Didaktika i komunikologija - UEFA - PRO

  • Published on
    31-Dec-2016

  • View
    219

  • Download
    4

Transcript

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    1

    Didaktika i tehnike komunikacije

    doc. dr. sc. eljko Poega

    1. Osnovni pedagoko didaktini elementi u radu trenera sa igraima

    Trener se u svome radu, posebice sa mlaim dobnim kategorijama, mora rukovoditi

    metodama odgojnog rada. Pod metodom odgojnog rada podrazumijeva se svrhovita i

    usporedna aktivnost trenera i igraa koja proizlazi iz opih odgojnih naela i vodi prema

    ostvarivanju pozitivnih svojstava nogometaa te tako potpomae izgraivanju njegove

    osobnosti.

    Jedna od metoda odgojnog rada nedvojbeno je metoda pouavanja koja ima teite na

    racionalnoj komponenti igraa. Pouavanjem u odgojnom radu cilj je da nogometai shvate to

    je dobro, lijepo, istinito, zdravo, korisno i vrijedno, odnosno to je loe ili tetno.

    Idua je metoda odgojnog rada metoda uvjeravanja koja ima teite na emocionalnoj

    komponenti nogometaa. Cilj je ove metode da trener probudi kod svojih igraa unutranju

    motivaciju za trening i rad. Trener e to postii kroz postizanje ispravnog sustava vrednovanja

    kod igraa (etian sustav vrijednosti) te kroz stvaranje ideala, odnosno stvaranje pozitivnih

    stavova i uvjerenja na temelju pozitivnih primjera iz nogometa i igrakih uzora.

    Metoda navikavanja kao metoda odgojnog rada podrazumijeva kod igraa razvijanje

    voljnog djelatnog podruja te razvijanje elje za vjebanjem u adekvatnim uvjetima i procesima

    rada.

    Jo jedna od metoda odgojnog rada svakako je i metoda spreavanja koja se odnosi na

    razvijanje sposobnosti kod nogometaa da negativne utjecaje u ivotu znaju potiskivati,

    uklanjati, ublaiti ili onemoguiti njihovo negativno djelovanje.

    Zakljuno, trener koji je i dobar odgajatelj mora posjedovati istinski autoritet, mora biti

    jaka moralna linost te posjedovati uvaavanje i potovanje svakog igraa. Trener odgajatelj,

    posebice u radu sa mlaim dobnim kategorijama, svakako bi morao imati i razumijevanje

    prema igraima, vjeru u uspjeh, ljubav prema mladima i svome pozivu, biti dobar strunjak u

    svome podruju, posjedovati pedagoku kulturu itd.

    Opa odgojna naela koja trener u svome radu mora potivati odnose se na:

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    2

    naelo svrhovitosti (sastoji se od tri pretpostavke: poznavanje etikih

    osnova odgojnog rada, posjedovanje jasne perspektive odgojnog rada

    i vrstog uvjerenja u njegov uspjeh u primjeni kroz treninge),

    naelo aktivnosti (proizlazi iz pedagokog zakona aktivnog usvajanja

    obrazovnih i odgojnih vrijednosti na treningu),

    naelo pozitivne orijentacije (osnovne karakteristike odgojnog rada

    su orijentacija na pozitivno te povjerenje u uspjeh rada na treningu),

    naelo mnogostranosti (izraava temeljnu intenciju odgojnog

    nastojanja o irini i bogatstvu ljudskih aktivnosti),

    naelo primjerenosti (uspjeh odgojnog rada zavisi od toga koliko se

    uzimaju u obzir dobne osobine i psihofizika obiljeja igraa u

    odreenoj etapi razvoja),

    naelo individualizacije (zahtjeva da zadaci na treningu budu

    primjereni snagama, mogunostima i osobinama svakog pojedinog

    nogometaa),

    naelo socijalizacije (progresivno smanjivanje nagonskih i

    egoistinih tendencija igraa kao i razvijanje njegovih sposobnosti za

    aktivno prilagoavanje timu),

    naelo jedinstvenosti (trai koordinaciju izmeu sadraja treninga i

    metoda rada na treningu),

    naelo dosljednosti (zahtjeva dosljedno i sustavno djelovanje trenera

    u radu sa igraima).

    Sredstva odgojnog rada koja treneru u radu sa igraima stoje na raspolaganju dijele se

    na sredstva usmjeravanja, sredstva poticanja te sredstva spreavanja. Trener ih sve mora

    istodobno, podjednako i kontinuirano primjenjivati u radu.

    Sredstva usmjeravanja su sredstva pomou kojih trener usmjerava prema pozitivnim

    vrijednostima svoje igrae, a odnose se na:

    davanje savjeta ili pouka,

    davanje primjera (dijete rado oponaa, povodljivo je i reagira emocionalno te

    stoga trener treba igraima konstantno pruati primjere pozitivnog ponaanja i

    djelovanja),

    stvaranje ideala (mladi igrai pokazuju veliku sklonost prema idealima, trener

    treba kod igraa stvarati pozitivne ideale),

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    3

    stvaranje dnevnog reda (odreuje se vrijeme potrebno za rad i odmor,

    igru i uenje i sl.),

    razvijanje elje za igrom,

    razvijanje elje za treniranjem i radom.

    Sredstva poticanja stoje na raspolaganju treneru kako bi motivirao igraa da radi i

    trenira te da ga potakne da ustraje u radu, a ine ih:

    davanje priznanja (kada igra postigne neki uspjeh, trener mu treba dati

    priznanje s ciljem da ga potakne da i ubudue tako postupa),

    davanje pohvala (njome se odobrava postupak nogometaa, iskazuje povjerenje

    ili priznanje za dobre rezultate u radu, ponaanju i sl.),

    davanje nagrada (trener nagrauje nogometaa za uspjeh ili poeljne obrasce

    ponaanja),

    davanje obeanja (trener unaprijed najavljuje igrau pohvalu ili nagradu),

    razvijanje elje za natjecanjem (natjecanje djeluje kao pokretako

    sredstvo i potie igrae na vee zalaganje).

    Sredstva spreavanja su sredstva pomou kojih trener sprjeava ili potiskuje negativne

    utjecaje na igrae, a mogu biti:

    nadzor igraa,

    upozorenje nogometau (na negativne aspekte ponaanja),

    davanje zahtjeva (to igra treba initi, a to ne smije),

    davanje kazni (kada igra svjesno uini prijestup).

    S obzirom da je edukacija nogometaa openito vrlo sloena i odgovorna djelatnost, u

    didaktici su se formirali brojni principi koje treneri moraju potovati da bi postigli vei i bri

    uspjeh u radu sa svojim igraima, posebice sa mlaim dobnim kategorijama. Inae, didaktiki

    principi su odreena naela kojima se rukovodi trener u trenanom radu kako bi igrai uspjeno

    ostvarili njegove zadatke. Obzirom na razliite kriterije klasifikacije, postoje i razliite podjele

    didaktikih principa. Najrairenija je slijedea klasifikacija didaktikih principa:

    princip oiglednosti i apstraktnosti,

    princip sistematinosti i postupnosti,

    princip diferencijacije i integracije,

    princip primjerenosti uzrastu,

    princip svjesne aktivnosti,

    princip racionalizacije i ekonominosti,

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    4

    princip naunosti,

    princip suvremenosti,

    princip individualizacije i interakcije.

    Princip oiglednosti i apstraktnosti podrazumijeva da igra usvaja injenice o

    nogometnoj igri pomou raznih osjetila, prije svega vida, sluha i dodira. Vanost oiglednosti je

    viestruka. Promatranjem interesantnih vjebi na treningu kod nogometaa se pored osjetnih

    doivljaja razvijaju panja i interes, vjeba i igra se doivljavaju emocionalno itd. Trener treba

    voditi brigu da svi igrai paljivo promatraju vjebu, usmjeriti panju nogometaa na ono to je

    bitno, provjeravati da li je to to su zapazili bitno i kako e to izvesti na terenu u igri.

    Princip sistematinosti i postupnosti znai obraivanje sadraja u trenanom procesu

    odreenim logikim redoslijedom koji e postepeno dovesti igrae do visokog stupnja nauenih

    znanja. Prema tome, primjenom sistematinosti trener treba znati logiki strukturirati trenane

    sadraje, kako izmeu vie treninga, tako i unutar jednog treninga. Takoer, princip

    sistematinosti i postupnosti treba uvaavati u svim etapama trenanog procesa kroz uvoenje

    igraa u trening, obradu novih sadraja (vjebi), ponavljanje, vjebanje i vrednovanje,

    potujui pri tome psihofiziki uzrast i predznanja nogometaa. Trener mora igrae voditi korak

    po korak vodei rauna o principu postupnosti na nain da igrae postepeno osposobljava da

    novousvojena znanja povezuju sa prethodnim znanjima te ih uklapaju u svoj sustav znanja.

    Postupnost u radu trenera izraava se slijedeim pravilima:

    od lakeg prema teem,

    od jednostavnog prema sloenom,

    od poznatog prema nepoznatom,

    od konkretnog prema apstraktnom.

    Princip diferencijacije i integracije govori o tome da su diferencijacija i analiza

    meusobno povezane s obzirom na ralanjivanje odreenih trenanih sadraja na ue dijelove

    kako bi ih igrai lake i bolje shvatili te se s njima podrobnije upoznali. Nakon to igrai usvoje

    odreene sadraje, trener treba znati primijeniti integraciju kao sjedinjavanje i sintetiziranje

    trenanih sadraja u sloeniji trenani proces.

