Er 092 2014 0228

  • Published on
    28-Jan-2016

  • View
    225

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Transcript

<ul><li><p>G lavna politika tema plenarne sjednice Eu-ropskog parlamenta (EP) bila je Ukrajina, a eurozastupnici su pruili uvid u politike reak-cije irom Unije o Ukrajini i u etvrtak izgla-sali rezoluciju. Glavni naglasci strasburkog punog okupljanja EP-a su zahtjev za konstruk-tivnim dijalogom, zadravanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, borba protiv korupcije te organizacija izbora.</p><p>EP je pozvao zemlje lanice, Europsku komisiju (EK) te MMF i Svjetsku banku da to prije organi-ziraju kratkoroni i dugoroni paket financijske pomoi za tu zemlju te da se to prije odri dona-torska konferencija. (Istodobno, Washington je objavio da je sa svoje strane spreman financijski pomoi Ukrajini, ujedno traei od Kijeva da potpie Sporazum o suradnji s EU-om, a nova ukrajinska vlada je potvrdila svoju spremnost na taj in).</p><p>EP je takoer naveo da je Unija spremna, im zavri krizna situacija u Ukrajini, potpisati s tom zemljom Ugovor o suradnji, EP se slae sa sankcijama za Ukrajinu (makar su mnogi izrazili razoaranje da sankcije ciljaju na pre-malen broj krivaca za eksploziju nasilja u toj zemlji). U Rezoluciji o Ukrajini stoji da bi i parlamentarni izbori trebali biti odrani posli-</p><p>je predsjednikih, a prije kraja godine.Otri dijelovi rezolucije odnose se na potcrta-</p><p>vanje vanosti teritorijalnog integriteta Ukra-jine, koji stoji u Budimpetanskom memo-randumu potpisanom 1994., a koji zajedniki jame Ruska Federacija, SAD i Velika Britani-ja. Na pozadini novih prijetnji eskalacijom u Ukrajini EP je takoer podsjetio Moskvu da se Budimpetanskim memorandumom obvezala da e u svemu potivati ukrajinski suverenitet, pa i time da je nee ekonomski iscrpljivati. Zauzvrat, Ukrajina se 1994. godine odrekla </p><p>nuklearnog naoruanja i pristupila Ugovoru o neirenju nukelarnog naoruanja.</p><p>U sektorskim pitanjima dominirale su eljezni-ce. U srijedu je EP izglasao zahtjev u kojem daje na znanje svoju viziju eljeznikog sektora u EU-u. Iako je bilo dosta disonantnih tonova u debati i straha da bi nova situacija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, EP eli da u eljezni-kom prijevozu putnika postoji slobodno tri-no natjecanje. U narednom potezu koji bi vo-dio prema novoj regulativi, Vijee e se takoer trebati izjasniti i onda e izmeu EP-a i Vijea poeti rasprava.</p><p>EP smatra da one drave lanice koje su ugovore dale jednom operateru, trebat e od sada objaviti natjeaj ili opravdati svoj postupak u odnosu na kriterije kao to su kvaliteta usluge, potivanje tonosti voznog reda, uestalost vlakova, eko-nominost te zadovoljstvo putnika. Novim ili malim operaterima mora se dati bolji pristup eljeznikoj infrastrukturi, a sloene proce-dure kako bi se vlakovi stavili u pogon bit e pojednostavljene.</p><p>Odabrani operateri moraju i svojim zapo-slenicima pruiti uvjete rada koji potuju ob-</p><p>vezujue nacionalne, regionalne ili lokalne drutvene norme i/ili pravila za prelazak radne snage u sluaju promjene operatera,ukljuujui i kolektivne ugovore.</p><p>Ogranienje ugovora o javnim uslugama i po-stavljanjem minimalnog broja ugovora koji se dodjeljuju u svakoj dravi lanici prema obujmu prometa, trebalo bi pomoi manjim operateri-ma koji se natjeu za ugovore o javnoj nabavi.