Fiskalna Znanost (Novo Izdanje)

  • Published on
    25-Nov-2015

  • View
    312

  • Download
    19

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fiskalno pravo

Transcript

<p>P R E D G O V O R</p> <p>Konjhodi, H., Muratovi, H., Petrovi, A., </p> <p>Sablji, V., Svilokos, T.</p> <p>FISKALNA ZNANOST</p> <p>Redaktor: Halid Konjhodi</p> <p>PRAVNI FAKULTET SVEUILITA U MOSTARU</p> <p>Copyright: Konjhodi, H., Muratovi, H., Petrovi, A., Sablji, V., Svilokos, T.</p> <p>Za izdavaa: prof.dr.sc. Ljubomir Zovko</p> <p>Recezenti: prof.dr.sc. Drago Radi, prof.dr.sc. Mirko Markovi</p> <p>Lektor: prof. Mile Bodiroga</p> <p>Tehniki urednik: Ana RoziTisak: IC Mosar</p> <p>Tira primjeraka: 300</p> <p>SADRAJPOGLAVLJE PRVO</p> <p>UVODNA RAZMATRANJA</p> <p>1P R E D G O V O R</p> <p>I. POJAM, PREDMET, POSTANAK I RAZVOJ FINANCIJA I FINANCIJSKOG PRAVA21. Pojam i predmet financija i financijskog prava22. Postanak i povijesni razvoj financija i financijskog prava5II. DOHODAK I FINANCIJE121. Pojam i vrste dohotka122. Znaaj dohotka za fiskalne financije16POGLAVLJE DRUGO</p> <p>JAVNI RASHODI</p> <p>I. POJAM, NAELA I PODJELA JAVNIH RASHODA191. Pojam javnih rashoda192. Naela javnih rashoda203. Podjela javnih rashoda22II. OPSEG, POKRIE I EFEKTI JAVNIH RASHODA241. Opseg i porast javnih rashoda242. Pokrie javnih rashoda303. Efekti javnih rashoda32POGLAVLJE TREE</p> <p>JAVNI PRIHODI</p> <p>I. POJAM, PRAVNE OSNOVE I RASPODJELA JAVNIH PRIHODA351. Pojam i pravne osnove za stjecanje javnih prihoda352. Vrste javnih prihoda372.1. Originarni i derivativni javni prihodi372.2. Redovni i izvanredni javni prihodi382.3. Prihodi od stanovnitva i prihodi od pravnih osoba382.4. Povratni i nepovratni prihodi392.5. Prihodi u novcu i prihodi u naturi392.6. Namjenski i nenamjenski javni prihodi392.7. Prihodi irih i uih teritorijalnih jedinica403. Raspodjela javnih prihoda40II. POREZI561. Pojam i karakteristike poreza562. Vrste poreza582.1. Redovni i izvanredni porezi582.2. Osnovni i dopunski porezi592.3. Porezi u naturi i novcu592.4. Reparticioni i kvotni porezi602.5. Centralni i lokalni porezi612.6. Fundirani i nefundirani porezi612.7. Pretpostavljeni i faktini porezi622.8. Porezi po vrijednosti i specifini porezi632.9. Katastarski i tarifni porezi632.10. Opi i namjenski porezi642.11. Subjektni (osobni) i objektni (realni) porezi642.12. Neposredni i posredni porezi653. Poreska terminologija elementi oporezivanja683.1. Poreska osnovica703.1.1. Indicijarna metoda703.1.2. Metoda vlastite prijave713.1.3. Metoda po prijavi tree osobe713.1.4. Slubena metoda723.1.5. Komparativna metoda ili metoda parafikacije723.2. Poreska stopa733.2.1. Proporcionalna poreska stopa733.2.2. Progresivna poreska stopa733.2.3. Degresivne (regresivne) poreske stope754. Teorije o opravdanosti ubiranja poreza764.1. Teorija sile764.2. Teorija cijene774.2.1. Teorija osiguranja774.2.2. Teorija uivanja784.2.3. Teorija rtve784.2.4. Teorija reprodukcije poreza794.2.5. Organska teorija794.2.6. Socijalistika teorija805. Viestruko oporezivanje805.1. Kumuliranje poreza805.2. Nadoporezivanje815.3. Dvostruko