim se pak gestama slue strunjaci, a t znaci nisu sastavni dio repertoara gestkulacije cijelogadrutva.Kaotoznakovnijezikobuhvaasveoblikejezikagluhonijemih,obuhvaai razliite gestovne sustave ograniene na uska podruja djelovanja ili zanata, npr. one razvijene meu vozaima kamiona, autostoperima li burzovnim djelatnicima (Juri, 2003). Primjerice u vatrogasacabivodoravnorairenerukeodtjelaznaile:Putajvodu!,dokistatakvagesta policajcauprometuznai:Slobodanprometupravculijevo-desnoispredmene.Naravno, takvi su znakovi dogovoreni, a znaenje zna iitavat skupina kojoj su namijenjeni.Alternatvnesugestepomnogoemuzanimljive.Tosurazliitegestekojeodailjuistsignal. Koriste se ako neka poruka ima dovoljno dobru osnovu i znaenje da bi se mogla javljat ukulturamakojesemeusobnoumnogomerazlikujutesuvelikiizgledidaeseodaslatgestama koje se meusobno upadljivo razlikuju, kako po obliku tako i po podrijetlu. Npr. poruka Kakvadivnadjevojkamoesepokazatblagimosmijehomibradomobuhvaenompalcem ikaiprstom,glaenjemlica,pakosnimosmijehomipokazivanjemrukuformacijeenskoga tjela(doaravanjeoblikagrudi),blagimosmijehomipokazivanjemformacijeenskogatjela (doaravanjeoblikastruka),dodirivanjemoka,skupljanjemusanaupoljubac,primicanjem palca i kaiprsta ruke prema usnama, prinoenjem ruku oima i doaravajui dalekozor kroz koji gledamo, stavljanjem desnoga dlana na srce itd. (Morris, 1977).4. O ZAPAANJUPromatraisuljudskogaponaanjaiodailjanjaneverbalnihznakovasvojimistraivanjima doli ne samo do zanimljivih rezultata ve su stvorili obrasce, tj. preporuke kojima nas savjetuju za neke ivotne situacije. Otkrili su kako su otvoreni prueni dlanovi jo kroz povijest povezivani sesttou,vjernouipodlonou.Takoobaispruenadlanaaljuporukuiskrenosti otvorenosttesepreporuujuuiteljima,nastavnicimaipredavaimapritumaenjunekoga problema ili gradiva. S druge strane, ako neka osoba okrene jedan dlan prema gore i njime nam seunosi,protumaitemotokaoprijetnju.Takavpokret,izvedenublagojvarijant,takoer moe znait da dotna osoba prosi. Osobe koje pri nekom tumaenju dre dlanove prema dolje ele poruit da imaju odreenu mo i da ele da ste toga svjesni. Skriveni dlanovi u depu obino susignaliziralineijuneiskrenostilaganjepajeestprimjertogadaupravomuevikojisuse vratli iz nonih lutanja pri isprikama pred svojim enama dre dlanove u depu (Pease, 2007). Rukovanjejepoznatojoizdobapeinskogamedvjeda.Prirukovanjusnekimrukese uobiajenoprotresuestdosedamputa.Akopruaterukusdlanomokrenutmpremagore, 72 Zagreb, 2009.elite ukazat na svoju nadmo, a ako ruku pruate s dlanom prema dolje, preputate kontrolu surukovatelju.Stsaksetuerukeobjemarukamanazivatzv.rukavicom,aestojukoriste politari. Takvim se stskom eli dat do znanja da je osoba vrijedna povjerenja i ast, ali ako se takvim nainom poslui osoba koju ste vidjeli prvi put, uinak je obratan. Zato se rukavica korist samo pri rukovanju s osobama koje jako dobro poznajete. S druge pak strane, ako vam netkopruimlakimlitavdlanpripozdravljanju,tzv.mrtvuribu,znatetedataosoba imaslabkarakterilidajojnistedragi.Namjerarukovanjaobjemarukama,stmdajednom rukomprimatesugovornikovdlan,adrugomnjegovlakatilirame,govoriovaojiskrenost, velikodunost velikoj prisnost s osobom s kojom se rukujete (Pease, 2007).Podboivanjeglaverukomsiguranjeznakdosadeiliumora,atugestuobinoprateili mijenjajukretnjepoputlupkanjaprstjuilinoge.Sdrugestranestsnutaakapoloenana obrazusuzdignutmkaiprstomznakjeneijegavrednovanjaizanimanja.Akojekaiprstna obrazu,apalacpodupirebradu,osobanamsignalziradaimanegatvnokritkorazmiljanje. Bradu ljudi glade obino kad donose neku odluku (Pease, 2007).Objerukekriamonaprsimakadseelimosakritprednepovoljnomsituacijomito jeznaknaegadefanzivnoga,negatvnogaraspoloenja.Akoprikrianjurukustsnemojoi ake, odajemo svoje neprijateljsko dranje, a ako pak prekriene ruke podravamo dlanovima, signaliziramonauvrstnu,adjelominimkrianjemstavljamoidjelominubarijeru(npr.na skupovima) (Pease, 2007). Naravno, nekim je ljudima to jednostavno ugodna poza te je esto praktciraju a da pritom ne prenose nita od navedenih poruka.Zagestumoemoreidajeviedimenzionalnimedijpajeipogodnijazapredstavljanje znaenja u izvornom obliku. Ipak, gestovni je kod spor, opiran, nefeksibilan i nemogu na veu daljinu i u mraku pa je situacija traila prostraniji, ali krai i djelotvorniji sustav komuniciranja. ovjek je postupno obaogaivao geste iliustratvnim i zvukovnim dodacima, a tme je ostvarena pretpostavka za afrmaciju novoga koda, temporalnoga i verbalnoga, koji danas zovemo jezik. Processpontanogaprelaenjaneverbalnogakodauverbalnizovemoverbalizacijom.Verbalni jekoddanasodvojenodgestovnoga.Smatrasedajepostupakpotpuneverbalizacijegestei osvjeivanje verbalnoga koda ostvareno oko 500 tsua godina prije Krista (Pintari, 1997).Godina II, Broj 2 73jezina brusionicaLITERATURAJuri, C. 2003. [2005!]. Gesta kao sredstvo oznaavanja i identfkacije diskursa.1.Fluminensia: asopis za floloka istraivanja, 15: 8393.Klai, B. 1998.2.Rjenik stranih rijei. Nakladni zavod Matce hrvatske. Zagreb.Morris, D. 1977.3.Otkrivanje oveka kroz gestove i ponaanje. Beograd.Pease, A. 1991.4.Govor tjela, Mladinska knjiga. Ljubljana. Zagreb.Pintari, N.5.Razvitak neverbalnog koda, Suvremena lingvistka. 23 (1997), 1/2(43/44); str. 251265.74 Zagreb, 2009.ODREUJE ILI NE ODREUJE?Autor |Sanja EzgetaSvimanamjeznanotosupridjevijerihupotrebljavamousvakodnevnomgovoru. No, znamo li upotrijebit njihov pravilan oblik? Tonom odredbom pridjeva rjeavamo nedoumice prisutne u komunikaciji.elimoliizreistalnaobiljejanekogapredmetailipreciziratpojamnakojiseodreeno obiljeje odnosi, upotrijebit emo odreeni pridjev. On odgovara na pitanje koji.Naprimjer:Smeisameirubrzoizgubio,asivinosimidanas.Izprimjeranamjejasno nakojisetonoeirpritommisli.Dabiupotrebaodreenihpridjevabilajasnija,usporedit u ih s neodreenim oblikom pridjeva. Kupio sam jedan sme i jedan siv eir. Pridjeve sme isivkoristmokadaiskazujemopromjenjivosvojstvonekogapredmeta.Pitanjekojepritom postavljamo je kakav. Evo jo nekoliko primjera: lijep dan, velik problem, otar no Opisnipridjeviimajuodreeniineodreenioblik.Odreenisepridjevideklinirajupo imeninoj,aneodreenipozamjeninojdeklinaciji.Doznajemoliuprimjeruvodeniumak radiliseoumakukojiimaprevievode,iliodegajetajumaknapravljen?Akomalobolje razmotrimo, vidjet emo da pridjev oznaava umak u kojem ima previe vode.Odreeni pridjevi, npr. radni ogrta, stoni sajam, kuni red, trbuni govor, runi sat, vodeni tok, srodniji su posvojnim nego opisnim pridjevima jer ukazuju ne samo na vezu izmeu imenice uz koju stoje nego i imenice iz koje su izvedeni.Pridjevi su uvijek odreeni:1. u imenima (Petar Veliki, Novi Sad, Mali medvjed, Dugi otok) 2. uz pokaznu zamjenicu (taj tvrdoglavi djeak, onaj visoki mukarac) 3. u neizvedenim oblicima kao to su jarki i arki 4. kada su posrijedi oblici koji zavravaju na -i: brijai, ivai 5. kada odreuju imenicu u vremenu i prostoru: desni, juni, zemni, nebeski, ljetni6. u znanstvenom nazivlju. Pridjeviizvedenisufksima-ji,-nji,-nji,-ski/-kiimajusamoodreenioblik:kozji,jutarnji, unutranji, gradski, skijaki ...Pridjevikojizavravajusufksima-ov,-ev,-in,-ljevimajusamoneodreenioblik:sinov, drugov, Mirkov, bogataev. Kada su pridjevi dio imenskoga predikata ili pak atributa, uvijek su neodreeni, npr.: Kaput je nov. Zimi je voda hladna. Ris je slian maki. On je kritar otra pera. Ula je djevojka lijepa stasa.Godina II, Broj 2 75jezina brusionicaOpisni se pridjevi (odreeni i neodreeni) razlikuju od odnosnih; evo nekoliko primjera:zemljani koji je od zemlje (zemljani nasip)kini koji ima kie (kini dan)To su opisni pridjevi u odreenom obliku.Zemljan koji je od zemlje (zemljan nasip), kian koji ima kie (kian dan); opisni pridjevi neodreenoga oblika. Zemljani koji se odnosi na zemlju (kao materijal, tvar, npr. zemljani rad), kini koji se odnosi na kiu (kini ogrta), primjeri su odnosnih pridjeva. Natemeljunapisanihprimjerazakljuujemodauporabapridjevanijebajednostavna, pogotovo kada je rije o njihovoj odreenost i neodreenost. Stoga je potrebno uloit malo truda kako bi se u govoru i pisanju to manje i rjee grijeilo.LITERATURABabi, S., Ham, S., Mogu, M., 2008.1.Hrvatski kolski pravopis. kolska knjiga. Zagreb.Bari, E., Lonari, M., Mali, D., Pevei, S., Pet, M., Zeevi, V., Znika, M. 1979.2.Priruna gramatka hrvatskoga knjievnog jezika. kolska knjiga. Zagreb.Teak, S., Babi, S. 1996.3.Gramatka hrvatskoga jezika. kolska knjiga. Zagreb.76 Zagreb, 2009.NAUIMO BROJITI JEDAN, DVA, TRI, KRENI!Autor |Iva GotalSvijet je nastanjen mnogim biima, ispunjen bezbrojnim stvarima i pojavama. Govorei ili piui ovjek ponekad mora navest tonu koliinu stvari ili njihov poredak. elimo li izvijestt s nekoga dogaaja, potrebna nam je informacija koliko je to trajalo ili kojim se redom neto dogaalo.Za izraavanje brojnost i poretka potrebna nam je stoga posebna vrsta rijei BROJEVI. Iakoseuporababrojevanaprvipogledinijednostavna,propitvanjemkolegastudenata shvatlasamkakourazgovornomjezikudeklinacijabrojevaoddvadoetripolakoodumire. ee emo ut Baka putuje s dva unuka. nego, kako bi trebalo, Baka putuje s dvama unucima. iliOdetriimena,najljepejeMarko,atrebalobireiOdetrijuimenanajljepejeMarko. Nepravilno je rei Razgovaram s tri prijatelja, a pravilno Razgovaram s trojicom prijatelja i sl. (naravno, ako se radi o mukim prijateljima).Zadubljujui se u tu problematku i sama sam naila na brojne nedoumice, stoga sam odluila malo panje posvett upravo deklinaciji brojeva, brojevnim imenicama, brojevnim pridjevima, zbirnim brojevima i sl.Prva takva nedoumica jest razlika izmeu broja i brojke. Najei odgovor na pitanje postoji li uope kakva razlika izmeu th dviju rijei (a ne izmeu te dvije rijei) bio je negatvan. No, razlikaipakpostoji.Brojkajeznamenka,napisaniznakzabroj,abrojjeonooemujaovdje govorim, tj. vrsta rijei, ali i koliina neega.Kadasmousvojiliturazliku,pogledajmonaprimjerimanekolikoesthpogreakau razgovornomjeziku,premdaihimaiupisanimoblicima.Nijeistonapiemoliestoricaili estero.Rijeestoricaoznaavaestmukihosoba(estoricaoporbenihelnika),aestorka oznaava jednu cjelinu koja se sastoji od est lanova (est stranaka na jednom skupu).U reenici Sanja je rodila dvoje blizance, znamo li koliko je zapravo djece rodila Sanja? Dvoje blizance u tom bi sluaju znailo etvero djece. Napiemo li pak Sanja je rodila dvoje blizanaca, tobiznailodajeSanjarodiladvojedjece.Nastavimoliutomsmjeru,moemosipostavitpitanje to tono znai dvoje djece, znamo li kojega su spola?! To mogu bit dvije djevojice ili dva djeaka, a mogu bit jedan djeak i jedna djevojica. Kaemo li da Sanja ima dvojicu brae, tada je stvar prilino jasnija. Dvojica oznaava dvije osobe mukoga spola.Zaista ne udi nesigurnost u davanju odgovora na neka od th pitanja. Ne moramo ii dalje Godina II, Broj 2 77jezina brusionicaodbrojadva.Uhrvatskomjezikupostoji21leksikajedinicakojaznaidva(Tafra,2005). Ispisat u ih nekoliko: dva, dvije, dvoje, dvoji, dvojica, oba, obojica, obadva, obadvoja Kada govorimo o deklinaciji, vlasttu promjenu imaju: jedan, dva, tri i etri. Stotna, tsua i milijarda mijenjaju se po e-deklinaciji, a milijun po a-deklinaciji, ali tada te rijei nemaju znaenje broja nego znae veliku koliinu (milijuni ljudi), a kad znae broj, tada se uope ne mijenjaju (s milijun kuna, bez milijun kuna) (Tafra, 1995). Ne mijenjaju se ni ostali glavni brojevi. Promjena dva, dvaju, dvama vrijedi za muki i srednji rod, dvije za enski, a tri i etri za sva tri roda.Rednisebrojevimijenjajukaoodreenipridjevi:prvi,prvoga,prvomu,drugidrugoga, drugomu,jedanaest,jedanaestoga,jedanaestomuiimajusvatriroda(prviamac,prva laa, prvo jedro; prvi amci, prve lae, prva jedra).U sloenim rednim brojevima samo je zadnji lan redni broj, a prethodni lanovi imaju oblik glavnoga broja (sto dvadeset prvi, tsuu devet stotna ezdeset i pet).Kod broja jedan javlja se novi problem. Gotovo nitko ne pravi znaenjsku i gramatku razliku u primjerima: jedne ljestve, jedni ljudi, jednih smo godina Svi tu vide mnoinu od broja jedan. Broj jedan po logici stvari ne moe imat mnoinu, ali ni po gramatkim obiljejima jer brojevi nemaju kategoriju broja pa ne mogu imat jedninu i mnoinu (Tafra, 1989).Brojevi od 5 nadalje se ne dekliniraju pa emo stoga rei ili su u polje s pet kombajna, ali s etrima kombajnima. Takoer emo rei dva, tri ili etri studenta SU bila na predavanju, a pet, est, sedam studenata JE bilo na predavanju. Problematkabrojevavrlojesloena.Navedeniprimjerisamosujedandioodonogato susreemousvakodnevnojkomunikaciji.Ipak,tonasnebitrebaloobeshrabritunaem daljnjem istraivanju ovoga svijeta i u tome da ipak dobro nauimo brojit.LITERATURABari, E., Lonari, M., Mali, D., Pavei, S., Pet, M., Zeevi, V., Znika, M. 1979.1.Priruna gramatka hrvatskoga knjievnog jezika. kolska knjiga. Zagreb.Babi, S., Teak, S. 1996.2.Gramatka hrvatskoga jezika. kolska knjiga. Zagreb.Tafra, B. 1995.3.Jezikoslovna razdvojba. Matca hrvatska. Zagreb.Tafra, B. 2005.4.Od rijei do rjenika. kolska knjiga. Zagreb78 Zagreb, 2009.LEKTORI PONOS ILI SRAMOTA NAE PISMENOSTI?Autor |Gabrijela RakhelOdabravi ovu temu imala sam i osobni interes. Naime, i moja je velika elja postat lektoricom. No, moram priznat da i nisam imala puno znanja o tom poslu. Imala sam samo neke svoje predodbe koje su uglavnom bile ruiaste. Zbog toga sam malo istraila kakav je poloaj lektora u dananjem poslu te koja je bit i svrha njegova posla.AutorMarkoKovaeviusvojojjeknjiziHrvatskijezikizmeunormeistlaobjavio svojevrsnu recenziju jedne objavljene knjige u kojoj je lektor svoj posao obavio vrlo nestruno. Neke u primjere iz njegove recenzije koristt u ovom tekstu.1. JE LI BOG ATEIST I MARKSIST?Primjer:VjerujemdajenemogueKrleinimmetaforama,alegorijamaiuopenjegovomesto upotrijebljenomreligioznomejezinomblagukojeseuvijekiznovapojavljujeunjegovim djelimaiodnosinajprijenapriroduaondanacjelokupnisvijetiovjekazanijekatsvaku enju za naputenim i odbaenim kranskim Bogom i vjerom u njega samo zato jer se je on deklarirao kao ateista i marksista.Sigurna sam da bi se ova reenica mnogima uinila korektnom, to vie to nema pogreaka oko -, ije-je, d-. Takve pogreke najprije ubodu itatelja u oko. A ini mi se da sve i ovisi o itateljevu oku. Ako se to oko zanima za jezik i jezinu kulturu, uoit e pogreku, vie pogreaka ili, u najboljem sluaju, sve njih. No, ako je tomu oku jedino vano da razumije poruku (iako je i to upitno u navedenoj reenici), bez obzira na nain kojim je ona prenesena, onda od njega i ne moemo oekivat da analizira pogreke. alosno je samo to je mnogo vie oiju ove druge vrste. Prema onoj izreci da je ljepota u oku onoga koji gleda, mogli bismo rei i da je ispravnost jezikauokugledatelja.Jer,naalost,kaotonisusveoispremneuoitljepotu,takonisve oi nisu sposobne uoit jezinu neispravnost. Na vama je sada da provjerite svoj jezini vid. Koliko pogreaka vi uoavate? Naime, reenicu treba malo preoblikovat pa bi jedna od ispravnih mogunost glasila ovako:Vjerujemdajenemoguemetaforama,alegorijamaiuopeKrleinuestoupotrebljavanu religioznomu jezinomublagu koje se iznova pojavljuje u Krleinimdjelimai koje se odnosi najprijenaprirodu,aondainacijelisvijetiovjekazanijekatsvakuenjuzanaputenim Godina II, Broj 2 79jezina brusionicaiodbaenimkranskimBogomivjeromunjegasamozatojersetajvelikipisacdeklarirao ateistom i marksistom.Jedna od glavnih pogreaka, koja ak dovodi u pitanje smisao reenice, jest ta da se u prvoj (neispravnoj) reenici govori njegov, a nema imenice na koju bi se ta zamjenica odnosila, nego samo pridjev Krlein. Zbog toga moemo zakljuit da je Bog ateist i marksist (nikako ne ateista i marksista!). Takoer vidimo da je konstrukcija uvijek iznova neispravna i nisu potrebne obje rijei, a uz esto treba stajat nesvreni glagol pa umjesto esto upotrijebljenom treba bit esto upotrebljavanom.2. TKO TREBA, A TKO MORA BITI PISMEN?Krenula sam dalje istraivat literaturu vezanu uz lektore i njihov posao. U asopisu Jezik naila sam na nekoliko lanaka akademika Stjepana Babia i nemalo se iznenadila proitanim. Naime, akademik Babi estoko se protvi miljenju da nema pismenih ljudi, te se suprotstavlja ustaljenojpraksidaakademici,knjievnici,prevoditeljiiprofesorihrvatskogajezikatrebajui imaju lektore. Najvie ga ljut to lektori jezini bezimenjakovii, kako ih on naziva, lektoriraju djelaistaknuthhrvatskihjezikoslovaca.Naime,svekolskeitankeiudbeniciizjezikaimaju potpisanoga lektora, iako su ih pisali sveuilini profesori, doktori flolokih znanost i istaknut jezikoslovci.Dalektorimautakvimdjelimanijemjesto,isamabihsesloilasakademikom Babiem.No,onideidaljeikaedapojedinac,matkoonbio,nesmijeimatlektorajerto odmahznaidajenepismen.Sovomsetvrdnjomnebihsloila.Amodasetrebazapitatto znai nepismen. Doputam miljenje da je nepismen netko tko nije ovladao ni osnovnim jezinim zakonitostma, tko grijei u -, ije-je, d-, ili tko ne zna provodit glasovne promjene. No, to ako je tekst u tom smislu korektan, ali se moe jo stlski dotjerat? Mislim da to ne moe svatko,makolikosetrudio,jersvatkojeodnasnanekimpodrujimanadaren,ananekima ogranien. Upravo tu vidim mjesto za lektorski posao. tovie, danas nam i samo raunalo moe ukazat na neke pravopisne pogreke, no stlsku obradu teksta jo uvijek moe napravit samo ivi ovjek, uglavnom zvan lektor.Akademik Babi smatra da formalne pogreke treba ispravit urednik, a kod veih pogreaka, kaotosunejasnoineprikladnoizloenpredmet,urednikbitrebaotekstvrattautoruna popravak.Toznaidasezajezinukorektnosttekstatrebajubrinuturedniciiocjenjivai. Daimaloihlektorakojinestrunoobavljajusvojposaovjerujem!Ivjerujemdaonisvojim radom upravo kvare tue tekstove, a za to su plaeni. Sloit emo se da to nije poteno zaraen novac. Takvi lektori, vjerojatno u strahu da ne ispadnu beskorisni, araju po tuim tekstovima i ispravljaju nepostojee pogreke. Potpuno je u redu priznat da je neki tekst jezino ispravan, a lektor je svoju plau zasluio samim itanjem toga teksta. Na kraju akademik Babi zakljuuje da se ponajprije mora promijenit podruje i nain rada lektora. Lektori se ne smiju nametat autorimakaovlast,aoviihnesmijupokornosluat.Imelektorananekojknjiziukazujena autorovunepismenost,aocjenujezineispravnosttrebalibidavaturedniciiocjenjivai. Nepismenitekstovitrebalibisevraatautoru,kojibisesamtrebaopobrinutzajezino usavravanje. U tm naelima autor lanka vidi nain na koji bi porasla razina pismenost.80 Zagreb, 2009.3. TEZE O LEKTORIMABabievisulanciolektorimaizazvalibrojnereakcijetepodigliburu,baonakokakojeon elio i oekivao. Jer, kako on sam kae, bura proiava zrak. Kako ne bi bilo zabuna i pogrenih tumaenja, akademik je Babi pobrojao sva svoja miljenja i stavove te ih objavio u asopisu Jezik pod naslovom Teze o lektorima. O trinaest Babievih teza govorit emo u daljnjem tekstu.Svakomu autoru kojemu uz njegovo ime pie i ime lektora, mora bitjasno1. da je to javna svjedodba da je autor nepismen.To je njegova najvanija teza kojom eli posti promjene u dosadanjoj praksi. Smatra da je loe da se u knjigama objavljuje i lektorovo ime, ve da to mora bit privatna autorova stvar. Iako ne vidim nita loe u tome da lektori i dalje obavljaju svoj posao (dobro i poteno, a ne da unakazuju tue tekstove), ipak se naelno ne bih sloila s ovom tezom. No, o tome sam ve govorila.Sitni nedostaci ne znae da je autor nepismen. 2. Sovomsetvrdnjomupotpunostslaemionajepomalousuprotnostsprethodnom. Isamautorpriznajedanepostojisavrenonapisanitekstidabezpogrekenemoenitko, paaknivelikajezikoslovnaimena.No,zatonetkotkojepogrekuuoionebitupogreku iispravio?Spornojetotobiseondashvatlodajelektorispravljaocijelitekst,anesamo nekoliko pogreaka. Ali opet, ve smo rekli da je lektor obavio svoj posao i samim tme to je tekst proitao.Profesori hrvatskoga jezika ne smiju imat lektore. 3. Iovajetvrdnja,pomommiljenju,potpunoopravdana.No,toneznaidasmatramda profesorima hrvatskoga jezika ne treba lektor, ali to je ve problem naega kolstva, u to ovaj put ne bih ulazila. Dakle, profesori hrvatskoga jezika ne bi smjeli trebat lektora, to ne znai da ga ne trebaju.Umjetniki se tekst ne smije lektorirat. 4. Dakle, ako je autor mrtav, umjetniki se tekst ne smije prilagoavat u novijim izdanjima, smije se mijenjat slovopis (grafja), a pravopis samo iz posebnih razloga. Znai da je autorovom smru njegovaumjetninazavrila,aivibiautorisamitrebaliusavravatsvojedjelo.AkademikBabi napominje da ako autor treba lektora, on je u tom sluaju suautor, a ne lektor. Ni sama ne znam kakav stav zauzet prema toj tvrdnji. S jedne strane, potpuno je u redu potovat autorovu volju i ne zadirat u njegov tekst, a s druge strane i sama znam koliko je teko itat stara izdanja s mnotvom zastarjelih, nepoznath rijei. Ako bih se ba morala opredijelit, sloila bih se s Babiem.Prevoditelji na hrvatski jezik ne smiju imat lektora. 5. Godina II, Broj 2 81jezina brusionicaAko prevoditelj ima lektora, Babiev je stav da prevoditelj onda nije svladao hrvatski jezik. Ova mi je tvrdnja malo nategnuta jer nije navedeno o kakvim se prevoditeljima radi. A oni rade narazliitmpodrujima.Tuopetostajemogunostdaprevoditeljjednostavnonijeustanju napisat stlski savren (ili gotovo savren) tekst, a prevoditeljski je dio sasvim korektno odraen. Neinimiseloimdatakavprevoditeljimapomagaa,notubihsesloilasakademikom Babiem da u tom sluaju on nije lektor, ve je suprevoditelj.Magistri i doktori znanost ne mogu imat lektore. 6. Ova je situacija slina onoj s profesorima hrvatskoga jezika i prevoditeljima. Oni ne bi smjeli ili trebali smjet imat lektore, no to ne znai da ih ne trebaju. I njih, isto kao i lektora, ima svakakvih, boljih i loijih, kvalitetnijih i manje kvalitetnih. Vjerujem da je bar nekima potreban netko tko eimdotjerattekstiligajezinousavrit,makakogodseonzvaolektor,suprevoditelj... Poznajem mnogo magistara. Za neke mi se ini da nemaju ni osnovnu dozu pismenost, to ne znai da nisu struni u svom podruju. A ak e se i onima koji ju imaju uvijek potkrast pokoja pogreka ili e jednostavno postojat bolji izraz, bolja formulacija. Naravno, nitko nije savren, alinevidimrazlogzatosemagistarskiilidoktorskirad,ilikasnijanjihovadjelanebijezino usavravala ako je to mogue. Ipak su to radovi koji bi trebali bit jezino uzorni i dotjerani.Novinari i publicist ne smiju imat lektore. 7. Ovdje tek ima svega! Ne kaem da ne bi bilo dobro i potrebno da su svi novinari pismeni. Istna je da bi pismenost trebala bit prvi uvjet njihova zanata. No, naalost to nije tako, a tomu uvelike pridonosi i velik broj novinara koji nisu ak ni kolovani za to zanimanje. Akademik Babi napominje da je isplatvije poslat novinara na kolovanje (pa ak i etri godine), nego mu cijeli ivot plaat lektora. To stoji. Ali, naalost, ni te etri godine kolovanja nisu jamstvo da e on nakon toga bit opismenjen.Lektoriranjem se pismenost ne moe posti ni zato to lektori mogu lektorirat8. samopisanijezik,adanasjejavnijezikujednakojmjeriigovorenijezikkojinije dostupan lektorskim zahvatma.Svi smo svjedoci pogrenih izgovora i naglasaka naih voditelja, novinara i spikera. A taj je govorenijeziktekokontrolirat.Morampriznatdazapaampogrekeuizgovoru,odnosno naglasku, ujem ih. Moda samo imam sree to potjeem iz kraja u kojem se rijei uglavnom ispravno naglaavaju. I vjerujem da je dosta teko nauit drugaiji izgovor, no ne i neizvedivo, a za ljude koji javno govore ak je i prijeko potrebno.Jezina se kultura ne moe posti lektorima ni na pisanima tekstovima i zato9. to lektori ne dospiju proitat ni sve pisane tekstove.82 Zagreb, 2009.Ova je tvrdnja sasvim jasna i ispravna. Jednostvno je broj ljudikoji piuza javnost mnogo vei do broja postojeih lektora pa oni ne mogu ispravljat sve to izlazi u javnost.10.Urednici moraju bit pismeni.Tono, ali nije uvijek istnito!Ustanove mogu imat lektore, a neke moda i moraju. 11. PremamiljenjuakademikaBabiazadaabilektorauustanovamabiladapazenajezik ustanove,tebiseprematometrebalipreimenovatujezinesavjetnike.Uustanovamai poduzeima kao to su ministarstva, pote, eljeznice, sudovi potreban je jezini strunjak, no i tajnice i daktlografinje moraju imat osnovnu pismenost. Nadajmo se da tako i jest!Akoseunatosvemuautorskitekstlektorira,potrebnojedatobudeu12. sporazumu s autorom i da autor ima posljednju rije.Potpuno poteno! Daljnji komentari nisu potrebni.Pismenostsestjeesamosolidnimkolovanjemineprestanimdokola- 13. vanjem, osobnim i posebnim.Ovo mi se ini kao najvanija tvrdnja. A najalosnije je to to iz naih kola ne izlaze pismeni ljudi. I meni je gotovo nevjerojatno da netko tko je jedanaest ili dvanaest godina uio hrvatski jezik,svojmaterinskijezik,nemabarosnovnurazinupismenost.Osimtoga,akademikBabi smatradaznanjesteenoukolamanijedovoljnozacjeloivotnupismenost;potrebnoje posezat za jezinim prirunicima, a za posebne potrebe poeljno je i dokolovanje. Istna je, da bi se neto promijenilo, potrebno je mijenjat ljudsku svijest, nau svijest. No, naalost, u svojoj okolini,meusvojimvrnjacima,nevidimvelikintereszajezinukulturu,zaknjievnijeziki openito za podizanje razine pismenost. I to me rastuuje!Osim svega navedenoga eljela bih napomenut da smatram da neki ljudi jednostavno imaju razvijenijiosjeajzajezikoddrugihljudi.Kaodaimajuuroenepredispozicijezabavljenje jezikom. Smatram da je to dar ili talent, ba kao to je netko nadaren za matematku, odnosno za prirodne predmete. I bilo bi lijepo kada bi oni prepoznali svoj dar te tme pridonijeli podizanju razine pismenost.4. KAKO POSTATI LEKTOROM?Uz potrebno znanje i obrazovanje te adekvatno primjenjivanje toga znanja, akademik Babi preporuuje i javljanje u strunim publikacijama. Kako on kae, lektori su sloj jezinih strunjaka koji znatno utjeu na hrvatski jezik, a njihova djelatnost ostaje uglavnom nevidljiva za javnost. A upravo lektori ive neposredno s jezinom praksom i upravo oni mogu vidjet koliko je neka Godina II, Broj 2 83jezina brusionicanorma primjenjiva u praksi.Lektori su se poeli javno oglaavat u dvjema serijama jezinih savjetnika; prva je Vjesnikov jezini savjetnik koji je izlazio od oujka 1994. do oujka 1996, te je iziao u 587 nastavaka, a druga je emisija Govorimo hrvatski koja se emitra na prvom programu Hrvatskoga radija, a u kojoj se javljaju uglavnom lektori iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krlea i znanstvenici iz Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Danas je takvih publikacija i emisija mnogo vie. Iako se pokuaji lektora da iziu iz anonimnost trebaju pozdravit, akademik Babi donosi savjete koji bi im trebali pomoi u njihovu napretkuZa dobro pouavanje drugih oni trebaju:itat strunu literaturu 1. itat je s razumijevanjem 2. skupljat primjere 3. bar tri puta vie znat od onoga to se izlae. 