Devizni tečaj HRK/EUR

  • Published on
    18-Jan-2016

  • View
    68

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Analiza deviznog teaja kune i eura.

Transcript

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DEVIZNI TEAJ HRK-EUR U RAZDOBLJU OD 1996-2008(seminarski rad)

Opatija, 2013

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DEVIZNI TEAJ HRK-EUR U RAZDOBLJU OD 1996-2008Seminarski rad

Kolegij: Monetarna ekonomija Studenti: Alen Bievi 21600/11Nositelj kolegija: dr.sc. Elvis Mujaevi Mihael Gazdek 21512 /11Asistent: dr.sc. Goran Karanovi

Opatija, studeni 2013.

SADRAJ

POPIS ILUSTRACIJAIIUVOD31 DEVIZNI TEAJ I DEVIZNO TRITE41.1. Devizni teaj41.2. Promptni i terminski devizni teaj51.3. Sustavi deviznih teajeva61.4. Promjene vrijednosti novca71.5. Efekti aprecijacije i deprecijacije101.6.. Unutarnja i vanjska ravnotea postignuta revalvacijom ili devalvacijom domae valute112 FORMIRANJE TEAJA KUNE132.1. Kretanje deviznog teaja kune14ZAKLJUAK21LITERATURA23

POPIS ILUSTRACIJA

Graf 1. Kretanje deviznog teaja kune prema euru u razdoblju od 1996. do 2008. godine17

II

UVOD

Cilj ovog seminara je sagledavanje mijenjanja deviznog teaja u Republici Hrvatskoj u odnosu HRK/EUR sa naglaskom na samu politiku deviznog teaja, i to u razdoblju od 1996. 2008. U novije vrijeme, uz pojavu globalizacije, te velikih svijetskih kriza, devizni teaj je nezaobilazni faktor gospodarskog opstanka male i uvozno-ovisne zemlje kao to je Republika Hrvatska. Ovaj rad, osim to se temelji na mijenjanju deviznog teaja kroz odreene godine, sadrava i ope teorijske odrednice deviznog teaja i monetarne politike, te na obrazlaganju primjene istih u Republici Hrvatskoj.U prvom dijelu naglasak je stavljen na opu teoriju deviznog teaja, sustave istog, te openite promjene vrijednosti novca. Spomenut emo i monetarnu politiku te njen utjecaj u Republici Hrvatskoj.Drugi dio e se bazirati na razlike izmeu deviznog teaja, devizno trite, te odravanje stabilnosti teaja HRK/EUR.Za Izradak ovog rada koritene su statistika metoda, matematika metoda, povijesna metoda, metoda dokazivanja, te metoda analize i sinteze.

3

1 DEVIZNI TEAJ I DEVIZNO TRITE

Pod devizom se podrazumijeva svako potraivanje u stranoj valuti[footnoteRef:2]. Devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valute izraena brojem jedinica domae valute. Odnosno, devizni teaj pokazuje koliko jedinica domae vaute treba platiti za jednu jedinicu strane valute[footnoteRef:3]. Ova definicija izraava takozvano direktno notiranje, koje se primjenjuje svugdje u svijetu. U Velikoj Britaniji i jo nekim zemljama vrijedi indirektno notiranje kod kojeg devizni teaj pokazuje koliko jedinica strane valute treba platiti za jednu domau valutu. [2: BABI,M. i BABI,A.: Meunarodna ekonomija, esto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2003., str. 259] [3: Na primjer za jedan euro potrebno je izdvojiti 7,40 kuna.]

Valuta je skup zakonskih propisa koji reguliraju novani sustav jedne zemlje, odnosno izraava kako je odreena vrijednost novane jedinice. Pojam valute objanjava povezanost zakonske novane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom, a to je roba.