oporezivanje816. Poreska naela846.1. Financijsko-politiko naelo856.2. Ekonomsko politiko naelo876.3. Socijalno politiko naelo886.4. Administrativno tehniko naelo897. Ciljevi oporezivanja918. Efekti oporezivanja938.1. Signalni efekti poreza948.2. Prevaljivanje poreza988.3. Difuzija poreza1019. Poreski sistem104III. CARINE1121. Pojam, nastanak i zadaci carina1122. Vrste carina114IV. TAKSE - PRISTOJBE1171. Pojam i karakteristike taksa1172. Evolucija i naela taksa1193. Vrste taksa120V. DOPRINOSI I PARAFISKALITETI121VI. JAVNI ZAJAM1231. Pojam, karakteristike i povijesni razvoj javnih zajmova123Godina1262. Vrste javnih zajmova1282.1. Prinudni, patriotski i dobrovoljni zajmovi1292.2. Kratkoroni, srednjoroni i dugoroni zajmovi1302.3. Unutranji i vanjski zajmovi1312.4. Amortizacioni i rentni zajmovi1323. Emisija javnih zajmova1334. Financijska teorija o javnim zajmovima1355. Granice zaduenja i bankrot drave1396. Konverzija javnih zajmova142VII. OSTALI JAVNI PRIHODI144POGLAVLJE ETVRTO</p> <p>BUDET U TEORIJI I PRAKSI</p> <p>I. OPENITO O BUDETU1461. Pojam i historijski razvoj budeta1462. Pravna priroda budeta1493. Zadaci i funkcije budeta1524. Instrumenti razliiti od budeta155II. BUDETSKA NAELA1571. Statika budetska naela1581.1. Naelo potpunosti budeta1581.2. Naelo budetskog jedinstva1601.3. Naelo budetske realnosti - tonosti1611.4. Naelo budetske jasnoe1622. Dinamika budetska naela1632.1. Naelo budetske specifikacije1632.2. Naelo budetske ravnotee1642.3. Naelo prethodnog budetskog odobrenja1672.4. Naelo godinjosti budeta1682.5. Naelo javnosti169III. SASTAVLJANJE, IZVRENJE I KONTROLA BUDETA1701. Sastavljanje budeta1702. Izvrenje budeta1723. Kontrola budeta175POGLAVLJE PETO</p> <p>RAZVOJ FISKALNIH - DRUTVENIH FINANCIJA</p> <p>I. FISKALNI SISTEM STARE JUGOSLAVIJE1781. Razliitost fiskalnog sistema stare Jugoslavije1782. Unifikacija fiskalnog sistema stare Jugoslavije179II. RAZVOJ FISKALNOG SISTEMA BIVE JUGOSLAVIJE1811. Fiskalni sistem u razdoblju od 1945. do 1951. godine1812. Fiskalni sistem u razdoblju od 1952. do 1964. godine1853. Fiskalni sistem u razdoblju od 1965. do 1972. godine1904. Fiskalni sistem od 1972. godine do raspada SFRJ1965. Fiskalni sistem u Bosni i Hercegovini199POGLAVLJE ESTO</p> <p>BUDETSKO-PRORAUNSKO </p> <p>FINANCIRANJE U BOSNI I HERCEGOVINI</p> <p>I. OPA RAZMATRANJA200II. POREZI NA PRIHODE2021. Objektni porezi na prihode2021.1. Porez na prireivanje zabavnih i sportskih priredaba2022. Sintetiki porezi na prihode2032.1. Bosanskohercegovaki porez na dohodak2032.1.1. Opa razmatranja2032.1.2. Federalno kantonalno upanijski porez na dohodak2052.1.3. Oporezivanje dohotka u Republici Srpskoj2112.1.4. Hrvatski porez na dohodak2142.2. Porez na dobit2212.2.1. Opa razmatranja2212.2.2. Federalni porez na dobit2232.2.3. Hrvatski porez na dobit226III. OPOREZIVANJE POTRONJE2301. Opa razmatranja2302. Neizravno oporezivanje u Bosni i Hercegovini2322.1. Opi porez na promet2342.2. Porez na dodanu vrijednost2362.2.1. Ope napomene2362.2.2. Porez na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini2382.2.3. Hrvatski porez