Eseji iz Monetarne

  • View
    1.212

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

ESEJI IZ FINANSIJAMONETARNA POLITIKA

1. Teoretske osnove monetane politike1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Svaka zemlja kreira i sprovodi monetarnu politiku kao makrofinansijski segment ekonomske politike. Efektivni novac je baza depozitnog novca i bez prvog se ovaj drugi ne moze zamisliti. R=0 je predpostavka da koja podrazumijeva da ce proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita teziti u beskonacno (ako je R=1 onda nema procesa multiplikacije) Kod sistema dvojne valute, novac se kuje iz oba valutna materijala ali se medju njima uspostavlja zakonski odnos. Uobicajeno je isticati da vazenje odnosno valuta skup zakonskih propisa koji reguliraju novcani sistem drzave. Odobravanjem kredita stvara se novac a kredit odobravaju banke. Visak likvidnih sredstava banke predstavlja njen kreditni potencijal (KP) A=aktiva, predstavlja potrazivanja banke (ako je ona plasirala sredstva) Currency Principle ( ili naelo cirkulacije, opticaja ) je monetarno teorijski pravac po kojem sve novanice ( banknote ) koje se nalaze u opticaju moraju imati potpuno pokrie u zlatu osim odreenog kontigenta koji je unaprijed odreen zakonom. U bimetalisticki sistem ubrajamo paralelnu valutu i dvojnu valutu. Kod paralelne valute novac, kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja ''kuje se iz oba valutna materijala : zlata i srebra'' te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca zlatni novac i srebrni novac. Odnos vrijednosti zlatnog i srebrnog novca zavisio je od odnosa trinih cijena zlata i srebra, tj. nije bio fiksan. Formalna granica kreditne ekspanzije je odredjena stopom obavezne rezerve. Engleski sistem direktnog kontingentiranja znaci 100% pokrice u zlatu, osim odredjenog kontingenta koji moze bit nepokriven te stezanje novcanog opticaja. Buduci da plasiranju sredstava prethodi njihovo prikupljanje, tj. Izvori sredstava, oni se mogu svesti na medjubankarske kredite, depozite i pocetni kapital koji unose vlasnici banke. Visina rezerve likvidnosti je zakonska obaveza banke da stalno zadrzava odredjeni iznos sredstava u likvidnom obliku i utvrdjena je visinom stope minimalne likvidnosti. Kod makromultiplikacije depozita i ekspanzije kredita imamo stopu zadrzavanja sredstava u banci (h=1), lancani prenos sredstava iz banke u banku putem odobravanja kredita, 1/R je multiplikator depozita i utvrdjivanje kreditnog potencijala svih banaka u sistemu. Sistem zlatnog standarda je prosao kroz nekoliko faza razvoja i to sistem zlatne valute u opticaju, sistem zlatne zlatne valute na bazi zlatnih poluga i sistem zlatne poluge na bazi deviza.

9)

10)11)

12)

13)14)

15) 16)

17)

ESEJI IZ FINANSIJA Monetarna politika

18) 19)

20)

Vucena mjenica predstavlja pretvaranje robe u oblik kreditnog novca. Teorije o indiferentnosti kredita su: negirale aktivno i veliko znacenje kredita u privrednom zivotu, citavu stvar svodile na mehanicko prelijevanje sredstava te kredit objasnjavale kao prenosenje kupovne snage s jednoga na drugi privredni subjekt. Visak likvidnih sredstava banke je njen kreditni potencijal.

1.1. Objasnite proces evolucije i razvoja novca ?Razmjena dobara odvijala se i prije pojave novca putem trampe tj. razmjenom robe za robu. Naturalni novac ( stoka, novac, ito i sl. ) odgovara prilikama u kojim je nastao, te je kao odraz tih prilika imao mjesno obiljeje. Tako da se kod nekih naroda kao novac upotrebljavale koljke, morski puii, zubi nekih ivotinja i sl., Ulogu robnog novca je sve vie preuzimao metal ( kovina ) a zatim zlato i srebro. Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca (stoka, novac, ito i sl. ) funkciju sveopeg koeficijenta. ( malena teina, a velika vrijednost, prenosivost, djeljivost, homogenost i trajnost, priznatljivost, prepoznatljivost, stabilnost su osnovne prednosti zlata ) Zbog potrebe za stalnim vaganjem zlato i srebro bivaju postupno potisnuti iz prometnog procesa i zamjenjeni simbolima samog sebe simbolima vrijednosti. injenica da se novac kuje otvara mogunost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a time i razvoja simbolinog metalnog novca. Zatim dolazi do toga da se punovrijedni novac tj. novac koji ima jednaku nominalnu i stvarnu vrijednost mijenja za nepunovrijedni, najprije manje vrijednim monetama, a zatim jednostavnim znakovima vrijednosti papirnim novcem. Papirna novanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u odreenom odnosu ( u poetku 100% pokrie pa sve manje i manje ). Daljim razvojem novca nastaju novani surogati ili zamjenici novca, (obveznica, ek, mjenica i sl. ) koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu kurentnog novca ili zlata. Kao razvijeni oblik novanog surogata razvile su se banknote ( novanice ) kao uputnice banke na samu sebe koje daju pravo potraivanja od banke odgovarajue koliine novca ( zlata ). Razvojem novih oblika novanih surogata nastaju depozitni te kreditni novac.