4. Osim toga akademik Babi preporuuje lektorima dolaske na strune skupove te na sastanke Zagrebakogalingvistkogakruga.No,zalektorepoetnikenajboljejedaseponujavljatu strunimasopisima,itopodnadzoromurednikakojibiihtrebalikontroliratiusmjeravat. Time bi stekli samopouzdanje, a vjerojatno i priznanje starijih kolega, to bi ih potaklo na druge sline pothvate.84 Zagreb, 2009.STOP! AORIST!Autor |Akvila PetrasAkostepomislilidaoglagolskimoblicimauhrvatskomstandardnomjezikuve sveznate,promislitejojednom!Konkretnije,zaustavimosekodaorista.Meu glagolskimoblicima,tjekomjezinogarazvojahrvatskogastandardnogajezika, dolojedoznatnogapojednostavljenjagramatke.Pritompojednostavljivanjuizgubilesuse razlike izmeu tri aorista, supina i pasivnoga partcipa prezenta. Od svih glagolskih oblika najvie je izmjena doivio upravo aorist. U hrvatskom jeziku stvoren je jedan tp aorista. Poznato nam je da je aorist prolo svreno vrijeme koje se tvori od infnitvne osnove i dva niza nastavaka, no koliko zapravo znamo o injunktvu, gnomikom obliku aorista i ostalim apstrakcijama vezanim uz taj na obini apsolvirani aorist?! Provjerite!1. O INJUNKTIVUInjunktvznaiproluradnju(sgleditaonogakojigovori).Najvieseupotrebljavatako da znai radnju koja se ovaj as izvrila, npr. Krepku novu pjesmu, pobonu molitvu prinosim Agniju sinu snage, koji kao sin voda sa svim dobrima opskrbljen kao mio sveenik na zemlji se zaustavi U ovom primjeru radnja se izvrila neposredno prije rijei samoga govornika tako da bi se aorist esto mogao zamijenit prezentom, npr. Zaustavlja se, dolazi.U sljedeem primjeru aorist moe bit zamijenjen injunktvom kao u primjeru :Savo! Savo! Sebe ne zabijeli, a mene zacrni!.Slaganjeinjunktvaiaoristauobliku,iutomosobitomznaenju,upravonasdovodido zakljuka da postoji povijesna veza izmeu injunktva i aorista, tj. da je sam aorist postao upravo od injunktva.2. GNOMIKI AORISTJeste li znali da je gnomiki aorist zapravo grki aorist koji najee dolazi u poslovicama. Grki se aorist uvijek moe prevest hrvatskim prezentom perfektvnoga glagola, npr. Tko bogove slua, rado ga uslie. Ali, u hrvatskom se jeziku nalazi i aorist u istoj slubi, npr. Dva loa izbie Miloa ili udo pasaujedoe vuka. Kae se da se gnomiki aorist osobito u usporedbama zamjenjuje prezentompastoganeznaiprolost.Pozivanjenaprolostestojenemogue.Usporednim reenicama,kojepripadajuglavnimreenicamasgnomikimaoristom,nedolazioptatvnego konjunktv, dakle opet se vidi da gnomiki aorist ne oznauje prolost. No, ne moe se porei da Godina II, Broj 2 85jezina brusionicaaorist i tada, kad je gnomiki, ostaje aorist. Gnomiki se aorist, ali i prezent, upotrebljava u tzv. apstraktnimreenicamapoputovih:Kadzavrimsvojposao,eemse,Ujutrudolaziili Uenik se ui. U ovim reenicama apstraktno je vrijeme (ujutru.. bilo koje jutro, svako jutro ...)isubjekt(uenik..svakiuenik,bilokojiuenikitd.).Glagolskajeradnjauapstraktnim reenicama dakle bezvremenska, zato se glagolska radnja u apstraktnim reenicama hrvatskoga jezika kazuje gnomikim aoristom ili uobiajenije prezentom, kao npr. Ruka ruku pere ili Nekoga list sakrije, a nekoga ne moe ni dub da pokrije. Prezent i aorist dolaze u apstraktnim reenicama zato to jezik ne poznaje oblik koji bi oznaavao bezvremensku radnju.3. RAZNOLIKOSTOsim toga, znate li da postoje:Sigmatski aorist1. preterit perfektvnoga znaenja;Pasivni aorist2. specijalna grka tvorba u koju spadaju aorist jaega pasivnoga oblika i aorist slabijega pasivnoga oblika;Tematski aorist3. nema ga u hrvatskom jeziku, ali nalazimo ga u staroslavenskome tvore ga samo neki glagoli. 4. UPOTREBA AORISTANije naodmet naglasit jo neke osobitost, znane i neznane, te vas pritom potaknut na to ee koritenje aorisnih oblika u vaoj svakodnevnoj komunikaciji.Aoristizrieapsolutnuprolost.Onnijetakoest,alijeeinegotosetotvrdiua) hrvatskim gramatkama. Osobito je est u knjievnim i povijesnim tekstovima, npr.:Slava i ugled mojega imena zaprijei svako ogovaranje. Oni se dogovorie i navalie na neprijateljsku utvrdu. On htjede neto rei, ali mu se rije ugui u grlu.(D. Ragu 1997: 185)Aorist izrie i relatvnu budunost kada je ona doivljena kao sigurna ili kao da se veb) dogodila, npr.:Propadosmo!Krepah od ei.Odoh i ja.Umrijeh, majko, za mladom, za njenom rajskom ljepotom.Aoristdolaziuznaenjubudunost,jermuseradnjavremenskineodreujeprema onomuvremenuukojemsegovori,negopremaonomuukojemseradnjavri.Zatoje vrijemeperfektvnaradnjaodavnoprola(zatoaorist),alizavrijeme,ukojemsedoista govori jednako je budua (zato aorist znai budunost).86 Zagreb, 2009.Jutarnji list, 2005. l 1.. Aorist i imperfekt vratli se kroz SMS.Musi, A., 1943.2.Injunktv i konjunktv. Narodna tskara. Zagreb, Musi, A., 1880.3.Perfektni i imperfektni glagoli. Tiskara Narodnih novinah, Zagreb. Musi,A.,1892.4.Gnomikiaoristugrkomihrvatskomjeziku.Tisakdioniketskare. Zagreb. Ragu, D., 1997.5.Praktna hrvatska gramatka. Medicinska naklada. Zagreb.Aoristomseizrieisuvremenaprolost,obinouposlovicama(posloviniaorist),c) npr.:Nesta vina, nesta prijatelja.Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrija.(D. Ragu 1997: 185)U SMS porukama d) Umobitelima,raunalimaidrugimkomunikacijskimsredstvimasuvremenetehnologije, ovajsearhainiigotovoizumrliglagolskioblikipaksauvao.Izgledadaseovimglagolskim vremenomkoristeobrazovaniineobrazovani,mukarciienetesvedobneskupine,ito poglavito putem SMS-a.Nekikaudaarhainijezikponekadmoesluitkaoblagaironija,noinisedatonije nipotoglavnanamjerakoritenjaaoristauSMSporukama.ModaseupravoprekoSMS-a dogodi svojevrstan povratak ovoga, moemo rei nepopularnoga, glagolskoga oblika.5. PRIMJERI SMS PORUKAHtjedoh te samo pozdravit!Vidjeh te pred faksom.Saznah da si u Grkoj.Naoh tvoje pismo koje izgubih nedavno.Digoh se rano i sretoh Anu od koje saznah za ispit.I za kraj. Budite originalni i komunicirajte aoristom!LITERATURAGodina II, Broj 2 87jezina brusionica88 Zagreb, 2009.Mladi pisciGodina II, Broj 2 89mladi pisciDragi itatelji!VaanajdraarubrikaMladipisciovajputpredstavljavamosamnajsjajnijihoblaia studentskoga neba: Maju Dropulji, ija poezija govori o usamljenost i izgubljenost dananjega ovjeka, Gorana Galia, pjesnika koji e raznjeit i najtvra srca, Mariju Jurki i njezinu slikovitu sjetu,TihanuPenkoinjezinuprekrasnuljubavnupoeziju,ZvjezdanuRumansanalizom egzistencije,JasminuVinikaomajstoricuavangardnogaisnenoga,Kristanaupana, renomiranoga pisca metafzike poezije, te prozu nadarene Tamare Marjanovi. Dopustt emo da njihov rad govori umjesto nas. Uivajte!90 Zagreb, 2009.Maja DropuljiKutjaAko zaviri u kutjuNai e tinuVriteu, glasnu tinu.Bez ikakvog upozorenjaBez dovoljno zraka za uzdisaj.Samo jedna obina mala kutjaDovoljna da stanem u nju,Sasvim dovoljna da uemI uguim se.Samo tinaVritea, glasna tina.I jaI tI bolI kraj.Godina II, Broj 2 91mladi pisciKazalite lutakaZastor je sputenSvjetla su ugaenaGlumci su otliI vrata su zakljuana.A ja sam unutra.Izolirana od svijetaekam novi nastupGlumake druineAliNitko ne dolazi.Strpljivo ekamI nadam se skoroj predstavi.Nitko mi nije rekaoDa se glumci nee vrattI da e staro kazalite sruit.Valjda su zaboraviliOstavili su me da umrem samaU iekivanju neegato nikada nee doi.ujte, dogaa se92 Zagreb, 2009.BetrayalZvijezde su mrtve ve neko vrijeme dok se moja nitroglicerinska otrica prisno priljubljuje uz arterijsku nabreklu venu tu negdje u unutranjem svemiru uma. Zvijezde su mrtve ve neko vrijeme i samo zbog toga elim t posljednju zarit krijesnicu duboko duboko u oko da t dopre do najdalje toke skrivene svijest i ostane tu kao semafor. Zvijezde su mrtve ve neko vrijeme jer bilo je i vrijeme da odapnu jer ona ih ne moe razmjestt kako mogu ja a zna i sam da drugaije nije onako kako treba bit. Zvijezde su mrtve ve neko vrijemepo protokolarnom rasporedu sjede nijeme zamiljene i sjetne i ni sjetle se nisu moje nitroglicerinske otrice u paralelnom svemiru tvog nateenog mozga. Sjet se kako si me gledao!Godina II, Broj 2 93mladi pisciAkrobatSvaki korijen svake dlaice na tjeluvlasttu poznajem jer samoranjavanjenije vie u modipa smo prisiljeni alternatvnepraktcirat metode sa delikatnimrasponom vidljivih posljedica.Kolika koliina bolipoeljna je u prihvatljivomtraganju za zvijezdama?Nokt mi nee moi izdrat jodugo jer tupim polako dok uputam seu beskrajne raspravesa vlasttm elucem koji,ini mi se, mnogokukavniji od jetre jekoja je spremna podnijetsveako ne i vieza tebe.Moe li te zadivitmoja sposobnost balansiranjana bodljikavoj ici?94 Zagreb, 2009.Goran Gali...Ko krivudav Savin tok,Nai ivot prolaze,Dok t i ja, bok uz bok,inimo prve studentske korake.Zagreb okupala bjelina,Lampice bljete u noi,U srcima je toplina,Boi e uskoro doi.A ona mala studentska soba,Nae najljepe doba,Puna je ljubavi.Jer u mom ivotu si t,I ve trei nam je BoiPun radost.I zato sam sretan,Sretan, jer znam,Da samo tebi pripadam.Godina II, Broj 2 95mladi pisciNa svijetDuboko, u mojim mislima,Gdje mijea se java sa snom,Spava u mojim pjesmamaU mom srcu tvoj je dom.Kao srna ranjenaezne za mojim usnama,u tvojim oima vidim spas.I dok mislim na nas,U sebi ujem glas,Koji me vodi.U daljine, u predjele sna,U aleje arobnih sjeanja.Gdje svaki je dan kao san,Pun rua i zaaran.Gdje svatko svakoga voli,I gdje nema tuge,Gdje poslije ba svake kie,Dolaze nove duge.96 Zagreb, 2009.Sonet LidijiJesenje vee i romon kie,Prohladni rujanski zrak.Ulice gasnu, ute sve te;Polagano sputa se mrak.Koke na lijegala kreu,Gost se ve kui sprema,udne se utnje sreu,U meni, jer te nema.Na srce mi enja pala.Sa slike me gledaju tvoje oi.Nedostaje mi mala.Al znam da sutra e doi,Da neu bit u samoi.I hvala, to postoji, hvala!Godina II, Broj 2 97mladi pisciJesenSumoran i sivi danu gradu, i u ljudimalijep i nestvaran sanu srcu i u grudima.Magle guste,U polju i mislima,Ulice puste,I nemir u srcima.A ja, usred tog vremenaeznem za tvojim usnama.Za glasom tvojim,Glasom slavuja,to daje mi predahOd ovih oluja.I za kosom tvojomto ko` najljepi cvijet,U ovoj tami,Uljepava svijet.98 Zagreb, 2009.Sisaka maglaSuton... mrak...Blijedotamna sjena u magli,Topi je tina,Nekom udnom putu nagliVue, guta je daljina.Putnik putuje.ut list, ivo kolo vodi,Samac sjetno tuguje, iSlut svoj odraz u mutnoj vodi.Grad spava.Tiho sipe kapi kie,I iezava,Vjetar ga sisaki njie.Valovi Kupe ga nose,Kraj Rokia i starog mostai Staroga grada...Plovi u daljine.Tone u suton, u mrak,Ide na poinak.Sakrio ga veo vjeite tine.Godina II, Broj 2 99mladi pisciMarija Jurki Jedna Ljubavna Sluaj me sada dok zborim, jer rei u ovo samo jednom. Volim te, elim da zna, sve ostalo mi je svejedno. Ni brijezi, ni mora, razdvojit nas nee, jer dijelimo neto, to letjet moe. Neto to nevidljivo bit moe, neto to pravi oblik nema. Neto to mira nam ne da, neto to ljubav se zove. Ta ljubav neunitva je, to prat nas na svakom koraku. Ta ljubav predivna je, jer ona nas spoji. Zar ne vidi da bjeat je besmisleno, jer uvijek e te nai. Znam da se boji, i ja isto, no vjeruj mi to je neto predivno. Prepust se osjeaju, ne budi slijep. Jer ja te volim, to osjeaj je lijep.100 Zagreb, 2009.BeskunikPro e opet vlak preko mosta, voze se u njemu ljudi bez znanja, da pod mostom netko sanja. Nakon jo jednog tunog, pijanog dana smrzava se pod mostom jedna suha dua sama. Hoe li se probudit? Nada se da nee..... Ako netko i zastane, uvijek ist komentar, teak ivot i jo tee srce, boca mu je spas. I proi e novi dan, novi i stari vlak. Vozit u se moda i ja u vlaku tom ne znajui da gazim beskunikov hladni dom...Godina II, Broj 2 101mladi pisciTihana PenkoPogledom preko zvijezda,Zlaanih osjih gnijezda,Plavetnih nebeskih brazdaarobna ljetna odmazda.Milinom upijam veerNajpunijim njenim sjajemNe ele si priznat da dajemI no, i zvijezde, i sebe Za osmijeh,Za dah Za tebe!102 Zagreb, 2009.Tri rueTri najljepe rue ubrat u kriom;Za ljubav, za radost, za bol.Tri najljepe rue, umivene kiom,Da operu svih rana sol.Tri najljepe rue u bokalu vodeBlistat e i gizdat se (od zore do noi)Moda ni slutt nee koliko godeZa ove umorne, zaljubljene oi...Godina II, Broj 2 103mladi pisciTiOtok mira u ivotnoj buci,Jedini amac u mojoj luci,Tiha srea to glasno odzvanja-Bol otklanja.U mrkloj noi zvijezda blistava,Dio sna i kada se ne spava,U gomili nejasnoj jasna misao.Moj smisao.104 Zagreb, 2009.Zvjezdana RumanStani, prisjet sePamt li to popodne i zlaani trag sunca na terasikad si bezbrino priala o tek steenoj slobodi?Slijedila je nova pustolovina, opreznije otvaranje dueprilika za bolje odluke, sprijeit da se snovi rueI tek to si krenula novom stazom, naila si na trnjepodmuklo je zalo pod kou ne prestajui urezivat sve dubljeSvi shvate da t je netko novi na pamet, ali t nisi zaljubljenane eli si priznat jo jedan neuspjeh u zadravanju osjeajaPamt li koliko si molila, koliko si plakalakad si ostajala s milju o svemu to si propustla?Toliko je uspomena, zapisanih i zapamenihbezbroj malih sitnica i pogleda i osmjeha razarajuihNada se da e se srea konano smilovat tvojoj duizamijenit crne oblake i prainu zaljubljenost koja guiBoli te i obeaje da e pokuat zaboraviti slomi te promaaj s drugime: odlui odustatPamt li pritajenu buru u sebi kad te poelio,kad nisi vjerovala da je stvarno, kad te zaboravio?Nevjerojatno je koliko udaraca moe i eli podnijetsamo kad si dopust priznat da si sluga ljubaviPrelazi preko svega samo da zadri taj osjeajne eli prestat u grudima osjeat taj trzajKrene u nekom pravcu, svagdje se izgubikamo god pogledala, vidi da tamo ne pripadabori se da se ne probudibori se da ne zamrzibori se da dan preiviMoli se da t se vratbori se da ne primijetebori se da te ne osudebori se da te shvateMoli se da t se vratGodina II, Broj 2 105mladi piscibori se da ne odebori se da ne popustbori se da se pobijediMoli se da t se vratbori se da drugog ne povrijedibori se da ne zaboravibori se da uivaMoli se da t se vratbori se da te ne odbacebori se da te ne obuzmebori se da te pusteMoli se da t se vratbori se da ne vidibori se da ne ujebori se da otupiMoli se da t se vratPamt li kad si zadnji put bila tako sretna,kad si zadnji put bila ovako nestvarno svoja?Dolo je tvoje vrijeme, nema razloga za briguon je tu i tvoj i zato nema mjesta za tuguPust da t srce treperi ak i kad previe razmiljau nonim satma ili zbog neega sumnjaStani, prisjet se tko je on, u svakoj t je staniciitaj dnevnik na svakoj je straniciPamt li koliko se truda uloiloali zar je vano kad se isplatlo?Nakon toliko uspona i padova opet se bojino sad je prava prilika da uivaNe zamaraj se pitanjem koliko e trajatdakazao je ovaj te put ne eli izgubitStoga, kad t je teko, samo pogledaj gorepomoli se, sjet se koliko je plavo nebo i more106 Zagreb, 2009.Pamt li koliko ga dugo volikad je sve poelo, da bez njega ne moe?Zato ne budi gruba, jer zna i samada te, kad mu svu njenost da, jedino ispunjavaI obrii sad te suze, smijei se novome danuon ne moe bez tebe i nee te ostavit samuStani, prisjet se najskrivenijeg otkucaja srcapa to je tvoj *** ija grud za te kuca!!Godina II, Broj 2 107mladi pisciNedjelja trideset rujnaEh, to mi niste dali vremenada ostanem jo meu jastucimaDa se topim u sjeanjimai lebdim noena snovimaSluam prebiranje po liri prstmaili plesne note s radijaPa da ustanem i da pone vrtnjadok sam u ogrtau i nepoeljanaStavim ruku na lice kao da je njegovai vrtnja postaje sve braSthove pjesme ostavljam kratkimajer lako je itat izmeu redakaSve to elim i to sam eljelasad je oivljena uspomenaNjenost mirisa, glasa i pogleda znam, nisu moje mate kreacijaI ja sam kraljica svjetovaljubav je moja vladavinaI plavetnilo tvog okabjelina tvog tjelaA moja srea iri prostranstvaspaja granice postojeeg i zamiljenogaZato vas molim za jo sat vremenada ostanem jo na njegovim usnamasluam apat i budem uljuljananjegovom blizinom i snagom ovog spokoja108 Zagreb, 2009.BluebirdReklameSklapam oiTrim niz cestuK-pax i klavirSkupljam snagupolagano se pribliavamhvata me drhtavicameka trava i rosa pod tabanimaProgone me licai njihove teke due uz suzeBeskrajno usporenaali ne stajemprsnut u od boli i strahai skaemi preputam sePosljednji trag aljenjagubi se pred hladnoom Ba me zanimatko e mi bit zadnji u mislimai koliko e trajat odvajanjeOtvaram oiReklameGodina II, Broj 2 109mladi pisciJasmina Vinielim t priat o snovima.I rei kako se sada osjeamKao roendan,Gledam po nebuLjubiastm naoalama.Vrtm se vjeto u krug,slobodnoruke mi letei srce je tu negdjeza misli ne znam!Nemam vremenane mislim vieDonesi svjeice, bombone, okoladni sladoled, balone.Vrt se samnomnai oblik u oblaku!Na to te podsjea?Napii po mojoj koi!Pjesmom pokai to t svira t po glavine spavajivot te trai!Sretan roendan.110 Zagreb, 2009.Hej svijete!Dobro jutro meni, iz toplog krevetasvje zrak najvea je groznica za me uspavanog.Samnom leijueranji luk i pivajo ih vie osjeam dok sekupaju u istomzraku!Hej svijete!Dobro jutro svima!Marljivim, odgovornim tonisu u toplom krevetu,ne gue se u novootkrivenom svjetlu koje viri ispod rolete,to ne tjeraju luk, pivu,vruinu.Hej svijete!Dobro jutro tebi, moja savjestto me die, pere u vodi prosvjetljenjaoblai u mirisnu odjeuradi doruak inspiracijei ini pametnim!Hej svijete!Ostavio sam Bocu!Nismo imali zajedniku budunost!Hej svijete!Burazujemo se uskoro!Tvoj ivot.Godina II, Broj 2 111mladi pisciDanas je jedno vee ...ivot ...Moj ivot ...uvaj ...Svoje ...Srce ...uvajte svoje srce!Ne zaboravi ...Uvijek ...Budi ...Samo iv ...Samo ivi ...Sad ...Poinje ansa ...ak ...Kada ...Mrtva ...Tiina ...Utapa ...Mogu disat kroz vodu.Nema ...Ovisnost ...Ne ovisimo ...Ne vrt se u krug.ansa ...Poinje ...Sad.112 Zagreb, 2009.Kristan upan UARENO PROROANSTVOIzrodit e se sva masa zemaljska iNa licu zemlje zasjat e mir; ist eljeni dragulj vjene utopije.Korijenje napustt e utrobe suhe;Zatomit e carstvo gluhih stoljeaZasjat e ljubav; usahnut e udnja.Nad usijalim glavama puknut e svodrastvorit e se Dua u strast ivotnoj;Izrodit e se sva masa zemaljska iNa licu zemlje zasjat e mir;ist eljeni dragulj vjene utopije.Godina II, Broj 2 113mladi pisciHEINZELOVI BOGOVIonomu bez ruku i noguBogovi lutaju gradskim ulicamaSvijeta; ispaeni u dronjcimaZbog kojih slove za najomraenijaBia ovog gradskog i urbanogSvemira.S mislima gotovo savrenim;Ukaljani stvarnim ivotomI dahom koji oekuje trenU budunost koji e postat iOstat samo Smrt;oni tako bez nogu i rukuvladaju svojim savrenstvom;gladni i edni; naizgled ivizapravo mrtvi Bogovi u sreditugradskog Svemira.Vidih Bogove na ulicamaDivljeg i bogatog, ovogpustnjskog grada tjela ulinih ( uskoro mrtvih )... evo, dolazi i taj tren...(mrtvih) Bogova.Osakaenim tjelima i oimaObogaenim svjetskim tugamaOstavljaju prolaznu skulpturuSvega svog to je daleko odSavrenstva (ivota)114 Zagreb, 2009.Njima ne dozvoljavajulaku zemlju,ta oni su samo Bogovi i njihovo jeKraljevstvo Nebesko.- Crvi pretau skulpturu u zaboravGodina II, Broj 2 115mladi pisciNEMILOSRDNE RADNJE MOG DOBANoas e zapoet ratovi,Sa svih nenajavljenih i neznanih frontovaGaat e svojim spravamaU nemilosrdnoj nadi da zauvijekZgasnu neznani ivot na kraju svijeta.U skrivenim satma,U tono dogovorenu sekundu preciznoe uputt svoje prokleto znanjeKoje posjeduje razaraku mo ukradenu od BogaI tako za tren prolaznost ugasit jedan svijet.Nekim tranimaObuenim u licemjerje ove demokracijee sinut kako jo uvijek postoji mogunostVladat svijetom;Tajno; skriveno pred oima cijelog ivog svijeta.U neke skrivene trenutke s lanim opravdanjemU juriu e krenut poslijednji pohod ovjeka na ivog ovjekaU prokletoj nadi da se jo jedan nepokoreni svijetPokori lanom neemu za ime su stoljeima ljudiIspred svog vremena teili.U neku zoru u nama dalekim i nepoznatm svijetovimaovjek nalik nama istrijebit e poslijednjeg predstavnikaNjegovog svijeta koji je graen njihovim vienjima iTako e ih pretvorit u robove drutva u kojima je slobodaObuena u la, i gdje mogunost za vlastt ivot ne postoji.116 Zagreb, 2009.Tamara MarjanoviUMORIO SAM SE BITI OVJEKOM (Neruda)Zoraje.Nojedinotosebudijedan.Tekojojseprisjettkadasezadnjiputunjezinom ivotunetoprobudiloidizalokaosunce.Ehda,sunce,njennajveisadanjiprotvnik.Kada onozae,dostojanstvenokakvojeiizalo,poinjenjezinahladnokrvnaglumasamesebeu kojoj ne nalazi smisao. Ionako ga nikada nije ni bilo. No no joj omoguava da ga glumi, na ist onaj hladnokrvan nain.Svjetlostjepreplavilacijelusobu.Budnaleinakrevetu,nozatvorenihoiju.Pokuava smoi snage da ih otvori i suoi se sama sa sobom i svojom situacijom. Prisjea se dana kada je jedva ekala da otvori oi, eljna svega onoga to ju eka. Svega onoga to ju ini sretnom. Svegaonogazatovrijediivjet.Gdjelijenestaonjenivot?Tkolijeotvorioponorukoji svakim danom sve dublje i dublje pada? Smogla je snage otvorit oi, no samo zato jer je na to bila prisiljena. Danas nee odustat od svog nauma. Ne smije. Otvorivi prozor, jedini u skuenoj sobici u kojoj je ivjela, na nju navali val buke. Svi t ljudi koji idu na posao, razmiljajui hoe li sti. Sva ta djeca koja se smiju i onomu to nije smijeno. Svi t ljudi koji i u svome besmislu nau smisao... Vidjela je i sebe meu njima. Trala je na posao, lovei odletjele papire posvuda. Smijala se svojoj raupanoj kosi u prvom izlogu. Iako je bila sredina studenoga, hladnou koja joj se verala uz tjelo, hvatajui se za svaki dio, nije osjeala. Vie nita nije osjeala. Nije se ni sjealamukarcakojijojjenoaspraviodrutvo.Tjeilasetmedajeonnjojpraviodrutvo. Novanice koje je ostavio na prozoru jasno su pokazivale tko je bio rtva u pravljenju drutva. Zatvorilajeprozor,sjelanakrevetiblijedogledalauarenukutjicuisprednje.Bojalase.No mnogi se boje. Sada jednostavno ne smije odustat. Za nekoliko sekundi kutjica je bila prazna.I ovog puta svjetlost je bila uzrok njezine najvee none more. No to nije bilo sunce. Mukarac u bijeloj kut uperio je u nju divovsku lampu. Zaista je sliila na sunce. Postala je svega svjesna. Nije uspjela. I to e sada? Njen naum je pao skupa s njom u jo vei ponor. Pogledala je kroz, sada neto vei prozor. Sada mi jednostavno nee pobjei, pomisli. itav svijet je sada moj. Kao i od bilo kojeg bia ovoga svijeta. Godina II, Broj 2 117mladi pisci118 Zagreb, 2009.Osvrti i prikaziGodina II, Broj 2 119osvrti i prikaziMILJENKO JERNEI, BITKA ZA SLOBODNU HRVATSKU,DETECTA, ZAGREB, 2008.U etvrtak 18. prosinca u Nadbiskupijskom pastoralnom insttutu u dvorani Vijenac u Zagrebu predstavljena je knjiga Miljenka Jerneia Bitka za slobodnu Hrvatsku spodnaslovomNeutralnaHrvatskaslobodnaHrvatska.Oknjizisugovorili Stjepan ulek, glavni urednik Glasa Koncila Ivan Mikleni te admiral Davor Domazet Loo, koji je govorio o kroz povijest ugroenom hrvatskom identtetu te istakao da je vrijeme posluat zov Hrvatskoga zagorja odnosno autora knjige.Knjiga je podijeljena u est poglavlja, a zapoinje predgovorom u kojem Mikleni naglaava daautorsvojimtekstovimapokuavairitprostoreslobodehrvatskogadrutva.Uuvodnoj rijeiJerneiistedajeknjiganamijenjenasvimhrvatskimgraanima,nakonegaslijedi prvo poglavlje u kojem autor raspravlja o svrsi politke u Hrvatskoj koja se nala pred vratma Europske unije. Objanjava razloge zbog kojih Hrvatska mora ii putem trajne neutralnost kao jedinim politkim putem za opstanak. U treem poglavlju obrauje hrvatski panoptkum odnosno prouava odnose hrvatskih dnevnih novina, tjednika i elektronikih medija prema EU. ulek je naglasio da je autor prouavao hrvatske pisane medije, kritki analizirao tekstove iz Slobodne Dalmacije,Veernjegalista,Novogalistaidrugihtskovinaujednojgodini.Naime,autor prouava Hrvatsku u vidokrugu drugih te naglaava kako su miljenja drugih vana u vremenu globalizacijeieuropskihintegracija.UpetompoglavljuPogledsKaptolaJerneigovorio Crkvi koja je oduvijek ttla vjerske i nacionalne interese hrvatskoga naroda upozoravajui na drutvene i politke probleme te analizira Miklenieve kolumne iz Glasa Koncila. Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske esto je poglavlje knjige u kojem autor objanjava znaenje trajne neutralnost, njezine prednost i nedostatke te donosi razloge zbog kojih Hrvatska ne bi trebala ui u EU. U Dodatku se autor osvre i na lanke objavljene poetkom 2008. godine te poziva Hrvate danareferendumukaupovijesnoNEEuropskojunijiiNATO-u.Knjigazavravaulekovim pogovorom u kojem naglaava kako Miljenko Jernei ovom knjigom eli potaknut javnu raspravu o budunost Hrvatske zalaui se za novu politku, politku neutralnost. Ivana Franji120 Zagreb, 2009.MILA VOD, OD ZANOSA DO IDENTITETA PRVIPROFESORI I UENICI AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI U ZAGREBU, UMJETNIKI PAVILJONOd zanosa do identteta Prvi profesori i uenici Akademije likovnih umjetnost u Zagrebu naziv je izlobe postavljene u Umjetnikom paviljonu povodom 100. obljetnice osnutka Akademije. Tomu u ast na izlobi je postavljeno oko 150 radova prvih profesora (Mencija Clement Crni, Bela iko Sesija, Robert Franage, Oton Ivekovi, Robert Auer, Branko enoa i Rudolf Valdec) i uenika (Ljubo Babi, Ferdo us, Gabrijel Jurki, Elza Feri, Mira Erllich i dr.).Mila Vod (Budimpeta, 1888. Zagreb, 1968.) bila je studentca skulpture prve generacije na Akademiji. Postoji nekoliko verzija prezimena koje je upotrebljavala: Vod, Wood, Wod, Vood. Njezino je pravo ime bilo Ljudmila Woodsedalek. Nakon zavretka studija u Zagrebu 1912. boravila je u koli St. Michele u Parizu gdje se upoznala s Augusteom Rodinom. Postala je uspjena likovna pedagoginja koja je pouavala nae umjetnice keramike, Blanku Duanec, Milku Vukeli i druge. Bila je udana za kipara Stjepana Bernfesta s kojim je imala dva sina, Stjepana Miu i Juricu. U Petrinji je 1929. napravila prvi javni spomenik Stjepanu Radiu i tako postala prva ena autor javnoga spomenika u Hrvatskoj. U Karlovcu je 1934. osnovala Katoliku umjetniku radionicu radi opremanja sakralnih objekata domaim umjetninama umjesto skupim stranim. Za vrijeme NDH-a vodila je odjel za umjetnost Katolike akcije i imala atelijer u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu. Radilaje umjetnineponarudbiAlojzijaStepinaca.Vei brojsakralnihumjetninanapravilaje nakon 1945. kada je u logoru Jasenovac ubijen njezin mlai sin Jurica.Stvaralajepodutjecajimasecesije,simbolizma,ekspresionizma,impresionizma,realizma inarodnepokupsko-posavskeumjetnost.ImalajenekolikoizlobiuHrvatskojiinozemstvu. Svojim je djelima pristupala pobono i religiozno. lanica Treega reda sv. Franje nije prihvaala nagrade za svoje radove, a uzimala je samo polovinu prihoda, ostatak je davala potrebitma. Osim sakralnih umjetnina radila je prizore iz seljakoga (Prosjak, Seljak na trnici, Prodavaica cvijea i dr.) i osobnoga ivota (Portret sina Jurice, Jaslice za moju djecu, Glava Posavke i dr.). Svestrana Godina II, Broj 2 121osvrti i prikaziumjetnica prouavala je narodne nonje, pisala eseje, osvrte i pjesme. Godine 1917. objavila je zbirku od 27 pjesama na njemakom jeziku, Lieder. O prvoj kolovanoj hrvatskoj kiparici pisali su Ivo Andri, Artur Schneider, Vladimir Lunaek, Ljubo Babi, Boris Vrga i drugi. Vanesa VargaJOSIP RAI, RETROSPEKTIVNA IZLOBA SLIKA, MODERNA GALERIJAU ModernojgalerijiuZagrebu,uutorak16.prosincaotvorenajeretrospektvna izloba slika Josipa Raia u povodu stote obljetnice njegove smrt. Raiev ivot i djela predstavili su ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plani, autor izlobe Zdenko Rus, a sveano otvorenje proglasio je ministar kulture Boo Bikupi.Na izlobi se nalazi stotnu Raievih djela ulja na platnu, akvarela, studija i crtea, a sva su djela prikupljena iz mnogih domaih i inozemnih insttucija te privatnih zbirki. U sreditu ovalne prostorije Moderne galerije postavljen je slavni Raiev Autoportret oko kojega se nalaze slike njegovih uzora i velikih slikara Diega Velzqueza, Petera Paula Rubensa, Anthonisa Van Dycka, Edouarda Maneta, Wilhelma Leibla i drugih svjetskih majstora ija djela pruaju dodatan ugoaj. Izloba je obogaena opsenom i zanimljivom dokumentacijskom graom koja upotpunjuje sliku o Raievu vrlo kratkom, ali plodnom ivotu i stvaralatvu. Slike