na dodanu vrijednost2493. Porez na promet nekretnina2564. Akcize troarine2584.1. Opa razmatranja2584.2. Troarine akcize u Bosni i Hercegovini2595. Carine u Bosni i Hercegovini265IV. POREZI NA IMOVINU2691. Uvodne napomene2692. Bosansko hercegovaki porezi na imovinu2703. Porez na nasljedstvo i darove272V. BOSANSKO-HERCEGOVAKE TAKSE2741. Uvodne napomene2742. Takse u uem smislu2753. Takse u irem smislu276VI. MJESNI SAMODOPRINOS277VII. POSTUPAK ZA RAZREZ I NAPLATU POREZA2781. Razrez poreza2792. alba i obnova postupka2803. Naplata poreza2814. Otpis poreskog duga2835. Jamstvo kod poreza2836. Zastarjelost poreza2847. Poreski delikti i kazne2858. Financijska policija285POGLAVLJE SEDMO</p> <p>FONDOVSKO FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA</p> <p>I. JAVNE POTREBE DRUTVENE NADGRADNJE2871. Fondovi zdravstvenog osiguranja u BiH2882. Fondovi penziono-mirovinskog i invalidskog osiguranja2903. Federalni fond za zapoljavanje2924. Financijski uinci socijalnih doprinosa293II. FONDOVI U TRANZICIJI2951. Fondovi za stambeno komunalna gospodarenja2952. Fondovi za privatizaciju296POGLAVLJE OSMO</p> <p>SISTEM JAVNIH PODUZEA</p> <p>I. DRAVNA JAVNA PODUZEA - DRUTVA2981. Elektroprivreda Federacije2982. eljezniko poduzee Federacije299II. KOMUNALNA JAVNA PODUZEA3001. Javno poduzee Vodovod Sarajevo3002. Javno poduzee istoa Sarajevo302POGLAVLJE DEVETO</p> <p>FISKALNA POLITIKA</p> <p>I. UVODNA RAZMATRANJA3031. Fiskalna politika - pojam3032. Ciljevi i sredstva fiskalne politike3033. Efekti fiskalne politike305II. BOSANSKO-HERCEGOVAKA FISKALNA POLITIKA3091. Federalizam i fiskalna politika3092. Fiskalno-porezni sistem BiH lex ferenda310Literatura312</p> <p>P R E D G O V O R</p> <p>Problemima financijske znanosti i financijskog prava bavimo se ve skoro 30 godina, a ve vie od 20 godina redovito izvodimo nastavu iz ove znanstvene discipline na pravnim i ekonomskim fakultetima u zemlji i inozemstvu. Suglasno reenom nastojali smo svoja predavanja autorizirati i objaviti, te studentima olakati uspjeno savladavanje navedene problematike, to i ovaj put inimo.</p> <p>Materija financijskog prava i financijske znanosti je izuzetno opsena te smo je u cilju racionalizacije podijelili u dvije knjige i to: na Monetarnu znanost objavljenu prvi put 1996. godine i Fiskalnu znanost koja je prvi put objavljena 2000. godine. Sada ovim novim izdanjima Monetarne i Fiskalne znanosti nastojimo spomenutu materiju to vie prilagoditi suvremenim gospodarsko pravnim potrebama.</p> <p>Fiskalna znanost je de facto peto izmijenjeno i temeljito dopunjeno izdanje, tako da bi se moglo smatrati i novim udbenikom. Ideje oko izmjena u sastavu udbenika dugujemo dijelom i uvaenim recenzentima, kojima se ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo.</p> <p>Po onome to je izneseno, po prikazanim rezultatima i nainu izlaganja knjige su prvenstveno namijenjene studentima prava i ekonomije, a mogu posluiti i irem krugu zainteresiranih osoba, posebno poslovnim ljudima, dravnim slubenicima, a i mnogim graanima koji skoro svaki dan osjeaju da im drava gotovo stalno uzima pozamane sume dohotka i imovine.