Friedrich Nietzsche 2

  • Published on
    16-Oct-2015

  • View
    24

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<p>FRIEDRICH NIETZSCHE</p> <p>FRIEDRICH NIETZSCHE(1844-1900)</p> <p>O Friedrichu Nietzscheu napisano je mnogo. esto dijametralno suprotno. Prvo je nazivan Aristotelom modernog doba, a potom i ideologom nacizma. Oznaavan je i kao antikrist, antisemit, enomrzac, anarhist, ali i kao ovjek kojem nije nita sveto i koji gazi sve moralne vrijednosti drutva. Veina napisanog, ako ne i sve to se pripisuje ovom ovjeku je pogreno ili falsificirano. Posebno je opasna i besmislena teza o Nietzscheu kao ideologu nacizma.Roen je u Rckenu kod Ltzena u obitelji evangelikoga sveenika. Nakon internata u Schulpforti studirao je u Bonnu i Leipzigu klasinu filologiju. itao je Schopenhauera, upoznao Wagnera. Izvanredni je profesor klasine filologije na Sveuilitu u Baselu. Nakon prekida s Wagnerom u Bayreuthu (Parsifal) postao je kritian prema umjetnosti i metafizici i pribliio se naturalistikom pozitivizmu. Uzeo je dopust i penzioniran 1876. ivio je u gornjoj Italiji, Genovi, Veneciji, Turinu, francuskoj obali. U Turinu je 1889. doivio paralitiki ok, a posljednjih je 12 godina proivio u duhovnom mraku u Weimaru.</p> <p>Tako je govorio Zaratustra: Knjiga za svakoga i ni za koga (1883.1885.)S onu stranu dobra i zla: Predigra filozofiji budunosti (1886.)Sluaj Wagner: Problem jednog muzikanta(1888.)Antikrist: Prokleto kranstvo (1895.; pisano 1888.)DJELAreligija Nietzscheu simbolizirala stvaranje statinih moralnih zakona, zastupajui vrline za koje se inilo da se odmiu od ivota i da ga demoniziraju, umjesto da ga slave s radou i strau. nain u kome je nekolicina ljudi uspostavila paralelni svijet Ovo je dovelo Nietzschea do ratnike staze, osuujui one koji su osuivali ivot s kontroverznom vijeu za moderni svijet: "Bog je mrtav".ReligijaGdje je Bog?", uzviknuo je. "Rei u vam. Ubili smo ga-ja i ti! Svi smo ga mi ubili! Ali kako smo to uradili? Kako smo ispili more? Tko nam je dao spuvu da izbriemo cijeli obzor? to smo uradili kada smo odvojili ovu zemlju od njenog sunca? Gdje se sada kree? Gdje se mi kreemo? Odmiemo li se od svih sunca? Zar se padamo neprestano? Unatrag, postrance, prema naprijed, u svim smjerovima? Postoje li jo gore ili dolje? Zar se nismo izgubili kao u beskonanom nitavilu? Zar ne osjeamo dah praznog svemira? Zar nije postao hladniji? Zar se no neprestano ne obruava na nas? Zar ne trebamo paliti svjetiljke ujutro? Zar ne ujemo nita drugo osim zvukova grobara koji pokapaju Boga? Zar ne osjeamo nita osim boanskog raspadanja? - Bogovi se takoer raspadaju! Bog je mrtav!!!</p> <p>Boja smrtBog je mrtav zato to smo ga ubili. Kako?</p> <p>ako vie ne vjerujemo u bogove, u to bismo trebali vjerovati? Bog nam ne moe pruiti znaenje jer je dio lane religije koja prezire sr samog ljudskog ivota. Za znanost se ini da nam moe pruiti jasno i racionalno vjerovanje u istinu, ali, kao to Nietzsche pametno razotkriva, znanost i religija u konanici nisu toliko razliiti I jedno i drugo vjeruje u objektivnu istinu, koja pretpostavlja da smo u stanju objektivno tumaiti stvarnost bez ljudske subjektivnosti znanost, kao i religija, temelji svoje razumijevanje stvarnosti kroz teoriju, koja nikad nije u potpunom skladu s pravom istinom.Znanost i mistifikacijabudui