    Primjena principa primjerenosti uzrastu u trenanom radu zahtijeva da izbor i nain

    obrade sadraja od strane trenera budu primjereni (pristupani) prema uzrasnim, psihikim i

    fizikim sposobnostima igraa, kao i njihovim interesima. Da bi trenani sadraji bili dostupni

    igraima, njegov obim i kvalitet moraju biti prilagoeni razvojnim karakteristikama i

    mogunostima nogometaa. Trener pred igraa ne treba postavljati niti prelake niti preteke

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    5

    zadatke, ve one zahtjeve koje igra moe rijeiti uz normalan napor. Primjena principa

    primjerenosti uzrastu znai da s usvajanjem pojedinih trenanih sadraja treba poeti

    pravovremeno, niti prerano, niti prekasno, kao i da ne treba podcjenjivati ni precjenjivati

    psihofizike snage igraa. Zadatak trenanog procesa mora biti da potpomae, unapreuje i

    intenzivira razvoj igraa do najvie mogue razine. Trener ne treba inzistirati samo na

    adaptiranju igraa trenutnom stanju, ve njegov trenani rad treba osigurati da igra uvijek ide

    korak naprijed ispred tog trenutnog stanja. Princip primjerenosti uzrastu treba uvaiti tri

    zahtjeva:

    nova znanja moraju se zasnivati na ve usvojenim znanjima igraa i na

    njihovom igrakom iskustvu, odnosno trener u radu mora prilaziti

    nogometaima diferencirano jer njihova ranija znanja i iskustva nisu jednaka,

    znanja koja igrai trebaju savladati moraju doprinositi njihovom intelektualnom

    razvoju, a to e dovesti kod njih do daljnjeg napretka u radu i razvoju karijere,

    igrai moraju postati svjesni da je treniranje njihova unutranja potreba i da im

    to to rade na treningu treba za njihovu karijeru.

    Princip svjesne aktivnosti zahtijeva da igrai svjesnim naporom savladavaju trenane

    zadatke. Svjesna aktivnost nogometaa na treningu znai da su igrai svjesni ciljeva i zadataka

    rada, da poznaju etape kroz koje e se rad odvijati, da svjesno i aktivno usvajaju nove sadraje i

    vjebe, da ih razumiju, uoavaju veze i odnose izmeu njih itd.

    Princip racionalizacije i ekonominosti znai provesti smiljene, odnosno racionalne

    promjene u trenanom radu kako bi se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak u odreenom

    vremenu trajanja treninga, a ime se ujedno i postie vea ekonominost trenanog rada.

    Racionalizacija trenanog rada povezana je sa stvaralatvom trenera i znai visok stupanj

    intelektualne sposobnosti trenera (pronalaenje originalnih i boljih rjeenja, visok stupanj

    osmiljenosti vjebi na treningu, pomno planiranje to e se i kako na treningu raditi i sl.).

    Princip naunosti ogleda se u zahtjevu da igrai tijekom svih godina treniranja usvajaju

    nogometna znanja koja su nauno provjerena, koja odgovaraju suvremenom razvoju

    nogometne igre kao i tendencijama te perspektivama njenog razvoja.

    Princip suvremenosti podrazumijeva da trenani rad iz vie razloga treba biti okrenut

    budunosti jer se igrai pripremaju za rad i nogometnu igru kakva e biti u buduem vremenu,

    odnosno u seniorskoj dobnoj kategoriji.

    Princip individualizacije i interakcije podrazumijeva prilagoavanje didaktike

    aktivnosti svakom igrau ponaosob vodei rauna o njegovim individualnim

    karakteristikama. Individualizacija trenanog rada znai orijentaciju na realne tipove

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    6

    nogometaa te pomo igraima da napreduju svojim vlastitim tempom u skladu sa svojim

    mogunostima. Razlike meu igraima postoje u opim sposobnostima, brzini

    napredovanja, motivaciji, stavovima, ali i u posebnim specijalnim

    sposobnostima, stoga trener mora poznavati svakog igraa i permanentno pratiti njegov razvoj.

    Princip interakcije vodi rauna o tome da se igra moe i eli podrediti kolektivu i rezultatima

    kolektiva.

    2. Usmene prezentacije i nastupi trenera pred nogometaima

    Usmene prezentacije i nastupi pred nogometaima za trenera nisu jednostavni jer trae

    njegovu fiziku prisutnost pred publikom (igraima) te se zahtijeva trenerova potpuna

    koncentracija i efikasna komunikacija. Trener nerijetko dri igraima govore u svlaionici,

    posebice obavezno jednom ili dva puta tjedno prije i na poluvremenu utakmice, ali takoer i

    tijekom analize utakmice dan ili dva poslije te iste utakmice i sl. Ne zna li trener efikasno i

    dobro komunicirati prilikom takvih govora, dranje govora pred igraima moe predstavljati

    stresno iskustvo. Provoenje uspjene prezentacije i usmenih govora vjetina je koja se ui sa

    vremenom i vjebanjem. to ju trener ee ponavlja, odnosno to ima vie iskustva, postat e

    mu sve laka. Naravno, osim iskustva, izuzetno je bitan talent za komunikaciju kao i same

    komunikacijske vjetine koje e trenera u tim nastupima pred nogometaima initi

    samouvjerenim i uspjenim.

    Bez obzira jeste li trener poetnik ili ve imate iskustva u dranju govora i sastanaka sa

    igraima, rijeit ete se nervoze i opustiti se ukoliko se temeljito pripremite. Temeljita priprema

    znai pripremanje onoga to ete nogometaima rei (bit ili najvaniji dio govora) te razvijanje

    komunikacijske strategije koja e vam dati samopouzdanje. Nadalje, da biste odrali uspjean

    govor pred igraima, morate pripaziti na niz vjetina vezanih uz vae izlaganje te govoriti u

    skladu sa normama vaeg izgleda i dranja. Takoer je vano imati dovoljan stupanj

    fleksibilnosti kako biste bili u mogunosti primanjem povratne informacije od igraa

    prilagoditi ono to govorite.1

    U fazi pripreme govora i sastanka trener mora odrediti cilj i svrhu govora i sastanka kao

    dio strategije komunikatora, razmisliti o strategiji svojih poruka (kako e igraima i na koji

    nain neto rei) te tako stvoriti strukturu svojeg izlaganja, odnosno govora. Trener treba u

    1 Primjerice, trener nije stavio u prvi sastav nekog igraa te primjeuje tijekom svoga govora u svlaionici njegovu

    nervoznu i ljutitu reakciju. Trener ga je mislio tijekom utakmice svakako uvesti u igru te mu je to tijekom sastanka

    kanio i rei, ali primijetivi njegovu reakciju odustaje od toga da mu kae i, to je jo vanije, odustaje od toga da

    ga stavi u igru.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    7

    glavi proi svoju prezentaciju igraima i, ukoliko postoji za to potreba, staviti na papir osnovne

    natuknice. Dakako, trener ne bi smio tijekom govora u svlaionici gledati u natuknice niti bi

    igrai iste smjeli vidjeti.2

    Trener prilikom svoga govora mora paziti na prijelaze i naglasiti ih kako bi sluatelji

    (igrai) osjetili kada se prelazi sa teme na temu (recimo, sa zadataka u fazi obrane na zadatke u

    fazi napada, sa taktike uoi utakmice na motivaciju nogometaa itd.). Trener mora tijekom

    sastanka u svlaionici imati na pameti koje su kljune teze u koje eli uvjeriti igrae (pobjeda,

    vanost utakmice, podrka navijaa, uprave kluba, medija itd.), zatim koliko vremena ima na

    raspolaganju da igrae u to uvjeri (na poluvremenu utakmice radi se o sedam, osam do deset

    minuta, prije utakmice to ne bi smjelo biti vie od dvadesetak minuta do pola sata), te,

    naposljetku, koliko su igrai sa kojima raspolae spremni povjerovati mu i izvriti postavljene

    im zadatke. Ako je trener pripremio ono to igraima eli rei te ako dovoljno dobro poznaje

    trenerski posao i ono to govori, to e mu omoguiti da vlada ogranienim vremenom na nain

    da e biti fleksibilniji te e moi dok govori preskoiti manje vane teze ili dodati vie detalja

    ako primijeti da uri ili kasni.

    Tri su osnovna imbenika koji utjeu na opi dojam koji trener ostavlja na igrae

    tijekom sastanka [14, str. 168]:

    sadraj njegovog govora,

    fiziki izgled trenera tijekom govora te njegovo dranje,

    reakcija trenera na povratne informacije igraa na njegov govor.

    Svaki bi trenerov govor trebao imati poetak, sredinu i kraj. Na poetku bi trener trebao

    govoriti o vanosti utakmice, u sredini bi trebao govoriti o strategiji i taktici igre, dok bi na

    kraju trebao motivirati nogometae za ispunjenje ciljeva.