</p> <p>Autori</p> <p>P O G L A V L J E P R V O</p> <p>UVODNA RAZMATRANJA</p> <p>I. POJAM, PREDMET, POSTANAK I RAZVOJ FINANCIJA I FINANCIJSKOG PRAVA1. Pojam i predmet financija i financijskog prava</p> <p>Financije su nauna disciplina u okviru ekonomskih nauka, koje prouavaju pojave, kategorije i institute koji su u vezi s novcem, kreditom, bankama, burzama, dravnim prihodima, dravnim rashodima, javnim zajmovima, te prihodima i rashodima drugih javno pravnih kolektiva. Onaj dio financija koji prouava problematiku vezanu za novac, novane transakcije, kredite i kreditne odnose, burze i osiguravajua drutva, najee se u ekonomskoj literaturi naziva monetarnim financijama, dok se dio koji se odnosi na dravne prihode, dravne rashode, rashode i prihode drugih javno pravnih ili pak drutveno pravnih tijela naziva fiskalnim financijama (drutvenim financijama, dravnim financijama, javnim financijama i sl.)</p> <p>Inae, sam termin financije, koji je u ekonomsko-financijskoj literaturi ope prihvaen, potie od starolatinske imenice finis koja je upotrebljavana da bi oznaavala granice ili kraj neega, nekog pravnog posla, neke inidbe i sl. Vremenom je od rijei finis nastala rije finire, kasnije finare oznaavajui kraj, prestanak novanih obveza, prinudno izvrenih na osnovu pravosnanih sudskih presuda.</p> <p>No, brz razvoj proizvodnih snaga, a posebno razvoj robnonovane privrede, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, doveo je do potrebe stvaranja rijei koja e sadravati u sebi ne samo plaanja izvrena na osnovu sudskih odluka, ve i sve vrste plaanja, i dobrovoljna i prinudna. Tako je dolo do transformiranja i evoluiranja rijei finare u finatio s znaenjem novanih plaanja uope ili sume plaanja. Kasnije dolazi do proirenja znaenja rijei finatio tako da danas ona oznaava razne novane poslove koje obavljaju fizike i pravne osobe, ona oznaava i razne novane zavode, oznaava i financijsku djelatnost poduzea, drave, javnopravnih tijela i drugih pravnih osoba to su u stvari financije u irem smislu. </p> <p>Termin finatio se internacionalizirao, tako da ga danas prihvaaju skoro sve zemlje svijeta, u SAD i Velikoj Britaniji finance, u Njemakoj finanzen, u SSSR finansii, a prihvatili su ga skoro i svi nai narodi, u Bosni finansije, u Makedoniji finansii, u Hrvatskoj financije itd.</p> <p>S financijama, odnosno naukom o financijama u uskoj je vezi i financijsko pravo. Ustvari, financijsko pravo i nauka o financijama imaju isti predmet izuavanja, s tom razlikom to je pristup materiji koja se izuava razliit. Naime, nauka o financijama (monetarne i fiskalne financije) izuava pojmove, institute, zakone i sl., koji postoje i djeluju u mnogobrojnim ekonomsko-financijskim odnosima. Dakle, nauka o financijama izuava ekonomske aspekte financijskih pojava. Utvruje uzrono-posljedine odnose izmeu dva i vie financijskih fenomena i njihovu vezu s stvarnou, s materijalnom proizvodnjom, s produkcionim odnosima i sociolokim, politikim i drugim faktorima.