Dzepni Prirucnik BIH

  • Published on
    25-Jul-2015

  • View
    342

  • Download
    6

Embed Size (px)

Transcript

<p>Depni prirunik</p> <p>SVE O IZOLACIJI</p> <p> URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009 Sva intelektualna i materijalna prava su zadrana. Bilo kakvo elektronsko ili fiziko kopiranje, pretisak ili distribucija ove publikacije djelomino ili u cjelini nisu dozvoljeni bez prethodnog pristanka.</p> <p>04 Depni pr ir unik o izolacijam a</p> <p>Zato zapravo trebamo izolaciju? 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Namjena ovoga prirunika Osnovna naela Globalna energetska slika Europa: energetska uinkovitost zgrada Uloga izolacije Izolacija i odrivi razvoj esta pogrena uvjerenja o izolaciji 8 9 18 30 37 47 51</p> <p>to je izolacija? 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 Namjena poglavlja Osnovna naela izoliranja objekata Izolacija: kontekst i vrste izolacije Uporaba u graevinarstvu Oznaavanje oznakom CE 62 63 97 116 128</p> <p>Zato staklena vuna? 3.1 3.2 3.3 3.4 Namjena poglavlja Zato URSA preporua uporabu staklene vune Glavni razlozi esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni 136 137 138 155</p> <p>Zato XPS? 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 Namjena poglavlja Zato URSA preporua uporabu XPS Glavni razlozi Naini uporabe esta pogrena uvjerenja o XPS 174 175 180 195 200</p> <p>Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Sadraj1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Namjena poglavlja Osnovna naela izoliranja objekata Globalna energetska slika Europa: energetska uinkovitost zgrada Uloga izolacije Izolacija i odrivi razvoj esta pogrena uvjerenja o izolaciji</p> <p>Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>08 Depni pr ir unik o izolacijam a</p> <p>Namjena ovoga prirunikato bi trebali u ovome poglavlju saznati? Trend energetske potronje i njegovo djelovanje na okoli Udio zgrada kod ukupne potronje energije Mogunosti izolacije kod poboljanja energetske uinkovitosti objekta Kako osporiti ope predrasude o izolaciji i ... ... konano, kako ocijeniti potrebu za izolacijom objekta:</p> <p>Izolacija je najjeftiniji nain za poboljanje energetske uinkovitosti objekta!</p> <p>Osnovna nael a 0 9</p> <p>Osnovna naelaUpoznajemo osnovna naela izoliranja Izvori energije, energetska uinkovitost, energetska uteda, primarna energija, obnovljiva energija, ispust CO 2 .</p> <p>to zapravo znae ti izrazi?</p> <p>Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>10 D epni priru ni k o iz ola c ijam a</p> <p>Vrste izvora energije</p> <p>Obnovljivi izvori energije imaju svojstvo regeneriranja i ne mogu se potroiti (sunce, vjetar, biomasa i geotermalna energija).</p> <p>Solarna energija</p> <p>Energija vjetra</p> <p>Geotermalna energija</p> <p>Biomasa</p> <p>Neobnovljivi izvori energije dolaze iz zemlje u krutom, tekuem ili plinovitom stanju. Ovi izvori energije nemaju svojstvo regeneriranja, mogu se potroiti, odnosno prirodi treba dug period vremena da ih nadomjesti. Ove izvore energije openito moemo podijeliti u dvije vrste: Fosilna goriva (nafta, ugljen i plinovi) Nuklearna energija</p> <p>O s no v na na ela 1 1 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Neobnovljivi izvori energije</p> <p>Fosilna goriva su ugljikovodici, prije svega ugljen i nafta (loivo ulje ili prirodni plinovi), nastali iz fosilnih ostataka odumrlih biljki i ivotinja, koji su bili izloeni stotinama milijuna godina vruini i tlaku zemaljske kore. U prirodi je nemogue nai elemente koji bi u sebi spajali toliku koliinu energije i koje bi bilo mogue tako lako loiti.