</p><p>Promjene u industriji osiguranja bile su na prvom itanju na plenarnoj sjednici, a EP </p><p>EP je pozvao lanice, EK te MMF i Svjetsku banku da to prije Ukrajini osiguraju financijsku pomo</p><p>Europska metropola inovacija bit e Barcelona, Grenoble ili Groningen</p><p>Angela Merkel pokopala nade Camerona u izmjene Ugovora</p><p>Jedan e osvojiti titulu iMetropole i za jaanje inovacijskog ekosustava dobiti 500.000 eura str. 4</p><p>Kancelarka u Londonu pozvala Britance da ostanu u Uniji, ali nije pristala na promjene koje trae str. 3</p><p>28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije ELEKTRONIKI NEWSLETTER</p><p>REPORTEURO UIVO IZ BRUXELLESA</p><p> Otri dijelovi rezolucije EP-a odnose se na potcrtavanje vanosti teritorijalnog integriteta Ukrajine</p><p> U sektorskim pitanjima dominirale su eljeznice: EP eli da u eljeznikom prijevozu putnika vlada slobodno trino natjecanje </p><p>NA PLENARNOJ SJEDNICI EUROPSKOG PARLAMENTA NAJVIE JE BILO RIJEI O UKRAJINSKOJ KRIZI</p><p>nastavak na 3. stranici</p></li><li><p>28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 2</p><p>EuroreportElektroniki newsletterIzvjea iz institucija Europske Unije</p><p>Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. . Zrinskog 7-810000 Zagreb</p><p>Urednici:Ines Sabali (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)</p><p>Ratko Bokovi (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)</p><p>Dizajner i grafiki urednik: Goran Stanigoran@info-iz-bruxellesa.hr</p><p>Odravanje web stranice:Gorila IT Zagreb</p><p>Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)</p><p>Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim graanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su iskljuivo stavovi autora i urednitva, i nisu slubeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.</p><p>Tekstove iz newslettera je doputeno prenositi i newsletter je doputeno slati dalje drugim osobama.</p><p>impressum</p><p>Visoka predstavnica Catherine Ashton polae cvijee na barikade na trgu Maidan u Kijevu</p><p>fotografijatjedna</p><p>EUROREPORT</p><p> E</p><p>U</p></li><li><p>28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 3</p><p>D an nakon posjeta njemake kancelarke Londonu, analizira se koliko su udaljene elje Davida Camerona i rjeenja koja mu je po-nudila Angela Merkel. Britanski premijer elio je razgovarati i dogovoriti mogue reforme, od-nosno izmjene temeljnog pravnog dokumenta Unije, Ugovora iz Lisabona. Pojednostavljeno, izmjene bi se sastojale u zadravanju britanskog pristupa i punog sudjelovanja u zajednikom tritu, ali uz manje regulative. London tako-er trai restrikcije oko imigracije, a generalno, </p><p>i povrat nekih od ingerencija iz Bruxellesa u London. Ipak, Britanci jo nisu konkretno re-kli koje promjene stvarno ele u Ugovoru.</p><p>Prema britanskim analizama, ako bi dobio po-zitivne odgovore na glavne primjedbe koje Brita-nija iznosi Bruxellesu, referendum bi imao anse potvrditi, uz izmijenjene pretpostavke, britansko lanstvo u EU-u, a glasovi koji trae radikalne pro-mjene u vezi EU-a, umirili bi se. Konzervativci su obeali referendum prije dolaska na vlast, no njegovom odravanju usprotivili su se koali-cioni partneri Liberalni demokrati. Cameron je nedavno ponovio da e, ukoliko bude 2015. ponovo izabran, referendum organizirati 2017. godine. U meuvremenu i lider Laburista Ed Miliband rekao je da je spreman ponuditi re-ferendum o Europi, iako se nije obvezao kad bi to bilo.</p><p>David Cameron smatra da je podrka nje-make kancelarke odluna i kljuna za mi-jenjanje Ugovora iz Lisabona, tim vie to je Francois Hollande za vrijeme svoje posjete Londonu odbio i samu tu pomisao.</p><p>Angela Merkel meka je prema Britancima nego francuski predsjednik koji se ponaa kao da EU moe bez Britanije. Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, jer je EU jaa s Britani-jom. Sugerirala je da gdje ima volje, ima i nai-na, i sugerirala postepene promjene. Takoer </p><p>je rekla da se protivi tome da se sloboda kreta-nja u EU-u koristi za socijalni turizam, od-nosno seljenje iz siromanijih u bogatije lanice kako bi se uivale socijalne beneficije. Ali, nije rekla da je suglasna s otvaranjem Lisabonskog ugovora. Kancelarka je bila prva, nakon Will-yja Brandta 1970., koja se obratila Gornjem i Donjem domu britanskog parlamenta.