cuda Božje milosti- knjiga

  • Published on
    01-Dec-2015

  • View
    101

  • Download
    20

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>1UDA BOJE MILOSTI</p></li><li><p>2NakladnikZNACI VREMENA, Zagrebwww.znaci-vremena.com</p><p>IzvornikMiracles of Grace</p><p>compiled by Abraham J. OberholsterISBN 971-581-182-5</p><p>UrednikJosip Peripii</p><p>PrijevodHinko Plepiko</p><p>LekturaMarijan Malapii</p><p>KorekturaLjiljana idara</p><p>PrijelomMiroslav Vukmani</p><p>NaslovnicaSanja eb</p><p>TisakGRAFIKI ZAVOD HRVATSKE</p><p>Zagreb 2007.</p></li><li><p>3UDA BOJEMILOSTI</p></li><li><p>4Ako nije drukije naznaeno, svi su biblijski tekstovinavedeni iz prijevoda Krpianske sadapinjosti.</p><p>CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuilipine knjinice u Zagrebu</p><p>pod brojem 647449</p><p>ISBN 978-953-183-136-9</p></li><li><p>5Predgovor</p><p>Kad nas neka knjiga informira, mogli bismo je nazvati ko-risnom. Ako nas tjera na smijeh ili pla, moemo je nazvatizabavnom ili duboko misaonom. Knjiga koja moe uiniti svetri stvari istodobno a i zagrijati srce, moda je bapi ova kojudrite u rukama.</p><p>uda Boje milosti, u iji sastav ulazi tristo piezdeset piestivotnih pria, daje jedinstveni uvid u ivot literarnih evane-lista i njihove svakidapinje susrete s Bojom milostivom provid-nopiu.</p><p>Oni koji njeguju popitovanje prema radu literarnih evanelistai dive mu se, bit e zadovoljni ovom zbirkom. Svi oni koji nalazeradosti u promatranju Boje sile na djelu u ivotu Njegovih slugu,bit e ganuti ovim iskustvima koja potjeu iz tako mnogo zemalja.Onima koji rade na polju literarnog evangelizma i mnogim dru-gim itateljima preporuujemo ovu knjigu za svakidapinja obitelj-ska bogosluja.</p><p>Abraham Oberholster i njegova ena Marie unijeli su cijelosvoje srce u ovo djelo. Njihovi izvori su globalne naravi. Za njihje to bio dodatni rad ljubavi. Oni su proveli 42 godine u naklad-nikoj slubi. Posljednjih 19 godina sluili su u Singapuru, priJugoistonoj azijskoj uniji, gdje je Bram, kako su ga zvaliod milja, zaslueno radio kao direktor nakladnikog odjela. Po-drijetlom iz June Afrike, Oberholsterovi su nalazili radost uslubi literarnih evanelista i u svojoj zemlji i u inozemstvu.</p><p>Vrlo dobro uoivpii potrebu za knjigom ove vrste, RonaldAppenzeller, nekadapinji voa adventistikog nakladnipitva u svi-jetu, ohrabrio je njezin nastanak, a Hose Campos, njegov na-sljednik, naloio je da se rukopis dovrpii. Odjel za nakladnipitvoGeneralne konferencije sa zadovoljstvom podupire njegovo objav-ljivanje.</p><p>Adventizam i literatura su neodvojivi. Povijest Crkve potvr-uje da se naporima literarnih evanelista i njihovim jedinstvenimoblikom osobne slube adventna vijest kretala naprijed na svimfrontama. Zahvaljujui literaturi, Crkva napreduje, dobiva du-hovnu njegu i biva osposobljena u svakom pogledu.</p><p>U piirem smislu, knjiga je posveena svim vjernim mupikar-cima i enama piirom zemaljske kugle koji su se odazvali pozi-vu da rade kao literarni evanelisti. Ti vojnici kria su meuneopjevanim herojima pokreta adventista sedmog dana. U svo-</p></li><li><p>6jem ivotu traganja za dupiama oni se ugledaju na nesebianrad Isusa Krista, koji je radio za dupie na osobnoj razini. Upra-vo je On izjavio: Jer sin ovjeji doe da nae i spasi izgubljeno.