    2.1. Izlaganje trenera

    Bez obzira koliko bila dobra struktura i sadraj trenerovog govora, nain na koji e ga

    trener izloiti igraima imat e najvei utjecaj na konaan dojam. Tako, primjerice, imamo niz

    primjera trenera koji imaju visoku razinu nogometnog znanja i govore igraima vrlo pametno,

    2 Trener moe, i to nee ni na koji nain uruiti njegov autoritet, u svlaionici tijekom govora proitati sa svojeg

    papira tko od igraa to radi kada su u pitanju obrambeni i napadaki prekidi ili, pak, tijekom treninga, kada su u

    pitanju vee koliine tranja dionica od, primjerice, 400, 200, 100, 50, 20, 10 ili 5 metara, pogledati svoje

    natuknice kako bi se uvjerio koliko puta i koju dionicu treba jo dati igraima da istre. Svako ostalo gledanje u

    svoj papir ili natuknice moglo bi dovesti do gubitka povjerenja sluatelja (igraa) i gubitka autoriteta trenera kod

    njegovih nogometaa.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    8

    ali ih igrai ne sluaju, nisu koncentrirani i ne budu motivirani za igru.3 Sa druge strane, postoje

    treneri koji dre relativno obian govor igraima sa nedovoljno taktiko tehnikih znanja, ali

    govore na takav nain, privlano, strastveno i motivirajue da uspiju pridobiti panju

    nogometaa te postii njihov vrlo borben i agresivan pristup igri na utakmici. Kada je u pitanju

    izlaganje trenera, takoer je vrlo bitna priprema. Jedno je od osnovnih pitanja za trenere hoe li

    na sastanku prije utakmice govoriti prekratko ili predugo, odnosno hoe li stii rei

    nogometaima sve to eli.4 Trener mora znati procijeniti duinu trajanja govora i postii

    optimalan govor u raspoloivom vremenu.

    S obzirom da se trener tijekom svoga govora obraa upravo igraima nuno je da

    neprestano gleda u njih. Ne smije gledati u pod, strop ili stranji zid ili, to je posebno vano,

    plou na kojoj se nalazi raspored igraa. Trener mora gledati igrae tako da pomie pogled

    preko svih nogometaa u svlaionici. Vjerojatno e primijetiti kako mu neki igrai obraaju

    vie pozornosti od drugih. Moete primijetiti iz njihova govora tijela da su zainteresirani

    nakrivit e glavu, blago klimati u znak odobravanja, gledat e vas u oi i slino. Ako ste

    nervozni, usredotoite se na one igrae u svlaionici koji oito trebaju uti to im imate rei.

    Trener mora u svlaionici govoriti jasno te mijenjati brzinu i ritam svojeg govora kako

    bi zadrao visoku koncentraciju i zanimanje igraa. Trener ne smije zaboraviti upotrebljavati

    jezik prikladan svojoj publici (nogometaima), odnosno primijeniti individualni pristup te se

    svakom igrau obraati tako da ga isti u potpunosti razumije i shvaa to se od njega trai.

    Stil izlaganja trenera usko je povezan uz visinu i volumen njegovog glasa te brzinu i

    ritam njegovog govora. Trener mora znati mijenjati visinu glasa i modificirati tijekom govora

    svoj glas kako bi naglasio kljune dijelove onoga to govori. Nii glasovi obino zvue

    autoritativnije. Ukoliko trener ima prirodno visok glas, nuno je da ga pokua sniziti kako bi

    naglasio svoj autoritet u onome to govori. Volumen glasa trebao bi odgovarati veliini

    prostorije i broju nazonih igraa. Trener mora govoriti dovoljno glasno da ga svaki lan

    momadi jasno uje. Mijenjanjem volumena glasa postie se naglasak na vane dijelove

    govora.

    3 Zapravo je nevjerojatno koliko veliki broj trenera dri govore prije ili poslije utakmice, a posebno je to est sluaj

    na samom poluvremenu utakmice, a da ne vodi dovoljno rauna o tome da li ga svi igrai sluaju i jesu li dovoljno

    koncentrirani. Tako se nerijetko zna dogoditi da na poluvremenu utakmice trener govori i daje vane upute, a

    igrai etaju po svlaionici, meusobno priaju i dogovaraju se, raspravljaju se oko nekog dogaaja u igri,

    fizioterapeut masira nekog od igraa i razgovara s njim, igrai se bave pripremanjem svoje opreme (kopaki, traka

    i sl.) za igru, u prostoru za tuiranje se osvjeavaju itd. Svaki govor je besmislen ukoliko sluatelji nisu potpuno

    koncentrirani i ne sluaju predavaa, odnosno, ukoliko trener nije u stanju napraviti mir u svlaionici i odrati

    koncentraciju igraa, u komunikacijskom smislu bilo kakav govor ili upute nemaju smisla niti uinka. 4 ovjek prilikom javnog nastupa i govora izgovori u prosjeku oko 130 rijei u minuti.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    9

    Neiskusni govornici treneri esto govore prebrzo. Nervozni su pa brzaju i ne rade

    pauze zbog ega igrai propuste veliki dio govora. Trener treba praviti i iskoristiti kratke pauze

    u svome govoru na nain da tada uspostavlja kontakt oima sa nogometaima. Trener mora

    mijenjati ritam svojeg govora jer e zbog monotonog tona igrai izgubiti zanimanje.

    Trener bi trebao voditi rauna o ogranienom vremenu te se obvezno drati zadanog

    vremena, odnosno ne govoriti dulje niti zavriti prerano. U svome govoru u svlaionici trener

    ne bi smio improvizirati. Ovisno o veliini svlaionice ili dvorane za sastanke, tijekom svoga

    govora trener bi trebao stajati, ali se pri tome obavezno kretati kako bi odrao visoku

    koncentraciju i zanimanje igraa. Za vrijeme govora treba gestikulirati rukama i ponaati se

    prirodno i smireno, ak i ako se osjeate nervozno.

    2.2. Izgled i dranje trenera pred igraima ili predstavnicima medija

    Istraivanja pokazuju da se dojam koji ostavlja prezentacija govornika, odnosno govor

    trenera pred igraima ili predstavnicima medija znatno vie zasniva na izgledu i dranju nego

    na samom sadraju. Dakle, neverbalni znakovi u prezentacijama imaju etiri do pet puta jai

    efekt od samih rijei. Otprilike 50 % utjecaja zasniva se na izgledu trenera, 40 % na njegovom

    samopouzdanju, dranju i kretnjama, dok se samo 10 % zasniva na onome to trener zapravo

    govori. Stoga, izgled i samouvjereno dranje trenera nedvojbeno su rezultat temeljite pripreme,

    njegova znanja i iskustva te osobina linosti.

    Kada je u pitanju odijevanje trenera, uvijek su nuni kompromisi izmeu stila

    odijevanja trenera kao osobe i vrijednosti publike kojoj se obraa, a to su najee njegovi

    igrai ili, rjee, predstavnici medija, odnosno novinari. Trener mora prilagoditi svoju odjeu

    datoj situaciji na temelju analize svoje publike.

    Lijepo i samouvjereno stajanje ili sjedenje stvara osjeaj sigurnosti kod govornika,

    odnosno trenera, a i publika e, odnosno igrai ili novinari, eljeti vidjeti nekoga tko je

    samopouzdan, autoritativan i struan. Trener bi tijekom govora trebao lagano razmaknuti noge,

    oputeno gledati prema naprijed, ali cijelo vrijeme odravati kontakt oima sa igraima ili

    novinarima. Trener ne smije stajati pretjerano ukoeno.

    Sjedi li trener, primjerice tijekom konferencije za novinare, trebao bi odabrati stolicu na

    kojoj naslon tvori pravi kut, a pri tome sjediti uspravno jer e tako ostaviti dojam budnosti i

    sigurnosti. Ukoliko je, pak, stolica neudobna ili neprikladna, trener treba sjesti na rub stolice

    lagano se naginjui prema naprijed.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    10

    Naime, prikladno dranje, koje nije previe kruto ili pretjerano oputeno, te dotjeran

    izgled signaliziraju da je trener zanimljiv, entuzijastian i sposoban autoritativno govoriti o

    temi o kojoj govori igraima ili medijima.

    Vizualna pomagala koja trener moe koristiti tijekom svoga govora u svlaionici

    pomau prenoenju ideja i informacija na razumljiviji nain koji igrai lake upijaju

    (primjerice, ploa za crtanje, ploa sa magnetima igraa i sl.). Vano je zapamtiti da vizualna

    pomagala postoje kako bi potkrijepila izgovoreni dio te ih trener treba koristiti samo kada

    pridonose i osnauju ono to on upravo govori, odnosno objanjava nogometaima.

    Ukoliko igrai u svlaionici, a posebno se to odnosi na predstavnike medija tijekom

    konferencije za novinare ili kakvog drugog javnog nastupa trenera, budu postavljali pitanja na

    koja trener treba odgovoriti, bitno je da trener vodi rauna da prilikom odgovaranja na pitanja

    ne smije imati defenzivan ili obrambeni stav, zatim da zainteresiranost nogometaa ili novinara

    smatra komplimentom, pri tome predvidjeti mogua pitanja, potom ukoliko su pitanja teka ili

    sloena treba ih preoblikovati i pojednostaviti, nadalje izbjegavati razgovor sa jednom osobom

    te, naposljetku, zavriti odgovor gledajui u nekog drugog nogometaa ili novinara. Trener ne

    bi smio odgovarati na pitanje novinara dok nije potpuno siguran da ga u potpunosti razumije.

    Ne zna li trener ili ne moe odgovoriti na pitanje iz bilo kojeg razloga (da ne povrijedi nekog

    nogometaa, lana uprave ili navijae), uvijek je bolje to iskreno priznati i jasno rei nego

    pokuati blefirati te govoriti demagogiju.

