Genetika- Odgovori Na Pitanja

  • Published on
    19-Jul-2015

  • View
    2.197

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

<p>Genetika 1. Definicija i podjela. -znanost o nasljeu i promjenjivosti osobina ivih organizama -podjela s obzirom na pristup prouavanja (genetika razvoja, molekulska, populacijska, ekologijska genetika), metodologiju (matematika, biometrijska, radijacijska, citogenetika), primjenu (veterinarska, poljoprivredna, genetika tumora, farmakogenetika, imunogenetika), predmet prouavanja (genetika mikroorganizama, biljaka, ivotinja i ovjeka) -HUMANA GENETIKA- bazina i primjenjena znanstvena disciplina, prouava zakone prijenosa nasljedih osobina ovjeka i nain realizacije nasljea u nekoj jedinici -MEDICINSKA GENETIKA- znanost o biologijskim varijacijama u ljudi u odnosu na zdravlje i bolest -KLINIKA GENETIKA- znanje i umjetnost dijagnoze, lijeenja i prevencije genetikih bolesti, orijentirana na zdravlje pojedinca i njegove obitelji 2. Uestalost i podjela nasljednih bolesti 10% zametaka ima genetiki / kongenitalni poremeaj 3% se raa sa znaajnim genetkim poremeajem (poroajna mana) - uzrok neto manje od polovice smrtnosti u dojenadi 1/3 prijama na djeje odjele i 10% prijama odraslih -hospitalizacija dua i ea kod takvih bolesnika 1:20 osoba, starijih od 25 godina razvit e teu genetiki uvjetovanu bolest Podjela : kromosomski poremeaji, mendelske ili monogene bolesti, multifaktorski ili poligeni poremeaji, poremeaji somatskih stanica 3. Stanina dioba. Mitoza i mejoza. MITOZA- podjela kojom nastaju dvije stanice iz jedne, s jednakim brojem kromosoma i jednakim genima - osigurava rast, zamjenu i popravak tjelesnih stanica i tkiva --faze PROFAZA- poveana jezgra, skraeni i vidljivi kromosomi, - podvostruenje u kromosoma, a sestre kromatide vezane samo centromerom - centrosoma, s po jednim centriolom na polove - gubi se membrana METAFAZA- centrioli tvore polove diobenog vretena - parovi kromatida lee na osi vretena (metafazna ravnina)</p> <p>ANAFAZA- sestre centromere se razdvajaju vukui dva kraka kromatida prema polovima - sestre kromatide okupljaju se u 2 identine grupe TELOFAZA- sestre kromatide gube vidljivu strukturu na polovima - stvara se jezgrina membrana - jezgra interfazna struktura (pojava nukleusa i intrefaznih kromocentara) - stanica se podijeli diobenom brazdom na dvije jedanke polovice, stvara se nova membrana, a stanice keri se potpuno odvoje MEJOZA- dioba kojom nastaju spolne stanice - gametogeneza- temeljni dio procesa, redukcija diploidnog broja kromosoma na pola - doputa izmjenu i pregrupiranje genetskog materijala izmeu homolognih kromosoma I mejotika dioba Profaza Ileptoten poveanje volumena jezgre i vidljivosti kromosoma -- kromosomi- fine, jednostavne, spiralne niti - kromoneme zigoten homologni kromosomi u sinapse -- kromosomi mnogo krai i sparuju se sa svojom duinom -- kompletna sinapsa - kraj paliten dug i stabilan period -- broj bivalenata (broj homolognih kromosoma u sinapsi) ekvivalentan haploidnom kromosomskom broju -- vidljive hijazme, kromosomi se poinju razdvajati diploten kontrakcija bivalenata i odbijanje homo partnera Metafaza I poinje nestankom jezgrine membrane i diobom centrosoma -- oblikuje se vreteno, a dvije centromere svakoga bivalenta lee na suprotnim stranama ploe privreni za vreteno Anafaza I kretnje kromosoma prema polovima -- hijazme zavravaju terminalizaciju i omoguuju odvajanje homolognih kromosoma -- polovica kromosoma stie na polove - kraj