(Matej 18,11)</p><p>Neka Bog blagoslovi i nadahne srca svih onih koji itajuovu knjigu.</p><p>Howard F. Faigao, direktorOdjel za nakladnipitvo</p><p>Generalna konferencija adventista sedmoga dana</p></li><li><p>7Zahvale</p><p>Kad smo odluili napraviti zbirku od tristo piezdeset i piestiskustava i poruka literarnih evanelista, shvatili smo da to neebiti posao samo za jednog ovjeka. Knjiga je iziskivala timskirad. A to je upravo i bio timski rad literarnih evanelista, pastora,administrativnog osoblja i, iznad svega, Svetoga Duha koji jeinio ta uda Boje milosti preko poniznih ljudi poput nas.</p><p>Prije svega elim zahvaliti svima onima koji su se rado oda-zvali molbi da se njihova iskustva zabiljee u ovoj knjizi. Uvje-reni smo da e ona sigurno posluiti kao ohrabrenje i motiva-cija mnogima koji je budu itali. itatelj e ustanoviti da suiskustva iz skoro svih krajeva svjetskog polja. Ona potjeu izRusije, Poljske, Japana, Sjeverne Amerike, June Amerike, Af-rike, s Filipina, iz Australije, da spomenemo samo nekoliko. Bezovih literarnih evanelista koji rade svoj posao i dopupitaju SvetomDuhu da izvrpii uda Boje milosti preko njih, bilo bi nemogu-e pripremiti ovu knjigu. Hvala vam, prijatelji.</p><p>Veliko hvala dvojici ljudi koji su ljubazno dopustili da isko-ristimo iskustva literarnih evanelista. Russu Thomasu i GusuBrodeuru mnogo dugujemo za ono pito su uinili u proteklimgodinama pipiui svoje knjige Beskrajna pustolovina i Na krili-ma rijei. Obojica su radila kao voe na podruju literature umnogim dijelovima svijeta. Doprinos u obliku njihovih vipiegodi-pinjih iskustava umnogome uveava vrijednost ove knjige. ita-telj e vipie iskustava iz tih knjiga pronai i u ovoj udaBoje milosti.</p><p>Iza scene nalazila se moja supruga Marie, koja je pretip-kala vei dio materijala u procesu pripreme i obrade teksta. Pre-tipkati 366 iskustava mukotrpan je posao koji iziskuje mnogovremena. Bez tog vanog dijela posla uda Boje milosti osta-la bi samo san u mojem umu. Stoga i njoj kaem: Hvala.</p><p>Urednik ove knjige je Ed Quiring koji je suraivao s MelomLyonom na pripremi knjige za objavljivanje. Zahvaljujem obojicipito su pomogli da se uda Boje milosti pretoe u stvarnost.</p><p>Abraham J. Oberholster</p></li><li><p>8</p></li><li><p>91. sijenja</p><p>Mnogo neobinih ribaraEvo, poslat u mnogo ribara rije je Jahvina kojie ih uloviti. A zatim u dovesti mnoge lovce koji e ihgoniti sa svih gora, i sa svih breuljaka, i iz svih pein-skih rasjeklina. (Jeremija 16,16)</p><p>Nesumnjivo je da Bog koristi literarne evaneliste kao svojelovce. alje ih na litice, u planine, u pukotine stijena, u kuei stanove da bi pronapiao one koji inae nikada ne bi uli vijestnade o spasenju. Ti literarni evanelisti imaju veoma zanimlji-va i izazovna iskustva dok idu tamo kamo im nalae Duh Sve-ti. Oni su hrabri, smjeli, neustrapiivi dok odlaze na putovanjaza svojega Uitelja.