</p><p>Britanske reakcije na njenu skromnu ponudu Cameronu su relativno nepovoljne. Postavlja se pitanje moe li uope kancelarka isporuiti iz-mjene Ugovora, ili se u Britaniji precjenjuje nje-na politika snaga i u Njemakoj, ali i na europ-skoj sceni. A. Merkel jest najjaa u EU-u, ali nije Karlo Veliki. Zakljuuje se da kancelarka zasad nije pruila Cameronu ruku pomonicu, ali se neslubeno tvrdi da je Berlin spreman na par ogranienih izuzetaka Britaniji. </p><p>eli o prijedlozima izmjena diskutirati sa zemljama lanicama. Bit je da bi prema EP-u kupovina osiguranja trebala postati jednostav-nija, transparentnija i sigurnija, a konkretno da se urede pravila igre izmeu osiguravateljskih kua i prodavatelja osiguranja.</p><p>Takoer, kupce e se morati detaljno, korektno i razumljivim jezikom informirati i o vrsti i o svim obvezama ugovora, te o njegovoj ukupnoj vri-jednosti i trokovima. Prodavai bi bili obvezni dati kupcu svoje podatke te otkriti eventualan sukob interesa, a prilikom dobivanja dozvole prodavae bi se moglo obvezati da otkriju svo-je naknade, provizije i nenovane nagrade. U svrhu zatite kupaca od evenutalne nekompen-</p><p>cije prodavaa, osnovao bi se zatitni jamstveni fond.</p><p>Direktiva koja bi trebala relativno brzo stupi-ti na snagu jest ona o zatiti mladih potroaa od puenja. Nju bi trebale 14 oujka potvrditi zemlje lanice, a onda bi u roku od dvije godine stupila na snagu. EP eli da u kampanji odvra-anja, ne samo 30, nego 65 posto povrine ku-tije zauzmu slike i upozorenja o tetnosti. Paki-ranja s manje od 20 cigareta bila bi zabranjena, kao i arome, i to i u cigaretama i u duhanu za motanje. Ako e-cigareta doista pomae u od-vikavanju od puenja, onda se treba registrirati kao medicinski proizvod. Ako ne dobije taj certifikat, onda se tretira kao duhanski proi-zvod i bit e pod istim ogranienjem oglaava-nja kao i uobiajene cigarete. </p><p>Ukrajina je nesumnjivo prva i najglavnija tema u Bruxellesu, a politike deklaracije, kao Rezolucija o Ukrajini, jae odjekuju zbog svima zabrinjavajueg razvoja na Krimu, ali i u nekim drugim podrujima koje Moskva smatra bliskim susjedstvom, odnosno svojom sferom utjecaja, na pr. o Moldaviji, zbog ega i opisuje-mo situaciju u Gagauziji (str. 6).</p><p>Oko Rezolucije o Ukrajini (str. 1), u sreditu je bio Budimpetanski memorandum o si-gurnosnim jamstvima. Formalni i neformalni lideri politikih grupacija EP-a govorili su vrlo otvoreno, ponekad emocionalno, i odali poast ukrajinskim rtvama. Nelagoda oko politikog razvoja je uoljiva. Neki su europarlamentarci smatrali da solidarnost s Ukrajinom treba do-datno pojaati, na pr. usvajanjem deklaracije o europskoj perspektivi te zemlje. To je donekle napravljeno, ali na nain da to ipak ne zvui kao obeanje lanstva u EU-u. Drugi su traili da se graanima Ukrajine dade slobodan vizni reim ulaska u Uniju, ali solidarnost ipak nije ila tako daleko. Nasuprot tome, zahtjev za brzom finan-cijskom pomoi toj zemlji je ozbiljan.</p><p>EP je na svojoj velikoj sjednici, koja okuplja sve zastupnike, ovaj put odluivao o svom stavu o cijelom nizu vanih sektorskih pitanja. Jednako tako, europarlamentarci se, uoi svog prestanka rada u travnju, i svibanjskih izbora, bave i time kako e izgledati izbori, koga e politike frakcije izabrati za kandidate za pred-sjednika EK-a i da li e pretpostavljeni veliki broj radikalnih i euroskeptinih stranaka biti opasan presedan u narednom sastavu Europ-skog parlamenta. Sada, kada je sa strane EPP-a kao slubeni kandidat uao J.-C. Juncker, igra je naglo postala vrlo ozbiljna (str 5). </p><p>Ukrajini solidarnost, ali ne i obeanje lanstva</p><p> Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, ali nije rekla da je suglasna s mijenjanjem Lisabonskog ugovora </p><p>Julia Timoenko pokazala je liderske ambicije odmah po izlasku iz zatvora</p><p>Merkel pokopala Cameronove nadeODJECI POSJETA A. MERKEL I NJEZINA GOVORA PRED BRITANSKIM PARLAMENTOM UVODNIK</p><p> E</p><p>U</p><p>nastavak sa 1. stranice</p></li><li><p>28. veljae 2014. Broj 92 / 2014. Izvjea iz institucija Europske Unije 4</p><p>panjolska Barcelona, francuski Greno-ble i nizozemski Groningen uli su u najui izbor za osvajanje nagrade Europskog glavnog gra-da inovacija ili iCapitala. Koji e od ta tri grada osvojiti prvo mjesto i nagradu od 500.000 eura bit e objavljeno na sve-anosti zatvaranja Konvencije inovacija 2014., koja e se 10. i 11. oujka odrati u Bruxellesu.