II mejotika dioba Profaza II kromatide svakog kromosoma se odvajaju od sestre kromatide -- oblik kromosoma se razlikuje od oblika u mitozi -- jezgrina membrana nestaje = kraj Metafaza II oblikovane diobenog vretena -- kromosomi se upravljaju centromerama na ekvatorsku ravninu Anafaza IIcentromere se dijele, kromatide polovi</p> <p>Telofaza IIsvaka se jezgra ker ponovno oblikuje i sadri haploidni broj kromosoma 2 4. Dismorfini znaci. Glava nepravilni oblik lubanje, duga otvorena fontanela, mikro makrocefalija, oblik ela. Oi uvuene, izvuene, mongoloidne, antimongoloidne, mikroftalmine, hipertelorizam, epikantus, ptoza, promjena arenice i onog dna, katarakta, strabizam, slabovidnost. Nos mali, veliki, irok, uzak. eljusti triper ili hipoplastine (gornja otvorena palatoshiza). Usta velika, mala, usne uska, izvrnute, oputene, zeja usna, loi zubi. Uka velike, male, nepravilno oblikovane, nisko poloene. Vrat irok, kratak, dug, sfinga. Prsni ko izboen, udubljen sternum, oblik i broj rebara, mamile viak i razmaknute. Spolovilo triper hipogonadizam, setucija testisa, kriptortizam, hipospadija, velika labia, dvostruke rodnice i uterusi, ageneza. Ruke brahiodaktilija, klinodaktilija, fleksijske kontrakture, sinostoze kostiju, brahifalangija, disgeneza falangi, palca i stopala. Nokti staklo od sata. Disgeneza i dismorfija mozga. 5. to su to kromosomopatije? Uestalost i podjela. Kromosomopatije promjene broja ili strukture kromosoma, to obino dovodi do abnormalne ekspresije veeg broja gena. Prevalencija od 9.1 na 1.000 novoroenadi. Kromosomski poremeaji uzrokuju 60% poznatih spontanih pobaaja u prvom tromjeseju. 1 od 100 200 novoroenih, ne oituje se uvijek u klinikoj slici, 200 poznatih sindroma uzrokovanih poremeajima kromosoma. Numerike i strukturne (intra i inter kromosomske), autosomne numerike ili strukturne i gonosomne numerike ili strukturne, stabilne ili nestabilne, nasljedne i de novo (svjee mutacije). 6. Osnovni kliniki simptomi kod osoba koje imaju kromosomski poremeaj. Mentalna retardacija, zaostajanje u rastu i razvoju, kongenitalne anomalije, dismorfine crte, abnormalni dermatoglifi, infertilitet ili sterilitet, maligne bolesti. 7. Podjela numerikih kromosomskih aberacija (HETEROPLOIDIJE). Poliploidije i aneuploidije (hiper/hipoploidija ili tri/monosomije).</p> <p>8. Podjela strukturnih kromosomskih aberacija. Posljedice poprenih kromosomskih lomova, te ponovnog spajanja slomljenih krajeva na isti nain ili naknadnih preraspodjela unutar razliitih kromosoma. INTRAKROMOSOMSKE strukturne promjene zahvaaju samo jedan kromosom INTERKROMOSOMSKE - lomovi na nehomolognim kromosomima, a odlomljeni segmenti zamjene mjesta 9. Mehanizam nastanka poliploidija. - pogreka tijekom stvaranja gameta u kojima se kromosomi udvostrue, ali citoplazma ne i stanica se ne podijeli na dvije stanice keri (endoreduplikacija) - poremaaj oplodnje kao dispermija oplodnja jajaca sa dva spermija (triploidija) - pogreke u ranoj mitozi kromosomi se umnoe, ali se citoplazma ne odvoji (pogreka citokineze) - triploidije - iz 2 majine i 1 oinske gamete ili 1 majine i 2 oinske 10. to su poliploidije? Vrste numerikih kromosomskih poremeaja koje nastaju u sluaju umnaanja cijelog haploidnog seta (n=23) 4n, 3n. Veinom se spontano pobace, esto se oituju kao hidatiformna mola, stanice tumora esto pokazuju poliploidiju, udruuju se sa drugim aberacijama. 11. to su aneuploidije? Jedan kromosom manjak ili viak (hiper/hipoploidije ili tri/monosomije). Glavni uzrok je nerazdvajanje tijekom mitoze ili mejoze ili zbog zaostajanja u anafazi. 