Novani sustav skup je pravnih propisa i pravila kojima se utvruje ne samo novana jedinica, ve i ostala pitanja u vezi s novcem u jednoj dravi. Drutvena zajednica u kojoj je na mou novani sustav ini jedno novano ili valutno podruje, koje moe biti i zemljopisno ogranieno. U valutnim podrujima imamo razliite vrijednosne jedinice koje vrijede kao novac. Svaka drava utvruje to na njenom podruju vrijedi kao novac.

1.1. Devizni teaj

Devizni teaj predstavlja intervalutarnu kupovnu mo, odnosno cijenu po kojoj se nacionalna novana jedinica jednog valutnog podruja razmjenjuje za nacionalnu novanu jedinicu drugog valutnog podruja. Uspostavljajui vezu izmeu dva ili vie valutnih podruja, devizni teaj povezuje intervalutarnu i unutarnju kupovnu mo, odnosno kupovnu mo u tim valutnim podrujima, i cijene u odabranim nacionalnim valutnim podrujima.

Svaka meunarodna trgovinska transakcija sastoji se od dvije kupnje: kupnje strane valute i strane robe ili usluga. Zbog toga se u meunarodnoj razmjeni formiraju ne samo cijene robe i usluga, nego i cijene pojedinih valuta. To znai da na vrijednost izvoza i uvoza utjeu ne samo cijene robe i usluga, nego i cijene valuta u kojime se izvoz i uvoz plaa. Na primjer eli li uvoznik iz zemlje A uvesti robu iz zemlje B, on mora kupiti ne samo tu robu, nego i valutu zemlje B, kojom e platiti robu. Isto vrijedi i za uvounika iz zemlje B[footnoteRef:4]. Ta se cijena naziva devizni teaj. [4: BABI, M i BABI, A., op.cit., str 261]

1.2. Promptni i terminski devizni teaj

Kod svake se devizne transakcije ugovara vrsta, koliina i cijena (teaj) deviza, ali i vrijeme plaanja.

Promptni devizni teaj je teaj u transakciji koja se odmah izvrava, obino u roku od dva dana od zakljuenja ugovora.

Terminski (forward) devizni teaj je onaj teaj koji dogovaramo sada za plaanje odreenog iznosa na odreeni dan u budunosti, obino za jedan, tri ili est mjeseci.

Promptni i terminski teajevi mogu, ali ne moraju biti jednaki. Ako je terminski teaj neke devize vii od promptnog, kaemo da deviza ima terminsku premiju, koja se obino izraava u postotku u odnosu na ugovoreni teaj. Obrnuto, ako je terminski teaj neke devize nii od promptnog, ta deviza ima terminski diskont. I terminski se teaj, kao i promptni, odreuje djelovanjem snaga ponude i potranje. No, kod terminskih transakcija potrebno je istaknuti hedging, odnosno pokrivanje teajnog rizika. Kod terminskih transakcija privredni su subjekti pod utjecajem teajnog rizika. Ukoliko se rizik ne pokrije, privredni subjekti mogu ostvariti zaradu ili gubitak zbog teajnih promjena.

1.3. Sustavi deviznih teajeva

Kada je devizni teaj, odnosno cijena deviza, odreen potpuno slobodno na deviznom tritu na temelju ponude i potranje govorimo o fluktuirajuem deviznom teaju. Meutim, esto se dogaa da monetarne vlasti ne dozvoljavaju slobodno fluktuiranje teajeva svoje valute, nego odreuju teaj. Kada je teaj vezan, fiksiran za neku robu, devizu ili skup deviza, govorimo o fiksnom teaju. Zato se razlikuju dva glavna sustava deviznih teajeva: fiksni i fluktuirajui.

Svaki od sustava deviznih teajeva ima svoje prednosti i nedostatke. Odluku o izboru odgovarajueg deviznog sustava donosi monetarna vlast. Odluka nije jednostavna, jer pri njezinu donoenju treba uzeti u obzir mnotvo faktora. Faktori, nazvani kriteriji za odabir sustava teaja mogu biti: otvorenost privrede, veliina zemlje, koncentracija proizvoda, integriranost s meunarodnim financijskim tokovima i stopa inflacije.