da su vrijednosti, moral i etika drutvene norme koje je stvorio ovjek, a nisu neto to je inherentno prirodi, one zapravo predstavljaju varijable. Moemo stvarati, kao i unitavati vrijednosti. Nietzsche otkriva da se ovaj postupak moe upotrijebiti kao produktivna filozofska metoda, poput ekia: unitimo sve vrijednosti kako bi pronali one koje e ostati. Te vrijednosti e biti istinske, budui da su uspjele odoljeti dobu nihilizma.Filozofija ekiakao filozofsko stajalite, nihilizam je pogled na svijet, a pogotovo ljudsku egzistenciju, bez ikakve svrhe, znaenja, ili razumljive istine. To je teorija koja promovira stanje u kojem se ne vjeruje ni u ta, ili u kome ne postoje ciljevi. Nietzsche je opisao kranstvo kao nihilistiku religiju, jer je uklonila znaenje sa ovozemaljskog ivota, i fokusirala ga na navodni drugi ivot.Nihilizamu njemu je odluio 'filozofirati s ekiemglavni junak je perzijski prorok ZaratustraOn odlazi u planinu kako bi u njima pronaao mir i posvetio se razmiljanju, vraa se nakon 10 godina Susreo je pustinjaka koji mu je ispriao kako u osami planine pjeva, plae, smije se i moli Boga, perzijski prorok sam sebi obraa se rijeima: 'Ma kako je to mogue? Stari pustinjak jo nije uo da je Bog mrtav!dolazi u grad gdje se akrobat u sklopu svoje predstave upravo sprema hodati po konopcu pred nestrpljivom gomilom. Taman u trenutku kada se akrobat sprema zakoraiti na konopac, Zaratustra ustaje i izgovara: 'ekajte! Nauit u vas to je nadovjek!' no njegove rijei izazivaju samo podsmijeh gomile.Tako je govorio Zaratustra</p> <p>Kad Zaratustra izgovara kontroverzne rijei 'Bog je mrtav', on time ne napada religiju. Smrt Boga ne predstavlja smrt vrhovnog boanstva ve poraz svih onih krovnih vrijednosti koje smo naslijedili i koje predstavljaju dio nae civilizacijeNietzsche eli proglasiti kraj takvoj filozofiji uskraivanja ivota i natjerati ovjeanstvo da svijet oko sebe vidi na drugi nain. Najvee bogohuljenje za njega vie nije poiniti grijeh protiv Boga ve poiniti grijeh protiv ivota. Platon</p> <p>Kranstvo</p> <p>KantKako je stvarni svijet konano postao mitznai nakon to smo odbacili vjeru i znanost, postojanje vie svjetova, preispitali smo nae vrijednosti moramo se takoer zapitati: to zapravo znai biti ovjek? Kad prozremo sve te iluzije kojima smo do sada bili izloeni, prevladat emo ideju ovjeka i prigrliti NadovjekaUIM VAS O NADOVJEKU! ovjek je neto to treba nadii. to ste uinili da ga nadiete?Sva bia dosad su stvorila neto to je iznad njih: elite li biti oseka te velike plime te se radije vratiti zvijerima nego nadilaenju ovjeka?</p> <p>to je majmun ovjeku? Smijurija, stvar srama. Isto to e i ovjek biti natovjeku: smijurija i stvar srama.</p> <p>Napredovali ste od crva do ovjeka, mnogo toga u vama je jo uvijek ono od crva. Jednom ste bili majmuni, ak i danas je ovjek vie majmun od bilo kojeg majmuna. (Tako je govorio Zaratustra, Poglavlje I.3)</p> <p>ovjek je ue raspeto izmeu ivotinje i nadovjeka--ue iznad provalije.Opasni prijelaz, opasno putovanje, opasan pogled prema natrag, opasno drhtanje i zaustavljanje. Nietzcheov Nadovjek nije nikakvo superiorno bie koje gazi sve ispred sebe ve je to jednostavno onaj ovjek koji je odbacio ideju dualnog svijeta i koji se odrie vrijednosnog sustava koji nas tjera na negiranje uivanja u sadanjem trenutku i ivotideja