    Trener tijekom svoga govora mora promatrati igrae i procjenjivati njihove povratne

    informacije, odnosno znati vidjeti njihove reakcije na ono to se govori. Veina povratnih

    informacija koje trener prima tijekom svoga sastanka sa igraima dolazi iz njihovih neverbalnih

    signala. Trener mora biti svjestan povratnih informacija koje dobiva od svojih igraa tijekom

    svoje prezentacije, odnosno govora.

    Trener treba znati pratiti neverbalno ponaanje nogometaa, procijeniti izgledaju li

    zainteresirano i budno ili, pak, gledaju kroz prozor ili meusobno priaju. Trener bi trebao biti

    fleksibilan i prilagoditi svoj govor uini li mu se da su igrai izgubili zanimanje. Razlog

    smanjenog zanimanja moe biti sami sadraj govora, ali takoer i druge stvari kao to su

    mogunost da svi igrai ne mogu jasno uti trenera ili da on, pak, govori prebrzo. Moe li trener

    prilagoditi svoj govor kao reakciju na povratne informacije koje odailju nogometai, moi e

    svaki govor i svaki sastanak potencijalno pretvoriti u zanimljiv i uspjean.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    11

    2.3. Voenje sastanka sa igraima ili strunim stoerom

    Sastanci su grupna aktivnost te ih treneri moraju redovito organizirati i voditi kako sa

    svojim strunim stoerom i upravom kluba, tako i najee sa svojim igraima. Trener mora

    voditi brigu da svi sastanci budu to krai i produktivni, a sastanci mogu postati neproduktivni

    najee zbog nedostatka planiranja, loe strukture i vodstva ili, pak, zbog preestog

    organiziranja istih. Bez obzira jesu li sastanci formalni ili neformalni i jesu li sa malim ili veim

    brojem sudionika, postoje strategije koje stvaraju produktivne i djelotvorne sastanke.

    Sastanci trenera sa igraima, strunim stoerom ili upravama klubova mogu imati

    razliite svrhe, ovisno o tome kada se odravaju. Recimo, znatno su razliite svrhe sastanaka sa

    igraima ako se odravaju prije ili poslije utakmice, prije ili poslije treninga, prije ili nakon

    natjecateljske sezone itd. Sastanci imaju mnogo prednosti i mana. Primjerice, jedna od glavnih

    prednosti sastanaka glavnog trenera sa strunim stoerom mogunost je da skupina ljudi smisli

    vie ideja i rjeenja problema nego to bi ih mogao smisliti pojedinac, odnosno glavni trener.

    Socijalan aspekt sastanaka vaan je jer lanovima tima omoguava kontakt licem u lice koji

    osigurava kako verbalnu, tako i neverbalnu komunikaciju. Mane sastanaka ogledaju se u tome

    da oni sastanci na kojima trener nema dovoljno vrsto vodstvo mogu lako propasti ili rezultirati

    loom komunikacijom i rjeenjima. Takoer, ako trener loe vodi sastanak, donoenje odluka

    moe se bespotrebno otegnuti to postaje problem kada je potrebno brzo smisliti rjeenja.

    Nadalje, sastanci mogu biti zamorni i monotoni raspravlja li se preesto o istoj temi sa igraima

    ili ako uvijek iskljuivo trener dominira raspravom sa igraima ili strunim stoerom. Kada je u

    pitanju uprava kluba, razlog monotoniji sastanaka nerijetko zna biti stalan govor predsjednika

    kluba kojeg nitko ne smije prekinuti, koji esto govori o istim temama i/ili koji govori predugo.

    Sastanci u klubu mogu biti formalni i neformalni. Neformalni su sastanci uglavnom

    spontani i kratki, primjerice prije ili poslije treninga, dok formalni sastanci, recimo prije

    utakmice, zahtijevaju zakazivanje i odreenu strukturu, odnosno pravila ponaanja. Sastanak

    moe imati razliite svrhe kao to je motiviranje igraa, instruiranje nogometaa

    objanjavanjem i educiranjem taktike ili naina igre i sl.

    Uinkovitost svakog sastanka u velikom je dijelu odgovornost voditelja sastanka, a to je

    u nogometnom klubu u pravilu glavni trener. Da bi vodio uspjean sastanak, trener bi trebao

    tono znati o emu e govoriti, rei to u najkraim i najbitnijim crtama, olakati i stimulirati

    sluanje njegovog izlaganja te odrediti i koordinirati tempo i trajanje sastanka. Jednako je vano

    izabrati i pravo mjesto odravanja sastanka. Pa je tako, primjerice, svlaionica idealno mjesto

    odravanja sastanaka uoi utakmice ili prije treninga, ali nikako nije dobro mjesto radi li se o

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    12

    sastanku momadi sa upravom kluba ili, pak, kada se radi o analizi utakmice. Za te je svrhe

    mnogo bolje odrati sastanak u nekoj veoj, komotnijoj i prozranijoj prostoriji kao to su

    dvorane za sastanke, a sa kojima raspolau mnogi ureeniji i kvalitetniji nogometni klubovi,

    posebice viih nogometnih rangova.

    Kod voenja sastanaka sa svojim strunim stoerom trener mora voditi rauna o

    komunikacijskom pravilu timskog rada koje se zove skupno razmiljanje, a koje

    podrazumijeva da e lanovi strunog stoera u pravilu vrlo esto na samome sastanku

    opredijeliti se za neku odluku ili miljenje samo zato jer se ne ele suprotstavljati glavnom

    treneru, odnosno jer se ele sloiti sa odlukom koju zagovara glavni trener.5 Trener treba kod

    sastanaka sa svojim strunim stoerom voditi rauna i o komunikacijskom pravilu timskog rada

    rizina zamjena, a koje govori da su lanovi strunog stoera skloni sloiti se s odlukama

    glavnog trenera sa kojima se u potpunosti ili djelomino ne slau, a sve to iz razloga to znaju

    da nisu samostalno i izravno odgovorni za donoenje te odluke i njene mogue posljedice, ve

    da je odgovoran glavni trener koji u sluaju negativne serije rezultata u pravilu prvi bude

    smijenjen, a nerijetko se dogodi da lanovi strunog stoera ostanu lanovi i imenovanjem

    novog glavnog trenera, kao i to se zna dogoditi da netko od pomonih trenera postane novi

    glavni trener.

    Komunikacijska pravila kojih se trener treba drati za vrijeme natjecanja, odnosno

    natjecateljske sezone, glase kako slijedi:

    trener mora znati procijeniti koliko i koje savjete njegovi nogometai mogu

    shvatiti za vrijeme stresnih situacija,

    za vrijeme natjecanja trener treba biti pozitivno autoritativan te im pruiti

    podrku i ohrabrenje,

    trener ne smije svoje igrae kritizirati previe jer su ionako pod stresom,

    trener treba izbjegavati svojim nogometaima davati negativne sugestije.

    Komunikacijska pravila kojih se trener treba drati nakon to njegovi nogometai

    pobjede u nekoj utakmici su:

    trener treba estitati svojim igraima,

    trener mora istaknuti sve to je bilo dobro i pohvaliti svoje nogometae,

    trener igrae treba ohrabrivati da nastave takvim intenzitetom, paziti da im

    5 Stoga je komunikacijsko pravilo da glavni trener na sastanku ili neformalnom razgovoru sa svojim strunim

    stoerom o nekom aktualnom problemu u momadi ili odluci koju treba donijeti nikada prvi ne kae svoje

    miljenje, ve da to miljenje iznese na kraju kada je posluao razmiljanja svih lanova strunog stoera, a sve u

    cilju da glavni trener anulira djelovanje spomenutog komunikacijskog pravila skupno razmiljanje.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    13

    motivacija ostane na visokoj razini te im dati savjete (ne previe njih) kako da

    budu jo bolji,

    trener treba izbjegavati preveliko oduevljenje, treba biti realan i, ako je

    potrebno, spustiti igrae na zemlju,

    trener nuno mora ohrabriti svoje igrae da nastave u tome smjeru, poticati ih da

    im ta pobjeda bude jo vea motivacija za slijedee utakmice.

    Komunikacijska pravila kojih se trener treba drati nakon poraza njegovih igraa u

    nekoj utakmici glase kako slijedi:

    trener mora, prije svega, kontrolirati svoje osjeaje, posebno ljutnju i

    frustriranost,

    trener bi trebao imati u vidu da su u toj situaciji igrai manje otvoreni za

    komunikaciju te ih pustiti da se smire,

    trener bi trebao biti svjestan toga da je sportaima trener potrebniji nakon

    poraza, nego nakon pobjede,

    trener ne smije nikada ignorirati nakon poraza svoje igrae jer i kada ne kae

    nita trener komunicira,

    nakon poraza veina sportaa eli u tome trenutku podrku pa bi im je trener

    trebao i pruiti,

    za kompleksnije razgovore i analizu poraza trener bi trebao priekati dok se

    emocije malo ne smire, kako igraa tako i trenera,

    trener bi trebao prvo sasluati razmiljanja i osjeanje svojih igraa, a tek onda

    donositi sudove, trener ne smije unaprijed optuivati jer e se igrai zatvoriti i

    vie nee biti spremni za komunikaciju, a tada e svi savjeti trenera biti

    uzaludni,

    trener nakon poraza moe biti ljut, ali nikada ne smije igrae ismijavati ili

    poniavati,

    trener ne bi smio pretjerivati s kritikama te nikako ne svaljivati krivicu za poraz

    samo na jednog ili dva igraa,

    vano je da trener naglasi da se njegovi komentari ne odnose na rezultat nego na

    kvalitetu onoga to je nogometa tijekom utakmice prezentirao,

    trener ne smije na utakmicu, odnosno poraz, gledati izdvojeno, ve u sklopu

    dugoronog plana,

    trener mora znati vratiti svojim igraima samopouzdanje,

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    14

    trener treba znati igrae savjetovati da se smire te im pomoi rijeiti situaciju u

    kojoj se nalaze,

    trener bi trebao izbjegavati reenice tipa: Znao sam da e se to dogoditi. i/ili

    Rekao sam vam. jer one samo dodatno frustriraju nogometae, a nikako ne

    pomau.