1.2. Objasnite novane ( valutne ) sisteme ?Razlikujemo sljedee valutne sisteme: I Bimetalistiki sistemi: - paralelna valuta - dvojna valuta II Monometalistiki sistemi: - srebrena ili zlatna valuta - zlatni standard ( ili zlatna valuta ): a) zlatna valuta sa zlatom u opticaju b) valuta na bazi zlatnih poluga c) valuta na bazi zlatnih deviza

str. br.

2

ESEJI IZ FINANSIJA Monetarna politika

Paralelna valuta Kod paralelne valute novac, kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja ''kuje se iz oba valutna materijala : zlata i srebra'' te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca zlatni novac i srebrni novac. Odnos vrijednosti zlatnog i srebrnog novca zavisio je od odnosa trinih cijena zlata i srebra, tj. nije bio fiksan. Dvojna valuta Ovdje se novac takoe kuje iz oba valutna materijala ali se meu njima uspostavlja zakonski odnos npr. 1:15,5. Ovaj sistem se jo naziva i alternativnim. Tako ako je zlato bilo potcijenjeno u odnosu na situaciju drugdje dolazilo je do izvoza zlata radi kupovine srebra u inozemstvu. Kupljeno srebro se uvozilo i davalo prekovati u novac. Ovo je u historiji poznato kao ''GRESHAMOV ZAKON'' tj. loiji novac ( srebrni ) tjerao je iz prometa bolji. Sistem srebrne ili sistem zlatne valute Engleska 1774. god. ograniava plaanje u izlizanom srebrnom novcu; 1789. god. ograniava njegovo kovanje a 1846. god. uvodi monometalizam zlata. Demonetizacijom srebra 1873. god. likvidiran je bimetalizam, a zadrava se sistem momometalistike valute ili sistem zlatne valute. Pod monometalizam spada valutni sistem u kome se novac kuje iz jednog metala: zlata ili srebra. Sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju je sistem u kojem se u opticaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja upotrebljava zlatni novac. Nominalna vrijednost svakog komada zlatnog novca morala je odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnog vrijednosti. Kao osnovne karakteristike ovog sistema moemo navesti: a) samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem, i definitivnim sredstvom plaanja; b) dravne novanice su novani surogati fakultativni novac i razmjenjive su za zlato; c) apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni raun; d) apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata. Osnovni nedostatak ovog sistema je nedostatak zlata tj. sve vee potrebe gospodarstva za zlatom. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga Obuhvata razdoblje izmeu dva svjetska rata. Kod ovog sistema ne cirkulira u prometu zlato, ve na osnovu njega izdane novanice, koje slue kao zakonsko i definitivno sredsvo plaanja, a zlato je smjeteno kod centralne banke kao emisione ustanove. Ovdje se ukida apsolutna razmjenjivost novanice za zlato osim u odreenim iznosima npr. u visini vrijednosti zlatne poluge ( 12,5 kg zlata ) ili sl. Sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza

str. br.

3

ESEJI IZ FINANSIJA Monetarna politika

U ovom sistemu opticaj novanica zasniva se na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili na neku znaajnu svjetsku valutu. Kod ovog sistema valutnim novcem se smatra novanica emisione banke jer je zakonsko i definitivno sredstvo plaanja. Tako mnoge zemlje ''veu'' domau valutu za -funtu ili $-dolar ili neku drugu valutu.

* Savremeni novani sistemi papirna valuta Pojava ovog sistema je usko povezana sa slomom ( padom ) zlatnog standarda, koji iezava s drugim svjetskim ratom. Od tada poinje razdoblje PAPIRNE VALUTE. ( Banknota = papirna novanica ) Papirna valuta nije likvidirala zlato, nego je postala njegov reprezentant, a zlato kao optevaei ekvivalent je nastavilo da obavlja sve novane funkcije. Papirna novanica nije meunarodno sredstvo plaanja, jer nema nikakve unautarnje vrijednosti. Zlato obavlja funkciju mjere vrijednosti, a papirna novanica funkciju mjerila cijena, gdje je cijena novani izraz vrijednosti, a vrijednost je koliina drutveno potrebnog rada sadranog u robi, i ona moe biti mjerena samo zlatom.

1.3. Objasnite ekonomsko i monetarno znaenje kredita ?Danas je depozitni novac kao najreprezentativniji oblik kreditnog ( odnosno surogatnog novca ) najvanija komponenta novca. Problemi regulisanja kreditnog novca su problemi prvorazrednog znaaja. Odobravanjem kredita stvara se novac, a kredit odobravaju banke. Tehnika bezgotovinskog platnog prometa omoguuje bankama da stvore kredit znatno vei nego to imaju sredstava, jer se sredstva stvorena kreditom samo u manjoj mjeri koriste gotovinski. Odobravajui kredit, banke to provode upisivanjem u knjige, a ne isplatom u gotovu, gotovina koju ima ostaje i dalje u banci, a plaanje se obavlja prenosom s rauna na raun pa ne dolazi ni do kakve intervencije novanica, tj. gotovine. Banke, dakle, mogu u uvjetima razvijenog bezgotovinskog platnog prometa kreditirati gospodarstvo znatno veim iznosom nego to su ga same primile u obliku depozita. Na taj nain dolazi do procesa tzv. multipliciranje depozita i ekspanzije kredita, gdje kredit stvara depozit. Kredit na ovaj nain ubrzava obrt