</p> <p>Nafta</p> <p>Ugljen</p> <p>Prirodni plinovi</p> <p>Nuklearnu energiju dobivamo fisijom obogaenog urana kojeg moemo nai u prirodi.</p> <p>12 D epni priru nik o iz ola c ijama</p> <p>Energetska potronja i isputanje CO2</p> <p>Trite energije Ponuda Neobnovljivi izvori (92 %) Fosilna goriva (94%) Nuklearna energ. (6%) Obnovljivi izvori (8 %)Izvore isputanja CO 2 zbog koritenja fosilnih goriva dijelimo na sljedee kategorije:Ugljen</p> <p>Potranja</p> <p> Kruta goriva (npr. ugljen): 29 %</p> <p>Nafta</p> <p> Tekua goriva: 39 %</p> <p>Prirodni plin</p> <p> Plinovita goriva (npr. prirodni plin): 26 %</p> <p>Izvor: Uprava za energetsko informiranje</p> <p>O s no v na na ela 1 3 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Ugljikov ciklus ukljuuje potronju ugljikovoga dioksida fotosintezom biljaka i ivotinjskog konzumiranja te oslobaanjem u atmosferu putem disanja,raspadanja organskih materijala i aktivnou ovjeka, kao to je loenje fosilnih goriva. Tim aktivnostima ovjek znatno doprinosi isputanju ugljinog dioksida u atmosferu.</p> <p>Suneva svjetlostCO2 ciklusIspusti industrije i transporta</p> <p>Fotosinteza</p> <p>Disanje biljaka Organski ugljik Disanje ivotinja</p> <p>Raspadanje organizama</p> <p>Mrtvi organizmi i otpadne tvari</p> <p>Disanje korijena</p> <p>Fosili i fosilna goriva</p> <p>14 D epni priru ni k o iz ola c ijam a</p> <p>Ugljikov dioksid: esto ga imenujemo jednostavno njegovom kemijskom formulom CO 2 . Ugljikov dioksid prirodno je prisutan u manjim koliinama u naoj atmosferi, ali se loenjem fosilnih goriva i sjeom uma njegova koliina u naoj atmosferi znaajno poveala. Ugljikov dioksid je zbog svoje sposobnosti zadravanja odreenih valnih duljina infracrvenog zraenja znaajan stakleniki plin. Isto tako je kljuni initelj procesa fotosinteze kod biljaka. Poveanje koliine CO2 znatno doprinosi globalnom zatopljenju i sve viim temperaturama na naem planetu. Poveanje koliine CO 2 u atmosferi ve je uzrokovalo znatne klimatske promjene. Brojni znanstvenici pripisuju prosjeno podizanje temperature naega planeta za 0,6 C u prolome stoljeu zbog poveanja koliine CO2 u naoj atmosferi.</p> <p>Os nov na na ela 1 5 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>CO2 i uinak staklenika</p> <p>Uinak staklenika je prirodna pojava, koja zadrava sunevu toplinu i odrava potrebnu temperaturu zemljine povrine na razini koja je potrebna za opstanak ivota na naem planetu.</p> <p>UINAK STAKLENIKA</p> <p>SunceZraenje sunca prelazi kroz atmosferu.</p> <p>Neto sunevog zraenja odbije se od planeta i njegove atmosfere. Neto infracrvenog zraenja prodre kroz atmosferu, a neto ga apsorbiraju i odailju u sve smjerove molekule staklenikih plinova. Posljedica toga je zagrijavanje zemljine povrine i niih slojeva atmosfere.</p> <p>ERA OSF ATM</p> <p>Infracrveno zraenje se odbija od zemljine povrine ali ga zadri sloj CO 2 u atmosferi.</p> <p>Veinu zraenja apsorbira zemljina povrina koja se zbog toga zagrijava.