    2.4. Pregovori trenera sa upravom kluba

    Pregovaranje je vaan element ljudskog ivota u svim segmentima. Trener moe

    pregovarati sa upravama klubova vezano za sklapanje novog ugovora ili sporazumni raskid

    postojeeg ugovora. Ipak, neki treneri genetski uvjetovano pregovaraju bolje od drugih. Bolji

    pregovarai stvaraju sebi bolje uvjete, materijalne i nematerijalne, za rad i uspjeh u

    nogometnom klubu. Pregovore moemo definirati kao socijalni proces interakcije i

    komunikacije meu ljudima sa svrhom postizanja trajnog sporazuma zasnovanog na nekim

    zajednikim interesima, a sve kako bi se postigli zadani ciljevi i izbjegli konflikti. Cilj

    pregovaranja je postizanje sporazuma izmeu dvije stane, odnosno izmeu trenera i uprave

    kuba.

    Vrstan trener pregovara nee pristati na dogovor koji ne zadovoljava njegove interese,

    ali, isto tako, nee niti postii dogovor kojim e druga strana (klub) biti nezadovoljna. Dobra

    volja pregovarakih strana iskazuje se njihovom spremnou na kompromis, odnosno

    nemogunost donoenja kompromisa vodi dugim pregovorima i tekom postizanju dogovora.

    U pregovorima trener se mora ponekad znati cjenkati kako bi postigao za sebe bolje

    materijalne uvjete. Trener u pregovorima sa klubom moe koristiti i instrument posredovanja

    to podrazumijeva da koristi treu ili neutralnu stranu (tzv. posrednik) kako bi postigao

    sporazum o uvjetima koji ga zadovoljavaju, a to je u nogometnoj praksi esto koriteni

    menader koji u ime i za raun trenera dogovara sa klubom potencijalni angaman. Naravno,

    ovaj se instrument posebno preporua trenerima koji su slabiji u komunikaciji i pregovaranju.

    Kada je u pitanju raskid ugovora koji u pregovorima izmeu trenera i kluba ne uspijeva postati

    sporazuman, uobiajeno se koristi instrument arbitrae (u naoj praksi to je Arbitrani sud

    HNS-a ili opinski sudovi). Instrument koji treneri takoer mogu koristiti u pregovorima je

    lobiranje, a moe se definirati kao oblik pregovaranja pri kojem jedna strana pokuava

    neformalnim nainima pridobiti drugu stranu na pristanak. Uglavnom se lobira na kljune

    osobe u klubu koje imaju mo odluivanja kada je u pitanju odluka o novom treneru.

    Osnovni su savjeti za uspjeno pregovaranje [9, str. 86 87]:

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    15

    trener treba voditi razgovor na nain koji e sugovornik smatrati prihvatljivim i

    profesionalnim,

    pregovaranje je trgovanje ustupcima kako bi se postigao podjednako prihvatljiv

    dogovor,

    trener nikada ne smije pregovarati nepripremljen, mora imati jasan plan, ali i biti

    fleksibilan,

    trener mora postaviti sebi jasne ciljeve,

    trener ne smije nikada podcjeniti sugovornika,

    koncentracija na pregovore i na sugovornika (ili vie njih) osnovna je

    pretpostavka uspjenog pregovaranja, trener ne smije dopustiti da, tijekom

    pregovora, razmilja o temama koje nisu u vezi s temom pregovaranja,

    trener treba staviti karte na stol, odnosno barem tijekom najvanijih tema biti

    iskren i ne sluiti se laima,

    trener mora imati strpljenja te ne smije pourivati razgovor niti donoenje

    odluka,

    trener treba gledati na stvari i iz tue (klupske) perspektive te prosuivati

    objektivno,

    trener nuno mora izbjegavati bilo kakvo verbalno sukobljavanje,

    trener treba paljivo i argumentirano navoditi neslaganja sa sugovornikom,

    trener treba ustupke initi progresivno, odnosno trgovati ustupcima kako bi se

    uveala njihova vrijednost,

    ne zaboraviti da su rijetki sluajevi da se postignu svi eljeni ciljevi, stoga trener

    treba biti realan i ne gubiti vrijeme na neostvarivo,

    u sluaju negativnog zavretka pregovora trener mora ostati profesionalan.

    Prvi korak trenera u pregovorima svakako je odreivanje svojih ciljeva (dobiti ugovor i

    angaman, odreenu mjesenu plau, premije, igraka pojaanja, uvjete rada, struni stoer

    itd.). Svaka e strana (i trener i uprava kluba) imati eljenu i realnu osnovu pregovaranja na

    temelju koje e procijeniti rezultat pregovaranja. Primjerice, eljena osnova su uvjeti koje bi

    trener elio imati u klubu, dok je realna osnova ono to trener, prema njegovoj procjeni, moe

    u tom klubu u datom trenutku dobiti. Ondje gdje se te dvije osnove preklapaju nastaje zona

    pregovora, a zona pregovora zapravo predstavlja raspon uvjeta unutar kojih se moe postii

    sporazum. Drugi je korak analiza suprotne strane (u sluaju trenera to je predstavnik ili

    predstavnici uprave kluba) te njihovih komunikacijskih sposobnosti za pregovore, njihovih

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    16

    osobnosti, njihovih potreba i ciljeva, njihovih financijskih mogunosti, vrijednosnog sustava,

    ali i njihovih potencijalnih slabosti u argumentiranju uvjeta pregovora. to vie trener zna o

    drugoj strani i osobama koje e ju predstavljati, bolje e moi provesti svoje vlastite

    pregovarake strategije. Trei je korak odreivanje predmeta pregovaranja, a taj korak zajedno

    usuglaavaju obje strane (trener i klub) te se radi o glavnim temama o kojima e se raspravljati

    za pregovarakim stolom (obino su to osnovne odredbe potencijalnog ugovora o treniranju).

    Posljednji, etvrti korak je prouavanje osobne taktike pregovaranja trenera. Kao i kod svih

    oblika komunikacije, prezentacija trenera (kako e se postaviti u razgovorima, njegov stav i

    imid, njegova odlunost itd.) od kljune je vanosti za uspjeh u pregovorima sa upravama

    klubova. Stoga, trener treba dobro razmisliti o tome gdje e biti odran sastanak, kako odrediti

    glavne predmete pregovaranja, koliko vremena stoji na raspolaganju, kakva je klima

    pregovaranja, koji su predvieni zajedniki temelji pregovaranja itd. Domai teritorij i u

    pregovaranju ima prednost. Treneri, ovisno o razini pregovora, imaju nedvojbenu prednost

    kada komuniciraju sa drugom stranom u svom gradu ili zemlji. Stoga bi trener, ako je ikako

    mogue, trebao inzistirati na tome da predstavnici zainteresiranog kluba dou k njemu u njegov

    grad na pregovore, a ne da trener pri prvom telefonskom pozivu ide u klub na razgovore o

    potencijalnom angamanu.

    Kada je u pitanju plaa, trener nikada ne smije pregovarati o plai prije nego mu

    ozbiljno ponude posao i ugovor o treniranju. O plai trener ne bi smio raspravljati prije nego to

    je prezentirao poslodavcu (predstavnicima kluba) svoje kvalitete. Nema smisla pregovarati o

    uvjetima dok poslodavac nije siguran da ste kao trener bolji od ostalih kandidata za trenera o

    kojima razmiljaju ili sa kojima su takoer pregovarali. Prije pregovora trener treba doznati to

    vie o klubu, momadi, uvjetima rada, koliko financijski realno mogu ponuditi kada su u

    pitanju plae i premije, a sve sa ciljem izgradnje dobre i realne pregovarake pozicije. Trener

    mora znati da je postavio zahtjeve koji su u velikoj mjeri ostvarivi, a to e znati tek kada dozna

    dovoljno informacija o klubu sa kojim pregovara.

    Trener treba pokuati pod svaku cijenu navesti poslodavca da on prvi predloi visinu

    plae kako bi ostvario veliku pregovaraku prednost, jer strana koja prva spomene svoje uvjete

    gubi prednost u pregovorima. Takoer valja znati da je prvi ponueni iznos u veini sluajeva

    otvoren za pregovore, iako ne uvijek ili ne znaajno. Trener treba znati procijeniti koliki je

    raspon od ponuenog do onoga to moe dobiti. Trener nikako ne bi smio odmah pristati na

    minimum onoga to je poslodavac predloio. Ako je poetna (niska) ponuda dio strategije

    predstavnika kluba, preuranjen pristanak trenera na ponuene uvjete daje sliku osobe koja e

    pristati na bilo to te se u pravilu nee dobro odraziti na dugoroan status i ostanak trenera u

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    17

    klubu niti na njegovo poveanje plae tijekom vremena. Trener ne bi smio u pregovorima niti

    stalno dodavati nove uvjete jer dodavanje novih uvjeta djeluje pohlepno i odbija.