Otvorenost privrede prema svijetu ima vanu ulogu u odabiru sustava teajeva.Otvorene zemlje koje imaju sustav fluktuirajueg teaja osjetljive su na poremeaje izvana, arijeavaju ih promjenom teaja. Veliki okovi iz inozemstva (poput naftne krize ili nelikvidnost znaajne banke) mogu izazvati velike poremeaje, a s time i poremeaj cijena u zemlji. Zato e relativno otvorenije zemlje preferirati fiksne teajeve, dok e relativno zatvorenije zemlje[footnoteRef:5] preferirati fluktuirajue teajeve. [5: Zatvorenije zemlje su one koje imaju mali udio vanjske trgovine u BDP-u, poput Sjedinjenih Amerikih Drava.]

Veliina privrede mjerena BDP-om takoer ima vanu ulogu pri odabiru sustava teajeva. Male privrede vie preferiraju fiksne teajeve, dok velike privrede vie preferiraju fluktuirajue teajeve. Za velike privrede koje imaju diverzificiranu proizvodnju poput SAD-a povoljniji je fluktuirajui teaj, jer takva proizvodnja umanjuje ovisnost privrede o vanjskoj trgovini. Obrnuto je za zemlju s visoko specijaliziranim izvoznim proizvodima koje preferiraju imati fiksni teaj i popravljati neravnotee rezervama. Kod tih zemalja, kad bi imale fluktuirajui teaj, velike promjene priljeva deviza od izvoza mogle bi izazvati poremeaje u domaoj privredi.

Meunarodni financijski tokovi, ovisno o stupnju mobilnosti kapitala, takoer imaju veliku ulogu u odreivanju sustava teajeva. Zemlje s velikim i slobodnim tritem kapitala, imaju velike potekoe kod odravanja fiksnog teaja putem intervencije monetarnih vlasti. Takve e zemlje preferirati fluktuirajui teaj.

Ako su stope inflacije vanjsko-trgovinskih partnera razliite, to e za zemlju biti bolje da odabere sustav fluktuirajueg teaja. Zemlje s slinim stopama inflacije imati e veeg uspjeha u odravanju sustava fiksnih teajeva. U sustavu fiksnih teajeva povremeni gospodarski okovi u odreenoj zemlji mogu se ublaiti upotrebom deviznih rezervi, o kojima vodi brigu drava.Uglavnom se male zemlje i zemlje u razvoju odluuju za sustav fiksnih deviznih teajeva, jer fluktuacija teajeva i unutarnji okovi djelovali bi negativno na platnu bilancu tih zemalja. Zemlje koje se odlue da svoju valutu fiksiraju uz neku drugu valutu mogu donijeti takvu odluku uzimajui u obzir svoj udio u vanjskoj trgovini s tom drugom zemljom. Taj je udio veoma vaan, jer e vezivanje valute za valutu druge zemlje djelovati stimulativno na trgovinu, investicije i kretanje kapitala meu tim zemljama. Meutim, poremeaji bilo u kojoj zemlji mogu utjecati na cijene i na platne bilance tih zemalja. Vezivanjem svoje valute za skup valuta, moe se minimizirati utjecaje naglih promjena cijena deviza, odnosno promjena teajeva pojedinih valuta.

1.4. Promjene vrijednosti novca

Pad ili poveanje vrijednosti novca moe se pratiti: u nacionalnom gospodarstvu, tako da je njegova domicilna vrijednost vezana za kupovnu mo, u meunarodnim razmjerima tako da je njegova vrijednost vezana za intervalutarni teaj.

Manipuliranje deviznim teajevima izraava se deprecijacijom i aprecijacijom domae valute, dakle podcjenjivanjem ili precjenjivanjem domae valute[footnoteRef:6]. [6: PERIIN, I. i OKMAN, A. i LOVRINOVI, I.: Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mi