Fit Skripta Skraceno

  • Published on
    27-Jun-2015

  • View
    1.476

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

<p>FINANCIJSKE INSTITUCIJE POJAM Financijske institucije su intermedijari na financijskom tritu, one prikupljaju novana sredstva, usmjeravju ih u financijske plasnmane i obavljaju financijske usluge. To su sva ona poduzeca koja sudjeluju u financijskim transakcijama kao financijski posrednici, kao borkeri, dealeri ili investicijski bankari. Novana sredstva prikupljaju: - primanjem ronih depozita - uzimanjem kredita - emisijom vrijednosnica - udjela - uplatom lanarina - prodajom polica osiguranja Tako prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica ili ulaganjem u realna dobra. Financijske institucije dijelimo na:</p> <p>1. depozitne: banke, tedionice, kreditne unije i tedno-kreditne zadruge, stambena 2.</p> <p>drutva, hipotekarne tedionice, potanske tedionice, blagajne uzajamne pomoi... nedepozitne: dravni i privatni mirovinski fondovi, osiguravatelji ivota i imovine, institucije socijalnog osiguranja, investicijski fondovi, financijske kompanije i konglomerati, dravne agencije, investicijske banke, brokeri i dealeri itd.</p> <p>Financijske se institucije dijele na centralnu banku, banke i nebankovne financijske institucije ili generalnija podjela na depozitne i nedepozitne. Depozitne primaju transakcije na depozitne raune i plasiraju ih kao kredit to nije i monetarna institucija jer ona i multiplicira depozit. Pojam je vrlo irok i obuhvaa sva ona poduzea koja sudjeluju u fin transakcijama kao fin posrednici, brokeri, dealeri ili investicijski bankari. Najvanija fin institucija je banka a ostale fin institucije uobiajeno nazivamo nebankovnim fin inst. One ne primaju depozite i ne odobravaju kredite javnosti istodobno iako su esto sline bankama.</p> <p>DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJ. INSTITUCIJE Teko je povui granicu izmeu depozitnih i nedepozitnih financijskih institucija jer depozitne ulaze i u investicijsko poslovanje, a nedepozitne ulaze u isto bankovno poslovanje. U uem smislu, depozitno-kreditni kompleks su banke i tedionice, a karakteristika ima je da simultano primaju depozite i odobravaju kredite. Postoje 4 vrste depozitnih sredstava: sredstva na transakcijskim raunima depoziti a vista (po vienju) oroeni depoziti, depoziti posebnih namjena, a mogu biti: a) vezani uz kredit b) preduvjet za obavljanje odreenog posla Depozitne institucije moraju posebnu brigu voditi o likvidnosti s obzirom da imaju funkciju multiplikacije novca. Glavni instrument plasiranja depozita je kredit. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. Postoje razne vrste kredita: lombardni, kontokorentni, avalni, akceptni,</p> <p>1</p> <p>5. hipotekarni, 6. potroaki, 7. kredit po gospodarskim sektorima. Nedepozitne institucije sve su interesantnije financijske institucije koje se bave financijskim derivatima (fortfaiting, leasing i faktoring tvrtke, institucije koje su izdavai kreditnih kartica, clearing institucije, garantne agencije). Nedepozitne institucije ulaze u isto bankarsko podruje, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita.</p> <p>DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKA Banka je najvanija financijska posrednika institucija. Novana sredstva banka prikuplja primanjem depozita i plasira ih uglavnom u kredite, bavei se uz to i financijskim uslugama (posredovanje u domaem i meunarodnom platnom prometu, na fin. tritima itd.). Na prikupljene depozite banka plaa pasivnu, a na odobrene kredite naplauje aktivnu kamatu. Openito, banka se definira kao financijska institucija koja u pasivi bilance ima depozite koji su po svojoj prirodi novac, a u aktivi uglavnom ima kredite. Banka je ono poduzee koje dobije odobrenje za rad u skladu s posebnim zakonom o bankama. Hrvatski zakon o bankama odreuje banku kao dioniko drutvo iji je predmet poslovanja primanje novanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana. 3 temeljna postulata bankovnog poslovanja su likvidnost, sigurnost i rentabilnost, iz kojih se izvodi profitabilnost. a) b) c) d) e) f) g) h) Vrste banaka: centralne banke (emisijske, kontrolne), komercijalne banke (depozitne, kreditne), investicijske banke, razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, graevinska), poslovne banke, multinacionalne banke i ostale banke (trgovake, klirinke itd.).