    3. Odnosi s javnou

    Nogometni klubovi putem komunikacije i odnosa s javnou komuniciraju sa

    navijaima i medijima te prezentiraju to rade. Trener kao zaposlenik kluba i ovlatena osoba za

    komunikaciju sa javnou mora znati to bolje prezentirati navijaima i medijima kako

    nogometni klub koji predstavlja, tako i igrae koje vodi te samoga sebe. Trener e preko odnosa

    sa javnou postupno izgraivati imid kluba i vlastiti imid. Dakako, zna li uspjeno

    komunicirati, imid e biti pozitivan, u suprotnome bit e negativan.

    Odnosi sa javnou u sportu predstavljaju organiziranu aktivnost sportske organizacije

    iji je zadatak da ostvari efikasnu komunikaciju sa sportskom i opom javnou u cilju

    stvaranja pozitivnog imida, ugleda i reputacije nogometnog kluba na sportskom tritu.

    Osnovna funkcija odnosa sa javnou (Public Relations ili PR) u sportu predstavlja

    organizaciju i kreaciju strateko komunikacijske politike jedne sportske organizacije.

    Rukovodstvo nogometnog kluba koristi se PR-om kao instrumentom strateko

    komunikacijske politike kako bi koncipiralo i realiziralo interne i eksterne odnose sa svojim

    relacijskim grupama.

    Osnovna funkcija odnosa sa javnou multiplicira se na nekoliko sporednih funkcija,

    a one su:

    formulacija ciljeva komunikacije (to je ono to nogometni klub eli u svojim

    odnosima sa javnou i okolinom),

    politika komunikacije (odrediti s kojim grupama i kako uspostaviti razliite

    oblike komunikacije),

    poveati prodaju proizvoda nogometnog kluba (to je igra koju momad

    prua).

    U suvremenim poduzeima, kao i u najuspjenijim profesionalnim nogometnim

    klubovima, poslovna funkcija odnosa sa javnou je organizirana kao posebna sluba ili

    odjeljenje te je obino pozicionirana u obliku samostalne ili savjetodavne funkcije kao podrka

    odluivanju upravi nogometnog kluba.

    Odnosi s javnou su kontrolirani procesi dostavljanja informacija medijima. Odnosi s

    javnou takoer ukljuuju ira podruja kao to su javna pitanja, promocija kluba, trenera i/ili

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    18

    igraa i dogaaja (utakmice) te utjecanje na javno mnijenje. Odnose s javnou moemo u

    nogometnom smislu promatrati, dakako, sa aspekta kluba ili sa aspekta trenera.

    Integrirana funkcija odnosa s javnou/oglaavanja u nogometnom klubu trebala bi se,

    dakle, izmeu ostaloga, baviti [14, str. 213]:

    oglaavanjem (igraa, trenera, utakmica i sl. Pravilnim oglaavanjem poveavat

    e se cijena igraima i trenerima, privlaiti publika na stadion itd. Kod

    oglaavanja u dananje vrijeme globalizacije i visokih tehnologija kljunu ulogu

    ima Internet, stoga bi svaki nogometni klub trebao imati web stranicu visoke

    razine vizualnog izgleda, preglednosti i auriranja. Isto se odnosi i na slobodnog

    trenera koji je u potrazi za trenerskim angamanom.),

    aktivnom komunikacijom sa navijaima, simpatizerima i sportskom javnou,

    kreiranje pozitivnog imida, ugleda i reputacije nogometnog kluba u javnosti,

    promoviranje sportskih dostignua nogometnog kluba,

    donacijama i sponzorstvima (privlaenjem sponzora),

    odnosima sa zajednicom (briga za zajednicu, sudjelovanje na lokalnim

    dogaajima i u lokalnom drutvenom i/ili ekonomskom razvoju),

    opim publicitetom (osiguranje snanog oblika pozitivne komunikacije za

    nogometni klub, stvaranje pozitivnog odnosa svih oblika medija prema klubu),

    odnosima s medijima (koji trebaju poticati pozitivne dojmove o nogometnom

    klubu i njegovim akterima (treneri, igrai) te proizvodima (igra). Dio ove

    funkcije bilo bi omoguavanje novinarima da primaju relevantne i aktualne

    informacije, slanje injeninih i aktualnih izvjetaja za javnost, omoguavanje

    medijima da koriste fotografije i videomaterijal te odravanje dobrih odnosa s

    kljunim novinarima i urednicima.),

    kreiranje miljenja, stavova i oekivanja javnosti kada je u pitanju nogometni

    klub,

    internetskim stranicama (sve popularniji oblik odnosa s javnou i oglaavanja).

    Kvalitetan integrirani sustav odnosa s javnou osigurat e nogometnom klubu

    pozitivan imid i reputaciju, a to podrazumijeva pozitivan skup percepcija, oekivanja i

    vrijednosti koje publika (navijai kluba i drugi navijai, odnosno ljubitelji nogometa) ima u

    odnosu na klub. Neke percepcije publike nemogue je kontrolirati, no u najboljem je interesu

    nogometnog kluba da ima konzistentne komunikacije kako bi promicao i to konzistentniji

    imid. Isto vrijedi i za trenera kao jedinku.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    19

    Koristi pozitivnog imida za nogometni klub ili trenera su nemjerljivi. Primjerice,

    reputacija utjee na sposobnost nogometnog kluba da lake zadri najbolje igrae, ali takoer i

    da uinkovitije privue nove kvalitetne nogometae. Pozitivan imid treba graditi i odravati

    iskljuivo dugorono. Naime, reputaciju je nemogue brzo izgraditi ili je kupiti. Nogometni

    klubovi sa pozitivnom reputacijom uivaju trinu prednost koja se iskazuje u prodaji ulaznica,

    odnosu sa navijaima i medijima, broju sponzora te, u konanici, i u profitu.

    Najvanije su znaajke, odnosno poslovi i zadaci, klupske slube odnosa s javnou

    slijedee [9, str. 67 68]:

    provoditi planirani i kontinuirani program rada nogometnog kluba,

    baviti se odnosima izmeu kluba i njegovih javnosti,

    pratiti stavove i miljenja nogometne javnosti,

    analizirati uinke koje postupci i aktivnosti kluba te njegovih trenera i igraa

    mogu imati u javnosti,

    usklaivati postupke i aktivnosti trenera i igraa za koje utvrde da su u sukobu s

    javnim interesom i opstankom kluba,

    stalni kontakti i komunikacija sa tiskanim i elektronskim medijima,

    organizacija konferencija za medije,

    najava dogaaja,

    pisanje priopenja.

    auriranje web stranica nogometnog kluba.

    Sluba za odnose s javnou nogometnog kluba ima osnovni zadatak da daje potpune

    informacije o dogaanjima u nogometnom klubu, zatim da osigura novinarima punu podrku u

    plasmanu neophodnih informacija, potom da osigura dostupnost predstavnicima medija prije i

    poslije sportskog dogaaja kao i da odrava svakodnevne kontakte sa predstavnicima javnog

    informiranja.

    Sa aspekta trenera i njegovog odnosa s javnou, njegov prvi korak u unapreivanju

    odnosa s javnou nedvojbeno mora biti prouavanje stavova i potreba skupina ljudi koje su cilj

    njegovog djelovanja (npr. lanovi uprave kluba, igrai, navijai itd.). Zapravo, eli li trener

    imati optimalan odnos s javnou, a, samim time, i dobru reputaciju te imid, a to e mu

    osigurati stalne nove i bolje angamane u karijeri, trebao bi voditi rauna o tome da ispuni

    slijedee preduvjete [9, str. 71]:

    od vjetina treba savladati uvjerljiv govor,

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    20

    vano je posjedovati produbljeno znanje o raznim medijima, razumijevati procese

    funkcioniranja medija te imati uvijek razumijevanja za potrebe medija,

    treba biti sposoban brzo, kratko, precizno i kvalitetno odgovarati na pitanja,

    treba izgraditi povjerenje sa medijima (novinarima),

    znati vjeto se ophoditi sa ljudima (novinari, navijai itd.),

    u razgovoru sa medijima trener mora posjedovati emocionalnu i intelektualnu

    stabilnost, pokazivati entuzijazam i ambicioznost, imati iroko polje interesa i

    intelektualnu znatielju, znati paljivo sluati, biti otporan na frustracije itd.

    4. Upravljanje timskim radom i komunikacija

    Organizirati i upravljati timskim radom u nogometu, odnosno voditi nogometnu

    momad, za trenera nije nimalo jednostavno. Timski rad donosi viestruke efekte i sinergijski

    uinak, ali samo u sluaju ako ga trener zna formirati, organizirati, voditi i kontrolirati na

    ispravan nain. Upravljati timskim radom nije nimalo lako, potrebno je poznavati mnoga

    formalna i neformalna pravila koja timski rad mora potivati i ispunjavati kako bi se ostvarili

    iznadprosjeni rezultati, u suprotnom, postie se kontraefekt i slabiji rezultati.

