Devizno tržište 1

  • View
    113

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

DEVIZNO TRITE I DEVIZNI TEAJ

1

DEVIZNO TRITE U meunarodnoj razmjeni transakcije se obraunavaju i plaaju u razliitim valutama Svako potraivanje u stranoj valuti naziva se devizama Trgovanje stranim valutama devizama, obavlja se na deviznom tritu Devizno trite je jedinstveno, globalno i traje 24 sata Najvee devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim sreditima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd2

DEVIZNO TRITEGRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRITU:

-Transakcije izmeu komercijalnih banaka i njihovih komitenata

-Transakcije meu komercijalnim bankama u zemlji : meubankarsko devizno trite ..Banka broker banka : trite na veliko

Banka komitent : trite na malo-Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu

-Transakcije meu centralnim bankama

3

DEVIZNO TRITEFUNKCIJE DEVIZNOG TRITA: - Razmjena, trgovina devizama

- Transfer kupovne moi, financijskihsredstava iz jedne zemlje u drugu - Kreditna funkcija4

DEVIZNO TRITE Najvee fin. trite 24-satno trite 1,900 milijardi $ dnevno (2004 g.) 9,273 milijardi $ godinji izvoz (2003 g.) Prema opsegu 2004. godine: Dolar, euro, yen, funta, . Franka...

5

Devizno trite u Republici Hrvatskoj30.000

Spot kupovine i prodaje stranih sredstava plaanja na domaem deviznom tritu u razdoblju od 1994. do 2004. godine

25.000

20.000

mil EUR

15.000

Spot kupovine Spot prodaje

10.000

5.000

0 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Godina

6

DEVIZNI TEAJDevizni teaj je cijena jedne valute izraena u drugoj.Devizni teaj jeste cijena JEDINICE strane valute izraena brojem jedinica domae valute: DIREKTNO NOTIRANJE7

DEVIZNI TEAJ

Devizni teaj jeste cijena jedinice domae

valute izraena brojem jedinica stranevalute : INDIREKTNO NOTIRANJE

8

DEVIZNI TEAJFAKTORI KOJI UTJEU NA TEAJ: 1. Osnovni trend trita 2. Vremenska neusklaenost priljeva i odljeva deviza 3. Pregovaraka vjetina sudionika vanjske trgovine 4. Trina oekivanja terminskih teajeva 5. pekulativna kretanja kapitala 6. Promjene uvjeta na financijskom tritu 7. Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole teajeva9

DEVIZNI TEAJ PROMPTNI TEAJ: jeste teaj u transakciji koja se izvrava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zakljuenja ugovora SPOT posao, odnosno teaj TERMINSKI TEAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u odreenom danu u budunosti10

DEVIZNI TEAJ TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski teaj neke devize vei od promptnog TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski teaj neke devize manji od njenog promptnog teaja

11

HEDGING

Pokrivanje teajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING

12

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKATerminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA: - Koliina, napr. 100,000.00 EUR - Vrijeme izvrenja: oujak, svibanj, rujan - Kvaliteta: dravne obveznice - Mjesto izvrenja - Identitet ugovornih stranaka Izvrenje jami KLIRINKA KUA13

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKAOPCIJA : Terminski ugovor koji se moe ali ne mora izvriti. CALL-opcije: opcija za kupnju PUT opcija: opcija za prodaju AMERIKE OPCIJE: mogu se izvriti i prije dana dospijea EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvriti samo na dan dospijea14

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKA

SWAP ugovorima se razmjenjuju odreeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne..

15

DEVIZNE PEKULACIJEDevizna pekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da e se zaraditi na promjeni deviznih teajeva

16

DEVIZNE PEKULACIJEDugu poziciju (kupuje na terminskom tritu) poduzima pekulant kad oekuje da e promptni teaj neke devize za tri mjeseca biti vei od dananjeg terminskog teaja za tri mjeseca Kratku poziciju (prodaje na terminskom tritu)poduzima pekulant ako oekuje da e promptni teaj za tri mjeseca biti nii od dananjeg terminskog teaja neke valute na tri mjeseca17

DEVIZNE PEKULACIJEOPCIJE uvjetovani terminski ugovori pekulant plaa pristojbu za marginu STABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama trita DESTABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama trita18

DEVIZNE PEKULACIJEPosljedice destabilizirajuih deviznih pekulacija: - Oekivanje deprecijacije - Poveava se broj poduzimanja Kratkih pozicija (prodaja na terminskom tritu) - Veliki terminski diskonti - Dunika kriza - Teajni rizik - Bijeg kapitala - Bankarska kriza - Financijska kriza19

DEVIZNE PEKULACIJEVRUI NOVAC ( hot money): Kratkorona kretanja kapitala uvjetovana oekivanjem deprecijacije ili devalvacije

20

DEVIZNA ARBITRAA je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na razliitim dijelovima deviznog trita i uz razliite cijene (teaj) - Arbitraa za izravnavanje (dugovanja ili potraivanja) - Arbitraa za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) teajeva)