</p> <p>RH nema investicijskih banaka, sve su univerzalnog oblika. Banka je financijska institucija koja je od HNB dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo u RH.Rije banka i njenu izvedenicu moe koristiti samo tvrtka koja je dobila odobrenje od HNB.Banka obavlja usluge, prima depozite, odobrava kredite u svoje ime i za svoj raun te izdaje elektronski novac. Kredit, depozit i elektrini novac su bankovna usluga, osim njih banka moe obavljati i financijske usluge: izdavanje garancije i jamstva factoring leasing terminski ugovori i opcije platni promet... Dio zakona o bankama regulira Zakon o trgovakim drutvima.</p> <p>KOMERCIJALNE I RAZVOJNE BANKE Komercijalne banke su banke kratkoronog financiranja tekue proizvodnje i prometa. Prikupljaju depozite koji su depozitni novac pa kroz kreditnu aktivnost umnoavaju novac, zbog ega su pod vrstim nadzorom sredinje banke. U izvorima sredstava najvie imaju kratkorone depozite, sredstva na raunima plaanja, kratkorone vrijednosnice i pozajmice, a odobravaju kratkorone kredite za financiranje tekue proizvodnje i obrta, trgovine, potroako kreditiranje. Nosioci su domaeg i meunarodnog platnog prometa, a sudjeluju i u financiranju meunarodne razmjene.</p> <p>2</p> <p>Razvojne banke su banke dugoronog kreditiranja privrednog razvoja. Prikupljaju dugorono slobodna sredstva tednje akumulacije i dugoronim ih kreditima usmjeravaju poduzetnicima za ulaganja u osnovna sredstva i kapitalnu izgradnju. Razvojne banke mogu biti specijalizirane, privatne poslovne banke, posebne dravne banke, regionalne ili meunarodne banke. Ove banke sredstva pribavljaju oroavanjem depozita, emisijom obveznica na nacionalnom i meunarodnom tritu kapitala, uzimanjem dugoronih kredita, emisijom dionica i formiranjem vlastitog trajnog kapitala, formiranjem i disponiranjem sredstvima investicijskih fondova, a esto raspolau i sredstvima javnog sektora, razvojnih fondova drave, meunarodne pomoi, kreditima meunarodnih razvojnih institucija.</p> <p>OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA Do udruivanja banaka dolazi zbog ostvarivanja vie profitabilnosti, zbog lakeg obavljanja poslova, boljeg poreznog tretmana, lakeg obavljanja meunarodnog poslovanja, izbjegavanja zakonskih propisa i sl. Oblici okrupnjavanja banaka su: bankovni holding, bankovni konzorcij, mulitnacionalna banka i kupovni ili bankovni sindikat. BANKOVNI HOLDING je oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka kupuje udjel u drugoj banci. Ona koja kupuje udjel naziva se banka majka ili vrna banka, a banka koju kupuju naziva se banka ker, podrunica ili subsidijarija. Banka ker zadrava pravnu samostalnost. Cilj preuzimanja je kontrola porezne politike i to preko organizacije i top managementa. Holding moe biti: 1. jednobankovni (npr. PBZ podrunica Krapina, Dubrovnik) i 2. multibankovni. Jednobankovni holding nastaje kada banka majka kontrolira jednu banku i vie nebankovnih financijskih podrunica. Multibankovna holding grupa nastaje kada jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje vie banaka i nebankovnih financijskih institucija. BANKOVNI KONZORCIJ je ugovorno povezivanje banaka koje dolazi slobodnom voljom banaka radi odreenog posla kojeg nisu u stanju obaviti pojedinano (kreditiranje nekog investicijskog