Nadovjeka poela se pojavljivati u retorici nacista koji su je odluili zloupotrijebiti kako bi promovirali svoje ideje o istrebljenju idova i dominaciji svijetomto mislite to su nacisti preuzeli od Nitzschea? Zato ba idovi?NadovjekCharles Darwin, Porijeklo vrsta (1859.) je oznailo novo doba u povijesti. Prirodni odabir, po njegovom miljenju, nije u potpunosti objasnio zato odluujemo ivjeti i koji su nai najosnovniji porivi koji nas nagone na postojanje. On je oblikovao vlastiti koncept, koji je bio vie egzistencijalan, te ju je nazvao "volja za moi". Volja za moi Slijedei ulomak iz Antikrista je rani odjek ove filozofije:</p> <p>to je dobro? - to god pojaava osjeaj moi, volje za moi, same moi, u ovjeku.to je zlo? - to god izranja iz slabosti.to je srea? - Osjeaj da se mo poveava - da se otpor nadvladao. (Antikrist, 2.)Ova volja je sama sr elje bia za ivljenjem.volja za irenjem, pokoravanjem, razvojem i skupljanjem energije, to nas u konanici motivira da ivimo.to god da je ivo, a ne mrtvo, i ini to isto drugim tijelima, pri emu se pojedinci unutar nje suzdravaju da to ine jedno drugom, mora biti utjelovljena volja za moi, koja e nastojati rasti, iriti se, privlaiti sebi i uzdizati se, ne dugujui nita moralnosti ili nemoralnosti zbog toga to IVI i to JE ivot prava volja za moi. (S onu stranu dobra i zla, 259.)Nietzscheova filozofija vrlo je vana, ne samo zbog toga jer se hrabro usudio suprotstaviti svemu onome to su njegovi prethodnici filozofi do tada rekli ve ponajvie zato jer su njegove ideje ostavile dubok utisak ne samo na filozofe ve i na itav niz umjetnika i pisaca 20. stoljea, a time i na sve nas. Friedrich Nietzche uzeo je eki i njime razbio sve ono to smo do tada znali o filozofiji.dva pogleda na vrijeme: linearni -u judo-kranskoj kulturi, gdje se na vrijeme gleda kao na stalni razvoj prema kontinuirano boljem stanju postojanja..kruni pogled- stari Grci, na vrijeme se gleda kao na neto ciklino i ponavljajueVjeno vraanjeto kada bi ti se, nekog dana ili noi, demon uuljao u tvoju najusamljeniju usamljenost i rekao: "Ovaj ivot kojeg sada ivi i kojeg si ivio e morati proivljavati bezbroj puta iznova; i u njemu nee biti nita novog, ali svaka bol i svaka radost, svaka misao i svaki uzdah i sve neizrecivo malo ili veliko u tvom ivotu e ti se morati vratiti, sve u istom redoslijedu i poretku--ak i ovaj pauk i ova mjeseina izmeu stabala, ak i ovaj trenutak, i ja sam. Vjeni pjeani sat postojanja je okrenut naopako opet i opet, i ti s njim, zrnce praine! Zar se ne bi bacio na zemlju, i krgutao zubima i prokleo demona koji ti ovo govori? Ili si jednom iskusio veliki trenutak kada bi mu odgovorio: "Ti si bog i nikada nisam uo nita uzvienije." (Vesela znanost, 341.)"ono to me ne ubije, ini me jaim ako smo prisiljeni ivjeti stalno iznova, sigurno da elimo da ivot bude to smisleniji i bogatiji. Morali bismo prihvatiti ivot, rijeiti se naeg poricanja smrti i boli i shvatiti da smo samo mali dio mnogo veeg sustava. Morali bismo nauiti kako ivjeti strasno i stremiti prema vjenosti. Kako???Ono to ostaje su ostaci plemenitog pojedinca: velika umjetnost, velika otkria, velike borbe i velika povijesna ostvarenja. Jedini nain da postanemo besmrtni je stvaranje i borba za promjenom svijeta u kojem ivimo, do mjere da e se velike stvari ponavljati nakon to umremo.</p>