</p> <p>Financijsko pravo je, nasuprot financijskoj nauci, pravna disciplina koja promatra i prouava financijske odnose i financijske poslove s pravnog aspekta. Financijsko pravo tako prouava pravne norme kojima je regulirana materija novanih odnosa, novanog sistema, kreditnih odnosa, deviznog sistema (tzv. monetarno-financijsko pravo), zatim prouava norme kojima je regulirana materija prikupljanja, raspodjele i troenja sredstava od strane drave, njenih organa i drugih javno pravnih tijela (tzv. javno financijsko pravo). Prouava i objanjava pravnu opravdanost nastanka, postojanja i prestanka financijsko-pravnih odnosa, prati primjenu postojeih pravnih normi, te u tom smislu predlae eventualna nova rjeenja, sistematizira postojee pozitivno-pravne financijske propise, daje usporedne analize i sl.</p> <p>Iz izloenog bi bilo pogreno zakljuiti da je financijsko pravo strogo apstraktna pravna disciplina, jer njegov predmet nije samo praenje pravnih normi, njihovo opisivanje te njihovo ralanjivanje, nego ono za svoj predmet izuavanja ima analizu financijskog mehanizma i financijsko-pravne tehnike koja se primjenjuje pri prikupljanju i troenju novanih sredstava. Financijsko pravo prati i tokove kretanja financijskih sredstava te analizira utjecaje koji na te tokove imaju organi drave.</p> <p>Financijsko pravo moemo promatrati i kao dio pravnog sistema odreene zemlje, pa ga u tom smislu moemo definirati kao skup pravnih normi kojima se reguliraju financijsko-pravni odnosi te zemlje. Zavisno od karaktera normi kojima se reguliraju financijsko-pravni odnosi moemo razlikovati ope, i posebno financijsko pravo. Opi dio financijskog prava ini ukupnost pravnih propisa kojima se utvruju opa naela financijskog sistema neke zemlje, dok se posebni dijelovi financijskog prava odnose na pojedine segmente financijskih odnosa (novano pravo, kreditno pravo, devizno pravo, poresko pravo, budetsko pravo itd.).</p> <p>Zavisno od teritorija na kojemu se primjenjuju pravni propisi, financijsko pravo dijelimo na: domae (nacionalno unutarnje pravo) i meunarodno financijsko pravo. Domae pravo je dio pravnog sistema odreene zemlje, pa tako moe biti financijsko pravo Italije, financijsko pravo Hrvatske, financijsko pravo Austrije, itd. Meunarodno financijsko pravo je skup normi kojima se reguliraju meunarodno-financijski odnosi. Subjekti meunarodno-financijskog prava su osobe s elementom inozemnosti ili drave, kod kojih pravo nema subordinarni karakter nego svojstva koordinacije i saglasnosti. Zbog toga meunarodno financijsko pravo nema univerzalan karakter. Neke norme, kojima su regulirani financijsko pravni odnosi meu dravama su ope prihvaene, dok se pojedine norme primjenjuju samo u odnosima izmeu dvije ili vie drava.</p> <p>Iz izloenog jasno proizlazi da financijsko pravo prouava izuzetno znaajnu i dinaminu materiju tako da ono ima dodirnih toaka sa nizom naunih disciplina. Tako ga neki autori smatraju samostalnom granom prava, drugi ga stvrstavaju u upravno, trei u imovinsko, a neki i u ustavno pravo. Iako financijsko pravo ima niz dodirnih toaka sa spomenutim granama, ono ipak ima dosta specifinih karakteristika koje ga i...</p>