projekta). Banke udruuju samo dio svog poslovanja. Ciljevi konzorcija mogu biti kratkoroni (npr. odobravanje kredita) ili trajni (odravanje likvidnosti). Za trajanja konzorcija banke zadravaju pravnu samostalnost, a konzorcijem rukovodi vrna banka koja se naziva gestor. Npr. da bi se pokrio dug Privredne banke, sve banke su ule u konzorcij koji se zvao Udruena banka RH i sve su morale davati dio svojih depozita. MULTINACIONALNA BANKA je ona koja obavlja sve bankovne poslove. U internacionalnom je vlasnitvu i posluje na meunarodnom tritu. Profit zarauje na razlici teajeva i na razlici cijena na pojedinim financijskim tritima. KUPOVNI ili BANKOVNI SINDIKAT je grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tritu.</p> <p>NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE Nebankovne financijske institucije se razlikuju od banaka po tome to ne obavljaju depozitno-kreditne poslove kao svoju osnovnu djelatnost, obavljaju ih za ogranieni segment trita (kao npr. tedne depozitne institucije), obavljaju samo jedan od tih</p> <p>3</p> <p>poslova (kao npr. odobravaju kredite) ili naprosto nisu odgovarajuim zakonima uvrtene u skupinu institucija koje se mogu nazivati bankama. Najvanije nebankovne institucije su: 1. tedne depozitne institucije (tedionice,tedno-kreditne zadruge, tedne banke, kreditna udruenja, blagajne uzajamne pomoi), 2. ugovorne tedne institucije (osiguravatelji ivota i imovine, dravni i privatni mirovinski fondovi), 3. investicijski fondovi, 4. financijske kompanije, 5. investicijske banke, 6. brokeri i dealeri, 7. stambena drutva, 8. fortfaiting, faktoring i leasing institucije, 9. raznovrsni fondovi, 10. dravne agencije (poljoprivredne, razvojne stambene) itd.</p> <p>TEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE Jedan od tradicionalnih oblika ulaganja stanovnitva je i ulaganje kod raznovrsnih depozitnih tednih institucija. tedne depozitne institucije nadziru isti organi kao i banke. Nakon 1980. godine u veini zemalja mogu uzajmljivati od sredinje banke, ali su isto tako dune i izdvajati obveznu rezervu. Depoziti su im do odreenih limita osigurani kod posebnih dravnih institucija. U tedne depozitne institucije ubrajamo: tedionice, tednokreditne zadruge, kredittne zadruge, potanske tedionice. TEDIONICE se javljaju prije 200 godina. Temelje se na principu uzajamnosti i meusobne pomoi. Osnivaju se na kapitalskoj osnovi i sudionici su financijskog trita. Zbog zatite malih tedia pod kontrolom su drave. Centralna banka kontrolira tedionice, te one moraju izdvajati obveznu rezervu, a negdje i osigurati depozite. Izvori sredstava su: a) imovinsko tedni rauni, b) depoziti po tednim, tekuim i iro raunima, c) udjelni rauni i d) tedni planovi. U aktivi su najee stambeni i osobni krediti. Odobravaju uglavnom potroake, stambene i osobne kredite graanima lanovima. Neuposlene vikove ulau u razliite plasmane, sve do financiranja izvoza. Udruuju se u sustave sustavi tedionica su moni financijski posrednici. Kod nas su marginalizirani (moraju se reorganizirati u poslovne banke). TEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se radi dodjele kredita lanicama zadruge. Sredstva prikupljaju tednim ulozima, pozajmicama i emisijom vrijednosnica. Najee su stambene tedno kreditne zadruge. Krediti su osigurani hipotekom. Osnivaju se na lokalnoj razini, u prvo vrijeme unutar odreenih zajednica ili prema djelatnosti lanova, na naelu uzajamnosti, a danas ire strukturu svojih komitenata pretvarajui se u kapitalske organizacije koje svojim dioniarima dijele dividendu. Nisu sudionici financijskog trita. Kao zadruge se najee registriraju poduzea koja se bave financijskim posredovanjem. KREDITNE ZADRUGE su manje tedne institucije u vlasnitvu lanova tedia. U pravilu uivaju porezne olakice i neprofitne su institucije. U njih se udruuju stanovnici nekog sela, grada, etvrti, radnici tvornice, studenti sveuilita i dr. Odobravaju kredite samo lanovima. Rauni tednje u njima nazivaju se udjelni rauni na temelju kojih se stjee pravo upravljanja, ali ne dijele dividendu, ve je korist lanova u viim kamatama na tednju i niim na kredite. Svojevrsne su blagajne uzajamne pomoi kakve postoje i kod nas u pojedinim poduzeima i institucijama.