su, kako je naglasio Rus, izloene obrnutm kronolokim slijedom od kasnijih radova prema njegovim slikovnim poecima. Na izlobi su postavljena Raieva antologijska djela Majka i dijete, Pred ogledalom, Pont des Arts te dvanaest atribucija koje su prvi put prikazane i pripisuju se Raiu Perunike u vru, ena s koarom i druge. Izlobu je obogato opseni katalog o Raievu ivotnom putu te njegovim reprodukcijama, a do njezina kraja, 15. oujka 2009. godine, pratt e ju, naglasila je ravnateljica Moderne galerije, mnoga predavanja, radionice i popratna dogaanja. Izloba e posjetteljima pruit dosad najiri uvid u relatvno malobrojan opus umjetnika iji je ivot okonan u dvadeset i treoj godini, prije nego to je stgao zavrit studij slikarstva u Mnchenu.Ivana Franji122 Zagreb, 2009.SLAVA RAKAJ, RETROSPEKTIVNA IZLOBA, KLOVIEVI DVORIHrvatska akvarelistca Slava Rakaj rodila se u Ozlju 1877. u obiteljiopinskogabiljenikaVjekoslavaRakajainjegove supruge Olge. Osnovnu i srednju kolu zavrila je u zavodu za gluhonijemu djecu u Beu. Na nagovor ozaljskoga uitelja Ivana Otoia i njegove supruge dolazi u Zagreb kako bi pohaala slikarsku kolu i razvijala svoj talent. Otoi joj je uredio slikarski atelijer u nekadanjoj mrtvanici gdje e se poslije smjestt Akademija likovnih umjetnost. Smjernice u radu dobivala je od Bele ikoa Sesije. Njezino se stvaralatvo dijeli u dvije faze. Prva je ispunjena tamnim tonskim slikanjem mrtve prirode pastelom i akvarelom, a druga svijetlim i koloristkim pejzaima i fgurama. Slikala je rodni Ozalj, Zagreb i predjele uz rijeku Kupu. Nikad nije imala samostalnu izlobu, ali je 1898. izlagala na izlobama Drutva hrvatskih umjetnika u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu, u Moskvi i St. Petersburgu. U rujnu 1902. dola je u Stenjevac u Zavod za umobolne gdje je i umrla 1906.Povodom130.obljetniceroenjaumjetniceuKlovievimjedvorimaod29.svibnjado3. kolovoza2008.postavljenaretrospektvnaizloba.Izloenojeoko170najreprezentatvnijih radova. Neke su slike prvi put predstavljene javnost. Mnoga se djela nalaze u privatnom vlasnitvu i jo nisu sva otkrivena. Izloeni su i osobni predmet, kao Slavina lutka i klecalo obitelji Rakaj, te oslikani predmet iz svakodnevne upotrebe: tanjur, stoli, lepeze i dr. Vanesa VargaGodina II, Broj 2 123osvrti i prikaziIVAN LEROTI, SABORI HRVATA U CISTI VELIKOJ, BIAKOVA, ZAGREB, 2008.U Palai Matce hrvatske u Zagrebu 5. prosinca predstavljana je knjiga Sabori Hrvata u Cist Velikoj autora Ivana Lerota. O knjizi su govorili autor, urednik Ivan Bekavac Bai te predsjednik Kluba prijatelja Ciste Velike Frane Rojnica. Program je vodila Tanja Popec, a predstavljanje su glazbom obogatli Iva Ljubii na klaviru i sopranistca Ksenija Sankovi te gitarist Mladen Bioin izvodei narodne pjesme Dalmatnske zagore. Knjiga ima vie od stotnu stranica, a sastoji se od proslova u kojem autor najavljuje temu, devet poglavlja u kojima objanjava povijest i nastanak Ciste Velike te znaenje njezinih steaka i zdenaca za hrvatsku povijest. Knjiga zavrava zakljukom u kojem Lerot iznosi ono najvanije o Cist Velikoj, emu pridonose slike steaka, zdenaca i zvijea. Prvo poglavlje zapoinje opisom dolaskaHrvatateautorsvojetvrdnjepotkrjepljujepodacimakojejeotomvremenudonio bizantskicarKonstantnVII.Porfrogenet.Udrugompoglavljuobjanjavaznaenjeismjetaj Ciste Velike te otkriva razlog zbog kojega Hrvat u povijest nisu osvajali gradove. Nadalje, pie kakosuHrvateunovudomovinudovelapetoricabraeKlukas,Lonelos,Kosences,Muhloi Hrobatos i dvije sestre Tuga i Buga. O tome svjedoi sedam zdenaca Crvljivice u Cist Velikoj koji ujedno predstavljaju hrvatsku astronomiju u zvijezdama Vlaii. Autor obrauje vjerovanja starih Hrvata, postupno naputanje starih obiaja, prijelaz na drugu vjeru i kulturu te spajanje s kranstvom. Steci u Crvljevici svjedoe o politkom okupljanju i saborovanju u Cist Velikoj, a tu je, kako iste autor, vjerojatno pripremljen i jedinstven dogovor izmeu Hrvata i pape Agatona o nenapadanju na druge narode u 7. stoljeu.Sve navedeno, zakljuio je urednik, knjigu ini nezaobilaznom za svakoga koga zanima hrvatska povijest i Cista Velika.Ivana Franji124 Zagreb, 2009.DOMINIKANCI U HRVATSKOJDominikanci u Hrvatskoj naziv je izlobe postavljene u Klovievim dvorima od 12. prosinca 2007. do 30. oujka 2008. Predstavljeno je kulturno i umjetniko blago koje su dominikanci prikupljali tjekom osam stoljea djelovanja u Hrvatskoj.Dominikancisukatolikicrkveniredkojije1206.uToulouseu (Francuska)osnovaopanjolskipropovjednikDominikGuzman.Do 15. su stoljea bili, kao i franjevci, prosjaki red. Kasnije su od pape dobili dozvolu za stjecanje materijalnih dobara. Redu sv. Dominika cilj je bio suzbijat heretke pokrete u kranstvu i propovijedat. Bit reda najbolje je izrazio najpoznatji dominikanac, skolastki flozof, Toma Akvinski: Contemplare et conteplata aliis tradere (razmatrat i drugima davat plodove svog razmatranja). U 13. se stoljeu red proirio u Italiju, Francusku, panjolsku, Poljsku, eku, Dansku, vedsku i Prusiju. U Hrvatskoj se prvi put spominju u Dubrovniku u dokumentma iz1225.BijelifratripojavljujuseuZadru,Ninu,Zagrebu,Splitu, Bihau, Virovitci i drugim mjestma. Hrvatska dominikanska provincija (Provincia Croatca) obuhvaala je dananje podruje Hrvatske, Bosne iHercegovine,SlovenijeiCrneGore.Natomjeprostorubio81 samostan.Nakonosmanlijskihrazaranjaostaloihjetekdesetak. U samostanima su se nalazile kole. Na najpoznatji dominikanac i blaenik, Augustn Kaot utemeljitelj je zagrebake katedralne kole, to predstavlja zaetak prvoga sveuilita, uz ono u Zadru. Nije sigurno jesu li u 13. stoljeu uz dominikance djelovale i dominikanke. Iz 1345. godine sauvan je Red i zakon sestara reda sv. Dominika, na najstariji tekst pisan latnicom. U prostranim, jednobrodnim crkvama i samostanima redovnici su skupljali vrijedne radove dalmatnskih i talijanskih umjetnika. U Klovievim je dvorima izloeno oko 520 umjetnikih djela s prostora Dalmacije i Istre. Najvie ihjeizsamostanasv.DominikauDubrovniku,aliiizSplita,ibenika,Trogira,Korule,Hvara, iova, Staroga Grada itd. Izloeni su radovi majstora Paola Veneziana, Tintoreta, Tiziana, Nikole Boidarevia i drugih. Skupljeno knjievno blago sastoji se od iluminiranih kodeksa, inkunabula, misala i zbirke knjiga, ostavtne Marka Marulia splitskim dominikancima. Izloeno je i liturgijsko posue, zavjetni nakit, relikvijari, crkveni namjetaj i misna ruha.Vanesa VargaSveti DominikGodina II, Broj 2 125osvrti i prikaziURO VIDMAROVI, PROTIV TMINE, HRVATSKO SLOVO, ZAGREB, 2008.Knjiga ure Vidmarovia Protv tmine predstavljena je uz autora, kritare Josipa PaviiaiMatuKovaeviateurednikaHrvatskogaslovaStjepanaeelja27. prosinca u dvorani Hrvatskoga slova i Hrvatske kulturne zaklade u Zagrebu.Knjiga ima oko dvije stotne stranica, sastoji se od dvadeset i tri knjievne polemike od kojih su neke ve objavljivane u Hrvatskom slovu i drugim novinama, a u cjelini su objavljene u ovoj knjizi. Fukare kao hrvatska sudbina, Jeka Ivo Brean, Partzanski zloini nad zarobljenim Hrvatma, Neobino knjievno djelo govori o kulturnoj batni Hrvata, a njihovo ime preuuje, ZloporabaMatoa,MatvejeviiVujiborbazanovobratstvo-jedinstvo,30.obljetnica polemike Ernesta Blocha i Franje Tumana, Patnja nevinih optuuje, samo su neke od polemika koje donose bitna obiljeja ivota koji je zatekao Hrvatsku. Vidmarovi u svim polemikama, kako istePavii,branitezuoneovisnojisamostalnojdraviHrvatskojtepriaotomekakavje ovjek i kakav je svijet. Pavii, nadalje, iste da Vidmarovi u djelu donosi dvije vrste knjievnih polemika, pie da bi obranio Ivana Aralicu, Mariju Peaki Mikuljan i druge, a kad treba nekoga udarit po prstma, onda su to kritki govori o Predragu Matvejeviu, Ivi Breanu te Ratku Cvetniu. Vidmarovi na kraju iste da je knjigu pisao iz oaja jer nije jednostavno ivjet u slobodnoj dravi i doivljavat polarizaciju koju drugi nameu te zakljuuje da se knjievno djelo treba odvojit od politkoga stava. NakrajusemoemoposluitrijeimaautorakojijerekaokakojeknjigaProtvtmine nezaobilaznauistraivanjuiprouavanjuhrvatskeknjievnepovijestjerodraavaatmosferu vremena i svjedoi o sukobima koji e bit dragocjeno tvo nekim buduim istraivaima hrvatske knjievne povijest. Ivana Franji126 Zagreb, 2009.IVAN LOVRENI, CRTANKA IVOTA, RETROSPEKTIVNA IZLOBA, KLOVIEVI DVORIMemorijalnaizlobasuvremenogahrvatskogumjetnikaIvanaLovreniabila je postavljena u Galeriji Klovievih dvora od 17. travnja do 18. svibnja 2008. godine.IzlobomretrospektvnogakarakteraCrtankaivotaobiljeenaje 90. obljetnica roenja i 5. godinjica smrt slikara. Izloeno je oko 350 radova iz razdoblja od 1951. do 2002. godine.IvanLovreniroenje28.prosinca1917.godineuSvetomKriuZaretju.UZagrebuje radiouslikarniciHrvatskoganarodnogakazalitaipolazioVisokukoluzaumjetnostiobrt. Radio je kao scenograf u Splitu i Sarajevu, a od 1972. do 1978. radio je kao profesor na Akademiji uZagrebu.Biojevelikizaljubljenikupoeziju.IlustriraojedjelaVladeGotovca,LukePaljetka, Dobrie Cesaria, Miroslava Krlee, Federica Garcie Lorce i drugih. Lovreni je svoje lirske prie iznosio u likovnoj formi. U vremenu apstraktne umjetnost nije bio prihvaen. Umjetniki su ga krugovi smatrali staromodnim zbog esth motva zaviaja i mrtve prirode. Koristo je jednostavne tehnike: olovku, ugljen, tu, akvarel, zlatne i srebrne aplikacije. Njegov je spontani likovni izraaj uvjetovan pukim i naivnim doivljajem svijeta. Slikao je tematske cikluse: Maske, Erotka, Kia, Zanat, Ars Medica i dr. Prizori su to izmeu stvarnost i fantastke koje odlikuju kranski i etno motvi, humor, groteska i karikaturalnost. Lovreni je kao svjedok vremena na naturalistki i groteskannainuprizorioiDomovinskirat.Izdaoje10grafkihmapa,aradiojeikeramiku, oslikano staklo, skulpturu, tapiserije i zidne slike. Oslikao je postaje krinoga puta na Trkom polju u Krapini i kapelicu crkve Majke Boje Jeruzalemske. Godine 1998. oslikao je zastor za Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu. Njegov su najvei doprinos freske u crkvi sv. Majke Boje i sv. Kuzme i Damjana u Gronjanu iz 1988./1989. godine. Umro je 1. sijenja 2002. u Zagrebu.Vanesa VargaGodina II, Broj 2 127osvrti i prikazi128 Zagreb, 2009.Nogom pred noguGodina II, Broj 2 129nogom pred noguDVODNEVNI POSJET STUDENATA HRVATSKIH STUDIJA GRADIUUdruenestudentskesnagekroatolo-gije i komunikologije Hrvatskih studi-jaSveuilitauZagrebuikroatstke Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zadru posjet-lesugradianskeHrvate.Krozdvodnevnosmo se druenje 18. i 19. svibnja 2007. pod vodstvom doc. dr. sc. Sanje Vuli u sklopu kolegija Hrvatska dijalektologija upoznali sa ivotom Hrvata koji ve stoljeima ive na ovom podruju. Hrvatsusenapodrujekojesedanasnaziva Gradie (njem. Burgenland) doselili u 16. stoljeu kad su bjeali pred Turcima. Poznato je da su turska osvajanja izazvala veliki migracijski val s podruja Like i Krbave, a kasnije i s podruja Gorskoga kotara i Slavonije. Bjeali su prema sjeveru, a pretpostavlja se da je prebjegla gotovo treina stanovnitva tadanje Hrvatske. Etnografski se pojam gradianski Hrvat danas odnosi na Hrvate u Austriji (pokrajina Burgenland), zatm u zapadnoj Maarskoj (uz austrijsku granicu) teuSlovakoj(selaokoBratslave).IzpodatakaMinistarstvavanjskihposlovaieuropskih integracijaRepublikeHrvatskevidljivojekakopremaprocjenamagradianskihudrugau Austriji danas ivi oko 50 000 Hrvata, od kojih se 27 000 izjasnilo Hrvatma u popisu stanovnitva 2001. godine. Austrijskim su zakonom o manjinama iz 1955. godine postali manjinska skupina, agradianskohrvatskijezik1987.godinepostaojedrugislubenijezikupokrajiniGradie. UmeuratnomserazdobljuzbogekonomskezaostalostmnogoHrvataizGradiaiselilou prekooceanske zemlje. Danas su jo ouvana hrvatska naselja u kojima stanovnici ive tjekom godineokupljeniuveembrojuokosljedeihkotarskihmjesta:eljezno(Eisenstadt),Gornja Pulja (Oberpullendorf) i Borta (Oberwart). Ovom smo prilikom posjetli selo Pinkovac (juno Gradie) u kojem je sjedite Panonskoga insttuta gdje nas je prof. Robert Hajszan upoznao s aktvnostma koje slue ouvanju hrvatskoga nacionalnogaidentteta.MeunjimajeiizdavanjePanonskogaljetopisa.Susrelismoseis obitelji Schwartz-Jandrii.Frakanava, ekipa ispred kipa Mate Meria Miloradia, hrvatskoga kipara I. Metrovia130 Zagreb, 2009.Frakanava, rodno mjesto Mate Meria Miloradia, poznatoga pjesnika i preporoditelja koji je Gradiu dao ime, bila je nae sljedee odredite. Gradiejejezinozanimljivojersunatompodrujuprisutnasvatrinarjejahrvatskoga jezika s poddijalektma u onom obliku kojim se u vrijeme seoba govorilo na podruju iz kojega suseHrvatiselili.Jezikseouvaounatostoljetnojodvojenostoddomovine.Hrvatskimse govori u pojedinim kolama, vrtima, opinama, gostonicama, a svi su natpisi dvojezini. UzapadnojsmoMaarskojposjetligradopron,drugigraduMaarskojsnajbolje ouvanom gradskom jezgrom, te Koljnof, najzapadnije gradianskohrvatsko selo u Maarskoj gdjenasjeugostoFranjoPajri.PutovanjepozapadnojMaarskojnastavilismouidanu, selu udaljenom samo tri kilometra od austrijske granice. Tu smo se sreli s farnikom tefanom Dumoviem koji redovito odrava misu na hrvatskom jeziku. idan se nalazi u blizini grada Kisega koji povijest pamt po velikom hrvatskom junaku Nikoli Juriiu koji je grad obranio od Turaka. U Kisegu su bili Dani Hrvata. Tradicionalni paprika i CD Olivera Dragojevia uveseljavao je sve prisutne. Predanost i elja za ouvanjem tradicije i jezika gradianskih Hrvata i snaan osjeaj domoljublja koji je prisutan svugdje gdje smo bili zasigurno su ono po emu emo pamtt ovo putovanje. Usp.Holjevac,.,Jeli,T.2001.GradianskiHrvatuMaarskoj.Hrvatskiiseljenikizbornik2002.Hrvatska1. matca iseljenika. Zagreb.htp://www.hkd.at/iinfo.htm (Hrvatsko kulturno drutvo u Gradiu) 2. htp://www.zigh.at/hrv/gh/indeks.html (Znanstveni insttut Gradianskih Hrvatov)Jelena GazivodaGodina II, Broj 2 131nogom pred noguSTUDIJSKO PUTOVANJE U SLAVONIJUOSIJEK VINKOVCI BABINA GREDA BONJACI VRBANJA VUKOVAR (18. 20. SIJENJA 2008.)StudijskoputovanjeuSlavonijuusklopukolegijaHrvatskadijalektologijapod vodstvomdoc.dr.sc.SanjeVulizapoelismouOsijeku.Najprijesmo18.sijenja sluali predavanje Ljiljane Koleni, profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, o slavonskom dijalektu. Mogli smo, izmeu ostaloga, ut kako zbog novih utjecaja i velikoga broja migracija postoji vrlo malo izvornih govornika slavonskoga dijalekta. Ponajvie su to stare bake u pojedinim selima. Pojedinci nastoje svojim entuzijazmom i zalaganjem ouvat barem dio jezika i obiaja. Uz to smo u tri dana prisustvovali mnogim predavanjima i prigodnim programima koje su nam pripremili nai domaini (Filozofski fakultet u Osijeku, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademijeznanostiumjetnostuVinkovcima,MuzejuVinkovcima,kolauBabinojGredi, Bonjaci, Vrbanja). Vidjeli smo koliki se trud ulae u ouvanje dijalekta i njegovo prenoenje na mlae narataje. tokavii s bakom u Centru za znanstvena istraivanja HAZU132 Zagreb, 2009.Ispred Spomen - doma na OvariVukovar, grobljeSteenoznanjeizdijalektolo-gijeprodubilismonaterenu,to je velika privilegija. Posljednji dan boravkauSlavonijiizapadnom Srijemu posvetli smo Vukovaru gradu mueniku. Mnogima je ovo bioprviposjetVukovaru,aiSla-vonijiopenito.Domainisubili gostoljubivitesupokazaliveliko oduevljenjeposjetomstudenata ponajprijezatotojeveinanjih bila iz Splita. Jelena GazivodaGodina II, Broj 2 133nogom pred noguIZVJETAJ O PUTOVANJU U RUMUNJSKUKadujemorijeRumunjska, obinoprvopomislimona Transilvaniju i legendu o grofu Drakuli.Zatmvjerojatnopomislimona komunizam,amodainatodasepo-sljednjih nekoliko godina Rumunjska i Bu-garskaestospominjukaozadnjeproi-renje Europske unije kojoj i mi stremimo. Veini je ljudi nepoznata injenica da nakrajnjemzapaduRumunjske,juno odTemivara,okogradaRiice(rumunj. Reia)ivinajveazajednicaHrvatau Rumunjskoj.OkupljenisuusedamselauKaraevsko-severinskojupaniji(Cara-Severin),od kojihjenajveeKaraevo,ispadajuunajstarijuhrvatskudijasporu.Nazivajusekaraevski Hrvat, Kraovani ili Karaevci. Hrvatskisegovoriuest(Karaevo,Lupak,Klokot,Nermi,Vodnik,Ravnik)odukupno sedam sela, dok se u sedmom (Jable) hrvatski govori slabo ili gotovo nikako. Prema procjenama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske u Rumunjskoj ivi neto vie od 7500 Hrvata. Osnovna su djelatnost karaevskih Hrvata poljoprivreda i stoarstvo. Jezik i svijest o identtetu uspjeli su ouvat zbog izoliranost sela i zbog svijest o podrijetlu. OsimuKaraevuHrvativeugradiuRekau,ubliziniTemivarateunaseljimaeneji Kea. Ta se mjesta razlikuju ponajprije po govoru. Dok se u Karaevu govori torlakim narjejem slinimgovoruHrvatanaKosovu,uRekaugovoretokavskimnarjejemukojemuvaju starijat,uenejuakavskim(ikavsko-ekavskidijalekt),uKeisegovorikajkavskimnarjejem (turopoljsko-posavski dijalekt).Na ovo smo putovanje krenuli 25. travnja 2008. godine pod vodstvom doc. dr. sc. Sanje Vuli u sklopu kolegija Hrvatska dijalektologija. Na putu do Rumunjske posjetli smo i Sontu okako selo u Bakoj (dananja Srbija). U Sont su nas doekali u Kulturno-prosvjetnoj zajednici Hrvata okadija gdje smo gledali predstavu na njihovu govoru, sluali okake pisme te jeli neizostavan paprika. Sljedei smoSa upnikom u Ravniku - karaevskom selu134 Zagreb, 2009.dan krenuli put Karaeva. U Karaevu su nas ugostli u Zajednitvu Hrvata u Rumunjskoj u kojem djeluje prof. Milja Radan, zastupnik za hrvatsku manjinu u rumunjskom parlamentu. Bili smo i na nedjeljnoj misi. Prof. Marija Lacki i upnik Marijan Tjinkul ugostli su nas u Lupaku, upnik Petar Dobra u Klokotu te upnik Petar Stojanovi u Rekau. Na putu kui ponovno boravili smo u okakom selu u Bakoj, Bakom Monotoru. Tom smo prilikom prisustvovali nastupu kulturno-umjetnikoga drutva te razgledavanju okakih nonji u vlasnitvu gospoe Marije Turkalj, koja nas je i ugostla. U Rumunjskoj i Bakoj jezik je dobro ouvan. Karaevci to mogu zahvalit izoliranost svojih sela, a okci se mnogo trude kako bi sauvali svoje obiaje. Uostalom, sth meni najdrae okake pisme, koji esto citram, poruuje uvaj svoje stare pisme, uvaj svoje obiaje. uvaj ono to je tvoje, najlipe je i najbolje.Jelena GazivodaU Zajednitvu Hrvata u Rumunjskoj, s profesorom Miljom RadanomGodina II, Broj 2 135nogom pred noguLJETNA KOLA HRVATSKE KULTURE(30. 6. 12. 7. 2008.)Zadnji tjedan mjeseca lipnja, utorak, moj zadnji ispit. Dok ekam svoj red da zablistam, razgovaram s Jelenom. Nas dvije prijavile smo se za Ljetnu kolu u Skradinu, u nedjelju kreemo via more, trebalo bi se spremat, bit uzbuen barem, ali nita od toga nas jo ne dira. Ispitni rokovi jo traju, a zna se da savjesne studentce u to vrijeme samo o ispitma razmiljaju.U subotu naveer, dan prije puta, jo uvijek nemam osjeaj da negdje putujem, nisam se jo ni poela spremat. Skradin, Skradin, na rijeci Krki, blizu ibenika, bogate povijest, slatki mali grad u kojem Hrvatski studiji imaju svoje prostorije bit e nam dom desetak dana. Uit emo i istodobno se zabavljat, a dobit i diplome na kraju. Idealna prilika za sve one koji su tuni kada fakszavri,kojimanedostajupredavanjaikojinemoguudisatnitadrugoosimakademske atmosfere. Dok turist jo spavaju, nas se devetero u ponedjeljak, 30. lipnja, malo prije devet sat, oku-plja na trgu Male gospe u centru Skradina. Na jednom se katu Gradske uprave nalazi nekoliko prostorijauvlasnitvuHrvatskihstudija.Tamoemosljedeihjedanaestdanaimatpredava-136 Zagreb, 2009.nja. Tema je Ljetne kole srednja i juna Dalmacija,adiosuprogramaisatoviiz jezikaprofesoriceBrankeTafre,asiste-ntce Petre Koutar te goe, predavai-cesasplitskeUiteljskeakademije,mr. sc. Gordane Laco.Program Ljetne kole pokriva mnoga podruja, teme su zanimljive i raznolike, predavaioputeniiraspoloenizasva naa pitanja. Multdisciplinarnost i pozi-tvnaenergijaHrvatskihstudijadonese-na je i u Skradin.Prvi dan predavanja, nakon uvodnih rijei organizatora Ljetne kole, tajnika Marinka ika ivoditeljiceSanjeVuli,sluamopredavanjedr.sc.HrvojkeMihanovi-Salopekohrvatskoj glazbenojbatnitegledamoflmoveStellaMarisDalmacijeiDubrovakaVelikaProteturica. NakontogazajednoobjedujemouhoteluSkradinskibuk.Naveersebavimojezikomna vjebama koje vodi Petra Koutar.Sljedeedanesluamopredavanjaizpovijestprof.dr.sc.AgnezeSzabo(Junohrvatske velikake obitelji, Istaknute ene hrvatskog srednjovjekovlja, Stvaranje moderne Hrvatske drave), novinarstva dr. sc. Jelene Laku (Povijest hrvatskog novinarstva), arhitekture i umjetnost dr. sc. Radoslava Buania (Majstor Radovan, Juraj Dalmatnac). Dubrovnik upoznajemo kroz predavanja o njegovim znamenitostma (dr. sc. Vinicije Lupis, Dubrovake tvrave), svakodnevnici (dr. sc. Slavica Stojan, Noni ivot renesansnog Dubrovnika, dr. sc. Vinicije Lupis, Dubrovnik u Drievo vrijeme) i njegovim najpoznatjim stanovnicima (dr. sc. Slavica Stojan, Marin Dri kao sveenik, mr. sc. Marinko iak, Dubrovnik Dria i Gueta, doc. dr. sc. Sanja Vuli, O jeziku Marina Dria). O sakralnoj umjetnost hrvatskoga juga, Hrvatskim marijanskimblagdanimaiSvettmaGospeLurdskeuHrvatskojgovoreVinicijeLupis,Sanja Vuli i fra Hrvatn Gabrijel Jurii.Buduidajekorisnouvijekdobropovezatsugodnim,nakonrukavrijemeprovodimo kupajai se u Krki ili gutajui na skradinskoj rivi. Naveer uivamo u recitalima iz starije hrvatske knjievnost Frane Marije Vrankovi i studenata Odsjeka glume Umjetnike akademije u Splitu. PratmoiotvaranjeSkradinskogaljetaisluamokoncertduhovnihskladbiHridaMata, Sandre Bagari i Darka Domitrovia povodom 360. obljetnice smrt skladatelja Ivana Lukaia. Izgraujemose,obrazujemoiuivamonasvimrazinama.Duhovnoseuzdiemoitjelesno iscrpljujemo. S vjetrom u kosi i nogicama preko pramca plovimo Krkom. Sa umom slapova u uima vaemo sendvie s domaim sirom i prutom. Slikamo paunove (i vodia) na Visovcu. Piemo razglednice svima vama koji niste u Ljetnoj koli, koji volite ljeto, ali ne volite kolu samo zato to nikad niste dobili diplomu OVE kole.Vjeka SkutariGodina II, Broj 2 137nogom pred noguSvi na okupuBRUCOKI VIKEND NA SLJEMENU(29. 30. 11. 2008.)Okretanje nove stranice ivota, koju predstavlja i upis na faks, suoava nas s novom okolinomukojusesvatkobre-boljeeliuklopit.Dabinamutomepomogli, naisustudentskisavjetnicismisliliuinkovit,zabavanipouannainzato dvodnevni izlet. Osim to nam pomau u svladavanju stvari vezanih iskljuivo uz faks, ovaj su se put umijeali i u meuljudske odnose pa nam tako pomau da se bolje upoznamo druei se u sasvim novoj i, u svakom sluaju, zdravijoj okolini. Sve je zapoelo nalaenjem na slavnom Britancu, iako je mnogima i sam put do njega bio velika avantura, mislim pritom na kanjenje i odlazak na drugi kraj Zagreba. Sve u svemu, grob naega Ante Straevia uspio nas je ujedinit. Tamosmoimalikratkopredavanjepanismonislutlitonasdaljeeka.Uprotvnombismo vjerojatno cijenili te kratke trenutke odmora, mislim pritom na cijelodnevno planinarenje koje je uslijedilo. Vjerojatno su svi proklinjali goru, nagib, visinu i sve ostalo od ega bole noge, ali su poslije moda i bili zahvalni na gubitku koje kile ili barem poveanju apetta. Izgleda da su nai studentski savjetnici pazili i na te sfere studentskoga ivota pa smo im na tome poslije bili jako zahvalni. Uz silna smo gunanja te reenice Koliko jo ima? konano doli do naega prvoga 138 Zagreb, 2009.odredita Medvedgrada. Glad je uinila svoje, uskoro je poelo vaenje silnih prehrambenih proizvoda koje smo skrivali u svojim pretrpanim torbama. Organizatori su se ponovno pobrinuli zaedukacijskustranuizleta,kolikogodnamtoloezvualo,pasmoimalikratkopredavanje o Crnoj Kraljici koje se na kraju pokazalo zanimljivim i, ponajprije, korisnim. Nakon umornima prekratkoga, a nestrpljivima predugoga odmora nastavili smo pjeait do sljedeega odredita. Slijedili su dugi razgovori, obilje smijeha, neto malo gunanja zbog boli u nogama, ali je glavni cilj izleta postgnut druenje, u svakom smislu te rijei. Vrijeme nam je prolazilo i bre no to smo mislili te smo doli do prve tople postaje na naem izletu doma Grafar. Ugrijali smo se, utaili e i glad te se molili da na tom mjestu ostanemo dovoljno dugo da se odmorimo. Kad je spomenut pohod na rudnike, nitko vie nije bio umoran, bre-bolje smo stavili ute kacige i uivali u jo jednoj avanturi. Nakon toga slijedio je put do naega zadnjega odredita doma Puntjarke. Put je postao prava avantura u sumrak, a odgovor na pitanje Koliko jo? nitko nije znao. Jedini odgovor koji smo dobivali od ljudi koje smo na putu sreli bio je Idite samo ravno, a izraz na naim licima postajao je sve znateljniji i sve zbunjeniji jer se dom nije pojavljivao na vidiku. Konano se, nakon ponekoga straha u oima, ali prije svega velikoga umora, na vidiku stvoriladrvenakua.Sreunitkonijeskrivao,ostavilismostvariinavalilinadomauhranu. Nekako je trebalo i vratt puste kile koje smo potroili tjekom cijelodnevnoga hodanja. Nakon toga je slijedila samo zabava, poevi od drutvenih igara, a zavrivi pohvalama organizatorima i pjesmom. Nakon burnoga dana spavanje nikomu nije bilo problem, dok bi se o buenju ve daloraspravljat.Sveusvemu,nakonjutarnjekaveiobrokasjelismonabuskojimzavrava na zajedniki vikend. Bilo je tu bolova u nogama, gladi, ali i smijeha, domae hrane, edukacije i zabave. Glavni je cilj postgnut veliko zajednitvo, koje prije nije bilo prisutno. Ili ga barem nismo bili svjesni. Tamara MarjanoviGodina II, Broj 2 139nogom pred noguKad si sretan...140 Zagreb, 2009.to smo radiliprologa ljetaGodina II, Broj 2 141to smo radili prologa ljetaPROJEKT STUDENTSKOGA SAVJETNITVAStudentskojesavjetnitvo novi projekt Drutva stude-nata kroatologije pokrenut u akademskoj godini 2008./2009. u suradnji sa Studentskim zborom Hrva-tskih studija. Cilj je projekta pomoi studentma prvegodinekroatologijedaseto bolje snau u prvim danima nastave itolakeuklopeustudentskodrutvo.Studentskesupredstavnicestudentceprvegodine diplomskoga studija: Jelena Gazivoda voditeljica Savjetnitva, Akvila Petras i Vjeka Skutari te studentce tree godine preddiplomskoga studija kroatologije: Marina Antoli, Mirela Findrik i Tihana Penko i Vanesa Varga zamjenica voditeljice. Svakijepoetakteakistresanpajesvakapomodobrodola.Poetkomnastavnegodine odrana su tri sastanka s brucoima, a iza nas su i mnoge individualne konzultacije. Studentske su se savjetnice predstavile na uvodnom predavanju s proelnicom studija prof. dr. sc. Brankom Tafrom i predsjednikom Drutva studenata kroatologije Cassius Juricom Blaeviem. Tom su prilikom brucoi dobili prvi broj asopisa Cassius, vane i korisne informacije koje bi im mogle zatrebat u prvim danima studiranja, a upoznali su se i s mogunostma i zadaama koje studij od njih trai. S obzirom na to da je studentma kroatologije od velike pomoi Nacionalna i sveuilina knjinica, u listopadu prole godine organiziran je posjet uz struno vodstvo kako bi se upoznali s njezinim radom.Drutvo studenata kroatologije Cassius u studenome je organiziralo i dvodnevno planinarenje te boravak na Sljemenu za svoje lanove, ponajprije za brucoe, gdje su posjetli Medvedgrad i rudnike Zrinskih. Student prve godine ukljuili su se u rad Drutva tako da djeluju u Dramskoj skupini Cassius i rade na izdavanju asopisa. Uz to, naravno, izvravaju i studentske obveze. Najvanije je da su prve, uglavnom stresne dane poetka nastave to lake prebrodili. Jelena Gazivoda142 Zagreb, 2009.KNJIEVNE VEERI GOSTOVANJE HRVOJA ALKOVIAKnjievne veeri naziv je novoga projekta Udruge studenata kroatologije Cassius, a Mlai narataj hrvatskih prozaista tema ovoga semestra. Prva knjievna veer zapoela je projekcijom flma Kino Lika prema istoimenoj knjizi Damira Karakaa. Nakon toga se raspravljalo o knjizi i flmu te ostalim Karakaevim djelima (Eskimi, Kako sam uao u Europu ... ). Drugu knjievnu veer, 4. prosinca 2008., obiljeilo je gostovanje mladoga hrvatskoga knjievnika Hrvoja alkovia. U vrlo ugodnom drutvu od dvadesetak ljudi i ambijentu proaranom kolaima i grickalicama knjievnik je predstavio sebe i svoj rad te spremno odgovarao na znateljna pitanja studenataineslubenogamoderatora,profesoraPiskaa.Utaiojegladznateljeotkrivajui autobiografske elemente u odreenim djelima, temu novoga romana koji priprema (povratak Hrvata iz Amerike u domovinu na rad u ljevaonici eljeza te ljubavna pria), svijet hrvatskih knjievnika iurednikaidrugedetalje.Raspravujezainiloalkovievopriznanjepogreakaupojedinim djelima, primjerice onih u vezi s plonou likova zbog ega je nerijetko kritziran. S obzirom na to da je alkovi samouki knjievnik, veina mu to nee zamjerit pa sve kritke na raun njegova rada ostaju u sjeni sjajnih ideja, mate, brzih, energinih reenica proeth humorom i osjeaja koji ostaje nakon to sklopimo korice. Zanimljivo je spomenut da su alkoviu putovanja najvea strastpatakokaedasenebiodrekaoputovanjanizatrinajboljaFerrarijaudvoritu.Zbog toga roman Pravi se da ovo nisi vidio smatra jednim od draih te bi ga rado ekranizirao da ivi u Americi, dok,u skladu s domaim prilikama, smatra da je Zec na mjesecu najblie ekranizaciji. Druga knjievna veer zavrila je fotografranjem s knjievnikom, nakon ega su lica studenata jo neko vrijeme ostala zadovoljno nasmijeena.Teme sljedeih knjievnih veeri bile su: Rujana Jeger (18. 