</p><p>Literarni evanelist, student Sergej Zhadan, studirao je naAdventistikom seminaru u Rusiji kada je stekao vrlo neobi-no iskustvo. Jednog nedjeljnog poslijepodneva on je, nosei Bojeknjige, posjeivao stanove u stambenim blokovima. Tu je sreoenu koja je pokazala zanimanje za knjigu Isusov ivot. Zamo-lila ga je da doe ponovno sljedee nedjelje i donese knjigu.</p><p>Sergej je idue nedjelje stigao s knjigom, spreman da jedostavi po dogovoru, ali su vrata tog stana bila zakljuana. Nanjegovo kucanje, kroz vrata je dopro glas eventualnog kupca:</p><p>Mladiu, kazala je ena, ne mogu vam otvoriti vrata. Bravase polomila i zakljuana sam unutra ve dva dana.</p><p>Sergej se pitao nije li to moda samo jopi jedan izgovor kojiljudi koriste kada se predomisle. Mogu li vam nekako pomo-i? pitao je. Govorei kroz vrata, gospoa ga je uvjeravala daima dovoljno hrane, a sutra iz Moskve dolazi njezin sin da jojpomogne. Htio je upravo otii kad je zauo kako ga ena dozi-va: Mladiu, jeste li jopi tu? Siite niz stubipite na ulicu i pogle-dajte u smjeru mojeg stana na treem katu.</p><p>Sergej je uinio kako mu je reeno. Sipiao je niz stubipitena ulicu i pogledao prema treem katu. Tamo je na balkonusvojeg stana stajala ena, njegov kupac. U ruci je drala dugkonopac. vrsto drei jedan kraj konopca, spustila je novacza knjigu u torbici privrpienoj na drugom kraju konopca. Sergejje provjerio svotu, zatim stavio knjigu u torbu i ena ju je po-vukla nagore. Sada je u blizini ve stajala gomila ljudi proma-trajui tu udnu prodaju knjiga; ono pito oni nisu mogli znatibila je injenica da je to bio Boji poseban nain da dopre dote dupie na treem katu stambene zgrade.</p></li><li><p>10</p><p>Bog radi na neobine i udne naine da stavi svoju istinuu ruke svoje djece. Mnogi oekuju da ih netko posjeti. Da impokae put k njihovom Otkupitelju. Taj netko mogli biste bitibapi VI. Ako ste voljni ii, On je jopi voljniji da vas izvanrednoblagoslovi. Moda On eli bapi danas uiniti udo milosti prekovas. Jeste li spremni? Budite budni da biste zapazili moguno-sti koje On otvara pred vama.</p><p>2. sijenja</p><p>Primimo Kraljevstvo kao malo dijeteZaista, kaem vam, tko ne primi kraljevstvo Boje kaomalo dijete, taj sigurno nee ui u nj. (Luka 18,17)</p><p>Nema granice onome pito Bog moe uiniti ako smo voljnibiti Njegova ponizna orua kako bismo doprli do onih koji eznuza radopiu spasenja.</p><p>Gospodin i gospoa Simpson i njihov desetogodipinji sin bilisu krpiani. Voljeli su Boju rije i s vremena na vrijeme ipili ucrkvu. Jednoga dana netko je zakucao na njihova vrata. Bio jeto student, literarni evanelist David Garne. Gospoa Simpsonpozvala ga je da ue unutra i utivo slupiala dok je on poka-zivao knjigu The Bible Story (Biblijske prie) u deset svezaka.</p><p>Davidu se inilo da je to idealan dom za prodaju Biblijskihpria. Okolnosti su izgledale povoljne samo jedno dijete, krpi-anski dom sve je to mnogo obeavalo. Prezentacija knjigebila je dobra jer se gospoa Simpson odluila na kupnju. Alimogla ih je uzeti samo ako joj on bude dostavljao po jednuknjigu mjeseno. David je razmislio u sebi: Deset knjiga pojedna mjeseno trebat e mu deset mjeseci da dobije novacod te narudbe. No, ipak je nekako pristao. Novac mu je biopotreban da plati studij, a ta narudba pomogla bi mu da sepriblii potrebnoj zaradi. Ispisao je narudbenicu i, kako jeobeao, ponovno dopiao krajem mjeseca da gospoi Simpson uruiprvu knjigu iz kompleta The Bible Story.