    Tim je skupina ljudi koja surauju na odreenim poslovima, imaju pri tome zajednike

    ciljeve, svoje uloge u timu i visoku razinu meusobne komunikacije. Trener treba u timu,

    prilikom analize utakmice, poticati konstruktivnu raspravu u kojoj e onemoguiti dominaciju

    pojedinca te koja nee rezultirati sa modelom dobitnik gubitnik, odnosno lanovi tima ija

    razmiljanja ne budu uvaena ne bi se smjeli osjeati kao gubitnici. Trener takoer mora

    sprijeiti tzv. kulturu okrivljavanja u timu, odnosno da se nakon svakog, veeg ili manjeg,

    neuspjeha lanovi tima meusobno okrivljuju i optuuju tko je kriv za neuspjeh. to su lanovi

    tima raznolikiji, razliitih osobina linosti, razliitih znanja, sposobnosti i vjetina i sl., u

    pravilu je vea i raznovrsnost miljenja u timu, a to, osim brojnih drugih koristi, donosi i veu

    kreativnost u idejama i veu kvalitetu igre.6 Najvei je problem timskog rada u nogometu kako

    uskladiti vlastite i timske interese, odnosno kako da trener postigne da svi pojedinci u timu

    potisnu svoje osobne interese te ih podrede i podine zajednikom, grupnom interesu, odnosno

    interesu tima i nogometnog kluba u cjelini. Rad u timu predstavlja viu razinu uenja budui da

    u zajednikom radu lanovi tima ue jedni od drugih. U timskom radu je takoer izuzetno bitno

    imati osjeaj pripadanja, trener mora pokuati osigurati da se svaki pojedinac u timu osjea

    6 Jedanaest napadaa ili jedanaest vrlo mladih i neiskusnih igraa nisu primjer dobrog tima, uspjena momad

    treba biti to raznolikija.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    21

    dijelom skupine i da ima osjeaj pripadanja timu.

    Kod timskog naina rada u nogometu prilino je vano da svi lanovi tima meusobno

    jedan drugome prenose svoja znanja i nove spoznaje kao i da manifestiraju i ue vjetine jedan

    od drugoga. Timski rad u konanici mora, radi li se ispravno, dovesti do vee produktivnosti i

    kreativnosti svakog nogometaa, boljih rezultata kluba, vie razine kvalitete igre, lakeg

    uvoenja i provoenja novih naina rada u klubu i sl. U dobro organiziranim i voenim

    timovima u pravilu je nia razina stresa kod igraa jer lanovi tima imaju osjeaj podrke i

    pomoi ostalih lanova tima. Timovi, takoer, u pravilu imaju veu pregovaraku mo kod

    dogovaranja uvjeta sa trenerom ili upravama klubova.

    Trener mora povremeno organizirati tzv. team building, odnosno zajedniko druenje

    lanova tima u neslubenoj atmosferi to e osigurati njihovo zbliavanje, bolje povezivanje,

    efikasniju komunikaciju, pozitivniju atmosferu, viu razinu motivacije, rad na zajednikoj

    viziji i druge pozitivne efekte na rad tima. U tim se prilikama trener mora distancirati od igraa,

    odnosno mora se uvati mogunosti da se igrai prilikom team buildinga, u oputenijoj

    atmosferi, u meusobnim odnosima previe s njim priblie i ugroze mu steeni autoritet.

    Svrha je team buildinga u nogometu oblikovanje, izgradnja i jaanje nogometnih

    timova. Team building, dakle, podrazumijeva treniranje pojedinaca kojim se lanovi tima

    osposobljavaju za bolji, uinkovitiji i skladniji zajedniki rad, i to osvjetavanjem injenice da

    su zajedno mnogo jai nego pojedinano. U timu se razvija i jaa zajednitvo i timski duh,

    osposobljava se kreativno rjeavanje problema i inventivno razgraivanje stresnih situacija.

    Team building razvija i komunikacijske vjetine igraa ime doprinosi boljoj, ali i, to

    je takoer vano, slobodnijoj meusobnoj komunikaciji. Naime, za tim je neobino vano da

    svatko moe svakome rei ono to misli bez straha da e ga povrijediti ili da e mu se zamjeriti,

    jer se jasnim i neoptereenim komuniciranjem izbjegavaju nesporazumi i tedi vrijeme i

    energija. A takav nain treninga doprinosi i boljem meusobnom upoznavanju lanova i to na

    naglaeno zabavan nain. Team building osposobljava lanove tima za bolje i bre zajedniko

    funkcioniranje, ali i preuzimanje uloga drugih, te, kada se za to ukae potreba, i ulogu voe.

    lanove tima osposobljava se i za iskustveno uenje kao i za razmjenu ideja i novosteenih

    nogometnih vjetina u svrhu postizanja zajednikog cilja te za snalaenje u novonastalim

    situacijama i donoenje pravodobnih i ispravnih odluka na terenu.

    U pravilu team building se ostvaruje kroz razliite tzv. sportske outdoor aktivnosti, koje

    su u posljednje vrijeme neobino popularne, a vrlo esto smatraju se i najuinkovitijim nainom

    oblikovanja, izgradnje i jaanja nogometnih timova. Outdoor team building aktivnosti temelje

    se na aktivnom boravku u prirodi, koji moe trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, te

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    22

    iskustvenom uenju, kojim se razvijaju psihofizike sposobnosti i stjeu razliite vjetine.

    Meu brojnim su outdoor team building aktivnostima, od kojih mnoge ukljuuju i kontrolirano

    opasne situacije, rafting, splavarenje brzim vodama, jedrenje, kanu safari te sea kayaking. Tim

    se moe jaati i kroz razna putovanja, avanturistiko istraivanje spilja, letenje balonom,

    penjanjem po stijenama, vonjom bicikla, orijentacijskim pjeaenjem, safarijem u dipovima,

    te u posljednje vrijeme posebno popularnim i iznimno djelotvornim paintballom. Iskustva su

    pokazala da je team building putem sportskih aktivnosti na otvorenom nevjerojatno uinkovit te

    da posebno utjee na jaanje samopouzdanja, natjecateljskog duha i razvoj svijesti o koheziji

    kao preduvjeta sigurnosti i tima i pojedinca.

    U nogometu je vrlo vano postii rani zgoditak jer to poveava samoupouzdanje

    lanova tima i njihovu vjeru u pozitivan ishod. Trener treba svojim igraima dati ispoetka niz

    lakih pripremnih utakmica protiv slabijih protivnika koje e njegovi igrai, vjerojatno,

    uspjeno odigrati i postii dobre rezultate te e se, na taj nain, znatno podii razina

    samopouzdanja lanova tima i vjera u pozitivan ishod kod obavljanja drugih, iduih i teih

    utakmica. Uspjean timski rad zahtijeva nepromijenjeni i kontinuirani tim, odnosno pravilo da

    se uspjean tim ne mijenja te da je za dugoroni uspjeh tima vrlo vano imati kontinuitet rada i

    odnosa meu igraima. Odnosno, drugim rijeima, igrae u uspjenom timu treba mijenjati

    samo ako je nuno te im se mora osigurati kontinuitet u djelovanju i radu.

    Dva su osnovna komunikacijska naina ili stila upravljanja timom od strane trenera, a to

    su transakcijski i transformacijski stil. Kod transakcijskog se stila rad tima temelji na

    nagradama igraima te je dugorono u pravilu neodriv ili preskup. Kod transformacijskog se

    stila rad tima zasniva na zajedniki prihvaenoj viziji te elji za uspjeno obavljenim zadatkom

    i motivaciji za postizanjem uspjeha. Transformacijski je stil dugorono uinkovitiji i odriv, ali

    i znatno tei pristup za trenera u njegovoj komunikaciji sa igraima.

    Istraivanja pokazuju kako svaki tim ima svoje specifino emocionalno ozraje koje se

    postie komunikacijom trenera i igraa i koje, dakako, moe biti pozitivno ili negativno. Trener

    ima iznimno veliki utjecaj na kreiranje i odravanje toga ozraja te bi trebao osjetiti i najsitnije

    probleme u meusobnim odnosima i komunikaciji igraa kako bi ih na vrijeme korigirao.7 U

    negativnom emocionalnom ozraju timskog rada uobiajene su negativne emocije kao

    frustracija, zatim bijes te tjeskoba kod igraa. Stoga, iznimno je bitno da trener u svojoj

    7 Kada su u pitanju razgovor i openito komunikacija u nogometnom timu, trener mora vladati komunikacijskim

    vjetinama. Jedna je od tehnika i tzv. tehnika pokvarene ploe kao oblik komunikacije gdje trener neprestano

    iznosi iste argumente, ali svaki puta na novi i drugaiji nain. Takoer je bitno da trener prepoznaje i neverbalne

    znakove igraa, primjerice povremeni smijeh u pravilu znai srdanost, neprekidni smijeh traenje odobravanja,

    ruka preko usta nesigurnost, nemarno dranje dosadu, izbjegavanje gledanja u oi srameljivost, neprekidno

    gledanje u oi elju za dominacijom, lupkanje prstima frustraciju, prekriene ruke prkos ili samozatitu itd..

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    23

    komunikaciji sa igraima ima referentnu mo, odnosno sposobnost da igrai ine neke stvari za

    njega i kako on kae zato jer ga cijene, a ne zbog neke nagrade ili protuusluge, kao i da ima

    sposobnost upravljanja dojmom, odnosno vjetinu komunikacije i elokventnosti da tematiku o

    kojoj pria predstavi na razumljiv i prikladan nain kao da o samoj tematici zna jako puno i

    mnogo vie nego to objektivno doista zna.