</p> <p>4</p> <p>POTANSKE TEDIONICE u pravilu ne kreditiraju svoje lanove, ve se prikupljena sredstva usmjeravaju u programe komunalne infrastrukture na podruju gdje je tednja prikupljena. Uspjeh im se temeljio na rairenosti i dostupnosti potanskih altera, sigurnosti za malog tediu i ekovnom platnom prometu za iroki krug graana. Danas se preko njih graanima plasiraju i razliite dravne zadunice. U zadnje vrijeme gube na znaenju. U RH ne postoji kao posebna tedna institucija.</p> <p>STAMBENA DRUTVA (BUILDING SOCIETES) Stambena drutva imaju osobine tedno-kreditne institucije, hipotekarne banke, ali i fonda zajednikog investiranja. Prikupljaju kratkorone oblike osobne tednje i plasiraju ih u dugorone stambene kredite osigurane hipotekom. Sredstva prikupljaju: a) raznovrsnim tednim planovima namijenjenim fizikim osobama obinim i posebnim udjelnim raunima, b) tednim depozitima, c) posebnim planovima s poreznim olakicama, d) emisijama certifikata o depozitu namijenjenih poduzeima e) pozajmicama veih iznosa na financijskom tritu. Osim odobravanja stambenih kredita lanovima, zbog ega se i osnivaju, financiraju i farmerske objekte i industriju, ulaze u poslovanje s kreditnim karticama, putnikim ekovima i ulau u likvidne dravne vrijednosnice. Uivaju porezne olakice. Pod nadzorom su drave koja im povremeno daje i financijsku potporu. RH je Zakonom o fondu za dugorono financiranje stanogradnje uz potporu drave i Zakonom o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (1997. godine) omoguila osnivanje stambenih tedionica koje bi uz predvienu dravnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u nekim zemljeme u prolosti uspjeno ostvarivala stambena drutva.</p> <p>UGOVORNE TEDNE INSTITUCIJE (Mirovinski fondovi i osiguravatelji) MIROVINSKI FONDOVI su institucionalni investitori, neprofitne organizacije, vrsta ugovorne tedne organizacije. Ulau sredstva da bi svojim lanovima kad odu u mirovinu poveali prihode. Najznaajniji kreditori drave i privrede. Tvrtke ulaganjem u njih izbjegavaju porezna ogranienja i ogranienja u isplaivanju nadnica. Pribavljaju sredstva iz doprinosa lanova za vrijeme radnog vijeka u zamjenu za obeanja isplate mjesene mirovine po odlasku u mirovinu. Likvidnost im nije problem jer mogu precizno predvidjeti budui priljev. Mirovinski fondovi su neprofitne institucije to znai da steenim prihodima poveavaju uplate. Mirovinskim fondovima upravljaju ili banke ili financijske kompanije. Primarna ulaganja mirovinskih fondova su: a) dugorone korporacijske obveznice b) sigurne obine dionice c) dugorone hipoteke d) depoziti kod banaka. Prvi fond nastao je 1875. (SAD) na eljeznici - American Express Company. Kod amerikih mirovinskih fondova postoje dvije znaajke: 1.) mogu svoja sredstva prenijeti na drugu osobu, 2.) kod naputanja poduzea zadravaju pravo na uplaeni iznos. Podjele:</p> <p>5</p> <p>1.) privatni i dravni-privatni se javljaju u indust., trg. i uslugama, a dravni u vojsci, policiji, upravi itd. 2.) funded i unfunded- funded stjeu sredstva dobrovoljnim doprin. ulanjenih u fond i njima najee upravljaju banke, a unfunded stjeu sred. iz obveznih doprinosa zapo. i najee su to dr. mir. fondovi Mirov. fondovima moe upravljati jedan ili vie managera. Kao man. se najee javljaju trust departamenti posl. banaka ili osig. drutva. Najee ulau u dugor. korporacijske i dravne obveznice (mali prinosi, mali rizik). Oko 25 % portfelja ulau u dionice na hipotekarnom tr., na tr....</p>