</p><p>Tri grada finalista, meu est gradova koji su uli u ui izbor, odabrao je iri sastavljen od neovisnih strunjaka na temelju njihovih postignua i politi-ka izgradnje najboljeg inovacijskog ekosustava. Barcelona je izabrana zbog uvoenja novih tehnologija koje pribliavaju grad njegovim stanovnici-ma, Grenoble zahvaljujui ulaganjima u znanstve-na i tehnoloka otkri-a kroz uspostavljene lokalne sinergije, a Groningen za korite-nje novih koncepata, alata i postupaka za razvoj pametnog ener-getskog ekosustava okrenutog njegovim korisnicima.</p><p>Iz skupine finalista ispali su finski Espoo koji se istaknuo stvaranjem stratekog partnerstva koje je objedinilo znanost, po-duzea i kreativce, panjolska Malaga koja </p><p>je privukla pozornost novim modelom obnove u kojem su graani i industrija kre-acija uspostavili suradnju i poticali rast, te francuski glavni grad Pariz koji je gradsku imovinu stavio na raspolaganje svim vrsta-ma poduzea koja su eksperimentirala s inovativnim rjeenjima.</p><p>Nagradu od pola milijuna eura na kra-ju e dobiti grad koji e izgraditi najbolji inovacijski ekosustav koji e povezivati graane, dravna tijela, sveuilita i podu-</p><p>Europska metropola inovacija bit e Barcelona, Grenoble ili Groningen</p><p>IZABRANI SU FINALISTI NATJECANJA KOJE E POBJEDNIKU DONIJETI POLA MILIJUNA EURA</p><p>ODRIVI INOVACIJSKI EKOSUSTAV</p><p>MJESTO</p><p>iMetropolaLJUDI</p><p>PRIVATNI SEKTOR</p><p>JAVNI SEKTOR</p><p>Izgraeno okruenje Globalne </p><p>korporacije</p><p>Inovacijski ekosustav</p><p>Mala i srednja poduzea</p><p>Novopokrenuta poduzea</p><p>Znanstveni instituti</p><p>Sveuilita</p><p>Centri za istraiva-nja i inovacije</p><p>Javne uslugeInovacijski laboratoriji</p><p>Lak pristup</p><p>Profesionalci</p><p>Profesionalci i amateri</p><p>Javnost</p><p>Graanske organizacije</p><p>Najire inovacijsko iskustvo</p><p>zea, kako bi mogao pojaati svoje napore u tom podruju. Na natjecanje se prijavilo 58 europskih gradova, to pokazuje veli-ko zanimanje europskih gradskih uprava za poticanje inovacija te osuvremenjivanje i poboljavanje usluga za graane, rekla je </p><p>tom prilikom europska povjerenica za istra-ivanja, inovacije i znanost Maire Geoghe-gan-Quinn.</p><p>Na Konvenciji inovativnosti bit e prikazane brojne uzbudljive nove ideje, proizvodi i uslu-ge iz iroke palete djelatnosti, primjerice 3D-tiskanja, ICT-a, rasvjete, virtualne stvarnosti, nadzvunog prijevoza putnika zrakoplovima, nanotehnologije i slinih. Svi ti primjeri ino-vacija izravni su rezultat istraivakih pro-jekata koje je financirala Europska unija, ili </p><p>su ih razvile kompanije koje su bile ukljue-ne u te projekte.</p><p>Jedna od inovacija koje e biti predstav-ljene na Konvenciji je FCH-JU. Iza te skraenice krije se dulji engleski naziv Fuel Cells and Hydrogen Joint Undertaking, a rije je o zajednikom pothvatu Europske komisije, europske industrije i istraiva-kih instituta na ubrzavanju razvoja teh-nologija gorivih elija i vodika u Europi, odnosno razvoja elektrinog vozila s pogo-nom na vodik.</p><p>Inovacije su kljune za gospodarski rast i poslovnu konkurentnost i imaju sredi-nju ulogu u strategiji Europa 2020: njome je EU sebi postavila cilj da postane Unija inovacija. EU promie pametan i odriv urbani razvoj istraivanjima, inovacijama i regionalnim politikama. Sljedei istra-ivaki i inovacijski program EU-a Obzor 2020 trajat e od 2014. do 2020. godine, a bit e usmjeren na financiranje cijelog l...</p></li></ul>