21

KAMATNA ARBITRAA Arbitraeri transferiraju likvidna novana sredstva iz sredita s niim kamatnjakom u sredita s viim kamatnjakom, smanjujui ponudu u prvom a poveavajui ponudu u drugom sreditu Ako je razlika izmeu domaeg i inozemnog kamatnjaka (izraenog u postotku) vea od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju.22

KAMATNI PARITETIzjednaavanjem razlike meu kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s Razlikom izmeu terminskog i promptnog teaja Dolazi do KAMATNOG PARITETA

23

KAMATNI PARITET+ I3 I1 rf/rd - 1

U2-

TP=Rt/Ro -1 I2 +

U1U3

KP

24

DEVIZNI TEAJR=Kn/

S

R

D Q25

0

DEVIZNI TEAJR=Kn/ S

R1

R0D D

0

Q26

DEVIZNO TRITE Ogranienje izvoza = QSKn/ R1

R0

D1R2

DD2 0

Q

27

DEVIZNO TRITE Potranja za uvozom je potpuno neelastina S1 DKn/ S R1 S2

R0R2 D 0 28

ADMINISTRATIVNO ODREIVANJE TEAJARS T1

R0T2 D Q1 Q Q2 29

SUSTAVI DEVIZNIH TEAJA FIKSNI (vezani) za: Zlato Pojedinu valutu (, , ) Skup valuta (SDR)

FLUKTUIRAJUI Samostalno Grupno (EMS) Puzajue prema indikatorima30

OPTIMALNO VALUTNO PODRUJE Ima opravdanja ako je uteda u transakcijskim trokovima vea od trokova prilagodbe

31

FIKSNI TEAJ Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata) 1 unca zlata u US = 35 $ 1 unca zlata u vicarskoj = 70 Sfr 1 unca = 1 unca 35$ = 70 Sfr 1$ = 2 Sfr zlatni paritet32

ZLATNI STANDARDT=/ TGD S1 S2 S

TZ

A S

BE suficit u BP

TD

B

E

D

C

Ravnoteni teaj Q33

0

TD Izvoznici (A) naplauju svoj izvoz u zlatu

TG Uvoznici (A) plaaju svoj uvoz u zlatu

ZLATNI STANDARDT=/D2 D1 BE deficit u BP

C D TG TZ TD S B

Ravnoteni teaj

E

S

A D

Q34

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti Odreivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti Odreivanje teaja domae valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x%

35

ZLATNI DEVIZNI STANDARD Genova 1922 Bretton-Wood -> 15.VIII 1971.To + x % +2%

To To - x % -2%

t

36

PRILAGODLJIVO VEZIVANJET=kn/$T1 + X % T1 T1 X %

T0 + X % T0 T0 - X %

0

t1

vrijeme37

PUZAJUE PRILAGOAVANJE(Crawling peg)

su ee manje devalvacije kojima se relativno ee prilagouje teaj domae valute

38

FLUKTUIRAJUI TEAJEVI Teaj pojedine valute odreuje se djelovanjem iskljuivo trinih snaga ponude i potranje Fleksibilni devizni teajevi su bitni za ouvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s uinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede (H.G.Johnson)39

EFEKTIVNI TEAJ Primjene:1. Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede 2. Procjena utjecaja promjene na BP 3. Procjena utjecaja na domae cijene

40

EFEKTIVNI TEAJ 1. 2. 3. 4. Indeksi efektivnog teaja razlikuju se prema: Izboru baznog razdoblja Izboru koarice valuta Ponderima pojedinih valuta Formulama za izraunavanje efektivnog teaja41

TEORIJE ODREIVANJA DEVIZNOG TEAJA1. Teorija pariteta kupovne moi - apsolutna - relativna 2. Teorija kamatnog pariteta 3. Teorija efikasnog deviznog trita 4. Teorija trita vrijednosnih papira 5. Teorija dugorone neravnotee u bilanci plaanja42

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Objanjava kretanje teajeva dviju valuta kao odnos kupovne moi tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena Odnos kupovnih moi definiran je odnosom cijena Tt = pAt/pBt43

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Teaj se dviju valuta zemalja A i B izraunava kao odnos razine cijena u tim zemljama Tt = PAt/PBtTt = teaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t44

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Teaj u tekuem razdoblju objanjava kao teaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdobljeTBt = TB0* PAt/PBt

45

TEORIJA KAMATNOG PARITETA

Kretanje kratkoronog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajuim domaim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)

46

TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRITA Temelji se na sljedeim pretpostavkama:1. Trokovi deviznih transakcija su mali 2. Sudionici koriste sve relevantne informacije 3. Vrijednosni papiri denominirani u razliitim valutama savreni su supstituti

Ako su pretpostavke ispunjene, terminski teaj je nepristrani indikator budueg kretanja promptnog teaja47

TEORIJA TRITA VR