</p> <p>16 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a</p> <p>Svjetlosna energija sunca zrai na zemljinu povrinu u obliku topline. Veina toga odbije se u svemir, meutim, neto ulove stakleniki plinovi u naoj atmosferi. Ti plinovi odravaju toplinsku ravnoteu naeg planeta. Zbog tih je plinova na planet za otprilike 33 stupnja topliji nego to bi bio bez njih. Meutim u zadnjim desetljeima se uinak staklenika, u usporedbi sa stanjem u predindustrijsko doba, znatno poveao. Dokazano je, da su ta poveanja prouzrokovala ovjekove djelatnosti, posebice izgaranje fosilnih goriva i smanjivanjem umskih povrina. Glavna posljedica toga je pojava koju zovemo globalno zatopljenje i zbog koje prosjene temperature zemljine povrine polako ali uporno rastu.</p> <p>O s no v na na ela 1 7 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Energetska uinkovitost i energetska uteda</p> <p>Energetska uinkovitost jest smanjenje potronje energije (posljedica je, jasno, uteda novca), a da zbog toga ne smanjujemo udobnost i kvalitetu ivota te u isti mah uvanje naega okolia i ouvanje trajnosti naih izvora energije.</p> <p>Energetska uteda predstavlja onu koliinu energije koju, nakon to smo uveli uinkovite energetske mjere, u usporedbi s prijanjim nainom, potroimo manje, uz istu udobnost i kvalitetu ivljenja.</p> <p>4w</p> <p>18 Depni pr ir unik o izolacijam a</p> <p>Globalna energetska slika</p> <p>Kakav je trenutan svjetski energetski poloaj?</p> <p>G lobal n a energ e t s k a s li k a 1 9 Zato zapravo trebamo izolaciju?12</p> <p>Raspodjela bogatstva i potronja energije</p> <p>$45,000 $40,000Japan</p> <p>$35,000 $30,000VB</p> <p>SAD</p> <p>B DP/ po osobi</p> <p>Kanada Francuska Australija</p> <p>$25,000 $20,000 $15,000 $10,000Argentina Ukupan prosjek Italija</p> <p>Njemaka</p> <p>panjolska Koreja Saudijska Arabija</p> <p>$5,000 $0</p> <p>Brazil Kina</p> <p>Istona Afrika</p> <p>Rusija</p> <p>2</p> <p>4</p> <p>6</p> <p>8</p> <p>10</p> <p>kWh godinje / po osobi</p> <p>Potronja energije po stanovniku u zavisnosti od BDP po stanovniku. Grafikon prikazuje vie od 90 % svjetske populacije. Slika pokazuje, da su potronja energije i bogatstvo drutva meusobno vrlo zavisni.</p> <p>Izvor: Kljuni svjetski statistiki podaci 2008, Meunarodna agencija za energiju</p> <p>20 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a</p> <p>U budunosti e svaka regija troiti jo vie energije</p> <p>Drave u razvoju e u budunosti poveavati potronju energije. Rastua globalna potranja za energijom (u milijardama barela nafte godinje).</p> <p>+36% +13% +23%14.0 25.7 20.9 Europa 3.9 Sjeverna Amerika Istok Rusija 15.9 8.7 11.9</p> <p>+61%6.3</p> <p>+131%26.8 11.6</p> <p>+4%3.9 4.0</p> <p>+66%4.1 2.5</p> <p>+105%5.7 2.8</p> <p>Kina Japan</p> <p>+64%6.6 4.0</p> <p>+75%Afrika Indija 7.3 12.7</p> <p>Latinska Amerika</p> <p>Ostala azijsko-pacifika podruja</p> <p>2005</p> <p>2030</p> <p>% = PROMJENA</p> <p>Svijet zajedno: 2005</p> <p>79.7</p> <p>2030</p> <p>119.8</p> <p>Porast od 50%</p> <p>Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje. .