</p><p>Kad je poela itati, jednostavno se nije mogla zaustaviti.Sve je bilo u redu dok nije dopila do kraja izvjepitaja o stvara-nju. Kad je proitala kako je na zavrpietku piestog dana sve bilotako lijepo, a subota osvitapie, zastala je na tom mjestu, pot-puno sigurna da to mora biti neka pogrepika. Subota ne poi-nje zalaskom sunca u petak. Nepito tu nije u redu. Ponovno jeproitala taj dio, a zatim provjerila u svojoj Bibliji. Tada joj je</p></li><li><p>11</p><p>postalo jasno da je subota doista sedmi dan tjedna, sveti Bojidan. Za nju je to najprije bio piok, ali pito je vipie o tome razmi-piljala, bivala je sve uvjerenija.</p><p>Odmah sljedee subote gospoa Simpson otipila je u naj-bliu adventistiku crkvu. Govornik tog posebnog dana bio jepastor G. E. Garne, Davidov otac. On je odmah nastavio prouavatibiblijske teme sa zainteresiranom gospoom Simpson i ubrzozatim krstio je ne samo gospou Simpson, nego i njezinog supru-ga i sina.</p><p>Zahvalimo Bogu za uda poput ovih. Hvala Bogu za Njegovuvijest i knjige koje nam pomau da objavimo Evanelje. HvalaMu takoer za mupikarce i ene kao pito je David Garne i zatisue drugih studenata koji za vrijeme pikolskih praznika noseRadosnu vijest preko knjiga u domove tisua dupia koje propadaju.Mnoge e dupie u Bojem kraljevstvu jednoga dana stisnuti ru-ku studenta literarnog evanelista i zahvaliti mu pito ih je posjetios knjigama koje sadre istinu. Molimo za napie studente literarneevaneliste piirom svijeta. Ako ste student a jopi niste ukljueniu rad s literaturom, nemojte ekati! Ima toliko iznenaenja iblagoslova koji vas oekuju.</p><p>3. sijenja</p><p>Nada, strpljivost i ustrajnost u molitviNadom se veselite, u nevolji budite strpljivi, u molitviustrajni! (Rimljanima 12,12)</p><p>Literarni evanelist Robert Sissing vjerno je prodavao svo-ju omiljenu knjigu Vapia Biblija i vi. Jednog dana prodao je pri-mjerak te knjige gospodinu i gospoi Naidoo. Oni su sa zani-manjem proitali knjigu i uskoro su svake subote odlazili u ad-ventistiku crkvu.</p><p>Bili su tako sretni u svojoj novopronaenoj vjeri da su knjigudali i jednoj prijateljici, gospoi Lami Moodlley. Lama je imalavremena za itanje zato pito joj je mu bio pomorac i esto izbivaood kue, ak i po dva mjeseca. Dok je itala knjigu, uvjerila seu istinu koju je ova nauavala te je poela odlaziti u crkvu.Bila je, meutim, zabrinuta pito e njezin mu rei i uiniti kadsazna da ona ide u adventistiku crkvu. Njezin mu Jay imaoje grub karakter. Rado je pio alkohol, uivao sve vrste droga iradio sve pito bi se moglo oekivati od jednog pomorca. ivioje burnim ivotom.</p></li><li><p>12</p><p>Ubrzo popito je Lama poela odlaziti u crkvu, Jay je stigaokui s jednog od svojih dugih putovanja. Zapazio je da mu seena promijenila u mnogoemu, ali nije elio postavljati pita-nja. U subotu ujutro primijetio je da se obukla vrlo lijepo, kaoda ide na sastanak s nekom vanom osobom. Jopi uvijek nipitanije rekao. Ona se vratila iz crkve, posluila obrok koji je pri-premila prethodnog dana i tek onda mu ispriala o promjeni usvojem ivotu. Kazala mu je da eli sluiti Gospodinu i postatilan Adventistike crkve.