12. 2008., Darkroom, Opsjednuta), Julijana Matanovi (8. 1. 2009., Zato sam vam lagala, Biljeka o piscu), Zoran Feri (22. 1. 2009., Aneo u ofsajdu, Smrt djevojice sa igicama), Milana Vukovi Runji (5. 2. 2009., Seksopolis, Lovac i boica).Tihana PenkoGodina II, Broj 2 143to smo radili prologa ljetaHrvoje alkovi U dobrom drutvu144 Zagreb, 2009.OD TARTARE DO ZAVJEREBuduidaje2008.godinaproglaenagodinomMarinaDriapovodompetstote obljetnicenjegovaroenja,DrutvostudenatakroatologijeCassiusodluiloje dat svoj doprinos obiljeavanju toga jubileja. Tako je 30. svibnja 2008. u organizaciji Cassiusa odran znanstveni kolokvij o Marinu Driu. Nakolokvijusunastupilidoc.dr.sc.InesSrdoKonestrastemomanrovskeposebnost Drieva opusa, doc. dr. sc. Sanja Vuli s temom Jezik Marina Dria, Lovro Kunevi s temom Urotniki pokuaj Marina Dria te prof. dr. sc. Slavica Stojan s temom Driev obraun s ljudima nahvao. U sklopu svojesvrsnoga dramskoga dijela kolokvija studentca tree godine Akademije dramskih umjetnost Frana Marija Vrankovi izvela je solilokvij Drieva Dugog Nosa. Na kraju kolokvija prikazan je dokumentarno-igrani flm Vladimira Gojuna Od tartare do zavjere snimljen prema scenariju Slavice Stojan. Nakon toga je predstavljen prvi broj asopisa Drutva studenata kroatologije Cassius, a razgovor se nastavio i na domjenku.Ono to je u poetku izgledalo kao minus i predstavljalo neugodnost organizatorima, izuzetno mali odaziv studenata (bilo je vie profesora u publici nego studenata!), na kraju se pretvorilo u plus. Naime, umjesto pomalo statnoga i klasinoga ex cathedra naina predavanja, uobiajenoga na ovakvim dogaajima, cijelo se predavanje pretvorilo u okrugli stol. Predavai su zali u publiku, predavalo se razgovornim tonom uz puno vie ivost, puno vie ara nego obino. Ubrzo su se predavanja pretvorila u oputeni razgovor te su predavai, nakon to bi dali uvod u temu, odgovarali na brojna pitanja iz publike. Bilo je to veoma ugodno, zanimljivo i potcajno i publici, i predavaima.Od izlaganja bih, iako su sva bila zanimljiva i pouna, izdvojio ono Lovre Kunevia koje se odnosilonanepoznatoDrievourotnikopismokojejepredavaotkriokratkovrijemeprije izlaganja. Takoer bih izdvojio predavanje profesorice Stojan jer je prvi put, koliko je meni poznato, javno iznijela i, naravno, dokazima potkrijepila, da se Marin Dri rodio prije 1508. godine, koja se, openito, uzima za godinu njegova roenja. Tako su student Hrvatskih studija bili upoznat iz prve ruke s najnovijim spozanajama o Driu.Sve u svemu, moe se rei da je kolokvij bio uspjean. Isplatlo se doi i vjerujem da nitko od nazonih nije poalio. Pomalo zabrinjava nedostatak zainteresiranost kod studenata, ali o tom nekom drugom prilikom.Jurica BlaeviGodina II, Broj 2 145to smo radili prologa ljetaFrana Marija Vrankovi, Prolog Dugoga Nosa U renesansnom duhuStruni predavai146 Zagreb, 2009.OIVLJENI ZORANI U PROSTORIJAMA HRVATSKIH STUDIJAStudentDrutvakroatologije Cassiusupriliilisususret 16. priosinca 2008. godine u prostorijama Hrvatskih studija Sveuilita uZagrebupovodom500.obljetnice roenja Petra Zorania. Tom su prigodom pokuali pribliit i doarat svijet, ivot, nain pisanja i tematku Petra Zorania, pisca prvoga hrvatskoga romana Planine i svakako jednoga od najveih knjievnika hrvatskerenesanse.Uskromnom,ali simbolinodrugaijezamiljenom ambijentu,uzprisutnostineizravno sudjelovanje ostalih profesora i studenata, stvorila se ugodna atmosfera za predstavljanje vanoga piscainjegovadjela.UglavnomseraspravljalooZoranievimPlaninama.Rijejeoromanu pisanom u sthu i prozi u 24 kapitula koja povezuje jednostavna fabula organizirana oko autorova putovanja. Prepletanje stvarnost i alegorijske dimenzije djelu daju poseban ugoaj i utjee na razliita shvaanja itatelja. Planine su pria o putovanju zbog nesretne ljubav, pria koja ima i autobiografskih elemenata. U skladu s tematkom Planina nai su student priu o nastanku bure pokuali doarat dramskom predstavom, dobrom glumom i suvremenim nainom prikazivanja davnoga dogaaja. U tome su, moramo priznat, itekako uspjeli. Bilo je zanimljivo predavanje o Zoranievu prilogu naoj renesansnoj hortkulturi u kojem nas je predava upoznao s ranije spomenutm prividnim svijetom autorova putovanja. U sklopu predavanja izvrsno je prezentran Perivoj od slave odnosno vizija u snu u kojoj je Zorani alegorijski prikazao siromatvo hrvatskoga knjievnoga stvaralatva. Naime, od etri vile koje su sjedile ispod drvea i u krilu drale jabuke vila Hrvatca imala je najmanje jabuka, ime autor eli rei da nedovoljan broj knjievnika pie na meterinskom jeziku. Slijedilo je izlaganju Neke osobine Zoranieva stla iz kojega smo saznali neto o stlskim osobitostma koje Zorania svrstavaju meu najvee pisce hrvatske knjievnost. Predava teme Mitoloki i etnololoki element u Zoranievim djelima doarao je fktvni, mitoloki ialegorijskisvijetdjela.VilekaoglavnepredstavnicemitolokogasvijetaZoranievihPlanina Godina II, Broj 2 147to smo radili prologa ljetasvojom pojavom pruaju mogunost za posebno shvaanje djela. Predava nas je poveo na kratko putovanje kroz perivoje vila i na taj nam nain pribliio njihovo druenje, pjevanje, razumijevanje i, naposlijetku, njihovo postojanje. Predavanje se inilo toliko stvarno da smo se nakon njega na trenutak zapitali postoje li vile u stvarnost ili je to samo vizija u snu kako u Zorania, tako i u nas? Ne nalazei odgovor na pitanje, polako smo privodili kraju druenje i izlaganje te jo jednom zakljuilidajeZorani,uistnu,ostavioduboktragunaojknjievnost.Punidojmovaostlu, jeziku, tematci, nainu pisanja, prikazivanju fktvnoga svijeta, koji nudi nesluene mogunost, napustli smo predavaonicu i oprostli se od Zorania do nekoga novoga susreta meu vilama ili kolskim klupama Sanja Ezgeta148 Zagreb, 2009.RAZGOVOR S PROF. DR. SC. BRANKOM TAFROMO bolonjskom procesu, njegovoj provedbi i nedostacima te novostma i planovima na kroatologiji razgovarali smo s prof. dr. sc. Brankom Tafrom, proelnicom Odjela za kroatologiju. Usporedite stari studij kroatologije s novim (po bolonjskom procesu).NaHrvatskimsamstudijimapoelaraditkaostalnizaposlenik2005.godine,iste godine kada je poela studirat prva bolonjska generacija. Dotad sam bila vanjski suradnik pa zapravo i ne znam kako je studij kroatologije izgledao iznutra. ini mi se da je svatko radio svoj posao i da nije bilo neke komunikacije izmeu studenata i profesora, aliniizmeusamihprofesora.Sadjetosasvimdrugaije.Kaoproelnicasvakodnevnosam zatrpana studentskim e-pismima, ali i kao profesor dosta komuniciram sa svojim studentma. Osim proelnika odjeli imaju i svoja vijea te je kroatologija i ustrojbeno ureena. Bolonja nas je sve promijenila, uvela je vie obveza i studentma, ali i profesorima, pa je puno ivahnije nego prije. ini mi se da se mnogo bolje poznaju i obveze i prava obiju strana, i studentske i profesorske. Budui da novi nain studiranja namee obvezu dolaenja na predavanja te mnogo veu aktvnost studenata tjekom semestra, profesori imaju mogunost da bolje upoznaju svoje studente i da prate njihovo napredovanje u studiranju.Novost je trostupanjski studij jer se sad kroatologija studira na tri razine, na preddiplomskoj, diplomskoj i na poslijediplomskoj. Doktorski studij, koji vodi akademik Radoslav Kati, otvorio jevelikemogunostinterdisciplinarnomupristupuhrvatskojkulturiinjezinuprouavanjukao cjeline. Dosad je interdisciplinarnost u istraivanju hrvatske kulture bila svojstvena tek pojedinim znanstvenicima, a ovaj e studij svakako pridonijet stvaranju znanstvenoga kroatolokoga kadra.Koji su nedostaci provedbe bolonjskoga procesa na kroatologiji (npr. nemogunost polaganja ispita preko kolokvija itd.)? Radi li se neto na tome?Nedostaci novoga naina studiranja uglavnom su podjednaki na svim fakultetma. To je u prvom redu neostvarivost rada u malim grupama zbog velikoga broja studenata i maloga broja profesora. Godina II, Broj 2 149to smo radili prologa ljetaMogu navest svoj primjer. U prvoj je generaciji iz Fonologije i morfologije u jednom semestru svaki student koji je ispunio sve svoje obveze imao sedam ocjena, to je bilo sasvim dovoljno da zakljuim ocjenu i bez ispita, ali su na kraju svi polagali ispit jer je dvorana bila premalena za taj broj studenata i budui da su na nastavi sjedili jedan do drugoga, nisam mogla bit sigurna tko je od koga ipak prepisivao. Dakle, ja sam se naradila u semestru jer nije lako za ezdesetak studenata osmislit i ispravit sve te silne provjere znanja, a na kraju student nisu bili zadovoljni to sam im to uzela samo kao pomono sredstvo pri utvrivanju konane ocjene. Znam da su ispit stresni, pogotovo kad se zalome dva-tri u istom danu, ali student moraju imat na umu da ispitni rokovi jo uvijek postoje i dok postoje, da e izlazit na ispite. Smatram da je najvei problem zavretak prvoga stupnja na vrijeme i upis na drugi stupanj. Student mora najkasnije u rujnu poloit sve ispite i obranit zavrni rad da bi mogao dalje studirat, a za to ima malo vremena.to je novo uvedeno na studiju kroatologije?Na kroatologiji ima puno novost, moda vie nego na drugim odjelima. Svakako je vano da je kroatologija u novom Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (Narodne novine, 78/2008) uvedena kao znanstveno polje u interdisciplinarnom podruju, dakle priznat joj je status znanstvenoga polja. Odsad e se manje postavljat pitanje to je to kroatologija. Unatoinjenicidadobardiokolegijamorajupredavatvanjskisuradnicijersezbog interdisciplinarnost studija ne mogu zaposlit nastavnici koji predaju samo jedan kolegij, broj se zaposlenihpoveao,primljenesuidvijenovakinje,daklepomlaujemosekadrovski.Vedvije godine imamo znanstvenoistraivaki projekt, a nadam se da e ih bit jo. Napravljenasunekapoboljanjauprogramuugranicamakojesudoputenesobziromna dobivenu dopusnicu. S obzirom na to da na diplomskom studiju na nastavnikom smjeru student sluaju edukacijske kolegije i da u preddiplomskom i diplomskom studiju dobivaju sva potrebna struna znanja, na kraju diplomskoga studija stjeu sve kompetencije potrebne za rad u nastavi. Budui da se hrvatski standardni jezik kao sociolingvistka kategorija ne moe valjano predavat bez poznavanja cjelokupne hrvatske kulture, upravo studij hrvatske kulture (kroatologije) osposobljava ponajboljinastavnikikadarzaizvoenjehrvatskenastaveuinozemstvu,osobitozalektorate, aliizanastavuhrvatskogajezikauzemlji.ZbogtogasmoslubenozatrailiodMinistarstva znanost, obrazovanja i porta da se pravilnici o strunoj spremi nastavnika u osnovnim kolama i o lektoratma u inozemstvu dopune odredbama koje ukljuuju i diplomirane kroatologe. Dosad je kroatolozima bilo omogueno predavanje hrvatskoga jezika samo u srednjim kolama, ali su imali velikih problema pri polaganju strunoga ispita. Sada sluaju i metodiku nastave hrvatskoga jezika i sve druge edukacijske kolegije pa se nadamo da e lake dolazit do posla. Jestelizadovoljninovimgeneracijamastudentma?Kakavjeodnosstudenataprema studiju, obvezama i sl.? Kadsluatesrednjokolskeprofesore,onisejadajudajepredznanjeizosnovnekolesve slabije, a kad sluate sveuiline profesore, oni se pak tue da iz srednjih kola izlaze uenici sa 150 Zagreb, 2009.sve manjim znanjem. To je oduvijek bilo tako. Znam esto rei da je na Hrvatskim studijima, pa takoinanaemodjelu,kaoinasvimfakultetma:imasjajnihstudenatakojisueljniznanja, kojisuznateljni,kojimnogorade,aimaionih,naravno,kojikraduBogudane.Uvijekrado pomaemprvimadanauejovie,aidrugepokuavammotviratdaiskoristevrijemeida ipak neto naue. Zato svakoj generaciji ponavljam da je znanje najvee bogatstvo koje ne moe propast za razliku od drugih bogatstava koja mogu propast, ega smo svjedoci u ovim kriznim vremenima.Ponosnasamnauspjehesvojihstudenata,primjericekadobjaveknjigupoezije, kadseupiunadoktorskestudije,kaddobijustpendiju,Rektorovunagradu,kadproitam njihove dobre novinske priloge ... Kako ne bih bila zadovoljna kad su student kroatologije toliko aktvni!Evo,ovojedrugibrojvaegaasopisa,svakegodineodritenekiznanstvenikolokvij, pa kazalinu predstavu, organizirate knjievne veeri, odlazite na strune ekskurzije, u kazalite, ima jo nekoliko studentskih zanimljivih projekata. Posebno me vesele studentski savjetnici koji prvoj godini pomau u snalaenju ne samo na Hrvatskim studijima nego openito u studentskom ivotu, npr. kako doi do NSK i kako se tamo snai, kako oti na Sljeme ako nisi Zagrepanin i ako pojma nema to je to Sljeme. Pohvalne su dobrotvorne akcije za Boi i Uskrs i odlazak s poklonimaipunimsrcimadobroteudjejedomove.Oveegeneracijezaistaponijetlijepe uspomeneizsvogastudentskogaivota.Poeljnobibilodaseukljuiviestudenatausvete aktvnost. Osobno me smeta to velik dio studenata obavlja svoje obveze samo ako ih se prisili, a na prijedloge da sami izaberu i da se odlue na neto ostaju gluhi. Prisila nikako ne moe razvit suradniku i kreatvnu atmosferu.Na kojim se promjenama na studiju kroatologije sada radi?Budui da je ove kolske godine proradio ISVU, vano je da se to prije i student i profesori priviknu na nj. U planu su novi zaposlenici i novi projekt koji otvaraju mogunost zapoljavanja novaka.UpripremijePrvakroatolokakonferencijakojaepridonijetafrmacijiovoga interdisciplinarnoga znanstvenoga polja u znanstvenim krugovima. U ljeto 2008. godine u Skradinu je poela radit Ljetna kola hrvatske kulture koja nastavlja rad i ove godine. Uspostavljena je meunarodna suradnja s nekoliko inozemnih sveuilita i svakako e trebat uloit vie truda na mobilnost studenata i profesora. Na kroatologiji je angairano nekoliko inozemnih predavaa na diplomskom i doktorskom studiju i nadamo se da e ih bit vie. Trebat e doradom programa na znanstvenom smjeru diplomskoga studija vie naglasit ve uspostavljeno usmjerenje na temu hrvatska kultura i europske integracije. Trajni je zadatak podizanje kvalitete nastave ne samo na papiru nego stvarno. Razgovarala: Mirela FindrikGodina II, Broj 2 151to smo radili prologa ljeta152 Zagreb, 2009.Izvan temeGodina II, Broj 2 153izvan temeSTUDENTSKE CVEBE IZ DNEVNIKA PROF. DR. SC. STANISLAVA TUKSARA (S PROFESOROVIM KOMENTARIMA)Originalni doprinosi stilskim, nacionalnim i anrovskim odreenjima u glazbi:L. v. Beethoven = renesansni skladatelj (istna, bilo je tu neto obnoviteljskoga)C. Debussy = barokni skladatelj (ovo predstavlja teak problem za glazbenu historiografju)S.ulek=postmoderniskladatelj(malagrekaukoracima,valjdasehtjelorei predmoderni)L. Armstrong = avangarda druge polovice 20. st. (eh, kad bi bilo tako)A. Vivaldi = glavni hrvatski barokni skladatelj (pretjerano rodoljublje ili ponovno oivjela avet kuhaevtne)A.BergiA.v.Webern=hrv.avangardist(pretjeranorodoljubljeiliponovnooivjelaavet kuhaevtne)I. Pogoreli, S. Foret, M. Rudjak i F. Para = skladatelji zabavne glazbe (pitanje je komu to zapravo slui na ast, zabavnoj ili umjetnikoj glazbi)Nove, dosad nepoznate verzije prezimena skladatelja (u sistemu pokvarenog tele-fona na ispitu): A. Schnberg Schumanberg, Schumberg (nekome ui Schumann u podsvijest)J.desPrezJosquindePes(moradajebiostarikajkavskiplemikiskladatelj,ljubitelj ivotnja)K. Penderecki Pendrecchi (slutm nedavne bliske susrete s uvarima reda)J.SkjavetSkilaret,Skjavenet,Skilavet,Skilarevi(obiniproblemsluha,bez komentara)A. Motovunjanin Moduljanin, Modunjanin (obini problem sluha, bez komentara)J. K. Vanhal Wan Hal (opasan skladatelj, aludira na Van Damma)D. Nembri Rembia (i ovaj mora da je bio opasan, aludira na Ramba)B. Pellizzari Penezzari (ah, t glazbenici, samo su im novci/penezi na pamet)T. Cecchini Cicchin (obini problem sluha, bez komentara)Nove, dosad nepoznate verzije naziva glazbenih djela (u sistemu pokvarenog tele-fona na ispitu):J. S. Bach, Dobro ugoeni klavir Dobro uglaeni klavir (netko ima u kui vrijedne domaice ili netko to voli slatko na klaviru)W. A. Mozart, Otmica iz saraja Otmica iz Sarajeva, Otmica iz Sinaja (nije loe, glavno da je na Istoku, makar i Bliskom)C. Debussy, Poslijepodne jednog fauna Poslijepodne jednog pauna (zapravo interesantna podsvijesna aluzija, nije sasvim za odbacit)V. Jeli, Parnassia milita Parnassija / Parnassia Melita (obini problem sluha, bez komentara)G. Gershwin, Rapsodijau plavom Raspodjela u plavom (ah, ta vjena tema o hrvatskoj korupciji stgla je i do jazza)154 Zagreb, 2009.JEZIK I IDENTITET HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI*Autor |Ana Valjan1. UVOD Zapis o zemljiPitao jednom tako jednoga vrli pitac nekiA kto je ta ta je ta da prostGdje li je taOdakle jeKuda jeTaBosnaRektA zapitani odgovor njemu hitan tad dade:Bosna da prost jedna zemlja imadeI posna i bosa da prostI hladna i gladnaI k tomu joDa prostPrkosnaOd SnaMak Dizdar* Ovaj je rad nastao 2008. godine kao zavrni rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu, mentorica prof. dr. sc. Branka Tafra. Godina II, Broj 2 155izvan temeOvom Dizdarevom pjesmom zapoet rad korisno mi je iz vie razloga. Prvi je taj to se zemljopisna odrednica ove pjesme, a i moga rada mogu barem okvirno stavit u granice Bosne i Hercegovine. Druga i svakako vanija poveznica je tema. ini mi se da u navedenim sthovima prepoznajem pitanje identteta s kojim se susreemo svakodnevno kaopojedinciilipakkaodioodreenezajednice:tkosam(smo),otkudasam(smo),kakav sam (smo) i to me (nas) je uinilo ba takvom (takvima)? Kada je zapitani odgovor dao, nema osporavanja, u njegovim oima Bosna je takva, dio njega, kao to je i on dio nje same. Nazirem tu pravo svakoga da bude to to jest, da sastavnice svoga identteta njeguje, povezuje, predstavlja drugima i na kraju ivi i uiva u njima, a da mu ih netko ne osporava i nasilno ne mijenja.Kojega li apsurda da je ba te velike sthove u Bosni i Hercegovini o njoj samoj napisao jo davno Mak Dizdar, iako se danas ini da je tako neto moglo nastat samo daleko od nje. Identtet ubosanskohercegovakomkontekstudanasjejednoodgoruih,najvanijih,kompliciranih, osporavanih ... i kakvi se sve jo epitet ne bi mogli dodat. Ako se jo spomene jezik, kao jedna od vanijih sastavnica identteta, po nekima i najvanija, onda se ini da nastaje gordijski vor. Izuzmemolistrunuliteraturu,modanajviebrinetajvorkojinastajeuglavamaljudikoji sudiotestvarnostbosanskohercegovakogaidenttetaikojisesnjomsvakodnevnoiznova suoavaju. Dok im jedni tvrde da su im vitalni nacionalni interesi ugroeni, da se moraju borit zaovoilionodabiouvalisvojedanasugroeneosobitostidentteta,drugiimgovoredase upravotmeudaljujuodsvojihistnskihprvobitnihosobitost.Svejetorezultatpovijesnih, drutvenih i sociokulturnih prilika s kojima se suoavaju uz ostala dva naroda i Hrvat u Bosni iHercegovini.Injihovidenttetproizlaziizizrazitoheterogenedrutvenezajednicekakvaje bosanskohercegovaka, multetnika i multreligijska, koja ga je uz drutvene, kulturne, politke, gospodarske i psiholoke imbenike i oblikovala. Hrvat kao najmalobrojniji konsttutvni narod, uz ostale vane sastavnice svoga identteta, danasposebnoistuhrvatskijezikkaovaanidentfkacijskiimbenik,uemu nezaostajuni Bonjaci ni Srbi u Bosni i Hercegovini. Time se jezina situacija u zemlji ini jo kompliciranijom jer simbolina funkcija jezika postaje dominantnom u odnosu na svoju prvobitnu, komunikacijsku.Kakojejednoodglavnihobiljejastandardnogajezikaielastnastabilnostuvremenu, pokazuje izrazit primjer bosanskohercegovake jezine stvarnost kroz povijest kada su drutveni i politki imbenici mijenjali jezinu normu i nazive slubenoga jezika. Cilj takve jezine politke bio je unitarizirat jezik i zemlju, a svrha stvorit naciju koja je odgovarala vladajuim reimima. Modapoueniiskustvomprolost,narodiuBosniiHercegoviniupravozbogtogadanas,uz vjeru, kao identfkacijski imbenik posebno istu jezik. Motviranavlasttmiskustvomsuoavanjasgorenavedenimpitanjimaiproblemima,u ovom u radu pokuat opisat poveznicu jezika i identteta u kontekstu bosanskohercegovakih JEZIK I IDENTITET HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI*Autor |Ana Valjan1. UVOD Zapis o zemljiPitao jednom tako jednoga vrli pitac nekiA kto je ta ta je ta da prostGdje li je taOdakle jeKuda jeTaBosnaRektA zapitani odgovor njemu hitan tad dade:Bosna da prost jedna zemlja imadeI posna i bosa da prostI hladna i gladnaI k tomu joDa prostPrkosnaOd SnaMak Dizdar* Ovaj je rad nastao 2008. godine kao zavrni rad na preddiplomskom Studiju kroatologije na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu, mentorica prof. dr. sc. Branka Tafra. 156 Zagreb, 2009.Hrvata. Nastojat u iskoristt svoje iskustvo insajdera, tj. pripadnika zajednice o kojoj govorim, i iskustvo autsajdera koje sam uspjela stei u zadnje tri godine neboravljenja u opisivanoj sredini. Objektvne (povijest, vjeru, obiaje ...) i subjektvne elemente (znaenja koja im pridajem kao pripadnik kulture) koji izgrauju identtet pokuat u naznait u mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje odnosa jezika i identteta Hrvata u BiH.Snamjeromdatopotpunijeprikaemstvarnostbiralasamliteraturuautorasrazliitm miljenjima i prikazima situacije iz razliith kutova, prouavala slubene dokumente, pokuala pronaiprimjereizjezineprakseteihuklopitukontekstiprikazatnjihovoznaenjeza opisivanu zajednicu. Nije mi cilj raspletat gordijski vor bosanskohercegovake jezine stvarnost, ni pronalazit moguihrjeenja,vesebiosvijetlitstvarnostukojojivimsagledavajuirazliitamiljenjai poglede drugih.2. IDENTITETIdenttet je rije latnskoga porijekla (njem. Identtt < lat. identtas) koja oznauje viestruko sloenpojam,zbogegajetekodatpotpunudefnicijusasvimkomponentamakojega sainjavaju. Rije identtet u Anievu Rjeniku hrvatskoga jezika defnira se kao odnos po kojem je u razliitm okolnostma neto jednako samom sebi, istovjetno sa samim sobom, ukupnost injenica koje slue da se jedna osoba razlikuje od bilo koje druge, osjeaj pripadnost pokretu, grupi, organizaciji, religiji, naciji; prihvaanje i istcanje te pripadnost (Ani 2006: 425). Nastajanjeioblikovanjeidenttetakaotakvogaovisnojeovremenskimiprostornim koordinatama,politkim,drutvenim,ekonomskim,vjerskim,geografskimipsiholokim uvjetma, iz ije interakcije izrasta cjelovit identtet (Grbi 1996: 11). Identtet je kao posljedica ina poistovjeivanja, skup oblika (ili ak temeljna crta) koja odreuje subjektvnu pripadnost skupu uvjerenja, injenja (ili ljudi) koji (i kojima se) pojedinca povezuje s odreenom sredinom, ljudima, stvarima i dogaajima i na taj nain ga obiljeuju (Zori 1991: 196). Svaki je identtet i potvrda egzistencije, da neto jest ba to to jest, i znak (ne)priznavanja. Po nekim teorijama on je i granica za nas i njih, elja za razlikovanjem od drugih. Sklad elemenata koji sudjeluju u oblikovanju identteta omoguuje dva aspekta promatranja: objektvni i subjektvni. Objektvni podrazumijeva niz razliith elemenata kulture, tzv. objektvni sadrajkulturekaotosupovijest,tradicija,umjetnost,jezik,vjeraisl.,doksubjektvni podrazumijeva svijest i osjeaj pripadnost i lojalnost odreenoj zajednici i znaenje to ga ta pripadnost ima u vrijednosnom sklopu svakoga pojedinca posebice (Grbi 1996: 11).Budui da i objektvni i subjektvni element jednako sudjeluju u izgradnji identteta, oni su u stalnoj interakciji, te im se pridaje jednako znaenje.Iakojeosjeajidenttetaindividualan,ovjekkaodrutvenobieimapotrebuzadrugim ljudimaipovezivanjemsnjima,izeganastajeosjeajpripadnostodreenomudrutvu, zajednici i kolektvu. Tako su osobni identtet i identtet zajednice kojoj osoba pripada u stalnom proimanju i nadopunjavanju.Godina II, Broj 2 157izvan teme2.1. Etniki identitetPojmom etniciteta bavi se niz srodnih drutveno-humanistkih znanost, koje mu pristupaju srazliithstajalitairazliithtoakagledita,aposljedicatogasurazliitpojmovivezaniuz etnicitetipokuajinjegovadefniranja.Natosusvakakoutjecalekakopovijesneokolnost, znanstvene tradicije, aktualne i ideoloke orijentacije, tako i politke prilike u trenutku njihova nastajanja, koje odreuju oblikovanje i znanstveni pristup suvremenima problemima etniciteta (Grbi 1994: 24).Rije etnos je grkoga podrijetla i u svojoj najranijoj razvojnoj fazi znaila je jato, opor, roj, a prenosei se dalje na ljudsku grupu podrazumijevalo se da je rije o grupi ljudi zajednikoga porijekla koji su meusobno toliko povezani da predstavljaju cjelinu za sebe zajednicu (Raki prema Grbi 1994: 25). Ne ulazei u iru raspravu o defnicijama, etnos i etninost moemo po svoj prilici odredit kao vrstu zajednitva, koja se prenosi i odrava u transgeneracijskome hodu (Herak 1998: 18). Posebanutjecajnateorijeidefniranjeetnicitetaizvriojekrajemezdesethgodina norvekiantropologFederikBarthsvojimuvodomzbornikaEtnicGroupsandBoundaries, odvojivi etniki identtet od objektvnog sadraja kulture i stavivi ga u kontekst drutvene interakcije. Barth smatra da je sredite istraivanja na granicama i procesima koji se dogaaju kad se jedna ljudska grupa eli ili mora odlikovat ili razlikovat od susjedne da bi se identfcirala (Grbi1994:26).EtnicitetuBarthovupoimanjujestprocesukojemseodreujugranice etnikih skupina i u kojem ljudi biraju etniku pripadnost (Rihtman-Augutn 1998: 48). Barth i teoretari koji su prihvatli njegove ideje smatrali su da etnike skupine i etniki identtet nisu statne i nepromjenjive kategorije, nego da ljudi sami biraju etniku pripadnost po elji, a ne pogenetskojpripadnostetnikojzajednici.Barthovuteorijupokojojpristupetnicitetukoji kao svoj temelj ima identtet, razlog etnike identfkacije gubi znaenje, a ono to je vano jest