</p> <p>G lobalna energe tsk a s lik a 2 1 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Ekonomski porast u regijama u sljedeim desetljeima</p> <p>Svjetska rast BDP po regijama (2005. prema 2030. u milijardama dolara)</p> <p>+75%20.1</p> <p>+191%10.4 3.6 36.0</p> <p>+368%</p> <p>+89%24.8 11.4</p> <p>Rusija</p> <p>+169%13.1 Europa Istok Sjeverna Amerika 7.7 16.5 Kina 4.1 1.6 4.2</p> <p>+30%3.4 4.5</p> <p>+307% +200%6.9 2.3</p> <p>Japan</p> <p>+162%9.3 3.5</p> <p>Indija Afrika</p> <p>+188%17.7 6.1</p> <p>Latinska Amerika Ostala azijsko-pacifika podruja</p> <p>2005</p> <p>2030</p> <p>% = PROMENA</p> <p>Svijet zajedno: 2005</p> <p>56.8</p> <p>2030</p> <p>150.2</p> <p>Porast od 164%</p> <p>Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje. .</p> <p>22 D epni priru nik o iz ola c ijama</p> <p>Svjetska potranja za energijom jako e se poveati</p> <p>Potronja energije e se u svjetskom opsegu dalje poveavati, posebice potronja fosilnih neobnovljivih izvora.</p> <p>18,000 16,000 14,000 12,000 M lrd. tona 10,000 8,000 6,000 4,000 2,000 0 1970 1980 1990 2000 2010 2020</p> <p>Drugo Obnovljivi izvori Nuklearna energija Biomasa</p> <p>Plin</p> <p>Ugljen</p> <p>Loivo ulje</p> <p>2030</p> <p>U sljedeih etvrt stoljea potranja za energijom, posebice za krutim fosilnim gorivima, poveat e se za vie nego pola.</p> <p>Izvor: Globalna energetska slika. IEA, 2008</p> <p>G lobalna energe tsk a s lik a 2 3 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Bliimo se vrhuncu energetske potronje...</p> <p>Ako potronja nastavi rasti sukladno sa sadanjim trendom, svjetske zalihe nafte biti e dovoljne za malo vie od 40 godina ...30</p> <p>25</p> <p>20</p> <p>istok</p> <p>15</p> <p>10</p> <p>Drugi</p> <p>5</p> <p>Rusija Europa SAD (bez Aljaske)</p> <p>0 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050</p> <p>Teka goriva Rezerve u dubokim oceanima</p> <p>Polarna podruja Tekui plin</p> <p>Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006</p> <p>24 D epni priru ni k o iz ola c ijam a</p> <p>Svjetske zalihe nafte nalaze se na nestabilnim podrujima</p> <p>Potronja nafte najvea je u podrujima gdje je najmanje izvora.</p> <p>10% 6% 19% 61%</p> <p>16% 5% Rusija</p> <p>1% 29% 17% 6% Sjeverna Amerika</p> <p>Europa</p> <p>31% 7%</p> <p>9% 13% Afrika 9% 8% 6%</p> <p>3%</p> <p>istok 3% 10%</p> <p>30%</p> <p>Azijsko-pacifiko podruje</p> <p>Juna i Srednja Amerika</p> <p>Svjetske zalihe nafte: 1.238 miljardi barela Proizvodnja na svjetskoj razini: 81,53 mil barela / dan Potronja na svjetskoj razini: 85,22 mil barela / dan</p> <p>Dnevna potronja nafte ve je premaila njenu proizvodnju, to je uzrok neravnotee i visokoga skoka cijena ovoga energenta.</p> <p>Izvor: BP Globalni energetski statistiki pregled, lipanj 2008</p> <p>G lobalna energe tsk a s lik a 2 5 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Rezerve nafte, isputanje CO 2 i klimatske promjene</p> <p>Poveana potronja energije uzrokuje smanjivanje rezervi nafte i skokovit porast isputanja CO 2 . usporedba CO2 ispusta i naftnih rezerva120 100 Naftne rezerve u % 80 60 40 20 0 1900Rezerve nafte (%)</p> <p>380 370 360 350 340 330 320 310 300 1925 1950 1975 2000CO 2 ispusti</p> <p>... a visoke koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi uzrokuju porast prosjene temperature na naem planetu</p> <p>Temperature u svijetu i ugljikov dioksid0.6T mp. u stupnjevima Celzija e</p> <p>380CO2 (na milijun estica)</p> <p>0.3</p> <p>355</p> <p>0.0</p> <p>330</p> <p>-0.3</p> <p>305</p> <p>-0.6 