    Nogometni se tim formira i razvija kroz nekoliko specifinih faza. Razvojne faze su

    formiranje momadi, zatim faza jurianje, gdje se igrai meusobno nadmeu i upoznavaju,

    potom faza normiranje, u kojoj je stvorena odreena kohezija igraa te se postavljaju

    eksplicitna i implicitna pravila rada u timu, zatim faza provoenje gdje tim postie rezultate

    shodno svojim mogunostima.

    Prilikom sukoba u momadi trener obavezno mora sasluati sve sukobljene strane prije

    donoenja odgovarajuih odluka i/ili sankcija. Ukoliko se radi o otuenosti jednog igraa, iz

    bilo kojeg razloga, tada je potrebno da trener tu otuenost rjeava, odnosno da otuenu osobu

    trajno povee sa ostalim igraima, a jedna je od najboljih komunikacijskih tehnika za to,

    praktina iskustva pokazuju, diskretno i tajno dogovoriti sa jednim od igraa da sa otuenom

    osobom neprestano zajedno radi na treningu te da ga svojim autoritetom ukljuuje postepeno u

    momad.

    Najei problemi sa kojima se susreu nogometni timovi odnose se na ciljeve

    (neodgovarajui, previsoko ili prenisko postavljeni ciljevi, lanovi tima nisu o njima dovoljno

    obavijeteni ili ih prihvaaju formalno, bez razumijevanja, prisilno), motivaciju (nije razvijena

    skupna motivacija, svi su u istoj motivacijskoj skupini), djelovanje suradnjom i

    nadopunjavanjem (meu igraima nema suradnje, meusobnog nadopunjavanja i ispreplitanja

    uloga, neki su lanovi vaniji od drugih), timski rad (trener ne uspijeva pomiriti posljedice

    prevelikih razlika meu igraima), voenje (stil voenja nije primjeren igraima, vrsti, zadai i

    konkretnoj situaciji u kojoj se tim nalazi, trener prua igraima lo osobni primjer),

    komunikaciju u timu (pojedinci se izdiu nad timom, a u komunikaciji prevladava monolog) te

    timsku kreativnost (nema zajednike kreativnosti igraa itd.).

    Najei uzroci neuspjeha komunikacije nogometnih timova nedvojbeno su momadi

    bez adekvatne zadae, ekipe koje nemaju slobodu i odgovornost, momadi u kojem postoji

    diktator, odnosno igra koji dominira nad ostalima te ograniava njihovu slobodu i kreativnost8

    itd.

    8 Vrlo esto to zna biti upravo kapetan momadi koji na taj nain tu svoju ulogu koristi na negativan i destruktivan

    nain pri emu nerijetko izostaje adekvatna reakcija trenera.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    24

    4.1. Komunikacijska pravila upravljanja timom

    Jedno od osnovnih komunikacijskih pravila upravljanja timskim radom govori da trener

    treba znati organizirati timski rad tako da igrai budu to vie meusobno ovisni, odnosno

    isprepleteni sa radom i uinkom drugih lanova tima. Zatim, jedno je od pravila timskog rada

    svakako i nunost davanja lanovima tima odreenu samostalnost u nainu obavljanja posla.

    Nema uspjenog tima kojim se igraima dirigira izvana i u kojem trener nareuje igraima

    tono to e, kada i kako na terenu napraviti. Igraima treba trener u okviru njegove pozicije u

    momadi i na terenu te uz taktika ogranienja dati puno povjerenje i samostalnost te dozvoliti

    da autonomno igra kako misli da je najbolje.

    Idue je komunikacijsko pravilo upravljanja timskim radom da trener treba uvjeriti

    momad kako su ciljevi ostvarivi jedino maksimalnom suradnjom i spajanjem mogunosti i

    vjetina svih igraa kao i snanom meusobnom komunikacijom svih igraa. Unutar tima vrlo

    je bitna komunikacija, igrai naprosto moraju meusobno komunicirati kako bi mogli ostvariti,

    kako osobni uinak u timu, tako i zajedniki, timski uinak.

    Pozitivno racionaliziranje neuspjeha takoer je jedno od vrlo vanih komunikacijskih

    pravila uspjenog upravljanja trenera sa svojim timom, odnosno igraima. injenica jest da

    pojedinci ili nogometni timovi sa pozitivnim stavom i pozitivnom vjerom u dobar i uspjean

    rezultat, uz ostale nepromijenjene uvjete, imaju veu mogunost i veu vjerojatnost ostvariti

    pozitivan rezultat kao i ostvariti uspjenije rezultate.9 Tako, primjerice, kada se dogodi

    rezultatski neuspjeh u timu ili, ak, odlazak jednog od najboljih igraa, trener mora znati

    pozitivno racionalizirati neuspjeh te uvjeriti ostale igrae da e iz tog neuspjeha izvui pouke

    ili, u sluaju odlaska igraa, istog nadomjestiti novim igraem, a igrae uvjeriti da e to u

    buduim utakmicama dovesti do jo boljih rezultata i uspjeha.

    Vrlo je vano komunikacijsko pravilo uspjenog timskog rada u nogometu to da svaki

    tim mora imati svoga vou ili voditelja neposredno na terenu, a to se odnosi na kapetana

    momadi kao produene ruke trenera. Zaista, uloga i vanost kapetana ekipe je nemjerljiva,

    trener treba voditi rauna da kapetansku traku da onom igrau koji ima liderske sposobnosti,

    pozitivan je primjer u svemu, zna motivirati, organizirati i koordinirati igrae, delegirati im

    zadatke na terenu, razumije igru i taktiku, konstruktivan je i poten itd.

    Takoer je jedno od pravila uspjenog voenja nogometnih timova injenica da svaki

    igra mora imati svoju preciznu ulogu i zadatke u timu kao i da se mora znati tko to radi za

    9 Tzv. fenomen pozitivnog pretkazivanja.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    25

    vrijeme utakmice i tko je od igraa za to odgovoran. Ni u kojem sluaju se u timskom radu ne

    smije izgubiti odgovornost niti se moe dogoditi da za dio posla ili zadatka odgovara cijeli tim

    ili svi igrai (tzv. kolektivna odgovornost), odnosno da se ne zna tko je od igraa to radio

    unutar tima. Kada su svi (cijeli tim) za neto odgovorni, tada u pravilu nitko nije odgovoran,

    odnosno nitko se ne osjea odgovornim pa prema tome i ne ulae maksimalan trud i rad u

    obavljanju svojih zadataka u igri.

    Komunikacijsko je pravilo timskog rada da trener kod svih igraa mora razgovorom

    dostii isti zajedniki interes, uz napomenu da sustav nagraivanja mora biti postavljen na to

    pravednijoj osnovi kako ne bi bili ugroeni temelji tima, odnosno kako se ne bi pojavili

    nezadovoljni igrai u timu.

    Drutveno besposlienje posljednje je pravilo uspjenog rada u timu koje govori o

    tome da svaki igra u pravilu, ukoliko ne vidi jasno i precizno svoj utjecaj i utjecaj svoje igre u

    timu na ukupni rezultat tima, nee raditi maksimalno, odnosno nee uloiti napor i trud koji bi

    uloio da igra samostalno.

  • Didaktika i tehnike komunikacije UEFA PRO

    26

    Literatura

    [1] Armstrong, M., Kompletna menaderska znanja upravljanje ljudima i sobom, prva

    knjiga, M.E.P. Consult, Zagreb, 2003.

    [2] Bognar, L., Matijevi, M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

    [3] Braja, P., Menaderska komunikologija, DRIP, Varadin, 1993.

    [4] Braja, P., Pedagoka komunikologija, kolske novine, Zagreb, 1994.

    [5] Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M., Odnosi s javnou, osmo izdanje, Mate,

    Zagreb, 2003.

    [6] Fox, R., Poslovna komunikacija, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001.

    [7] Gudjons, H., Pedagogija: temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

    [8] Jelavi, F., Didaktika, Naklada Slap, Zagreb, 2008.

    [9] Lamza Maroni, M., Glava, J., Poslovno komuniciranje, Ekonomski fakultet u

    Osijeku, Osijek, 2008.

    [10] Matijevi, M., Bognar, L., Didaktika, tree izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

    [11] Milat, J., Pedagogija ili teorija osposobljavanja, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

    [12] Nierenberg, J., Ross, S. I., Tajne uspjenog pregovaranja, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

    [13] Plenkovi, M., Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991.

    [14] Rouse, M. J., Rouse, S., Poslovna komunikacija, Masmedia, Zagreb, 2005.

    [15] Schulz von Thun, F., Ruppel, J., Stratmann, R., Kako meusobno razgovaramo:

    Psihologija komunikacije za rukovoditelje, Delfin, Zagreb, 2001.

    [16] Skoko, B., Prirunik za razumijevanje odnosa s javnou, MPR, Zagreb, 2006.

    [17] Sria, V., Uspjeno poslovno komuniciranje, radionica, Poslovna kola Delfin, Zagreb,

    2006.

    [18] Stevanovi, M., Pedagogija, Tonimir, Varadin, 2002.

    [19] Sudar, J., Keller, G., Promocija, Informator, Zagreb, 1991.

    [20] Tudor, G., Sria, V., Menader i pobjedniki tim, MEP Consult, Zagreb, 2006.

    [21] Vodopija, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u

    organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006.

    [22] Vukmir, B., Strategija i taktika pregovaranja, RRIF, Zagreb, 2001.

    [23] Weiss, S. E., Analysis of Complex Negotiations in International Business, Organization

    Science, Vol. 4., No. 2., Faculty of Administrative Studies, York University, North

    York, Ontario, 1993.