osjeajpripadnostilojalnostodreenojgrupi,anenaemuseovajosjeajtemelji(Grbi 1994: 27), bit e zanimljivo primijenit na etnike skupine u Bosni i Hercegovini, to namjeravam u nastavku rada.KritkuBarthoveteorijeodnaihautoradalajeOlgaSupekkojadridajezanemario konkurenciju i etnike sukobe u drutvu, ulogu tradicije kao vanoga imbenika u procesu izbora odreenihkulturnihsimbolaradietnikogarazgranienjaisamoodreenja,tedanjegovoj teorijinedostajepoimanjeodnosamoi,jersuetnikegrupeipolitkezajednice,anjihov odnos s drugim etnikim grupama temelji se na skali hijerarhijskih odnosa moi (Supek prema Grbi 1994: 27). Danas se smatra da se etniki identtet odreene drutvene grupe izgrauje na osnovi bioloke povezanost (ili bar vjere u to) i drugih drutvenih i kulturnih odnosa, te zajednikim teritorijem i jezikom. Budui da identtet nije statna kategorija, element kulture koje neka grupa odabere kao vane za svoju etnost ne predstavljaju prema tome njihovu kulturnu cjelovitost, jer su oni tek trenutni izbor, a osim toga i sami podlijeu mijenjanju (Grbi 1994: 29).Uodnosunaeuropskopodrujevanisuelementkojiizgraujuetnikiidenttetjezik, podruje zajednikoga obitavanja, politka povijest i religija.158 Zagreb, 2009.3. IDENTITET I JEZIK Jezikjesustavznakovakojimseljudislueujezinojdjelatnostdabiuspostaviliodnoss drugima. Osim prvotne komunikacijske, jezik ima i druge funkcije. Prema Sapiru i Whorfu jezik sam namee neke strukture percepcije. Oni dre da kao lanovi jedne kulture i kao govornici dotnogajezika,miusvajamonekeklasifkacijekojesepodrazumijevajuismatramodasu onepraviodrazstvarnost.Buduidatelingvistkekategorijerazlikujurazliitekulture,iako ih ine pojedinci koji se mogu i ne moraju slagat s nekim pitanjima, takoer iskazuju razliite konsenzuse o prirodi ivota (Moore 2002: 130).Jezik i govor nisu samo sastavni dijelovi kulture nego i njezini uvjet jer pomou njih pojedinac usvaja kulturu i poistovjeuje se s njom. On je preduvjet za nastanak i opstanak neke zajednice. Iz toga proizlazi i funkcija jezika kao vanoga imbenika identfkacije. U doba romantzma, kad vlada veliko zanimanje za nacionalne jezike i folklor, kad se dogaaju velike drutvene promjene i nacionalni pokret, oiglednim se pokazalo da e jezik imat vanu uloguustvaranjunacionalnogaietnikogaidentteta.OtomesvjedoiipoznataHerderova reenica da je jezik domovina. Ipak, pokazalo se da je uloga jezika kao elementa etnike identfkacije relatvna jer se etnike i jezine granice ne moraju uvijek podudarat, a uz to jezik nije i ne mora bit trajno obiljeje neke zajednice jer na njegovu promjenu mogu utjecat razliite povijesne situacije (Grbi 2004: 238). Za to postoje primjeri iz povijest europskih, a i drugih naroda. Meutm, koliko god uloga jezika kao imbenika identfkacije openito gledano bila relatvna, posebne okolnost odreuju koji e identfkacijski imbenik imat vee, a koji manje vano znaenje u procesu identfkacije. Jezik posebnu vanost dobiva kao element identfkacije kad je on ugroen pa se zajednica osjea dunom zatt jezik da bi sauvala ne samo jezini nego i etniki identtet. Kad se zajednica etnikieliodvojitoddrugezajedniceskojomuidentfkacijskompogledudijelislianjezik, onda dolazi do forsiranja namjernih razlika samo da se stvori granica izmeu nas i njih. Primjer je jezina situacija u Bosni i Hercegovini gdje se nakon devedeseth godina namjerno forsiraju razlikeustandardnimjezicima,kojetrebajuposluitetnikojidentfkaciji.Kadjepotreban zajaanjenedovoljnouvrenoggrupnogidentteta,aposebnokadjeizloenrastakanju, jezik postaje vano, nerijetko i magijsko sredstvo, koje vraa povjerenje u vlasttu sposobnost odranja, i u nedostatku drugih sredstava sastavni je dio smiljenih napora predvodnika etnike grupedapodignunjezinznaaj(Dugandija1998:30).Utomsluajujezikizsvojeprvotne komunikacijskefunkcijeneprelazisamouidentfkacijsku,negopostajesredstvopolitke manipulacije.Odnos jezika i identteta teko je defnirat, u bit bi bilo toliko defnicija koliko i takvih odnosa koji se ne mogu odvajat iz drutveno-politkoga konteksta u kojem nastaju i opstaju. Ma koliko slinostbilousudbinamapojedinihetnikihgrupa,svakajeosobita,injihovodnosprema elementma identteta se razlikuje. Tako se razlikuje i vanost koju odreena zajednica pridaje jeziku kao imbeniku svoje identfkacije.U bosanskohercegovakom sluaju jezik je postao izrazito vaan identfkacijski element nakon raspada bive Jugoslavije i slubenoga prestanka postojanja srpskohrvatskoga/ hrvatskosrpskoga Godina II, Broj 2 159izvan temejezika.Tadasusesvatrinarodaizjasniladagovorenacionalnimjezicima,Hrvathrvatskim, Bonjaci bosanskim/bonjakim i Srbi srpskim. Budui da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj segovoriuglavnomjednimnarjejemnakojemsuizgraenasvatristandardnajezika,jezik nije mogao zadovoljit tenje da postane jasan identfkacijski element ako se s njim osim nas identfciraju i oni drugi, pa ak i oni trei. Da bi jezik zadovoljio funkciju etnike identfkacije, nastojalosestandardnimjezicimaudaljitodonihdrugihpasusenesamoustandardnom jezikunegoiupodrujuprivatnekomunikacijepojavilenacionalnoobojene,nepoeljne, pravilne i nepravilne rijei i konstrukcije. Kad je na jezik u takvoj sredini stavljen naglasak kao naposebnovaanelementetnikogaidentteta,promjenekojesuunjemdonesenenikako nisumogleostatsamonarazinistandardnogajezikajerprosjenasvijest,naime,najee nerazabirekategorijalnurazliitoststandardneinestandardnerazinejezikakaonittodaje pojam pravilnost relevantan samo u okviru standardno jezine norme, pa sve ono izvan nje poinje doivljavat nepravilnim i izvedeno iz toga, primitvnim, zaostalim, runim ... (ani 2007: 72).Takvu je ulogu dobio hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini. U elji za to jaim povezivanjem s Hrvatskom ili u strahu od situacije da se ne jave razlike u jeziku, a onda to moe ii prema razliitmjezicima,aukrajnjojcrtpremadvamailivienaroda(Babi1997:29),Hrvatsu poeliprihvaatsvastandardiziranajezinarjeenjaizHrvatskeneulauipritomnaporda unjihuvrsteijojednubitnuodrednicusvogaidentteta,onubosanskohercegovaku.U trenutcimakrizeidenttetamoguejestavitnaglasaknajezinuposebnostkaosvojevrsnu psiholoku kompenzaciju gubitka na nejezinim podrujima ali i odrei se posebnost i podredit se, na svim ili nekim razinama, jeziku prekogranine matce, nalazei u tome svojevrsnu ulogu i sigurnost (ani 2007: 83). 4. BOSANSKOHERCEGOVAKI HRVATI SASTAVNICE IDENTITETA Glavno je obiljeje povijest bosanskohercegovakoga teritorija i njegovih naroda oduvijek izrazita heterogenost. Sloenost u etnikoj strukturi stanovnitva rezultat je povijesnih, drutvenih igeografskihimbenika,kojisuuvjetovaliheterogenostbosanskohercegovakogaidentteta. Svaka etnika skupina u Bosni i Hercegovini koliko god elemenata identteta svojstvenih samo svojoj grupi posjedovala, posjeduje i one bosanskohercegovake karakteristne za sve narode koji ive u njoj i koji ga u konanici i sainjavaju. Do dolaska Turaka na to podruje tu je uglavnom ivjelo autohtono stanovnitvo s bosanskom dravom,banovima,crkvom,pismom,jezikomkaoiuostalimhrvatskimzemljama.Tosu svebilijasniidentfkacijskielementhrvatskogaetnikogaprostora,sjasnimregionalnim obiljejima.DolazakTurakainjihovaetristoljetnaprisutnostuBosniiHercegoviniutjeuna stvaranjenovihobrazaca uoblikovanjuidentteta tamonjega stanovnitva(Grbi1996: 12). SuspostavomOsmanskogaCarstvadolazidovelikihmigracijskihprocesa,kadiseljavavelik 160 Zagreb, 2009.diokatolikaizBosneiHercegovine,aliikaduseljavajudrugeskupine.Turciostavljajutrag islamske i orijentalne kulture, te se uz onu koju su zatekli na tm prostorima stvara heterogena drutvenazajednica,multetnikaimultreligijska.Posebnusuuloguuformiranjuiouvanju hrvatskoga identteta bosanskih katolika preuzeli franjevci Bosne Srebrene. Njihov je prosvjetni i kulturni rad bio u slubi hrvatskoga narodnoga preporoda. Nastojali su emancipirat narod u nacionalnomi kulturnom pogledu, davi osobit doprinos i u standardizaciji hrvatskoga jezika. Natemeljuobjektvnihkulturnihelemenatakaotosutradicija,obiaji,vjerovanja,usmena knjievnostinarodnijezikfranjevcisustvaralisubjektvnudimenzijuhrvatskogaidentteta, osjeaj pripadnost i lojalnost svomu narodu (Grbi 1996: 15). Takav utjecaj zadrat e franjevci krozitavukasnijupovijest,kadeisami,stekavivelikugledipovjerenje,postatjedanod identfkacijskih imbenika bosanskohercegovakih Hrvata. Austro-ugarskavlastdolaziuvrijemekonceptualizacijenacionalnogpitanja(Grbi 1996: 12) i pokuava provest unitarizaciju zemlje nastojei nametnut ideju o jednom narodu kojiserazlikujesamopovjeri.Takveidejenisuzaivjelejerznamodajenacionaliziranje bosanskihmuslimana,katolikaipravoslavnihzaetojopolovicom19.stoljea(Grbi1995: 121). U Austro-Ugarskoj su se Hrvatska i Bosna i Hercegovina nale u okviru iste drave, to je uvelike omoguilo i kontakt intelektualne elite koja je poela radit na emancipaciji zemlje i u nacionalnom pogledu. Osnivaju se politke stranke, pokreu razliit asopisi i kulturna drutva. Jedno od znaajnih kulturnih drutava za Hrvate bilo je Napredak.SvekasnijepromjenekojesusedogaaleuBosniiHercegovinidodevedesethgodina dvadesetogastoljeanisubitnomijenjaleelementeidenttetaHrvataunjoj.Usprkospolitci bive Jugoslavije, koja je u Bosni i Hercegovini vidjela Jugoslaviju u malome i tu imala najvei broj onih koji su se izjanjavali kao Jugoslaveni, etniki identtet nikada nisu izbrisani. U takvoj sredini kakva je bosanskohercegovaka dolazi do kulturne interakcije, uspostavljanja komunikacijskih i drutvenih odnosa, to je rezultralo stvaranjem i prihvaanjem, uz identtet svoje etnike grupe, zajednikoga bosanskohercegovakoga identteta, multkulturnoga i multreligijskoga. Te zajednike sastavnice identteta koje imaju sve etnike skupine u Bosni i Hercegovini nastoje se nakon ratnih sukoba devedeseth godina dvadesetoga stoljea marginalizirat, istui one koje su svojstvene samo vlasttoj grupi. Takva je situacija primjer za Barthovu teoriju po kojoj se identtet grupe gradi na distanciranju i razlikovanju od susjedne, a to ine tako da iz svoje kulture biraju one znakove i aspekte svoje kulture koje smatraju specifnima (Grbi 1994: 26).Za takvo distanciranje posluili su i standardni jezici triju bosanskohercegovakih naroda, ija je simbolina funkcija dobila na izrazitoj vanost. Uz religiju, standardni jezik postaje osnovni element identfkacije nakon rata u Bosni i Hercegovini i prolazi kroz niz razliith procesa, to se ne zadrava samo na razini standardnoga jezika nego se sputa i na razinu svakodnevnoga, privatnoga govora. 5. JEZINA SITUACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIJezina situacija u Bosni i Hercegovini danas je jedna od najsloenijih u Europi. Sva jezina konfuzija i kompliciranost posljedica su ratnih sukoba, ali one svoje korijene imaju i u predratnoj Godina II, Broj 2 161izvan temepovijest te zemlje. U ovom emo dijelu prikazat samo one koje smatramo bitnim i nunim za razumijevanje dananje jezine situacije.5.1. Jezina situacija u BiH do 1990. godine DvojezinostjeobiljejesrednjovjekovneBosneiHuma/Hercegovine.Tadasuuupotrebi dva knjievna jezika: redakcija staroslavenskoga i narodni jezik. Iako taj jezik (ili jezici) kojim(a) sepisalonijebiouvijekisvudastrogonormirannifunkcionalnopolivalentanusuvremenom znaenju kako se to oekuje od modernoga nacionalnoga standardnoga jezika, ipak je u velikoj mjeri ispunjavao zahtjeve drutva na podruju svoje upotrebe (Juri-Kappel 2005: 83 102). VeliktragujezinojpovijestostavilisuifranjevciBosneSrebrene.Onisuzasluniza irenjezapadneirilicekojasenajeenazivabosanicomilibosanicom,smatrajuidaje latnicamanjeprikladnazapisanjenahrvatskomjeziku(Pranjkovi2003:223).Franjevcisu pisali jezikom bosanskohercegovakih Hrvata katolika. Osim u Bosni i Hercegovini franjevci su djelovaliiuDalmacijiiSlavoniji,ukojimasenalazeveinomsvihrvatskitokavci,asamaje tainjenicaimalavrlovanu,akoneipresudnuulogusobziromnapredstandardnetokovei procesestandardizacije(novo)tokavskogaidiomauHrvata(Pranjkovi2005:228).Divkovi je kao izrazit predstavnik franjevakih pisaca obogato svoje djelo elementma jezine tradicije izdrugihhrvatskihkrajeva(Karamat1994:8),tojeznakeljefranjevacadaseuspostavi zajedniki jezik i olakaju komunikacijski procesi. Meutm, uza sva ta nastojanja, tadanji jezik kojimsupisalifranjevci,iakouprilinovelikojmjeriujednaenifunkcionalnopolivalentan, ipak se ne moe smatrat standardnim jezikom napose zato to nije bio kodifciran, tj. nije imao normatvnihprirunika(Pranjkovi2005:229).Jojednaoteavajuaokolnostbilajeiniska intelektualna razina potencijalnih itatelja, pa prekidanje veze s njihovim materinskim idiomom na raun onoga standardnoga koji se gradi nije bilo mogue (Pranjkovi 2005: 229).Iako su franjevci dali doprinos standardizaciji hrvatskoga jezika, oni su u svom jeziku zadrali osobitost govora bosanskohercegovakoga prostora. S obzirom na refeks jata pisali su ikavski, (i)jekavski ili ikavsko-(i)jekavski (Pranjkovi 2005: 241), a obiljeje njihova pisanja je i velik broj turcizama. Ta su obiljeja ostala do dananjih dana svojstvena hrvatskim, ali i ostalim govorima BosneiHrcegovine.StandardnojeziniuzuskojisuuBosniiHercegovini,aliiuHrvatskoj, najveim dijelom oblikovali franjevci Bosne Srebrene u vrlo je velikoj mjeri utjecao na (konanu) standardizaciju i kodifkaciju hrvatskoga jezika koja je provedena krajem 19. stoljea, a utjecao je i na oblikovanje ostalih idioma standardnojezinoga tpa koji su izgraeni na osnovi tokavskoga narjeja (Pranjkovi 2005: 249). Jezino pitanje i njegovo rjeenje u vrijeme austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini bilo je uvjetovano izvanjezinim imbenicima. Jezina je politka u to vrijeme uvijek dosljedno provoenajerjeizasvjesnihpostupakauplaniranjujezikauvijekstajaladrava,posebno zavrijemevladavineBenjaminaKallaya(ator2005:341).UsustavumjerakojejeKallajev reim oprezno i postupno poduzimao na izgradnji bosanske nacionalne posebnost reguliranje jezinogpitanjanametaloseodpoetkakaovrloznaajnojerjejezikimaodaposluikao jednoodnajvanijihsredstavazakonsttuiranjebosanskenacije(Kraljai1991:85).Takoje 162 Zagreb, 2009.u kratkom vremenu slubeni jezik promijenio dosta imena, dok se Kallay nije odluio za naziv bosanski jezik i dao u izradu njegovu gramatku. Nju je uredio Franjo Vuli koji se poslije odrekao autorstva,alijegramatkaizdana1890.nazahtjevZemaljskevladepodnazivomGramatka bosanskog jezika.U to vrijeme buenja nacionalne svijest u Bosni i Hercegovini, kad je i jezik postao jedno odbitnihobiljejanacionalnogaidentteta,nazivbosanskijezikbiojesporan,asnjimse osobito nisu slagali Hrvat i Srbi iz Bosne i Hercegovine iji se nacionalni identtet bio ve tada gotovo konsttuirao. Meutm, ima i miljenja prema kojima je oigledno da Kallay nita nije izmislio, jer je termin bosanski jezik postojao u kontnuitetu od 15. stoljea, za to ima potvrda upisanimdokumentma(ator2005:322).Postojanjeterminabosanskijezikupovijestje svakako neosporno jer su ga upotrebljavali svi Bosanci, ali znaenje nije bilo isto prije formiranja etnikoga identteta, i nakon to su se u Bosni i Hercegovini formirala dva, a trei bio na pomolu. TadasunacionalnijeziciHrvataiSrbaveuvelikojmjeribilistandardiziraniiprihvaenikao element identfkacije. Kallayeva uprava i jezina rjeenja, iako kratkoga vijeka, ostavila su traga na jezinu situaciju u Bosni i Hercegovini do dananjih dana. U poslijeratnom razdoblju nakon devedeseth godina dvadesetogastoljea,kadajepoelaupravaVisokogapredstavnikauBosniiHercegovini,a Bonjaciseodluilisvojjeziknazvatbosanskim,mnogieprepoznatslinostsKallajevom upravom. Hrvat i Srbi e u tome vidjet jo jedan pokuaj unitarizacije, o emu e bit rijei u nastavku rada.Nakon prestanka austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini nee dolazit do promjena u jezinom pogledu koja su dolazila iz nje same. Uglavnom e jezina rjeenja nametat vladajue strukturekojesudolazilesastrane.Ulaskomujugoslavenskufederacijusituacijajeostala ista, a jezina pitanja rjeavala su se u Zagrebu i Beogradu, i to je, dakle, bilo vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila objekt, a ne subjekt (ili jedan od subjekata) jezine politke i jezine standardizacije (ipka 2005: 432). Godine1969.Muslimanisupriznatkaotreanacija,imenacionalnimozaikBosnei Hercegovinepostajesloeniji,tesevienijemoglovoditraunasamoosrpsko-hrvatskim odnosima,paiuupotrebistandardnogajezika(ipka2005:432).Meutm,dodevedeseth godina bitnih promjena na jezinom planu nije bilo, hrvatskosrpski je bio standardni jezik iako se govorilo o posebnostma bosanskohercegovakoga idioma u okviru toga standardnoga jezika, a i o nametanju jezinih obiljeja istone varijante u Bosni i Hercegovini. RaspadJugoslavijeidolazaknavlastnacionalnousmjerenihsnagauvjetovaojeijezine promjene u Bosni i Hercegovini.5.2 Jezina situacija u BiH nakon 1990. godinePromjenekojesusedogaaledevedesethgodinausocijalistkimzemljamazahvatlesu iJugoslaviju.Krizaipoetakkrajakomunistkeideologijeinjezinasustavapoelisusmru sredinje politke osobe i nositelja Josipa Broza Tita osamdeseth godina, a svoj vrhunac dosegla je deset godina poslije kad se Jugoslavija raspala u ratu. Na njezinu su tlu nastale nacionalne Godina II, Broj 2 163izvan temedrave koje su samostalno vodile jezinu politku.U Hrvatskoj je slubeni jezik postao hrvatski, u Srbiji srpski, a Bosna i Hercegovina se nala izmeu. Nacionalizam je bujao, i postalo je jasno da se slubeni srpskohrvatski jezik nee moi odratnanjezinuteritoriju.HrvatiSrbiizBosneiHercegovineopredijelilisusezahrvatski standardnijezik,odnosnosrpskistandardnijezik.Kadasuranijevarijante,srpskaihrvatska, postale nacionalnim standardnim jezicima, sluei svaka svome narodu, a jo i sunarodnjacima kojiiveudrugojdravi,BosniiHercegovini,situacijazaBonjakepostalajeproblematna (Mnnesland 2005: 483). Iako su Muslimani/Bonjaci priznat kao nacija 1969. godine, zbivanja devedesethgodinapridonijelasunjihovojpunojafrmaciji.BuduidasuHrvatiSrbiimali standardni jezik koji je sluio i kao identfkacijski imbenik, Bonjacima je to nedostajalo jer se nisu mogli poistovjeivat sa standardima koji su ve zauzet. Tada su se kod Bonjaka pojavili glasovikojisuzastupaliposebanjezikzaBonjake,uglavnompodnazivombosanskijezik,te suzahtjevalidaonbudeslubenijezikuBosniiHercegovini(Mnnesland2005:482).Ve 1991. godine poela je objava literature s naslovima bosanski jezik, a prvi se put on spominje u slubenim dravnim dokumentma, uz hrvatski i srpski 1993. godine. Ratnovrijemedonijelojeiratujeziku.JezinapolitkabosanskohercegovakihHrvatai Srbadiktranajeizsusjednihdrava,izHrvatskeiSrbije,auBosniiHercegoviniprihvaanai provoena. U toku rata uvjet za rad na standardizaciji bosanskoga jezika bili su vrlo ogranieni, danekaemonemogui.Ipaksepojavilave1994.godineGramatkabosanskogajezika (Mnnesland 2005: 487). RatuBosniiHercegovinizavrenjeDaytonskimmirovnimsporazumom1995.godine. NjimejedonesenonovoustavnoureenjeBosneiHercegovine,abosanski,hrvatskiisrpski priznat su kao slubeni jezici. Time je zajameno pravo na vlastt jezik svima. Meutm, zbog nejednakogaureenjadvajustvorenihenttetaRepublikaSrpskaiFederacijaBiHimajusvoje ustavneodredbekojeseodnosenajezik.Tek2002.godineodlukomVisokogapredstavnika bosanski,hrvatskiisrpskijezikpostalisuslubenijezicinacijelomdravnomteritorijubez obzira na enttetske podjele. Jo od Daytonskoga sporazuma svi se slubeni dokument prevode na sva tri jezika.Zanimljivo je jo spomenut odnos koji imaju hrvatski i srpski jezik prema relatvno novomu bosanskomujeziku.NajspornijijesvakakonazivbosanskijezikjerHrvatiSrbismatrajuda Bonjaci jedini uzimaju pravo na Bosnu i Hercegovinu koja je i njihova. Bonjaci imaju pravo nazvat svoj jezik bosanskim ako im to iz bilo kojeg razloga odgovara. Ali i mi imamo pravo da mi sami u svojoj drutvenoj i znanstvenoj terminologiji ne prihvatmo takav naziv za objekt koji inae priznajemo (Brozovi 1999: 13). Drugi je razlog to u tome nazivu vide mogunost unitarizacije, da se bosanski jezik u budunost nametne kao jedini slubeni jezik, jer iz njegova naziva proizlazi da je to domai, zemaljski jezik, a hrvatski i srpski da su uvozni i da bi bosanskohercegovaki HrvatibosanskohercegovakiSrbizapravotrebaliprihvattbonjakijezikpodbosanskim imenom kao opi jezik za Bosnu i Hercegovinu (Brozovi 1999: 13). Meutm, hrvatska javnost odmakla je neusporedivo dalje u priznavanju prava Bonjaka da svoj jezik slobodno imenuju i standardiziraju, meu flozofma sve je vie onih koji su spremni s bonjakim kolegama o tome 164 Zagreb, 2009.raspravljatnaravnojnozi,kritki,alibezpredrasudaistereotpova,adiskursznanstvenei strune periodike je racionalan (ani 2005: 88). S druge strane, Srbi uporno odbijaju priznat naziv bosanski jezik, o emu svjedoi i ustavni amandman Republike Srpske iz 2002. godine koji je donesen kompromisno, a izbjegnut su nazivi jezika, pa i bosanski. On glasi: Slubeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezik bonjakoga naroda i jezik hrvatskoga naroda (www.ustavnisud.org 1. 9. 2008). JezinarealnostdananjesituacijeuBosniiHercegovinijestpostojanjetrijustandardnih jezika, koji se na razliitm podrujima bore za ravnopravnost. Ustavom su zajamena jednaka prava svima, meutm u praksi su ona teko provediva osobito gdje je jedan narod u manjini, a velik je problem i u kolstvu i medijima. Komunikacijska funkcija jezika u Bosni i Hercegovini danas je ostvariva, a simbolina funkcija jezikaidaljejeodvelikevanost,toesevidjetnaprimjeruhrvatskogajezikauBosnii Hercegovini.6. HRVATSKI STANDARDNI JEZIK U BOSNI I HERCEGOVINI KadsedanasgovoriohrvatskomjezikuuBosniiHercegovini,biloostandardnomili organskomidiomu,uvijeksuprvotnonaglaenipolitki,drutveniikulturolokiimbenici,a najmanjasevanostpoklanjaonimjezinim.SuvremenapovijesthrvatskogajezikauBosnii Hercegoviniobiljeenajestalnomborbomzaravnopravnostnasvimrazinama.Naalost,sva borba uglavnom se svodi na upotrebljavanje naziva i poeljnih leksema, dok o jezinoj kulturi govornikahrvatskogajezikamalotkogovori.Nijelisimbolinafunkcijahrvatskogajezikakao elementa identfkacije Hrvata u Bosni i Hercegovini dovela do apsurdne situacije i poloaja toga istoga jezika? Zato su sve borbe usmjerene na poloaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini, a tako malo ih je usmjereno na, metaforiki reeno, poloaj bosanskohercegovakih Hrvata u njemu? Na ta i slina pitanja pokuat e se odgovorit u ovom dijelu rada.6.1. Hrvatski standardni jezik kao vana odrednica identiteta Nakonjugoslavenskogatotalitarizma,zatranjasvegatojenacionalnoinametanja unitaristkih ideja devedeseth godina dolazi do etnikih sukoba i bujice nacionalnih osjeaja. BosnaiHercegovinanalaseunajteempoloajuzbogsvojeizrazitosloeneetnike strukture i nemogunost podjele teritorija prema nacionalnoj pripadnost. Iako se etnocentrizam i nacionalizam najee oznauju kao negatvni drutveni fenomeni, talijanskiantropologBernardiupozoravanarazlikovanjepozitvnogaetnocentrizmaod patolokoga:Kaokulturnifenomenetnocentrizamjeukorijenjenuodgojnimprocesima, oddjetnjstvadozreledobi.Pozitvnietnocentrizamubitsepodudaraspojmomkritkog etnocentrizma,tj.sasposobnoudapripadajuivlasttojkulturiuspijevamoodvojitnjezinepozitvneaspekteodnegatvnih(Rihtman-Augutn1998:54).Ijednaidrugavrsta etnocentrizma bile su zastupljene u Bosni i Hercegovini od devedeseth naovamo.Svakaetnikazajednicaimasvojaobiljeja,aupravojejezikjedanodnajkonkurentnijih meuoznaiteljimaetnikoga(Grbi1998:183).Hrvatskijezikpostaoje,uzvjeru,jedanod Godina II, Broj 2 165izvan temenajznaajnijih imbenika identfkacije, ali i diferencije. IakosvinarodiBosneiHercegovineimajuistilisliangovor,njihovisestandardnijezici razlikuju, tu dakle nije rije o jeziku kojim govorimo, to jest, o organskom jeziku, kako to kau lingvist, nego o simbolikoj funkciji jezika i o tzv. standardnom jeziku, koji je, pak, par excellence politkopitanjeizadireusamitemeljnacionalneravnopravnost,tedajesvetopropisano zakonskim i ustavnim klauzulama (Lovrenovi 2003: 229). eljazapostojanjemtrijustandardnihjezikatrijuetnikihgrupauBosniiHercegovini potvrujuBarthovuteorijupokojojseidenttetgrupaodreujegranicommeunjima. Posebne okolnost, naime, u svakom posebnom sluaju (od zajednice do zajednice) odreuju kojieoznaiteljibitvaniji,akojimanjevaniuprocesusamoidentfkacije...irazlikovanju odpripadnikadrugihzajednica(Grbi1998:183).Ubosanskohercegovakomsluajuvani imbeniciidentfkacije,aliidiferencijesustandardnijezici,asvakinarodimapravodagradi svoj standardni jezik i da ga nazove kako njemu odgovara. Problem je to prosjena svijest ne razlikuje svakodnevni govor od standardnoga izraza, a oito takvo stanje ne razumije ni meunarodna zajednica kojoj nije jasno zato su potrebna tristandardnajezikaakosesvirazumiju.Voenatomlogikom,iakonijeizravna,politka meunarodnezajedniceunaelupodravajedanjezik(iakosusvatrislubenopriznata)koji ionako svi razumiju. Budui da Republika Srpska ima posebno ustavno ureenje i u njoj je slubeni jezik srpski, u Federaciji se takva politka meunarodne zajednice najlake sprovodi. Pravo na hrvatski jezik uglavnom se svodi na dvojne nazive insttucija i prevoenje slubenih dokumenata. Iako Hrvat u Bosni i Hercegovini nisu etnika manjina, oni su najmanji konsttutvni narod, pautompoloajuimajuslinostsmanjinama.Smatrasedanasudbinuetnikihmanjina najvieutjeukomunikacijskiprocesikojidjelujunaopojrazinidrutva, kaotosuodgojno-obrazovnisustav,sredinjekulturneinsttucije,tesredstvomasovnihkomunikacija(Grbi 1994: 15). Budui da se komunikacijski procesi najee odvijaju jezikom, pokuat emo gornje parametre primijenit na hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini. Zakonioodgojuiobrazovanjudonosesenaupanijskoj/kantonalnojrazini.Narazini kantonailiupanija,pitanjeje,meutm, zapotrebekolstvadoneklerazliitoformuliranoili tretrano: - standardni bosanski ili standardni hrvatski jezik (na podruju tri kantona ...)- bosanski i/ili hrvatski knjievni jezik ijekavskoga izgovora (u 2 kantona ...)- hrvatski ili bonjaki jezik (u 3 kantona ...)