1880</p> <p>1900</p> <p>1920</p> <p>1940</p> <p>1960</p> <p>1980</p> <p>280 2000</p> <p>Temperature u svijetu</p> <p>Ugljikov dioksid</p> <p>Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006</p> <p>CO2 ispusti u ppm</p> <p>26 Depni pr ir unik o izolacijam a</p> <p>Posljedice klimatskih promjena</p> <p>Poplave</p> <p>Topljenje leda na polovima</p> <p>Poari</p> <p>G lobalna energetska slika 2 7 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Isuivanje</p> <p>Izumiranje ivotinjskih vrsta</p> <p>28 D epni priru nik o iz ola c ijama</p> <p>Povienje temperatura i promijenjena koliina oborina</p> <p>Glavne posljedice klimatskih promjena u Europi do 2020. godine: Temperature Oborine</p> <p>Promjena u prosjenoj godinjoj temperaturi (C)</p> <p>Promjena u ljetnoj koliini (%)</p> <p>Izvor: Evropska komisija. Mo primjera: razvoj politike o klimatskim promjenama u EU do 2020 godine.</p> <p>G lobaln a energ e t s k a s li k a 2 9 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Uinci povienja temperatura</p> <p>0CPromjene temperature u odnosu na predindustrijsko doba</p> <p>1C</p> <p>2C</p> <p>3C</p> <p>4C</p> <p>5C</p> <p>Smanjivanje dostupnosti vode i isuivanje</p> <p>1- voda</p> <p>Stotine milijuna ljudi izloeno je pomanjkanju vode Do 30 % ivotinjskih vrsta prijeti izumiranje Izbjeljivanje veine koralja Znatno izumiranje vrsta na naem planetu Sveope izumiranje koralja</p> <p>2- ekosistem 3- hrana</p> <p>Negativni lokalni utjecaji na poljoprivredu i ribolov Smanjena proizvodnja nekih vrsta itarica na niim nadmorskim visinama Smanjena proizvodnja svih vrsta itarica na niim nadmorskim visinama</p> <p>4- obale</p> <p>Sve vea teta zbog poplava i vremenskih katastrofa Obalne poplave pogaaju na milijune ljudi Sve vie neishranjenosti, diareje, kardiorespiratornih i infekcijskih bolesti</p> <p>5- zdravlje0.76 C 2001 - 2005 prosjek</p> <p>Sve vea smrtnost zbog poplava, valova vruine i isuivanja Uinci, koji se poveaju pri povienju temperature Uinci, koji se odnose na specifinu temperaturu</p> <p>Povienje temperatura za 2 C u odnosu na predindustrijsko doba predstavlja prag tolerancije naih prirodnih i ekolokih sustava</p> <p>Izvor: prema IPCC FAR, Sintetiko izvjee, str. 11</p> <p>30 Depni pr ir unik o izolacijam a</p> <p>Europa: energetska uinkovitost zgradaPrimjena energije: uvjerenja i stvarnostto ljudi misle o svojoj potronji energije? (Njemaka) Uvjerenja Auto Sanitarna voda Grijanje Elektrina oprema Ne znam 14 % 18 % 25 % 39 % 3% Stvarnost 31 % 8% 53 % 8% n. p.</p> <p>Europa: energetska uinkovitost zgrada 3 1 Zato zapravo trebamo izolaciju?</p> <p>Potronja energije: uloga objekata</p> <p>Energetska uinkovitost zgrada - status</p> <p>32%energije u EU troi se u transportu</p> <p>28%energije u EU troi se u industriji</p> <p>40%energije u EU troi se u zgradama2/3 potroene energije odnosi se na grijanje i hlaenje 2/3 potroene energije u zgradama odnosi se na manje objekte &lt; 1000m 2</p> <p>Izvor: EURIMA</p> <p>32 D epni priru nik o iz ola c ijama</p> <p>Mogunosti energetske utede u EU</p> <p>Analiza po sektorima ukazuje, da su mogunosti energetske utede kod zgrada (komercijalnih i stambenih objekata) vee nego kod transporta ili industrije. Predviena potronja energije 2005 2020 (m tona)15% 523.5 455 365 320 21% 16% 5% 108.5 62.6 Zgrade 2005 Transport Industr...</p>