</p><p>Jay nije bapi bio odupievljen. Rekao joj je sasvim jasno daje on roen kao Hindus. Uope nije bio zainteresiran za njezinuvjeru. Jay u to vrijeme nije znao da Bog ima plan za njegovivot. Nije znao da e se uskoro dogoditi udo u njegovom i-votu, pito e ga potpuno izmijeniti.</p><p>Ubrzo je dopilo vrijeme da Jay ponovno otputuje. Dok muje pakirala koveg, ena je stavila knjigu Vapia Biblija i vi sa-svim na dno nadajui se i molei se da Bog nekako dotakneJayevo srce. Uskoro je brod isplovio i svi su bili zauzeti svojimobvezama na brodu. Tek nakon tri dana Jay je otkrio knjigu usvojem kovegu. Silno se uznemirio. Kako je njegova ena mo-gla uiniti takvo pito? On nije zainteresiran za njezinu vjeru ine eli promijeniti svoj ivot. Uzeo je knjigu i svom snagomtresnuo je o pod. Bio je pomalo iznenaen pito se knjiga pritomnije opitetila. Onda ju je podigao i stavio na policu u svojoj kabini,zajedno s nekoliko romana koje je nedavno kupio. Nije namje-ravao proitati tu knjigu.</p><p>U meuvremenu Lama se usrdno molila kod kue da senepito dogodi. Molila se: Gospodine, ako morapi uiniti ak ida mi se mu razboli kako bi imao vremena da Te slupia, molimTe uini to.</p><p>Kad se Jay jednog jutra probudio, koljena su mu toliko bilanateena da je jedva hodao. Nije mogao to razumjeti. Otipiao jek lijeniku koji mu je rekao da smjesta legne i odmara se. Ta-da se dogodilo nepito neobino. Milost je uinila udo. itajteo tome u tekstu predvienom za sutra.</p></li><li><p>13</p><p>4. sijenja</p><p>Obraenje je Boje udoGospodin ... vas strpljivo podnosi jer nee da se itkoizgubi, nego da svi pristupe obraenju. (2. Petrova 3,9)</p><p>Jay se vrlo zabrinuo pa je otipiao k brodskom lijeniku.Lijenik nije mogao pronai uzrok otoka koljena. Poslao je Jayaodmah u kabinu i rekao mu da ne hoda sve dok brod ne stigneu neku luku gdje bi mogao biti primljen u bolnicu. Jay se na-piao u krevetu bez mogunosti da bilo pito radi. Dosaivao se.</p><p>Pogledao je prema polici s knjigama pitajui se nalazi lise tamo neki roman koji jopi nije proitao. Trebao je nepito raditikako bi zaposlio svoj um. Gledajui tako na policu, primijetioje udan sjaj oko knjige Vapia Biblija i vi. To ga je jopi vipie uz-nemirilo. Varaju li ga oi? Pogaa li problem s oteenim koljenimasada i njegov um? Skrenuo je pogled s knjige. Ali kada je po-novno okrenuo lice prema polici, opet je vidio isti sjaj kojimje bila okruena samo jedna knjiga. Jay je posegnuo za knjigomi poeo je itati. to je vipie itao, bio je sve znatieljniji. Nijese mogao zaustaviti sve do duboko u no, kada je nakon mnogihsati itanja dopiao do kraja knjige. Imao je neki udan osjeajmira kada je konano odloio knjigu. Osjeao je djelovanje Sve-toga Duha u svojem ivotu; mada zapravo nije znao pito se tozbiva, radovao se onome pito je osjeao.</p><p>Brod je pristao u luku gdje je Jay mogao otii u bolnicuzbog oteenih koljena. Lijenici nisu pronapili razlog oteeno-sti te se Jay vratio na brod. Nekoliko dana poslije stigli su uluku gdje je Jay ivio. Otkad je proitao knjigu Vapia Biblija ivi,...</p></li></ul>