- na podruju Sarajevskog kantona ovo pitanje u zakonu o kolstvu nije posebno regulisano, zapravo, nije uope tretrano (Vajzovi 2005: 530).Iz navedenoga se moe zakljuit da e se hrvatski jezik uit u kolama tamo gdje su Hrvat u veini, tamo gdje nisu, uit e se jezik veinskoga naroda. Budui da su kole veinom odvojene ponacionalnojpripadnost,omanjojskupinikojaivinateritorijunakojemjeuveinidrugi 166 Zagreb, 2009.narod uglavnom se ne govori. Rjeenje toga problema preputeno je roditeljima na volju.MedijinahrvatskomjezikudanassuaktualnopitanjeuBosniiHercegovini.Buduidaje televizija medij kojemu ljudi posveuju najvie panje i koji ima najvie utjecaja, Hrvat inzistraju na dravnom televizijskom programu na hrvatskom jeziku. Takav program jo uvijek ne postoji, azateeljenemarazumijevanjanimeunarodnazajednica,aninjihovifederalnipartneri. Na dravnoj je televiziji jezik preputen slobodnomu izboru novinara, a Hrvat su nezadovoljni takvom situacijom.Kulturne insttucije i politka javnost uglavnom su okrenute Hrvatskoj, i ekaju se rjeenja iznje.AkadbimeuHrvatma,aliuopeuBosniiHercegovini,postojalanavikaipotreba kritkogadiskursainekabaremrudimentarnakritkajavnost,moralobiseougroavanju hrvatskogajezika,kaoihrvatskogakulturnogaipolitkogidentteta,moigovoritizposve drugeperspektve,onezakojubiprvamoralaimatsluhaustanovatpaMatcehrvatske, kadbiseistnskivodilanalozimasvojeganadpolitkogaisvenarodnogakulturnogapoziva (Lovrenovi 2003: 232).KadbimeubosanskohercegovakimHrvatmabiloviepozitvnogetnocentrizma,bilo bijasnodazastanjei/iliugroenosthrvatskogajezikauBosniiHercegovininisukrivisamo meunarodna zajednica i druga dva naroda koja imaju jezine pretenzije na cijelu zemlju. Sve odluke i zakoni o jeziku donosile su se i u prisutnost hrvatskih zastupnika u dravnim tjelima, a i hrvatski ministri i visoki inovnici zadueni su za kreiranje i ostvarivanje kulturne i obrazovne politke, pa se sve posljedice mogu pripisat i njihovoj zasluzi. Hrvatske kulturne insttucije u Bosni i Hercegovini moda imaju najvei ugled i utjecaj od svih drugih u zemlji. Stoga hrvatski jezik na svojoj strani ima moan unutranji, bosanskohercegovaki, ilibarem bosanski izvor presta, odnosnonekompromitranu drutvenu grupu lojalnudravi, jezino-komunikacijskikompetentnuiautonomnoprisutnuujavnojsferi,ukljuivikolstvoi medije, naime franjevce Bosne Srebrene, kao i veliki dio petrovake crkvene hijerarhije, doim srpski takvu autohtonu elitu moe tek poet stvarat (ani 2005: 87).SimbolinaikomunikacijskafunkcijahrvatskogajezikauBosniiHercegovinidanasse razilaze u pojedinim dijelovima. Budui da je politki stav takav po kojemu su Hrvat iz Bosne iHercegovinesvojuuzvienunacionalnuzadauimaliispunittako,daseupotpunostibez ostatakautopeuimaginarnihomogenisvehrvatskiidenttet,usvemu,aujezikunajprijei najvie (Lovrenovi 2003: 233), simbolina je funkcija prenaglaena. A prosjean govornik ne uoava razliku koju imaju standardni i govorni, materinski jezik, pa je za njega kao Hrvata bitno da govori iskljuivo i samo hrvatski. Taj ist bosanskohercegovaki Hrvat od roenja je usvajao i jezine osobitost svojih prostora koje je posve prirodno dijelio s drugim etnikim zajednicama s kojima ivi. Sada je potrebno ta zajednika jezina obiljeja izbacit da bi se pokazao Hrvatom irazlikovalooddrugih.Ukomunikacijitonijelakoprovestjerjestandardnijezikeljeno stanje,aprivatnakomunikacijaonostvarnokojegovornikima.Takonastajejezinakonfuzija govornika koji bi se izrazili to vie hrvatski, ali ne znaju kako. Tako da nije udno da su svi nai, ne samo kolokvijalni, razgovori o jeziku u posljednjih desetak-petnaest godina poinjali s ne kae se..., nego se kae... (Ivankovi 2003: 245). Odjednom su se pojavile nepoeljne i Godina II, Broj 2 167izvan temenacionalno obiljeene rijei, a najposlije i najprije leksiki problem jezika je temeljni problem konsttucijejezika(Ivankovi2003:245).Nanekolikoleksikihprimjerapokuatuprikazatdio komunikacijske stvarnost iz vlasttoga iskustva.6.2. Promjene u govorima bosanskohercegovakih Hrvata pod utjecajem standardnoga jezika na primjerima odreenih leksemaStandardi jezik je jezik kojim govore svi Hrvat u javnoj komunikaciji bez obzira bili oni tokavci, kajkavci ili akavci, Slavonci, Zagorci, Istrani, Dalmatnci, Bosanci, Hercegovci ili neki drugi.U privatnoj komunikaciji ljudi se slue svojim prirodnim govorima. Ako govori jedan Istranin ilipakDalmatnacsvojimmjesnimgovorm,ongovorihrvatski,samonehrvatskistandardni jezik. I nitko od njih ne osjea se manje Hrvatom, dapae oni nikomu ne trebaju dokazivat da oni to jesu. Takav sluaj nije s Hrvatma u Bosni i Hercegovini koji se nakon devedeseth godina nastoje to je mogue vie identfcirat jezikom, pa i u privatnoj komunikaciji. Nekaserijepoinjusvjesnoizbjegavatjernaruavasustavidenttetskihznakova,ili spontano nestaje, barem iz javne sfere, jer gubi socijalni prest kao nestandardni oblik (ani 2007: 72). Na primjer, bilo je podruja u Bosni i Hercegovini gdje su prije rata i Hrvat upotrebljavali rije hljeb, danas je ona zasigurno zamijenjena rijeju kruh jer je hljeb dio srpskoga, odnosno bosanskoga standarda i on Hrvatma vie ne treba. ZanimljivisusvakakoirodbinskinazivikojisuuBosnijakoraireni,alisuveinomturcizmi, npr.amida,amidinca,daida,balduzaisl.Tisenazivisadanamjernoignoriraju,imlaeih generacijenajeeneusvajaju.Meutm,problemjekodstarijihljudikojinemogugovoritdrugaije nego onako kako su drugi od njih navikli, a od njih se oekuje da promijene svoj govor. RijeujakHrvatsukoristliprijedolaskaTuraka,poslijesetarijeuBosniodnosilana bosanskoga franjevca, ali i na sveenike drugih redova. Za majina brata uzeta je rije iz turskoga daida. Kad se ponovno poela upotrebljavat rije ujak za majina brata, leksiko je znaenje bilo zauzeto. Ujak (G ujaka; D ujaku; A ujaka, V ujae, L ujaku, I ujakom) u Bosni je ostao naziv za sveenika, a ujko (G ujke, D ujki, A ujku, V ujko, L ujki, I ujkom) naziv za majina brata. Rijesupaupotrebljavalisumojiroditelji,alidanasjuvieneujemumojojobitelji.Dok smo bili mlai, znali smo ispravljat baku, a onda je ona jednom rekla: Vi jedite juhu, a ja u kao i do sada supu. I tako je i ostalo, ona je jela supu, a mi i danas jedemo juhu.Adokudaidunekegranicenegiranjabosanskohercegovakogajezinogaidenttetakod nekihljudi,daseizjavljujunebuloze,svjedoiovajprimjer.KadsamnedavnobilauposjetobiteljskimprijateljimauNjemakoj,ainaesuHrvatizBosne,reklasamdaujutroobino pijemturskukavuidamiovakojuoninazivajunjemakomneodgovara.Mojamedomaica upozorila da to ubudue ne nazivam turskom kavom, nego naom jer ne mogu nam jo i kavu uzet. Dakle, njemaka kava moe bit, ali turska nikako. Za moju baku je to bila jedina kava koju je pila iz dezve i fldana, i danas za mene ne postoje rijei kojima bih to mogla rei osim ovih, iako smatram da ne govorim nita manje hrvatski.Ima jo niz rijei koje se danas izbjegavaju, koje nisu dio hrvatskoga standardnoga jezika, a poznate su svim iteljima Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnost, npr.: baglama, belaj, 168 Zagreb, 2009.bezbeli, bujrum, demir, derneit, deverat, hajvan, halalit, hefa, insan, jaran, jazuk, maksum, maalah, matuh, merak, rahat, ters, zijan ... (Mnnesland 2005: 503). Usvakodnevnomgovorutasepojavaoitujenazastraujuinain.Nasvakomkorakui usvakomtrenutkususrestetesesasituacijomukojojgovorniksamsebipregrizajezikkad, posve prirodno, zaust da izgovori hiljadu, kafa, izvjetaj, obaveza, naroito, prisutan, pa se uz vidljivu unutarnju paniku popravlja: hilj... tsua, kaf... kava... itd. unedogled... (Lovrenovi 2003: 235).Iakosenastojiouvatidenttetjezikom,tmistmouvanjemgubiseionajzajedniki, heterogeni,bosanskohercegovaki.Akose,dakle,terijeiizbacujuiizprivatnogagovora,u koludjecaiduodvojeno,imedijiseizbjegavajuakonisunanacionalnomjeziku,moda buduimgeneracijamagorenavedenerijeinebudurazumljive.Akojejezikkuabitkaili nosilac ljudskost, kako se to obino kae, razmislimo u kakvoj to kui ivimo i s kojom mjerom ljudskost,kadjejeziknastaokaokomunikacijskosredstvo,anesredstvodis-komunikacije! (Ivankovi 2003: 252). BuduidaHrvatuBosniiHercegoviniimajudvostrukosloeniidenttet,onaj bosanskohercegovaki i onaj hrvatski, zato u jeziku ne bi ostala oba jednako prepoznatljiva i da oba jednako slue identfkaciji? Na takvoj svijest o vlasttom identtetu u Bosni i Hercegovini trebali bi radit svi, Hrvat moda i najvie, jer prihvaajui samo jedan identtet, a ignorirajui drugi, zapravo se udaljavaju od Bosne i Hercegovine, i tako ju olako ostavljaju u rukama drugih. A udaljujui se od nje, udaljuju se od svoga potpunoga i prvobitnog identteta.6.3 Mjesto bosanskohercegovakih Hrvata u odborima koji odluuju o standardizaciji jezikaBuduidasubosanskohercegovakiHrvatprihvatlihrvatskijezikkaostandardni, identfcirajusesnjim,izraavajusenjimeujavnojkomunikaciji.Stogabiseoekivalodai onisudjelujuuodlukamakojiseodnosenanjega.Ipak,nidanasnesmijemozanemaritbosanskohercegovakusastavnicuidabiknjievnojezinojedinstvobilotoboljeosigurano, Hrvat iz BiH trebaju upozoravat normatvce i pisce normatvnih prirunika na svoje posebnost, ako ih ima, da bi one ule u opehrvatsku jezinu normu ... (Babi 1997: 30).Vijee za normu hrvatskoga standardnoga jezika osnovano je 14. travnja 2005. u Zagrebu. Zadae Vijea su vodit sustavnu skrb, raspravit aktualne nedoumice i otvorena pitanja, promicat jezinu kulturu u pisanoj i govornoj komunikaciji, donijet rjeenja u svezi s daljnjim normiranjem hrvatskogastandardnogajezikaisl.Vijeesesastojiod11lanova,izsvihinsttucijakojese bave prouavanjem jezika u Republici Hrvatskoj. Nema lana/lanova iz bosanskohercegovakih hrvatskih kulturnih i znanstvenih insttucija, to znai da su svu jezinu kompetenciju preuzeli strunjaciizHrvatske,adosadseninajednojsjednicinijespominjaohrvatskijezikuBosnii Hercegovini. Tu se ba ne ostavlja prostor za upozorenja koja Babi spominje, a osim toga jezikoslovac poput njega ne bi trebao dovodit u pitanje (ako ih ima) posebnost jezika bosanskohercegovakih Hrvata kad se zna kako je heterogena njihova drutvena stvarnost, pa i ona jezina. Godina II, Broj 2 169izvan temeVano je dakle da se Hrvat u Bosni i Hercegovini dre hrvatske knjievnojezine norme, a to znai da se slue hrvatskim jezinim prirunicima (Babi 1997: 29). Dakako, vano bi bilo i kad bi u Hrvatskoj prepoznali vanost injenice da bi Hrvat u Bosni i Hercegovini morali napokon sami, svojom najboljom pameu, odluit kojim e jezinim putem ii (Lovrenovi 2003: 235). A od svega bi bilo najvanije da to sami bosanskohercegovaki Hrvat shvate. 7. JEZINI GLOBALIZACIJSKI PROCESI BUDUNOST JEZINE SITUACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI SviteoretarikojisebavepitanjemjezikauBosniiHercegovinipredviajunekirasplet situacije,toznaidajedananjestanjesamoprivremenoiliprijelazno.Buduidajeziknije stabilan u vremenu i prostoru, njega e uvijek uvjetovat drutveno-politki imbenici. Oni su uBosniiHercegoviniitekakosloeniipromjenljiviidajuzapravonasluttdaeseijezina situacijauvjetovananjimamijenjat.Meutm,svepromjenekojesemoguoekivatviene trebapromatratsamonarelacijiodnosaetnikihgrupauBosniiHercegovini,negoihtreba smjesttuiriokvirglobalizacijskihpromjenakojeesveintenzivnijezahvaatitranzicijsko bosanskohercegovako drutvo. Za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini ani predvia tri mogua modela:HrvatucijelostidosljednopreuzimajustandardnijezikizHrvatske,tojezapravo1. aktualno stanje.Hrvat grade vlastt standardnojezini izraz. 2. Gradi se zajedniki opebosanski standardnojezini izraz (ani 2007: 80 81). 3. Istu mogunost ima i srpski jezik u Bosni i Hercegovini, a djelomino i bosanski koji je na putu izgradnje standarda. Trenutanasituacijaukojojjejezikidenttetskimarkermoglabisepromijenitkadase nacionalizamstailiusmjeripozitvnimstvarimaouvanjavlastthkulturnihdobara,alii priznavanju i upoznavanju onih drugih i razliith.No, moda globalizacija za koju kau da je svijet pretvorila u globalno selo povee i narode u Bosni i Hercegovini, zemlji koja ne zauzima ni 1 % toga sela. Ubrzanirazvojtehnologije,telekomunikacijskihureajaiinternetaomoguujuprijenos isth informacija, zabave, spoznaja, i sl. u bilo kojem kraju svijeta. Multnacionalne kompanije omoguujukupnjuisthproizvodauistmtrgovinama.Napokon,svipostajugovornici zapravo konzument univerzalnog jezika popularne kulture i reklame (Speaking ... 1997: 52; usp. Watson 1993: 13 prema Grbi 2004: 246). Govorimo, dakle, o popularnoj zapadnoj kulturi i engleskom jeziku koji je postao globalno internacionalni jezik s dobrim izgledima da postane i globalni jezik budunost (Grbi 2004: 244).170 Zagreb, 2009.Kada sve ono to ini globalizaciju ue kroz iroka vrata u Bosnu i Hercegovinu, moda doe do veega povezivanja etnikih grupa i prestanu tendencije to veega razilaenja meu njima. Tada e se trostandardno jezino ureenje teko oduprijet prevlast engleskoga jezika. Zato bi primjerice meunarodna zajednica objavljivala slubene dokumente na tri jezika, ili sve ostale insttucije, kad moe jednostavno samo na engleskom jeziku, kao to je u nekim sluajevima dosad?Moda se mlae generacije neoptereene ratnom prolou vie ne budu htjele identfcirat sa sadanjim standardnim jezicima, ili pojedinim leksemima, pa anglizmi budu idealna zamjena zato,neutralnavarijantazakojuseneveenijedanbosanskohercegovakinarod.Zapadne zemljeradenaouvanjusvojihjezikaodprevelikogautjecajaengleskogajezika,auBosnii Hercegovini jo uvijek nema dravne insttucije koja bi se brinula o jeziku. Takva situacija ostavlja puno prostora jezinoj anarhiji, a prenaglaena simbolina funkcija jezika mogla bi odvest do zasienjamlaihnaratajakojimaeiraidentfkacijasglobalnomkulturomposluitkao sigurnije identfkacijsko utoite. Meutm,globalizacijuslijediilokalizacija,aprocesomlokalizacijeseraajezina prilagodbateseutraenjuidenttetaskupinaponovnomoeusmjeritnasvojukulturu, tj.nasebesamu(Grbi2004:250).Modalokalizacija,akosedogodi,naglasakstavina bosanskohercegovake komponente identteta koje su svima zajednike, i uspostavi se otvoreniji oblikbosanskohercegovakejezinesituacije,ukojojbiseuspostavilaravnoteaizmeu zajednikihidentfkacijskihimbenikaionihsvojstvenihsamojednojgrupi.Alisveidadoe do stvaranja zajednikoga standardnoga jezika, naziv bosanski jezik zasigurno bi bio upitan jer je ve sada dobio znaenje kojim se identfciraju Bonjaci, i mala je vjerojatnost da e ga ikada prihvatt Hrvat i Srbi, jer on za njih ima konotaciju unitarizma i negiranja nacionalnih obiljeja. Akosenastavisadanjitrendukojemseratvodinasvimpodrujima,ukolstvu, medijima,jezikuislino,topoteetnikoienjeiuposlijeratnomrazdoblju,dobivamo gotovoteritorijalnupodjelunatrinaroda,oemusetakoerotvorenogovori,lokalizacijabi mogla produbit razlike i pridonijet jo veemu istcanju razliitost i nacionalizma. Sve su mogunost otvorene u sluaju da Bosna i Hercegovina doivi pomake u drutveno-gospodarskimikulturno-obrazovnimpodrujima.Tobisemoglodogoditkadsepromijene statstkepokojimauBosniiHercegovinipremaneslubenimpodacima,osnovnukolunije zavrilo7,75%mukaracai22,1%enauurbanimsredinama,16,3%mukaracai45,5% enausuburbanimpodrujima,te24,7%mukaracainevjerojatnih47,5%enaururalnim sredinama (Gutalj prema ani 2007: 92). Tek tada e se moi oekivat jezina rjeenja koja e zadovoljavat sve funkcije koje jezik ima u drutvu, i uspostavit logian odnos izmeu komunikacijske i simboline uloge jezika.Lokalnisujeziciestooznaiteljiautentnost,kojanijesamobitglobalnepovijestovjeanstva nego i egzistencije odreene zajednice uope. Jezini pluralizam u situaciji kad je svaki jezik oznaen vlasttom drutvenom funkcijom, mogao bi bit dijelom budunost ljudske vrste(Grbi2004:250).Ihrvatskijezikostatedijelombudunostbosanskohercegovakih Hrvata, samo je pitanje u kojoj e mjeri zadrat vanost identfkacijskoga imbenika, ako znamo da je uloga jezika u procesu identfkacije relatvna i da su identfkacijski imbenici promjenljivi, Godina II, Broj 2 171izvan temea procesima lokalizacije e se dogaat pomaci i premjetanja imbenika identteta, pa e se identtet promijenit i redefnirat, a nikako nestat (Grbi 2004: 250). 8. ZAKLJUAK Identtetje,dakle,sloenpojam,ijejenastajanjeioblikovanjeuvjetovanovremenskim iprostornimkoordinatama,drutvenim,politkim,ekonomskim,vjerskimipsiholokim uvjetma, iz ije interakcije i izrasta cjelovit identtet. Njega sainjavaju objektvni i subjektvni imbenici, koji su podjednako vani. Osjeaj je identteta individualan i posjeduje ga svaki pojedinac. ovjek kao drutveno bie ima uroenu potrebu za drugim ljudima, udruivanjem i pripadanjem kolektvu. Time se stvara zajednikagrupailietnos,kojastvaravlasttakulturnaimaterijalnadobra,ikojojpojedinac pripada usvajajui njezine moralne vrijednost. Time se gradi i zajedniki etniki identtet. Osobni identtet i identtet zajednice kojoj osoba pripada u stalnom su proimanju i nadopunjavanju.Identtetsainjavajupojediniimbenici,akojiebitvanijiilinakojeeodreenagrupa stavit naglasak ovisi od njoj samoj. Jedan od vanijih identfkacijskih imbenika svakako je jezik, koji osim svoje komunikacijske funkcije ima i onu simboliku kojom se govornici identfciraju. Takva je uloga jeziku pripisana u romantzmu, u vrijeme formiranja nacija i nacionalnih jezika. Koliko god uloga jezika u procesu identfkacije bila relatvna, jer se jezine granice esto ne poklapajusnacionalnim,svakaposebnagrupaimaposebanodnosivanostkojudajejeziku kao identfkacijskomu imbeniku.U Bosni i Hercegovini jezik je postao vaan identfkacijski imbenik nakon devedeseth godina dvadesetoga stoljea. Tada su se sva tri naroda izjasnila da govore nacionalnim jezicima, Hrvat hrvatskim, Bonjaci bosanskim/bonjakim i Srbi srpskim. Jezik u Bosni i Hercegovini postao je sredstvo identfkacije, ali i diferencijacije od drugih. Takav status dobio je i hrvatski jezik.Obiljejejebosanskohercegovakogateritorijaizrazitaheterogenost,tojeuvjetovalo dasvakaetnikagrupauzidenttetsvojstvensamosvojojgrupiimaionajzajedniki bosanskohercegovaki, multetniki i multreligijski. Ta se zajednika sastavnica identteta nakon devedeseth nastoji marginalizirat, a u tu svrhu treba posluit i jezik. ZahvaljujuitomudanasjejezinasituacijauBosniiHercegovinimeunajsloenijimau Europi,iakosesvijezicitemeljenatokavskomnarjejuistandardukojisunajveimdijelom oblikovali franjevci Bosne Srebrene. Daytonski mirovni sporazum priznao je tri slubena jezika, a tek 2002. godine sva tri jezika postala su slubena na dravnoj razini. Meutm, ravnopravnost jo uvijek nije uspostavljena, postojinizpropusta,kaotosuuobrazovanjuilimedijima,gdjesvinarodinemajupravona vlastt jezik. Hrvatistuugroenostsvogajezika,aliimnedostajepozitvnogaetnocentrizmada sagledaju i svoju odgovornost za poloaj vlasttoga jezika. Simbolina uloga hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini svela se na prihvaanje svih jezinih rjeenja iz Hrvatske i nastojanje da se izbjegnu jezina obiljeja koja su zajednika s druga dva naroda. 172 Zagreb, 2009.Obini govornik hrvatskoga jezika ne razumije razliku izmeu standardnoga jezika i mjesnoga govora, pa se sve rijei koje su u standardnom jeziku obiljeene kao nepoeljne svjesno poinju izbjegavat i u privatnoj komunikaciji, iako su prije bile dio nje. U elji za osiguranjem to vee ravnopravnost hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini njegova je simbolina funkcija prenaglaena, a ignoriraju se bosanskohercegovake komponente u njemu. AkosubosanskohercegovakiHrvatprihvatlihrvatskijezikkaostandardni,ondaon treba bit za njih jezik javne komunikacije. Meutm, trebalo bi uloit truda da i oni sudjeluju uodlukamaonjegovojstandardizacijizastupajuisvojeosobitost,anedasamobezuvjetno prihvaaju rjeenja iz Hrvatske kako bi ispunili svoju nacionalnu zadau.Trebalo bi poradit na edukaciji, ako nije prekasno, da ljudi shvate da njihovi prirodni govori nisu pogreni ili manje hrvatski, i da se u njima, ako ve ne moe u standardnom jeziku, ouvaju obiljejabosanskohercegovakekomponentejezinogaidentteta.Usuprotnomdolazido apsurdne situacije u kojoj se Hrvat u elji da ouvaju svoj identtet udaljuju od svoga prvobitnoga identteta, a Bosnu i Hercegovinu preputaju drugima. Svi procesi u svezi s identtetom i jezikom koji se u budunost budu dogaali vie se nee moi smjetat samo izmeu triju naroda u Bosni i Hercegovini, nego u iri globalizacijski okvir koji e imat svoj utjecaj. Na kraju bi za bosanskohercegovake Hrvate mogao vrijedit onaj savjet koji je u Andrievoj prii aa dao fratar Nikola Grani: Ovo je zemlja oskudna i uboga, tjesna i mrka, ni valija nije u njoj lako bit a kamoli raja i redovnik. U ovoj se zemlji jedna aa vidi i bode oi kao najvia kula u nekoj drugoj. Kome je do toga da bude rahat i zenil, nije mu se trebalo u njoj rodit i zafratrit. Ovdje se dram radost duom plaa. A t sada idi i pitaj zato je tako. Ili, jo bolje, nit idi nit pitaj, nego sjedi gdje si i budi to si, jer je ludo ii i pitat drugog ta te boli, a mnogo pametnije sjedit i razgovarat sam sa svojom mukom. Godina II, Broj 2 173izvan temeLITERATURA Ani, Vladimir, 2006:1.Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb.Babi,Stjepan,1997:HrvatskiknjievnijezikuBosniiHercegovini,2.Jezik,45:2934, Zagreb. Baot, Josip, 2003: Standardni jezici tokavskog narjeja,3.Bosna franciscana, 11: 237 244, Sarajevo. Brozovi, Dalibor, 1999: Odnos hrvatskoga i bosanskoga odnosno bonjakoga jezika,4.Jezik, 47: 13 16, Zagreb.Dugandija,Nikola,1998:Nedoreenostizavodljivostetniko-nacionalnogsindroma,5. Etnost, nacija, identtet Hrvatska i Europa, 29 45, Zagreb.Greenberg,Robert,2005:6.JezikiidenttetnaBalkanu:raspadsrpsko-hrvatskoga,Srednja Europa, Zagreb.Grbi, Jadranka, 1996: Bosanski pluralitet i hrvatski identtet,7.Bosna franciscana, 4: 10 19, Sarajevo. Grbi, Jadranka, 1994:8.Identtet, jezik i razvoj, Insttut za etnologiju u folkloristku, Zagreb.Grbi, Jadranka, 1998: Jezik i govor kao komponente pripadnost zajednici (ogled o jeziku i9. identtetu), Etnost, nacija, identtet, Hrvatska i Europa, 181 189, Zagreb.Grbi, Jadranka, 2004: Jeziniprocesi, identtet iglobalizacija,10.Narodna umjetnost, 41/2: 235 253, Zagreb.Herak,Emil,1998:ZnaenjeetnosaioblicietnostuEuropi,11.Etnost,nacija,identtet Hrvatska i Europa, 13 27, Zagreb.Ivankovi, eljko, 2003: Hrvatski jezik i knjievna praksa u BiH danas,12.Bosna franciscana, 11: 245 253, Sarajevo. Juri-Kappel,Jagoda,2005:KnjievnijezikusrednjovjekovnojBosni,13.JezikuBosnii Hercegovini, 81 104, Sarajevo Oslo.Karamat, Marko, 1994:14.Bosanski franjevci, Erasmus naklada, Zagreb.Kraljai, Tomislav, 1991: Kalajeva jezina politka u Bosni i Hercegovini,15.Knjievni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadia do kraja austrougarske vladavine, 85 95, Mnchen.Lovrenovi,Ivan,2002:16.BosanskiHrvat:esejoagonijijedneevropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb.Lovrenovi, Ivan, 2003: Identtet jezika jezik identteta,17.Bosna franciscana, 11: 228 236, Sarajevo.Moore, Jerry D., 2002:18.Uvod u antropologiju: teorije i teoretari kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.Mnnesland,Svein,2005:Odzajednikogstandardadotrostandardnesituacije,19.Jeziku Bosni i Hercegovini, 481 524, Sarajevo Oslo.Pranjkovi, Ivo, 2003: Temeljne osobitost hrvatske jezine povijest,20.Bosna franciscana, 11: 221 227, Sarajevo. Pranjkovi,Ivo,2005:Jezikbosanskihfranjevaca,21.JezikuBosniiHercegovini,227258, Sarajevo Oslo.Rihtman-Augutn, Dunja, 1998: Etniki identtet etnocentrizam nacionalizam,22.Etnost, nacija, identtet Hrvatska i Europa, 47 56, Zagreb.ator, Muhamed, 2005: Jezina politka u vrijeme Austro-Ugarske,23.Jezik u Bosni i Hercegovini, 321 344, Sarajevo Oslo.174 Zagreb, 2009.ipka, Milan, 2005: Standardni jezik i jezina politka 1918 1970,24.Jezik u Bosni i Hercegovini, 407 434, Sarajevo Oslo.Vajzovi,Hanka,2005:Savremenajezikasituacijakomunikatvnaisimbolikafunkcija25. jezika, Jezik u Bosni i Hercegovini, 525 539, Sarajevo Oslo.Zori,Damir,1991:26.Nadgrobnispomeniciisimbolizamidentteta,Hrvatskoetnoloko drutvo, Zagreb.ani, Ivo, 2005: Hrvat, Hrvatska i bosanskohercegovako jezino pitanje,27.Gordogan, 3(22): 69 88, Zagreb.ani, Ivo, 2007:28.Hrvatski na uvjetnoj slobodi, Fakultet politkih znanost, Zagreb. www.ustanisud.org 1. 9. 2008. 29. www.ihjj.hr/dokument/OdlukaoosnivanjuVijeazanormuhrvatskogastandardnog30. jezika 4. 9. 2008. Godina II, Broj 2 175izvan temePOSLJEDNJI VAPAJ STRIP-JUNAKA U HRVATA*Autor |Maja Rai1. UVODVeinijeljudizabavnijeprelistavatiitatzanimljiveiivopisnekombinacijeteksta i slika od monotonih stranica gusto ispunjenih iskljuivo tekstom. Tu nastupa plod sintezethdvajurazliithizraajnihsredstava:crteaitekstakojisemeusobno dopunjujuinadograuju.Najvanijetonaskodstripaprivueje,naravno,crte,atekonda tekst. Kada se vrijednost stripa procjenjuje samo na osnovi teksta, lako se dolazi do cininoga zakljuka da su stripovi slikovnice za polupismene.1 Strip je desetljeima nepravedno smatran samodjejomzabavom,asestetskogajeaspektasmatraniundom.No,stripovinisuuvijek jednostavni, djeji, naivni i trivijalni, to su este predrasude. Zapravo, oni najbolji nisu uope. Autori stripa nerijetko u svojim stripovima odraavaju flozofske misli, stavove i isprepliu ih s radnjom i likovima. U novije se vrijeme poela uviat jedna nova dimenzija cijeloga fenomena poznatoga kao deveta umjetnost. Koji je razlog tako maloj popularnost stripa u odnosu na druge umjetnost i skeptnomu stavu veine prema stripu? Kada i iz ega je nastao strip? Od ega se sastoji strip? Kakav je odnos stripa i flma, animiranoga flma i slikarstva? Koji je razvojni put flma u Hrvatskoj i koji su najpoznatji stripovi? U ovom radu pokuat u odgovorit na ta i jo mnoga pitanja te analizirat strip od njegovih poetaka pa sve do dananjega stanja.2. OPENITO O STRIPUtojestrip?Crteiidrugeslikesupostavljeneunamjernislijed,snamjeromprijenosa informacija i/ili izazivanja estetske reakcije u itatelja.2Hrvatska je rije strip usvojena iz engleskoga jezika (comic strip = aljiva traka). Amerikanci, koji su najvie polemizirali o teoriji stripa, shvaaju pojam comic strip na dva naina kao estetsku kategorijuikaomedij.Prvarijeizizvornoganaziva(comic),kojudanaskoristeAmerikanci, nosiusebiestetskoznaenje,adrugarijetesintagme(strip)uhrvatskomjezikunosivano *Ovajjeradnastao2008.godinekaozavrniradnapreddiplomskomStudijukroatologijenaHrvatskimstudijima Sveuilita u Zagrebu, mentorica prof. dr. sc. Diana Vukievi-Samarija.1Radovanovi, R. 1990. Putevi: strip. Forum. Novi Sad.2McCloud, S. 2005. Kako itat strip. Mentor d.o.o. Zagreb, str. 9.176 Zagreb, 2009.obiljeje medija. Razvojem stripa, tj. naglaavanjem njegovih literarnih karakteristka uvode se novi pojmovi kao to su comix i graphic novel (format albuma s tankim koricama).3Strip je vizualno sredstvo priopavanja papirom na kojem su, grafkim tehnikama, prikazane linija, boja i ploha. Jedna je od nekoliko osobitost stripa njegova vremenska dimenzija koja se ostvaruje nizanjem kadrova, to stvara slinost izmeu stripa i flma. Kadar je morfem stripovske forme, koji se montanim postupkom povezuje u razgovjetnu cjelinu.U stripu najee istodobno postoji slika i tekst koji se uzajamno nadopunjuju, pojaavajui kreatvnidojam.Prilinojetekoodreditodnosizmeuslikaitekstajerjeonuvjetovan potrebamaradnjeizahtjevimastripovnogaizraavanja.Iakojepripovijedanjeustripu povjereno jednako tekstu koliko i crteu, to ipak ne znai da strip bez teksta nije strip. Postoje mnogiprimjeriiizvanrednaostvarenjakojapokazujudaseovaoriginalnaumjetnikaforma moe sastojat samo od niza slika. No, kombinacija kvalitetnoga crtea i teksta uzdie strip do najviega umjetnikoga doivljaja i forme.Razlikujemorealistniikarikaturalnistrip.Realistnistripjenajeeproetozbiljnom tematkomiatmosferomtesuproporcijelikovaiokolinedosljednestvarnost,doktonije sluajukarikaturalnomstripu.Karikaturalnistripnaglaavaipreuveliavasmijenasvojstva, osobine i karakteristke osoba i situacija. Iako je tematski i stlski naklonjen humoru, ne znai da karikaturalni strip ima manju umjetniku vrijednost od realistnoga.Od anrova je potrebno izdvojit: science fcton, pustolovni, povijesni, humoristni, western, superjunaki i horor.3. ELEMENTI STRIPA TEMA predstavlja ono o emu se u stripu radi i tu pronalazimo jednu od mnogih slinost s drugim literarnim anrovima. TABLA jedna cijela strana na kojoj su nekim redoslijedom rasporeeni i nanizani kadrovi.KADARILIVINJETAokvirukojemsevizualiziranekaradnja.Oniseobinoniuslijeva nadesnoiodozgopremadolje,iakosumoguaidrugaijarjeenja.Predstavljajuosnovnu gradivnu jedinicu stripa, a vie se kadrova montaom povezuje u razgovijetnu cjelinu. Vremenska se dimenzija stripa ostvaruje nizanjem kadrova, u emu uoavamo slinost izmeu stripa i flma. Meutm, Winfried Nth navodi kako u stripu moemo mijenjat veliinu, oblik te okvir kadra i tme naglasit nekakvu radnju.4 Kadar je odreen planom i rakursom odnosno pojmovima vezanim uz flmsku umjetnost. PLANodreujeblizinuobjekatapremazamiljenojkameriiliokucrtaa,tj.promatraa. 3Usp. www.stripovi.com (11. 3. 2008.)4Usp. Nth, W. 2004. Handbook of semiotcs. Ceres. Zagreb.Godina II, Broj 2 177izvan temeRazlikujemo: krupni plan glava ovjeka ispunjava cijeli kadar, a ostatak tjela se ne vidi bliski plan poprsje ovjeka srednji plan cijeli lik ovjeka total ambijent vei od ovjeka: kua, trg, planina itd. detalj neki dio, npr. oko ovjeka. RAKURS odreujemo kut pod kojim zamiljena kamera ili oko crtaa ili promatraa gleda prizor. Postoje gornji, donji i u razini promatraa.OBLAInjimesenajeerjeavasintezaslikeiteksta.Depresivnosestanjeprikazuje utamnomoblaiu,amislisedajuuserijamamjehuriakojipovezujuoblaislikomkoji razmilja.Zastripovekojinemajuoblaiekarakteristnojedasekadardijelinaveuzonu slike i manju teksta. JEZIK prema W. Nthu jezik je stripa na neki nain ogranien, to je uvjetovano masovnom publikom, ponajprije djecom, te malim grafkim prostorom za dijalog i pripovjedne komentare. Sve to zahtjeva vrlo saeto izraavanje koje potencira majstorstvo crtaa stripova i scenarista jer oni nemaju na raspolaganju dodatni oblik izraavanja koji flm ima zvuk. Posljedica ovoga je i leksikalizacija interpunkcijskih znakova, npr. -?- oznaavat e iznenaenje ili zbunjenost, a -!- pozornost. Strip je stvorio cijeli rjenik onomatopejskih rijei: WHAMM!, BAM!, WOW!, POW!, ZAP!, GLUG!, GRR! i sl. Onomatopejske su rijei i uzvici posebno kreatvne u stripu, npr. zzz e oznaavat spavanje ili dosadu, roar napad na nekoga, a gulp neku neugodnu situaciju gutanje knedli. Moemo zakljuit da strip ima vrlo specifan diskurs.5 WHAMMM!!!!!!LINIJA, PLOHA I BOJA gradivni element vizualizacije u stripu koje analiziramo kao i druge crtee i slike. Element su povezani u kompozicije.OsemantcistripapieiUmbertoEcoulankuTumaenjeSteveaCanyonatenapominje kakostripkaosignifkantneneupotrebljavasamolingvistketerminenegoiikonografske elemente jednokratnoga znaenja. Temeljni element semantke za njega je konvencionalni znak oblaia, a ostali ine gramatku kadra. Odnos izmeu susjednih kadrova ukazuje na postojanje specifne sintakse ili, kako to Eco naziva, zakona montae.65Usp. Nth, W. 2004. Handbook of semiotcs. Ceres. Zagreb.6Usp. Eco, U. 2006. Tumaenje Stevea Canyona. ivot umjetnost. asopis za suvremena likovna zbivanja. 78/7906. Insttut za povijest umjetnost. Zagreb.178 Zagreb, 2009.Slika 1 - primjer neverbalne komunikacije u stripu4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJAGeste, mimika, govor tjela i ostali oblici neverbalne komunikacijegrafkisuoblikovani.Neverbalnom komunikacijom,tj.jednimnjezinimpodrujembavi se proksemika. Proksemika je znanstveni termin kojim oznaavamoudaljenostdvajutjela,tj.dvijuosoba kojekomuniciraju.Fresnault-Deruelle7prouavaoje dimenzije prostora u stripu te uveo pojam proksemikoga koda vizualni, akustni i taktlni (osjetni).Vizualnijekodvezanuzkadarpagovorimoo planuirakursu(perspektvi).Akustnisekododnosi naoblaieustripu,tj.naonotonamoudaljenostkomunikanatagovoriveliina,oblikoblaiailismjer strelice isth. Razne akustne ekspresije moemo prezentrat i slovima, npr. ako lik glasno pria ili se dere, to e bit naglaeno veim i masno otsnutm slovima. Glasnoa se zvuka ili govora moe oznait i interpunkcijom (usklinicima).Taktlnostsedoaravavizualnimmetaforamapae,primjerice,srce(podutjecajem zapadnjake pop-kulture) oznaavat zaljubljenost ili ljubav. Da bi se prikazao pravac kretanja, prisutnesuspeedlines.Ponekadseobrisinekeosobeilipredmetanalazeizanjihkakobise iniciralo kretanje. Zabrinutost se najee oznaava kapljicama znoja koji se obilato slijeva s lica junaka,asanseoznaavapiljenjemdrvetauoblaiuilisvimapoznatmZ-Z-Z-Z-Z.Psovkese izraavaju zvjezdicama, kosturskom glavom, tamnim oblakom i munjom. Ideju sugerira upaljena arulja iznad glave.5. POVIJEST STRIPA5.1. ProtostripoviOblikemodernogastripamoemopronainazidovimapeina AltamireiLascauxa,nagotovosvakomegipatskompapirusuilifrizu antkihvaza,akinakranskimoltarnimpostoljima.Romanikei gotkefreskesloeneuslijedutakoermoemospomenutuovom kontekstujersvojomkoncepcijompodsjeajunastrip.No,iakotcrtei, freske, tapiserije i frizovi sadre neke elemente i oblike stripa, nemoemoihnazvatpravimstripovima,protostripovima.Prve protostripove nalazimo u Sumerana, Egipana, antkih Grka i Rimljana u prizorima iz mitologije, legendiisvakodnevnogaivota,kojiprikazujufuidnusnagulinijaupojednostavljenim, stliziranim crteima. Kao primjer u razvoju stripa teoretari s pravom istu Trajanov stup. Taj se obelisk, podignut 7Usp. Nth, W. 2004. Handbook of semiotcs. Ceres. Zagreb.Slika 2 - Trajanov stupGodina II, Broj 2 179izvan temeizmeu 106. i 113. godine u ast imperatorova pobjednikoga pohodaprotvDaana,odlikujezadivljujuomvisinomod 38metaraispiralnomreljefnomtrakomkojapokrivacijelu povrinu. Odlian je primjer protostripa jer autor izuzetnom vjetnomspajakljunescenesdramatnimdetaljima. SrednjovjekovnodjelopoputtapiserijeizBayeuxatakoer nalikuje na ono to danas nazivamo stripom. U 58 sekvencija opisuje se normansko osvajanje Engleske tako da je tekst na latnskome utkan iznad slike. Svojimnaratvnimideskriptvnimnainomoblikovanjaprototphrvatskogastripavalja potrait u slici Celestna Medovia Splitski sabor (odranom u 10. stoljeu u katedrali), prikazu s nizom naivnih anakronizama kao to su gotki svijenjaci, renesansni oltari, barokna jezuitska odorailiusliciOtonaIvekoviaPoljubacmirahrvatskihvelmoakraljuKolomanu.8Evokaciju stripa izazivaju i ilustracije hrvatskih i slovenskih knjiga, tskanih u razdoblju reformacije, objavljene u knjizi Biblija priprosth Milana Pelca. Preuzete su iz katekizamaiBiblije.Svojomformom ifunkcijomodraavajureligijskei drutvene teme 16. stoljea.9Gutenbergovizumtskarskoga strojanajviejeutjecaonapojavu stripa. Izumom tska umjetnika forma postajedostupnijairemukrugu ljudi premda u ono doba veina ljudi sebinijemoglapriuttbilokakvu tskovinu. Vaan doprinos razvoju stripa predstavljaju slikane prie u 6 grafka engleskoga slikara Williama Hogartha iz 18. stoljea nazvane ivot bludnice (The Harlots progress). Izlagane su kao serija slika koje prikazuju socijalno snano osvijetenu priu bogatu pojedinostma, a osmiljene su tako da se promatraju jedna za drugom u slijedu.OcemmodernogastripamoemonazvatRodolphea Tpfera. Njegove su satrike prie u slikama nastale sredinom 19. st. u Njemakoj, a ukljuivale su karikaturu i okvire kadrova te prvu meuovisnu kombinaciju rijei i slika.10 Bio je vicarski slikar i knjievnik koji je prvu priu u slikama Dr. Faust (1827.) napraviokaoparodijunaknjievnodjeloFaust.Njegovisu najpoznatjiradoviduhoviteilustriranepriepodnazivom 8Usp. Ivanevi, R. 1993. Umjetniko blago Hrvatske. Motovun. Zagreb.9Usp. Pelc, M. 1991. Biblija priprosth. Insttut za povijest umjetnost Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.10Usp. McCloud, S. 2005. Kako itat strip. Mentor d.o.o. Zagreb.Slika 3 - tapiserija iz BayeuxaSlika 4 - prototipovi hrvatskoga stripa - Medovi Splitski sabor i ivekovi Poljubac mira hrvatskih velmoa kralju Kolomanu (1102.)Slika 5 - The Harlots progress180 Zagreb, 2009.Povijest tska.Gustave Dore ilustrator je velikih tema svjetske literature. Izradio je seriju od 447 crtea u kontnuiranoj formi. Bila je to serija Povijest svete Rusije. Izvanredni su i njegovi kasniji radovi, ilustracije Biblije i Boanstvene komedije.Zarazvojjemodernogastripaodneprocjenjivogaznaenjaipojavaprvihsatrino-humoristnih asopisa u kojima su redovito izlazili radovi Oberlandera, Buscha, Spitzwega, Illea iostalih.MaxundMoricnajznaajnijejedjeloWilhelmaBuscha,atemasunestalucidvaju malih vragolana. Djelo je prvi put objavljeno 1865. godine u njemakom asopisu Letee novine. DiogenizlidjeaciizKorintajojejednoznaajnodjelotogavelikogmajstora.UzTpfera, Dorea i Buscha, znaajan je i Georges Colomb, osniva francuskoga stripa.Razvoj tskarske industrije obiljeio je 19. stoljee. Uporaba brzih tskarskih strojeva i strojeva za izradu papira omoguila je jefin i pristupaan tsak te se poinju radit ilustrirani romani u nastavcima. Strip kao komercijalno jamstvo uskoro osigurava bolju prodaju i vee trae. Zbog pojave viebojne rotacije u novinskim se nedjeljnim dodacima amerikih listova (Sunday Comic Sectons) objavljuju komine anegdote okruene karikaturalnim crteom. Izlaenje je satrino-humoristkih listova vano za razvoj tska. Rije je o Charivari u Parizu, Punch, Ally slopers`s half holiday,Comicscuts,IllustratedchipsuLondonuteFliegenderblateruNjemakoj.USAD-u suizlaziliJolyJoker,ComicMonthly,BudgetoffuniPunchinello.Stanjejebiloslinoubivoj Jugoslaviji pa je u Novom Sadu izlazio Komarac, a u Varadinu Podravski je.5.2. Moderni stripIzvorni potcaj za raanje modernoga stripa nije doao od umjetnika, negoodizdavaakojisuuvidjelikomercijalnuvrijednoststripa.U borbizaitateljedvajunovinskihmagnataJozephaAlbertaPulitzerai WilliamaRandolphaHearstavidiseprivlanoststripazaitatelje.Taj je sukob rezultrao komercijalizacijom stripa. Kupnjom etverobojnoga rotacijskogastrojaPulitzerusvomlistuNewYorkWorldpoinje objavljivatstripoveuboji.UpravojetucrtaRichardFeltonOutcalt poeoobjavljivatanegdoteodjeciizirskoganaseljanaManhatanu gdje je glavni lik bio jednozubi elavi djeak u nonoj koulji. Odjeadjeaka,kojajebilauglavnomplava,crvenailizelena,posluilajeautoruza ispisivanjepodrugljivihicininihporuka.Dotadjetehnikatskavebilausavrena,alisu postojali problemi sa suenjem ute boje koja se zatm posvuda razmazivala. U Pulitzerovoj su tskari odluili isprobat novu tehniku na osnovi suila za boju na spavaici toga djeaka pa je 5. 1. 1896. nastao Yellow kid (ut djeak). Povjesniari se uglavnom slau da epizoda The Great Dog Show In McGoogan Avenue (Veliki psei cirkus u McGooganovoj aveniji), objavljena 16. 2. 1896.oznaavapoetakmodernogastripa.IstegodineHearstobjavljujenedjeljnidodataku bojina8stranicakojinazivaAmericanHumoristgdjejetakoerosvanuoutdjeak.Hearst jeosimOutcaltakojegajenagovoriodanapustWorld,angairaoidrugepopularnecrtae. Pulitzersenijeelioodreiutogadjeaka,nakojegajeidobiopravonakonmnogosudskih Slika 6 - uti djeakGodina II, Broj 2 181izvan temesporova. Hearstov je odgovor na to bilo potkupljivanje cijeloga osoblja Worlda.Obasuasopisa,HearstoviPulitzerov,WorldiJournal,zapoeliborbuokopravana objavljivanjeutogadjeakapatakoidanasnazivutatampasimboliziranovinarsku beskrupuloznost i senzacionalizam. Tako je strip ni kriv ni duan postao prauzrokom jedne od najveih poast suvremenoga novinarstva.11 Prema utomu djeaku nazvana je i poznata strip-nagrada. Objavljen je i album stripova (comic book) utoga djeaka, za koji se smatra da je prvi takav. Meutm, ttulu tvorca prvoga albuma stripova mogli bismo prepustli Tpferu koji svoje duhovite ilustrirane prie Histoires en Estampes prvi objavljuje u toj formi. Hearst je oko sebe okupio brojne cijenjene crtae te je osnovao i prvu agenciju za distribuciju stripova. Otada se stripovidistribuirajunasvekontnenteipostajusastavnidiomnogihlistova,NewYorkTimes i Wall Street Journal bili su jedini ameriki listovi koji nisu objavljivali strip. I prvi su animirani flmoviraenipodokriljemHearstatesuoivjelitadanajpopularnijelikovestripa.Novi umjetniki izraz prihvaa i devetnaestogodinji Hearstov crta Rudolf Dirks, kreirajui jedan od najljepih stripova za djecu Katzenjammer Kids. Osnovna se fabula oslanja na Buschov Maks and Morris, najstariji strip koji se i danas proizvodi. Evolucija modernoga stripa dobila je veliko ostvarenje 1905. godine u obliku Maloga Nema (Litle Nemo).U20.st.stripdoivljavarenesansutenastajunajreprezentatvnijadjelaoveumjetnost, primjerice Princ Valiant Harolda Fosterat, Corto Maltese Huga Prata ili Alan Ford Maxa Bunkera, koji je nedavno posjeto Hrvatsku. 6. STRIP JE PRODUKT IDOVA I TREBA GA ZABRANITI!12Ovo su rijei Goebbelsa, efa Hitlerove propagande izreene 1939. godine. Tako je i bilo, strip je zabranjen zbog izravnih antfaistkih poruka. Mussolini takoer zabranjuje sve stripove u Italiji osim Miki Mausa,kojiponjegovumiljenjunijebioopasan.Tajistbezazleni mipostajemaskotapoljskimpartzanima.Stripovisurefeksija vremena u kojem ivimo i to isto vrijeme u kojemu ivimo uvlai se meu kadrove stripa.137. STRIP I FILMNetko je duhovito primeto da strip nije nita drugo do zaleeni flm. 14Nastanakflmaiekspanzijastripadogodilaseuotprilikeistomrazdoblju,tj.1890-ih.No, roenjemseflmasmatra1895.godina,dokstripseeudavnuprolost.Filmjedodanas 11Usp. www. likovna- kultura.uazg.hr/strip (12. 3. 2008.)12Tomi, S. 1985. Strip, poreklo i znaaj. Forum. Novi Sad. str. 28.13Isto.14 Radovanovi, R. 1990. Putevi: strip. Forum. Novi Sad. str 21.Slika 7 - Kritika nacizma i faizma kroz strip 182 Zagreb, 2009.iznjedrio velike klasike i iroko popularna remek-djela, dok su strip-klasici i remek-djela ostali u sjeni, prilino samozatajni i poznat jedino velikim oboavateljima. Kao i flm, s kojim ima mnogo zajednikoga, strip je sinteza slike i rijei. Osim u kompoziciji i strukturi flm i strip kao vizualni mediji koriste slian nain izraavanja. S obzirom na to da se smatraju vrnjacima, teko je rei to flm duguje stripu i obrnuto. Suvremeni se strip-stvaraoci slueflmskomterminologijompagovoreomontai,krupnimplanovima,kadriranjuitd.Iako se ne ini tako, strip ima i prednost u odnosu na flm. Dok na flmskom platnu kadar nastaje i nestaje iz sekunde u sekundu, strip doputa itatelju da se na njemu zadri koliko mu je potrebno i da se vrat na njega kad mu je potrebno. Tako je ono to je smatrano nedostatkom stripa prelo unjegovuprednost.Stripjedonionovetehnikeflmukojesu,prvovienenastripu,kasnije koritene i na flmu. Strip nije flmu ustupio samo svoje tehnike nego i svoje junake. Najpoznatji primjeri su:FLASH GORDON SUPERMAN CONAN Nijesamostripposuivaosvojelikoveflmu,negoi obrnuto.CharlieChaplin,BusterKeatoniBenTurpin samo su neki flmski likovi uhvaeni u kadar stripa.Oodnosuflmaistripananaimprostorimapisala jeiVeraHorvat-PintariusvojojstudijiAutorskistrip zagrebake kole gdje, izmeu ostaloga itamo: Openito usporedbeizmeudatumajavljanjapojedinihstripovai Slika 8 - Flash Gordon - strip i filmSlika 9 - Superman - strip i filmSlika 10 - Conan - strip i film Godina II, Broj 2 183izvan temeistodobnog kinematografskog repertoara u Zagrebu pokazuju zanimljive podudarnost to vie to novi flmovi vrlo brzo (ponekad nakon svega nekoliko tjedana) stu u Zagreb. Tako na primjer, tri mjeseca nakon to je u travnju 1935. godine u kinematografu Graanski s golemim uspjehom prikazivanvele-flmKingKong,flmoudovituizmalajskedungle,tjednikOkopoinjes objavljivanjem stripa Plijen demona dungle, kojega je scenarij raen prema flmskom scenariju. IlinakontoukinematografmaigraPopajiliMickey,iststripjavljaseuOku,Novostmaili Mickey stripu. Uestalost pojedinih anrova na kinematografskom repertoaru i stripu pokazuje kakoseobamedijaobraajuistojpublici.Takoudobapoveanogbrojapustolovnihflmova, flmske fantastke, krimia, vesterna, njihov broj raste i u stripu.() Zagrebaka kinematografska publikamoglajenaekranimagledatbrojne,tadapopularne,vesternekojisusereklamirali kao flmovi luakog tempa, pustolovni veleflmovi kao flmovi o junatvima i ljubavi na divljem zapadu. Samo u toku 1935. godine prikazuje se Tajanstveni jaha, Otmiari, Prerija u plamenu, Paklenijaha,Tajnazlatnogrudnika,Uimezakona,Crvenijaha,Prerijskivuci,Jahairumene kadulje, Glas krvi, Straa na granici, a poetkom 1937. godine na naim ekranima daje se Bufalo BillureijiS.B.deMila.StogajeirazumljivodanakontoseuNovostmapoetkom1936. godine,pojavionaprvivestern-stripTrojicaumraku,iduihnekolikogodinavestern-stripovi postajuomiljenotvoisvebrojnijianruproizvodnjistripa,kakoudnevnimnovinamatakoi uzasebnimsvescimaMickeystripa()Tepodudarnostizmeukinematografskogprogramai stripa nisu beznaajne. Naprotv, praenje isth anrova u mediju flma i mediju stripa samo je moglopridonijetiboljemprijemu,ijednogidrugogkodtzv.irokepublike.Meutm,bliske veze izmeu ta dva medija oituju se i u samom stvaralatvu na podruju naeg stripa, a isto nam tako one objanjavaju veliku i dugotrajnu popularnost Maurovievih vestern-stripova, koji su u to vrijeme kao i poslije nadmaili po tome sve strane stripove.158. STRIP IANIMIRANI FILMStalnainterakcijastripa iflmastvorilajenovuumje-tniku formu animirani flm. Prvianimiraniflmovipreuzi-maju od stripa brojne tehnike imotve,alii,poputflma, najpopularnijelikove.HansandFritz,Snoopy,Popaysamosunekiodnjih.Sluajjeobrnuti onda kad je rije o animiranom flmu. Mnogi su crti svoje junake posuivali stripu. Miki Maus, PajoPataksamosunekiodanimiranihflmovaarobnjakacrtanihflmovaWalteraEliasaDi-sneyja. 9. STRIP I SLIKARSTVOStrip kao oblik slikarstva ostavio je najvei trag u pokretu poznatom pod imenom pop-art. 15Horvat-Pintari, V. 1974. Autorski strip zagrebake kole. Mogunost. Split.Slika 11 - Junaci srtipa i crtanoga filma - Popye, Snoopy, Felix184 Zagreb, 2009.Taj je termin 1954. godine prvi upotrijebio Lowrence Allowaykojigajedefniraokaoumjetnostbaziranu naproizvodimamasovnihmedija.Najprijesejavlja uLondonu,alisenjegovalikovnagraavelikim dijelomoslanjalanaamerikasredstvamasovne komunikacije,kojasunakonDrugogasvjetskoga ratapreplavilaEnglesku.Mnogistvarateljinovog realizma, kako se ponekad naziva pop-art, prihvaaju strip kao neiscrpan izvor slikarskih sadraja. Jedan od zaetnika amerikoga pop-arta Jasper Johns naslikao je 1958. Hemlinova Alleyja Oopa, a Andy Warhol je 1960. godine dobio odline kritke za slikarsku kreaciju Dicka Tracyja. Roy Lichtenstein, jedan od najistaknutjih stvaratelja pop-arta, takoer je inspiraciju potraio u stripu. Njegov je najpoznatji blow-up Djevojka za klavirom, uveani kadar stripa.1610. TRI SVJETSKA ARITADanassesvjetskotritestripadijelinatrinajveainajvanijasrazliitmstlovimai tradicijom. 10.1. Francuska/BelgijaOduvijeknjegujeumjetnikustranustripa,anakon1960-ihgodina iusponastripazaodraslebandedesinee(kakooninazivajustrip) postala je prava umjetnost. Francuski je strip obino u formatu albuma setrdesetakvelikihstranicastvrdimkoricamaikvalitetnimpapirom. Autori stripa imaju mnogo vei status nego u Americi i Japanu, dapae, smatraju se umjetnicima. Najslavniji je autor Herge (Tintn).1710.2. JapanNajmlae, ali i najvee arite. Japanski stripovi zvani manga ine 40 %ukupnogatskanogmaterijalauJapanu.Svakimjesecizlazioko350 stripovskih magazina i 500 stripova. Izdaju se u svescima od dvjestotnjak stranica (tankoubon), a nije neobino da serija dosegne i 10 000 stranica. Zato se u japanskom stripu najvie pazi na radnju, dok je crte sporedan. PosebanjefenomenDoujinshi,velikotriteamaterskihstripova. Najvee je japansko ime stripa Osamu Tezuka (Astro Boy, Blackjack).10.3. Sjedinjene Amerike DraveStvorile su masovnu potronju stripova kroz ideju superjunaka poput Spidermana, Supermana i dr., koja i danas ini osnovu amerike industrije stripa.Najjae strip-16Usp. Tomi, S. 1985. Strip, poreklo i znaaj. Forum. Novi Sad.17Usp. www.wikipedia.org/wiki/strip (12. 3. 2008.)Slika 13 - Djevojka za klaviromSlika 12 - Dick TracySlika 14 - TintinSlika 15 - Manga Godina II, Broj 2 185izvan temekuesuMarveliDCComics,anajboljicrtaibraaHernandez,Simon Bisley,FrankMilleriAshleyWood.Postojiotrarazlikaizmeucomics, koji se prodaju u tankim izdanjima od dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom i graphic novels, koji imaju format albuma, obino s tankim koricama i pretendiraju na status umjetnost.11. NAJPOZNATIJA DJELAArt Spiegelman MausPeter O`Donell Modesty BlaiseAlan Moore Watchmen Slika 16 - Spiderman 186 Zagreb, 2009.Alan Moore V for VendetaAlan Moore Batman: The Killing JokeBerardi i Milazzo Ken ParkerHermann Ipen Krajemsedamdesethbiojejedanodnajveihmo-dernihautorastripa.Zavrijemecijelogsvogprofesio-nalnogradanastripu,Hermanjeuglavnomimaodvije usporedneserije.Ritammujebiozauujui:prosje-no dva albuma godinje. Pomnoimo li to sa 25 godina, kolikojeonutomposlu,dobitemobrojkuodnekih pedesetakalbuma,tojezastraujuevelikacifra.Ona koja nije esto dosezana u stripu.18ZavrijemeradanaJeremiahiHermannpoinje 18Radovanovi, R. 1990. Putevi: strip. Forum. Novi Sad. str. 54.Slika 17 - Hermannova ilustracija posveena njegovu dolasku u ZagrebGodina II, Broj 2 187izvan temenaslovne stranice crtat na platnu slikarskim tehnikama, to ih je inilo jo privlanijima.Hermann Ipen ComancheHermann Ipen JeremiahHugo Prat Corto MalteseMagnus i Bunker Alan Ford188 Zagreb, 2009.12. RAZVOJ STRIPA U HRVATSKOJPrvimsehrvatskimstripomsmatraVjerenicamaaAndrije MauroviakojijeobjavljenuasopisuNovost1935.Uiscrpnoj studiji o Maurovievu radu Vera Horvat-Pintari, izmeu ostaloga, iste:NjegovprvistripVjerenicamaa,kojiuNovostmaizlazi od svibnja do srpnja 1935. godine, i kojega ist dnevnik najavljuje kao roman u slikama, ve pokazuje s kolikom vjetnom Maurovi stvara slikovne sekvencije. Dok se u tekstu ispod slike odvija dosta opirnapriaoplemikimintrigamaizfrancuskepovijest,uslici Maurovisaimljeioslikovljujesamotpine trenutke,kojibaposredstvomslikepostaju dubokodojmljivi.Figureiprizorecrtana nainsvojihtadanjihnovinskihilustracija pasucrno-bijeliodnosipostgnutpaljivim osjenavanjem u olovci. Ali ve tada uvodi on u slikovnu priu tri razliita formata stripovne slike,trirazliitaplanablii,srednjiipanoramski,auinakpojaavaizmjenomrakursa.Ta sekvencijalna vizualna dinamika, bitno svojstvo Maurovieva stripovnog jezika, oevidna je ve u prvom njegovom stripu.19S radom poinju i braa Neugebauer, ali se u to vrijeme tek poinje formirat ideja stripa na naim podrujima i do kraja Drugoga svjetskoga rata nije bilo znaajnijih pojava. Djeji pjesnik i ilustrator Jovan Jovanovi Zmaj objavio je u Novom Sadu prvi broj Komarca. S Podravskim jeom,pokrenutmistegodineuVaradinu,predstavljanajstarijijugoslavenskisatrino-humoristni list.2012.1. Poslijeratno stanjeZavretkom Drugoga svjetskoga rata 1945. godine i hrvatska je strip-scena, koja se tada tek formirala, pretrpjela promjene i gubitke. Godine 1943. poginuo je u ratnoj operaciji scenarist FranjoFuisu,abraaNeugebauerprivremenoprestajuraditnastripuiokuavajuseuizradi crtanogaflma.Stripomseodcijeleprvegeneracijeumjetnikajedinonastaviobavitnjegov pionir, Andrija Maurovi. Ve krajem 1945. godine, u listu Novi svijet, Andrija Maurovi objavljuje svoj prvi poslijeratni strip Mrtvaki brod. U osjekom listu Glas Slavonije pojavio se u priblino istovrijemeijedanodbuduihpredstavnikatakozvanedrugegeneracijehrvatskogastripa Borivoj Dovnikovi. To je bilo sve jer u Hrvatskoj u to vrijeme nije bilo ni jednoga strip-izdanja, a bilo ih je jako malo i u cijeloj Jugoslaviji, u ijem je sastavu Hrvatska tada bila.Godine 1946., 5. sijenja, u beogradskom je asopisu Borba objavljena vrlo otra kritka o ponovnom javljanju stripa u drutvu. Taj je lanak pokrenuo lavinu vrlo otrih osuda stripa i nije prolo puno vremena kada je strip proglaen nepoeljnim u poslijeratnoj Jugoslaviji. Uvrten je 19Horvat-Pintari, V. 1974. Autorski strip zagrebake kole. Mogunost. Split.20Usp. htp://comics.cro.net/hrstr2.html (20. 5. 2008.)Slika 18 - Andrija Maurovi - otac hrvatskoga stripaSlika 19 - Vjerenica maaGodina II, Broj 2 189izvan temena popis zabranjenih stvari pod izlikom da je kapitalistki otrov koji kvari jugoslavensku mlade te je ukinut.12.2. PONOVNI POVRATAK STRIPASlijedipotpuninestanakstripa.Proieetrigodinedopromjenepolitkesituacijeu dravi i strip e se ponovo poet objavljivat, najprije u raznim omladinskim listovima, a poslije iuspecijaliziranimizdanjima.Stripseponovnojavlja1950.zahvaljujuiAndrijiMauroviu. IstodobnoseokohumoristnogalistaKerempuhokupljagrupakojazapoinjeradnaprvom hrvatskomdugomcrtanomflmu.EkipusupredvodilabraaWalteriNorbertNeugebauer, BorivojDovnikovi,VladimirDela,IsmetVoljevicaiOtoReisinger.Zatovrijemeneumorni MaurovicrtaMeksikanca(poadaptacijiromanaJackaLondona),zatmOpsadukojaima povijesnu tematku i nekolicinu westerna. Godine1952. poinjuizlazitprvi strip-listovi, a zagrebaka kuaVjesnik pokree zabavnik Petko. U njemu su uskoro objavljeni novi nastavci Gladnoga kralja brae Neugebauer, novi radovi VladimiraDelaatedebitantskiradoviOtaReisingera.UtosevrijemeBorivojuDovnikoviu, MarceluuklijuiVladimiruDelaupridruujuOtoReisinger,IvicaBednjanecibuduivelikan hrvatskoga stripa Julio Jules Radilovi. Ta e grupa autora kasnije postat poznata kao druga generacija autora hrvatskoga stripa. Godine 1953. braa Neugebauer objavljuju dva realistna stripaPrviljudinamjesecu(premaadaptacijiromanaOrsonaWellsa)iwesternRoyThorn. Meutm,javljase,poredradovadomaihautora,iuvoznoremek-djeloHalaFosteraPrinc Valiant. Uvoz jednoga od najkvalitetnijih i najpoznatjih stripova svih vremena pokazuje dobar ukus i visok kriterij domae strip-scene u to vrijeme. Zabavnik je Petko doivio kraj 31. prosinca 1953.godine.,nakonosamnaestmjeseciuspjenogaizlaenja.NaslijediogajezabavnikMiki Strip koji se ugasio bre od svoga prethodnika 1954. godine. 2112.3. Razdoblje Plavoga vjesnikaSamo2tjednakasnije,1.listopada1954.godine,pokrenut jeasopisPlavivjesnik,kojisesmatranajznaajnijimizdanjemu povijest hrvatskoga stripa.ZnaenjejePlavogavjesnika,popularnozvanogaPlavac,bilo u okupljanju velikoga broja domaih autora i objavljivanju njihovih djela(objavljenojeoko180cjelovithostvarenja),uizvanredno uspostavljenomodnosuizmeutekstualnihistripovnihpriloga teugrafko-likovnojizvedbiasopisakojajebilanazavidnoj razini. Osim ovih znaajki Plavac je imao vrhunski izbor inozemnih stripova, izvrsne kontakt-rubrike i reportae te je posredstvo brojnih konkursazacrtaeiodlinovoenukolustripa.Tasumuobiljejatakoerpriskrbilajednu iznimnovanuodgojnuiobrazovnuulogu.IakoprvibrojeviPlavcanisunagovijetaliblistavu budunost, postupno su se oko njega okupljali autori kao to su Maurovi, braa Neugebauer, 21Usp. htp://comics.cro.net/hrstr2.html (20. 5. 2008.)Slika 20 - Plavi vjesnik190 Zagreb, 2009.DovnikovipaiRadilovikojijesascenaristomZvonimiromFurtngerompredstaviohvaljeni serijalKrozminulastoljea.U1960-imPlavivjesnikulaziusvojenajblistavijerazdobljeu kojem je dosezao nakladu od ak 170 000 primjeraka. Tih se godina konano okupila autorska grupa koja je ve due vrijeme predstavljala jezgru hrvatskoga stripa. Za Plavi su vjesnik u tom razdoblju radili crtai Andrija Maurovi, Walter Neugebauer, Jules Radilovi, arko Beker, Borivoj Dovnikovi,VladimirDela,OtoReisingeriZdenkoSviri.Odscenaristasuutovrijemeza Plavac radili Norbert Neugebauer, Marcel ukli, Zvonimir Furtnger, Nenad Brixy, Rudi Aljinovi i Mladen Bjai. Ta je grupa autora do kraja 1966. objavila 130 cjelovith radova. Nakon 1966. godine poinje postupno raspadanje Plavoga vjesnika koje je usko vezano uz odlazak velikoga brojaautorasastrip-scene.Krajem1969.godinegotovosviautori,osimbraeNeugebaueri Julesa Radilovia, prestaju s radom na stripu. Andrija Maurovi povlai se u viegodinju osamu i askezu, arko Beker posveuje se grafkomu dizajnu, Borivoj Dovnikovi crtanomu flmu dok Oto Reisinger nastavlja rad na karikaturi. Poetkom 1968. godine umro je Vladimir Dela, a Sviri i Bjai defnitvno naputaju strip. Scenarist Furtnger, Aljinovi i ukli e se povremeno vraat radunastripu.NakonpotpunogaraspadaPlavogavjesnikapoetkom70-ihgodinanastupit ebesplodnorazdolbljenastrip-sceni.Nestanakprveigotovocijeledrugegeneracijeautora hrvatskoga stripa uzrokovat e veliku prazninu na domaoj sceni koju mogu ispunit jedino novi, svjei domai autori. No, proi e nekoliko godina prije nego se neto vanije pone dogaat s domaim stripom. U meuvremenu su se uvozila jefina i nekvalitetna izdanja iz inozemstva, tojepredstavljalopotpunoneopravdanekonomskipothvat.GaenjemjePlavogavjesnika zavrilojednorazdobljehrvatskogastripaukojemsudjelovaliautoriprveidrugegeneracije. Moglibismoistaknutdajeuovomrazdobljuprevladavaorealistanstl,iakojebilodosta karikaturalnogacrtea.Meunajpoznatjimautorimakojisusebavilikarikaturalnimstripom bilisuWalterNeugebauerodprveiIvicaBednjanecoddrugegeneracije,doksurealistni stl predvodili pioniri hrvatskoga stripa, primjerice Andrija Maurovi. Meu autorima uglavnom nije bilo izrazitoga opredjeljenja za stvaranje ili samo realistnoga ili samo karikaturalnoga tako dasumnogiodnjih,naprimjer,WalterNeugebauer,JulesRadilovi,stvaraliijednuidrugu vrstustripa.Uovomrazdobljuuglavnomprevladavajustripoviavanturistkeihumoristne tematke.TakosepojavljujustripoviinspiriranitematkomDivljegazapada(westerni), povijesnom tematkom, morskim pustolovinama, neistraenim praumama i slinim egzotnim i neistraenim krajevima.22 Autori su prve generacije inspiraciju uglavnom crpili iz prvih flmova koji su se pojavili nedugo prije stripa i iz avanturistkih knjiga, npr. Verneovih. Povezanost sa stranim autorima stripa nije bila na dobroj razini tako da neposredno poslije rata ne moemo govoritoposebnimstranimutjecajimanastlovestvaranja.Meutm,pojavajeFosterova PrincaValianta1953.donjelaveliki,pozitvniutjecajnadrugugeneracijunaihautora,ito ponajprije zahvaljujui visokoj kvalitet crtea i scenarija. Osim Hala Fostera velik su utjecaj na nae autore imali i Alex Raymond i britanac Frank Bellamy. to se te tehnika koje su se koristle to su veinom bile crno bijele tehnike, kombinacije olovke, nelaviranoga tua i kista. Olovke su se koristle uglavnom za izradu skica i prvotnih crtea koji su se kasnije tuirali i bojili. Rjee su 22Usp. htp://comics.cro.net/hrstr2.html (20. 5. 2008.)Godina II, Broj 2 191izvan temese koristli lavirani tu i tehnike u boji. 12.4. Novi kvadratKaoodgovornanekvalitetnestripoveizinozemstvakojisuzavladalihrvatskomstrip-scenomnakonraspadaPlavogavjesnika,1976.godineokupljaseokoasopisaPoletskupina autora koja e osnovat vlasttu strip-grupu Novi kvadrat. Jezgru su inili: Mirko Ili, Igor Kordej, Kreimir Zimoni i Radovan Devli, a pridruili su im se: Emir Mei, Kreimir Skorzet, Ninoslav KunciJokoMarui.Novijekvadratbiosredstvokojimjegrupavrloizraajnihioriginalnih pojedinaca uspjela izii na svjetlo strip-scene i omoguit svakomu od njih da se pokae kao jak, samosvjestan strip-autor. Danas su to redom i svjetski cijenjeni strip-crtai, ilustratori, dizajneri, karikaturist i umjetnici.Novi je kvadrat kao grupa djelovao samo tri godine, ali je u te tri godine potpuno izmijenio stanjenahrvatskojstrip-scenitedrastnopomaknuogranicestvaranjaishvaanjastripova. Teme stripova koje su obraivali lanovi Novoga kvadrata vie nisu avanturistke, povijesne i egzotne. Velik su utjecaj na tadanje strip-autore imali autori francusko-belgijske kole stripa. Sada su to suvremene, kritne, flozofske i prilinokomplicirane teme. Bave se alijenacijomi problemima ljudske svijest, morala, ironije, a radnja se stripa esto zbiva u budunost koja je gotovo uvijek potpuno crna i apokaliptna. Novi autori osim novih tema predstavljaju i novi stl crtanja i dizajna. Taj je stl takoer inspiriran francusko-belgijskom kolom i vano je napomenut da hrvatski autori, iako inspirirani inozemnim autorima, nisu kopirali njihove radove te su zadrali originalnost i autentnost. Najvei su utjecaj na hrvatske autore izvrili Giraud (Moebius), Caza, Drulliet, Crepax, Corben i Bilal.U Novom kvadratu tehnike i stlovi crtanja postaju raznovrsniji i bogatji, teme su apstraktnije imisaone,astripoviprilinokratkiikoncizni.Ulogajestripaizmijenjenapaonsadaitatelja potenarazmiljanjeiozbiljnijeshvaanjeporukekojuautorprenosi.Filozofskisustavovi izraenijinegoikadaiestosuvrlokritniilisamokritni,astripjenekavrstametaforeza izvjesneproblemekojisubiliaktualniudrutvu.Zarazlikuodprethodnogarazdobljakoje sebavilopustolovnimipovijesnimtemama,novorazdobljedonosipesimistnipogledna sadanjost i budunost, otvarajui nove dimenzije stripa.Dolo je do promjene u vezi sa stlovima, tehnikom i motvima crtanja. Kadrovi (vinjete) slau se i komponiraju na drugaije naine. Poredak je kompliciraniji, tekstovi nisu nuno u oblaiima, aestojeviekadrovasloenotakodagledanizajednoinecjelinu,aipakfunkcioniraju ineovisno.Crtejepostaonejasniji,nepregledniji,spunodetaljaiistcanjaodnosasvjetlai sjene. Tuiranje je jo uvijek dominantna tehnika. Slika 21 - Novi kvadrat - R. Devli, M. Ili, I. Kordej i N. Kunc192 Zagreb, 2009.Godine1979.raspadaseNovikvadratimepoinjeprilinoraznovrsno,alisveslabije razdoblje hrvatskoga stripa. Neki su se sudionici Novoga kvadrata prestali bavit stripom, a neki i danas djeluju. Iako su kao grupa postojali kratko, Novi je kvadrat u tom kratkom razdoblju uspio ostavit veliki i nepobitan utjecaj na razvoj hrvatskoga stripa te je, kao sastavnica drutvenoga ivota mladih, utjecao na oblikovanje razmiljanja tadanje mladei.2312.5. Razdoblje osamdesetihAutori koji su stvarali u prvoj polovici osamdeseth godina bili su lanovi Novoga kvadrata. Raspadjegruperezultraonjihovimosamostaljenjemisazrijevanjem,aliseunjihovim stripovimaidaljeosjealanitkojaihjenanekinainpovezivala.Nekisuse,primjericeIgora Kordej i Radovan Devli, posvetli radovima na duim stripovima, a neki su se, poput Mirka Ilia, opredijelili za neke druge forme umjetnikoga stvaralatva, npr. grafki dizajn. Godine 1982. bivi lan Novoga kvadrata Emir Mei tragino je samoubojstvom okonao svojivot,tojepredstavljalovelikgubitakzauHrvatskojveionakooslabljenustrip-scenu. Ipak, u tom razdoblju valja istaknut jednoga ovjeka koji je puno uinio za razvoj i promidbu hrvatskogastripa.TojeKreimirZimoni,takoerbivilanNovogakvadrata,kojijetjekom djelovanja grupe objavio dva najznaajnija stripa Luna i Nokak, a 1982. poinje rad na odlinim ostvarenjima kao to su Ciklus, Zid, Spore i Balada.24 Ti e se radovi poslije, s jo nekim radovima, objavituzbircistripovaSpore,izdanoj1990.Osimtojevrloaktvnoradionastripovima, Zimonije1984.pokrenuobiennalesalonstripauVinkovcima,a1985.osnovaojeDrutvo autora stripa Hrvatske. Samo godinu dana nakon toga pokree i izdavanje strip magazina Patak kojijeimaoznaajnuuloguupromicanjutalentranih,mladihautora.UPatkuesvojeprve radoveobjavitnekiodponajboljihhrvatskihautorakaotosuDubravkoMatakovi,Duan Gai, Magda Duli, Danijel eelj i Edvin Biukovi. U to vrijeme svoje prve radove objavljuju i Darko Macan, Stjepan Bartoli i Goran Suduka.Bilo bi umjesno rei da je razdoblje osamdeseth nastavak strip-standarda koje je postavio Novi kvadrat. Budui da u ovom razdoblju prevladavaju bivi lanovi spomenute grupe, ovakav je razvoj potpuno prirodan i logian, tm vie zbog vrlo kratkoga djelovanja grupe. Uovomrazdobljuhrvatskiautoriprviputsuraujusinozemnim,uglavnomamerikimi njemakim izdavaima, to e im donijet iprilinupopularnost u inozemstvu, a tme na neki nain malo olakat mlaim, nadolazeim autorima.12.6. Razdoblje devedesetihGodine 1991. zapoinje rat na naim prostorima i ratne su neprilike uvelike oteale ivotne prilike to je, naravno, utjecalo i na strip. No, 1993. dvojac Biukovi (crte) Macan (scenarij) napisaojezajednogaodnajveihamerikihizdavaastripimenomGrendeltales:Devilsand Deaths.StripjedoivioogromanuspjehnaamerikomtritutejeiEdvinuBiukoviu1995. priskrbiojednuodnajprestnijihsvjetskihstripnagrada:RussManningkaonajboljemu 23Usp. htp://www.booksa.hr/specials/24 (21. 5. 2008.)24Usp. htp://www.studentnet.hr/whatever/show/2287/ (21. 5. 2008)Godina II, Broj 2 193izvan tememladomu autoru. Iako stvoren u vrlo tekim uvjetma, Devils and Deaths jedno je od najboljih hrvatskihstripostvarenjaivelikihiznenaenjanasvjetskojiamerikojsceni,pajeBiukoviu donio puno poslova za amerike izdavae.Nedugo nakon zavretka rata, 1995., prestaje izlazit asopis Patak ime hrvatska strip- scena gubi i posljednji asopis orijentran na strip, pa je svedena samo na fanzine. Tri su najpoznatja Endem,StripoholiciVarieteRadikale.Ratnasuzbivanja,kojasuuvelikeosiromailahrvatsku strip scenu, prisilila autore na rad u raznim asopisima, kao to su Modra lasta, Smib, Playboy itd.,ilisupotrailiboljiposaouinozemstvu.Toje,naravno,rezultraloradomnekihodnaih najboljih autora, kao to su Igor Kordej i Edvin Biukovi, za amerike izdavae poput Marvela, DC comicsa i Dark Horse. Posljedica je toga bio gotovo potpuni nestanak realistnoga stripa s naih prostora i daljnje slabljenje hrvatske strip-scene. Nasvusreunisusviautoriodabralitumogunostpatakopostojigrupaautorakojaje pristupila raznim asopisima. To su Ivica Bednjanec, Kreimir Zimoni, Stjepan Bartoli, Goran SudukaiDubravkoMatakovikaonajistaknutjipojedinci.Stripovinakojimaoniiveina autoraradeuglavnomsukratki,karikaturalni,humoristni.Nasamomjekrajudesetljea,5. prosinca 1999. godine, ve prilino oslabljena strip-scena primila vrlo teak udarac preranom smrujednogaodnajboljihhrvatskihstripautoraikada,EdvinaBiukovia.Natajjenain uvelike nastavljeno sve vee suavanje kvalitetne strip-kulture u Hrvata koja, naalost, ima vrlo neizvjesnu i nestabilnu budunost. U ovom kontekstu moramo spomenut i Milana Trenca, hrvatskoga ilustratora, crtaa stripova, flmskogaredateljainovelista.ProslavioseslikovnicomNoumuzejupokojojjesnimljeni istoimeniamerikiflm.Objaviojeprekotsuuilustracijainaslovnicauglavnimamerikim novinamaiasopisima,kaotosuTheNewYorkTimes,Time,TheWallStreetJournal,New Yorker i Fortune. Dobio je nagradu za svoje ilustracije u The New York Timesu.25Dr.sc.VeraHorvat-Pintaridalaje70-ihstripusveuilinupodrkunaKatedrizapovijest umjetnost uvodei ga u predavanja i analize, to su slijedili mnogi, da bi danas u Hrvatskoj strip bio gurnut na alosne margine.13. STRIPOVI I KARIKATURE HRVATSKIH DNEVNIH NOVINAU novinama je, za razliku od reportaa i feljtona, strip samo njihova dodatna dimenzija koja svojom ogromnom popularnou uvruje vezu izmeu itatelja i novina.26GRGA Legendarni je Grga rad slikara i karikaturista Ice Voljevice. Pojavio se 1950. godine u tjedniku Kerempuh.Od1955.biojedioNarodnogalista,aod1962.do2000.godinedioVeernjega listaukojemjeobjavljeno12830Grginihkomentara.Kaovrstankarikaturist,Voljevicaje jednomilustracijomznaozaiduboko, akatkadipreduboko, toga je jednomak dovelodo 25htp://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Trend (14. 6. 2008.)26Tomi, S. 1985. Strip, poreklo i znaaj. Forum. Novi Sad. str. 12.194 Zagreb, 2009.suda.SvojusklonosthumoruVoljevicaobjanjavakaospletinjenica.RoenjeuMostaru,a odrastao u Sarajevu. Najvaniji je ipak dolazak u Zagreb 1947. Tada ulazi u drutvo okupljeno oko Fadila Hadia. Upravo u tom inspiratvnom razdoblju stvara narodskoga junaka Grgu ija su se dobroudnost i otar jezik pokazali dobitnom kombinacijom.27FELIX Felixjeradjednogaodmajstora karikatureuHrvatskojdanasSreka Puntaria Felixa, iji radovi u rubrici Felix u Veernjem listu redovito izlaze odproljea1995.Felixsudjelujena mnogimizlobamaifestvalima karikature. Dobitnik je preko trideset nagrada, radio je i na crtanom flmu. Objaviojeviezbirkikarikatura, aosnovaojegalerijuzahumori karikaturuFELIXFUNFACTORYu Zagrebu1994.Prvejekarikature objavio1975.uhumoristnom asopisuKerempuhuiotadse pojavljujeugotovosvimdnevnimi tjednim novinama. Na svjetskim je izlobama i festvalima karikatura osvojio tridesetak nagrada i priznanja. Izlagao je na nekoliko samostalnih izlobi u inozemstvu i vie od dvadeset u Hrvatskoj te objavio 27 knjiga karikatura.2827Usp. htp://bs.wikipedia.org/wiki/Ico_Voljevica (11. 3. 2008.)28Usp. www.histonline.com (14. 5. 2008.)Godina II, Broj 2 195izvan temeHOGAR STRANI Jedanodnajomiljenijihstripova svihvremenapojaviose1973.ive uprvojgodiniobjavljivanjadonio svomukreatoru,amerikomcrtau DikuBrowneu,prestnunagradu Reuben.DikBrownecrtaogajedo 1988.,kadasezbogslabazdravlja povukaoumirovinu(preminuoje godinudanakasnije),aposaona opepopularnomHogarustranom preuzeonjegovsinChrisBrowne. Popularni Viking, njegova supruga Helga, sin Hamlet, ki Honi i pomonik Sretni Eddie izlaze u vie od 2000 novina irom svijeta, i u njima uiva 240 milijuna itatelja. U Hrvatskoj Hogar izlazi u Jutarnjem listu.29AROBNJAK IZ IDA U Jutarnjem listu dnevno izlazi i arobnjak iz Ida autora Brenta Parkera i Johnnyja Harta. Postoji od 1964. i izlazi u vie od 1000 novina diljemsvijeta.Svakodnevnopratmozgode kralja srednjovjekovnoga grada Ida i njegovih podanika.30DILBERT PopularanradautoraScotaAdamsa.Isprvastrip,Dilbertjesvojedobnopretoeni uanimiranuseriju.Osimtoga,satrikiobojenstripodoivljajimainenjeraDilbertaizlaziiu Jutarnjem listu. Izlazi u 2500 novina, u 65 zemalja i na 19 jezika. 29Usp. htp://www.stripovi.com (11. 3. 2008.)30Usp. htp://en.wikipedia.org/wiki/The_Wizard_of_Id (14. 5. 2008.)196 Zagreb, 2009.14. ZAKLJUAKOdgovor na pitanje to stripu daje umjetniku dimenziju krije se u isprepletanju individualne flozofje autora, mate i crtea te u uzajamnom nadopunjavanju slike i teksta. Strip zadovoljava ljubav prema fantaziji, avanturi, akciji, romantci i humoru. Vaan je aspekt stripa nain komunikacije s itateljem. Kadrovi su vezani u table, a tekst se najee nalazi u govornim oblaiima. Leksikalizacija znakova pomae razumijevanju teksta, a akustne ekspresije moemo prezentrat i slovima.Iakonemoemotonoipreciznoodreditstartnutokustripa,moemovidjetnjegov razvojniput.Crtee,freske,tapiserijeifrizovemoemonazvatprotostripom,aprvetakve nalazimouSumerana,Egipana,antkihGrkaiRimljanauprizorimaizmitologije,legendii svakodnevnoga ivota. Izravni su preci stripa bile slikovne prie iz 19. stoljea, koje su priale priu kombinirajui tekst i sliku (ilustraciju). William Hogarth bio je engleski umjetnik koji je prvi objedinio tekst i sliku u svom djelu ivot bludnice (The Harlots progress). Otac modernoga stripa Rodolphe Tpfer stvarao je satrike prie u slikama s okvirima kadrova te prvom meuovisnom kombinacijom rijei i slika. Godine 1827. stvara svoju prvu priu u slikama Dr. Faust, a njegovi su najpoznatji radovi duhovite ilustrirane prie pod nazivom Povijest tska. Gustave Dore izradio je seriju Povijest svete Rusije od 447 crtea u kontnuiranoj formi. Odlikuje se i kasnijim radovima, ilustracijamaBiblijeiBoanstvenekomedije.Zarazvojmodernogastripaodneprocjenjivoga jeznaenjapojavaprvihsatrino-humoristnihasopisaukojimasuredovitoizlaziliradovi Oberlandera, Buscha (Max und Moric, Diogen i zli djeaci iz Korinta), Spitzwega, Illea i ostalih. Osim njih vaan je i Georges Colomb, osniva francuskoga stripa.Veliki razvoj industrije tska obiljeio je 19. stoljee. Pulitzerovo ime predstavlja itavo jedno razdoblje ne samo u povijest stripa nego i u povijest tska. U svom listu New York World poinje objavljivat stripove u boji te je ba tu crta Richard Felton Outcalt poeo objavljivat anegdote o djeci iz irskoga naselja na Manhatanu gdje je glavni lik bio jednozubi elavi djeak u nonoj koulji. U Pulitzerovoj su tskari imali problema sa suenjem ute boje te se nova tehnika suenja Godina II, Broj 2 197izvan temeprimjenjujenaspavaicitogadjeaka.Tako5.1.1896.nastajeYellowkid(utdjeak).utdjeak prestaje bit zabava za djecu i poinje se sviat i odraslim itateljima novina. Epizoda The Great Dog Show In McGoogan Avenue (Veliki psei cirkus u McGooganovoj aveniji), objavljena 16.veljae1896.,oznaavapoetakmodernogastripa.Najprijesepojavljujenastranicama New York Worlda da bi se poslije smjesto u Herstovu American Humoristu, nedjeljnom dodatku u boji New York Journala. Medijsko pompa i borba oko prava na objavljivanje utoga djeaka dodanasjeostavilatraguoblikuutetampekojasimboliziranovinarskubeskrupuloznosti senzacionalizam.Osimpoastsuvremenoganovinarstvapremautomjedjeakunazvanai poznata strip nagrada.Drugi je gigant amerikoga tska Hearst izabrao kasnije najvea imena stripa da rade za njega, primjerice, Rodolpha Dirksa, Georga McManusa, Buda Fishera, Hala Fostera, Alexa Raymonda tejeosnovaoiagencijuzadistribucijustripa.Nijedanstripprijepojaveutogadjeakanije biotakomonosredstvomasovnekomunikacije,anjegovasesnagaposebnovidjelaudoba komunizma i faizma kada je bio zabranjen zbog izravnih antfaistkih poruka.Interakcija je stripa i drugih umjetnost stalna. Strip se kao vrnjak flma ispreplee s njim kao sinteza rijei i slike, a uz to imaju zajedniku kompoziciju i strukturu. Njihovim kombiniranjem nastaje i animirani flm. Takoer su jedini drugima posuivali i svoje junake. Pokret u slikarstvu nazvan pop-art iz stripa crpi veliku inspiraciju.Najpoznatji stripovi i njihovi autori dananjice su: Art Spiegelman Maus, Peter O`Donell Modesty Blaise, Alan Moore Watchmen, V for Vendeta, Batman: The Killing Joke, Berardi iMilazzoKenParker,HermannIpenComanche,Jeremiah,HugoPratCortoMaltese, Magnus i Bunker Alan Ford i mnogi drugi.Tri su velika arita i izvorita stripa koja se razlikuju po tradiciji i stlu. Najmlae, ali najvee aritejeJapan,najkvalitetnijeinajvieokrenutoumjetnostjeFrancuska,dokseSADnalazi negdje izmeu. No, kakvo je stanje u Hrvatskoj?Prouivi u ovom radu povijest hrvatskoga stripa te obuhvatvi sve vanije hrvatske strip-autore i stripove, lako je izvui nekoliko prilino loginih zakljuaka u vezi s hrvatskim stripom kaokulturnompojavomnanaempodruju.TajjezatajenifenomenzapoeoMaurovievom Vjerenicommaa1935.ibraomNeugebauer,anastavioseBorivojemDovnikoviem, Marcelom uklijem i Vladimirom Delaom kojima se pridruuju Oto Reisinger, Ivica Bednjanec ibuduivelikanhrvatskogastripaJulioJulesRadilovi.Taegrupaautoraposlijepostatpoznata kao druga generacija autora hrvatskoga stripa. Fenomen stripa nastavio se i poveao s Plavim vjesnikom 1954. da bi vrhunac postgao u sedamdesetma s Novim kvadratom, nakon ega je poeo gubit snagu i intenzitet. Jezgru su inili: Mirko Ili, Igor Kordej, Kreimir Zimoni iRadovanDevli,apridruilisuimse:EmirMei,KreimirSkorzet,NinoslavKunciJoko Marui. Osamdesete su obiljeila nastojanja da se stripu priskrbi ustaljeno i zaslueno mjesto uhrvatskojkulturi.ZatejepokuajeveimdijelomzasluanKreimirZimonikojije,uistnu, uinio puno za kulturu, a ne samo za strip kao medij. Vano je i pojavljivanje mlaega narataja autora koji su nadahnut misaonim i novim nainom stvaranja autora osamdeseth. Svijetla je toka stripovskoga repertoara za vrijeme rata bioraddvojca Biukovi MacanGrendel tales: 198 Zagreb, 2009.Devils and Deaths Hogara Stranog Dika Brownea, arobnjaka iz Ida Brenta Parkera i Johnnyja Harta te Dilberta ScotaAdamsa.Veernjilistdo2000.godinedonosiGrguIceVoljevice,anakontogaFelixa Sreka Puntaria Felixa. Iakosveviegubinavrijednostipopularnost,stripjediohrvatskekulturetebisekao takavtrebaoouvat.No,vienijetolikoprisutanirairenudrutvu.Biojevelikdiokulture prologa vremena i to posve opravdano jer su to veinom bili vrlo kvalitetni stripovi. Danas su, ipak, neka druga vremena i ljudi uslijed navale raznih medija malo vremena posveuju kulturi uope, a pogotovo strip-kulturi jer esto imaju predrasude prema stripu. Razloge smanjivanja popularnost stripa treba trait i u publici i u autorima. Strip se esto smatra trivijalnim i djejim jer obiluje crteima i sadri male koliine teksta. Ljudi su vie okrenut novijim medijima poput televizije i interneta pa stoga manje i itaju. To ima posljedice ne samo za ozbiljne vrste itanoga materijala poput knjiga, novina i asopisa nego i za vrste koje se, poput stripa, obino smatraju trivijalnim. Autori su obeshrabreni i demotvirani nedovoljnom italakom publikom pa manje stvaraju ili odlaze stvarat u inozemstvo. Tako je hrvatski strip posljednjih godina uistnu sveden na minimalne uvjete opstanka. Iako je prisutan, sve je dalje od one popularnost koju je uivao tjekomprolihdesetljea.Autorisudemotviraniiobeshrabreni,aioninajboljimoralisu potrait utoite kod stranih izdavaa. To je alosno imamo li na umu da je hrvatska strip-scena uvijek bila izrazito bogata i po kvalitet gotovo jednaka svjetskoj strip-sceni. VrijednoststripakaojedinstvenekulturnepojaveuHrvatskojinjegovdoprinoshrvatskoj kulturisvjedoemnoginadarenistrip-crtaikojioriginalnouiposebnimstlomcrtanja pridonose hrvatskoj i svjetskoj kulturi te daju izvanredna ostvarenja koja s ponosom moemo zvat hrvatskim strip-klasicima prepoznatm u svijetu. I to sve u okviru hrvatske strip-scene koja je uvijek bila izrazito bogata i po kvalitet jednaka svjetskoj strip-sceni. Trebala bi se posvett vea panja ouvanju i obnavljanju kulture stripa u Hrvata jer e se u protvnom taj oblik umjetnost zaboravit i tako znatno osiromait hrvatsku kulturu. Trebali biseeeorganiziratsajmoviifestvalistripovapoputCR-ailiMafesta.Takoerbitrebalo upoznat mlade u kolama sa stripom opskrbljujui knjinice stripovima, ime bi se kao mladi s njim upoznali. Openito bi trebalo upoznat ljude s injenicom da su brojni popularni flmovi raeni po stripovima jer bi se tme mogli potaknut da potrae taj strip i tako se zainteresiraju za cjelokupni fenomen. Zbog znaajnoga doprinosa ne samo hrvatskoj nego i svjetskoj kulturi, usprkos padu popularnost stripa, treba se borit za njegov opstanak. Moda se trenutano nalazimo u meurazdoblju, a moda su ovo i posljednji trzaji hrvatskoga stripa prije nekoga duega zatja. Kako god bilo, ostavljena su nam u nasljedstvo kao podsjetnik namnogaizvanrednaostvarenja,ostvarenjakojasponosommoemozvathrvatskimstrip-klasicima.Godina II, Broj 2 199izvan temeLITERATURAEco, U. 2006.Tumaenje Stevea Canyona. ivot umjetnost. asopis za suvremena likovna zbivanja. 78/7906. Insttut za povijest umjetnost. Zagreb.Horvat-Pintari, V. 1974.Autorski strip zagrebake kole. Mogunost. Split. Ivanevi, R. 1993.Umjetniko blago Hrvatske. Motovun. Zagreb.Macan, D. 2000.Citat. Strip Agent. ZagrebMcCloud, S. 2005.Kako itat strip. Mentor d.o.o. Zagreb.Nth, W. 2004.Handbook of semiotcs. Ceres. Zagreb.Pelc,M.1991.Biblijapriprosth.InsttutzapovijestumjetnostSveuilitauZagrebu. Zagreb. Radovanovi, R. 1990.Putevi: strip. Forum. Novi Sad.Tomi, S. 1985.Strip, poreklo i znaaj. Forum. Novi Sad.htp://bs.wikipedia.org/wiki/Ico_Voljevica htp://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Trenc htp://www.booksa.hr/specials/24 h tp://www.comics.cro.neth tp://www.kistonline.comhtp://www.ljudmila.org/stripcore/ htp://www.studentnet.hr/whatever/show/2287/ h tp://www.uazg.hr/likovna-kultura/strip.htmw ww.fwilliams.com/hairofdwww. likovna- kultura.uazg.hr/strip w ww.stripovi.comw ww.wikipedia.org/wiki/strip200 Zagreb, 2009.Njah...Autor: SickoGodina II, Broj 2 201izvan temeKraj202 Zagreb, 2009.GlazbaGodina II, Broj 2 203glazbaGLAZBA JE ZVONKA RADOSTRazgovor s Hrvojem MikuliemRazgovorsnaimdragimkolegom Hrvojem Mikuliem koji uz fakultetske obveze intenzivno stvara glazbu. Pogledajmo to on kae o svom obojanom svijetu. Moe nam se ukratko predstavit, koja si godina, smjer? Mogu, apsolvent sam na Studiju kroato-logije i povijest na Hrvatskim studijima.Kolikosedugobaviglazbom?Kojiin-strument svira? Glazbomsebavimjoodmalihnogui kaodijetesampohaaoprivatnesatekla-vira.KasnijesamsepreseliouZagrebgdje sam zavrio etri godine Pop-rock akademi-je svirajui bas gitaru, sada ima ve 10 godi-na da sviram bas gitaru. Glazbeno sam iskustvo stjecao godinama svirajui za novac po raznim klubovima (Aquarius, Mrav, raznorazni kafi ...) i s raznoraznim bendovima.U kojem bendu svira? Kako bi opisao svoju glazbu, koji glazbeni smjer? Gdje nastupate?Napokon je zaivio glazbeni projekt za koji sam skupljao ljude jako dugo i ima puno potencijala da uspije. Glazbenici koji su dio toga projekta vrlo su kreatvni i vrlo odani tomu. Svi smo se nali kad je rije o glazbi koju elimo radit.Tipjeglazbeprogresivnimetal...Takobihtonajboljeopisao.Glazbajevrlomelodinai sloena. Volimo radit sloeniju glazbu jer nam je dosadno svirat pjesmuljke od tri akorda. to setenastupa,vjerojatnokreemoovogaljeta,agledenazivaprojektazasadjetoFantasy Engines (Strojevi fantazije).204 Zagreb, 2009.Uskoro snimate demo, moe nam opisat kakav je put do prvoga albuma? Kako bi ocijenio hrvatsku glazbenu scenu?Da, planiramo do ljeta u studiju snimit etri stvari koje e bit demo snimak ovoga projekta. Ovo mi nije prvi projekt, snimao sam ve nekolicinu demo snimki i ak nekoliko s t u d i j s k i h albuma. Put do prvoga albuma ovisi o tome koliko su se ljudi spremni posvett glazbi. Danas veinaglazbenikakojisetrude,naalost,odustanezbogloihuvjeta,nedostatkavremenaili kvalitetnihlanovaubendu.Ljudimajedanastekosjest,vjebatibavitseglazbom,toje ono to ljudski um ne shvaa. Svirao sam s puno glazbenika koji su odustali ba zbog navedenih problema, a imali su talenta ... Problem se dananje scene odnosi na to to je ona zatvoreni krugkojiseupornoponavlja.Stalnosluamonarodno,ljubavnoitd.Uvijekjedniteist. Mislim da je ljudima ve dosta toga zatvorenoga kruga koji se vrt na naoj sceni i da bi eljeli promjene. Odlazim na razne koncerte i pratm svakakvu glazbu, od jazza do metala, i uvijek se iznenadim koliko na tm koncertma bude ljudi, nazovimo ih istomiljenika, kojima se ne svia hrvatska glazbena scena i koji su uvijek u iekivanju kvalitetnoga stranoga izvoaa. alosno je vidjet da izdavai ne pruaju priliku hrvatskomu narodu da se glazbeno razvije, da se napokon kodnasrazvijubendovikojiestvaratkvalitetnuglazbu.Najalosnijejekadvidimkolikoje glazbeni ukus naega naroda srozan na razinu da se slua samo narodna i zabavna glazba.Tko su t glazbeni uzori?Moji su glazbeni uzori, poput mene, uglavnom basist. Sluam najbolje i uim od njih. To su: John Pattucci, Adam Nit, Stuart Hamm, Richard Bona, Steve Bailey, Victor Lemonte Wooten Godina II, Broj 2 205glazba... odnosno strani basist koji imaju velik utjecaj ne samo na mene ve i na druge basiste diljem svijeta. Od domaih sam autora uio uglavnom od Dubravka Voriha i Line Devia, smatram ih najboljima u podruju naega glazbenoga interesa.Kako usklauje fakultetske obveze i ljubav prema sviranju?Dabihstgaozadovoljitjednoidrugo,potrebnojeponekadrtvovatizlaskeidrutveni ivot. To je ono to me ini svjesnim i kad se privikne na takav ivot lake se moe posvett neemu to voli. Umjesto izlazaka svira i dobro t je.Uskoro e diplomirat, ima li neku uspomenu s fakulteta koju bi hto podijelit s nama?Uspomena su moji poznanici i prijatelji koje sam stekao u ovih pet godina, pa mislim da e razdoblje studiranja bit posebno vano kad krenem ozbiljno u ivot. Osim toga, nedostajat e mi sloboda studentskoga ivota. Koji su t budui planovi, kroatoloka ili glazbena karijera?Budui e se planovi bazirat na gradnji moje glazbene karijere i uspjehu benda. Spreman sam se posvett tomu jer to volim. Razgovarao: Matja Bubli206 Zagreb, 2009.Godina II, Broj 2 207glazbaISSN 1846- 7571asopis studenata kroatologije na Hrvatskim studijimaGodina II, Broj. 2, Zagreb, 2009.Besplatna tskovinaNakladnikHrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuBorongajska cesta 83dZa nakladnikaZvonimir uljakIzdavaDrutvo studenata kroatologije CASSIUSBorongajska cesta 83 d, 10 000 ZagrebLekturaAnela MateljakKorekturaAndrea KatOblikovanje naslovniceMatja BubliPriprema za tsakDino OriTisakTop Dan d.o.o., ZagrebNaklada600 primjeraka