12. i 13. Mehanizam nastanka aneuploidija (nerazdavajnja). Nerazdvajanje mitotsko uzrokuje mozaicizam, a zastupljenost ovisi o vremenu nastanka, to se javi ranije tijekom embriogeneze vei je broj stanica sa abnormalnim kromosomskim komplementom. - u mejozi nastaje tijekom 1. i 2. mejotske diobe. Prva odvaja homologne kromosome pa nerazdvajanje dovodi do trisomine zigote s 3 razliita kromosoma. U drugoj nerazdvajanje e uzrokovati zigote sa 2 kopije jednog roditeljskog kromosoma. Zaostajanje u anafazi jedan kromosom iz homolognog para se uope ne ukljui ni u jednu stanicu, pa jedna monosomina, a druga disomina.</p> <p>14. Dob majke (uzrok, primjeri, rizici, prevencija). Trudnice &lt; 25 godina imaju rizik za nastanak trisomije &lt; 1:1.000, 37 godina oko 1:100, 45 godina 1:10. Rizik ponovne pojave nerazdvajanja u iduim trudnoama majke je 2,5%. Prevencijski testovi prenatalna dijagnoza (aminocenteza ili korion frondozumstarije ene, testovi probira, dijagnostiki testovi). 15. Najee autosomne aneuploidije spojive s preivljavanjem. Trisomije kromosoma 21, 13 i 18, a vrlo rijetko nekih drugih kromosoma kao npr. trisomija 8, trisomija 9, trisomija 22, itd. 16. Prevalencija i etiologija trisomija 13, 18 i 21. Trisomija 13 (Patau) prevalencija : 1:9.000 novoroenadi (smrtnost 30% u neonatalnom razdoblju, 50% prva 2 mjeseca, 90% prva godina ivota) - etiologija : nerazdvajanje tijekom gametogeneze kod starijih majki (75%), Trisomija 18 (Edwards) prevalencija : 1:8.000 (rizini faktor starost majke) - etiologija : regularnii oblik 80% zbog nerazdvajanja, 1% rizik ponavljanja, mozaicizam 10% uslijed postzigotnog nerazdvajanja, translokacije Trisomija 21 prevalencija : za regularnu trisomiju 2,5:100, za translokacije ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja, mozaicizam uzrokuje 2-4% Downovog sindroma - etiologija : nerazdvajanje u mitozi, mejozi ili translokacije 17. Citogenetiki oblici Downovog sindroma. 47 , t 21 46, t (14g, 21g) 46, t (21g, 21g) 46, t (21g, 22g) 47, t 21/46 (ps. Tako pie u onoj biljenici, a u skripti se to uope ne spomnje) 18. Vanjska obiljeja Downovog sindroma. Prepozna se pri porodu po hipotoniji i tipinim dismorfinim crtama : brahiomikrocefalija, okruglo plosnato lice, koso poloeni oni rasporci, epikantus,</p> <p>hipoplazija strome arenice (Brushefildove pjege), plosnati korijen nosa, nosnice prema gore, mali nos. Usta mala, plazi jezik, hipertrofine papile. Male, nie poloene uke jae naboranog heliksa, a slabije razvijenog anteheliksa. Vrat kratak, irok, nizak urast kose, viak koe. iroke ake i stopala, brahiofalangija, brazda 4 prsta, klinodaktilija 5. prsta te karakteristno irok razmak izmeu 1. i 2. prsta na nozi, patoloki dermatoglifi, hipersenzibilni zglobovi. Izboeni trbuh i udubljeni prsni ko. Distozija rektuma, umbilikalna hernija. Hipoplastini muki genital, velike labije kod ena. Koa gruba i suha, kosa tanka i slaba, kao i aksilarna i pubina regija poslije puberteta. Mnogi koni poremeaji povezani s imunologijskim deficitom. 19. Malformacije i poremeaji funkcije organa/sustava karakteristini za trisomiju 21. 50% prisutnost srane mane (zajedniki atrioventrikularni kanal defekt ventrikularnog septuma i dr.), oteenje sluha 30%, refakcijska anomalija i/ili strabizam 50%, katarakta 15%, atrezija duodenuma 12%, poremeaji hormona titnjae 15%, imunog sustava, celijakija, Hirschprungova bolest. Jedinstveni obrazac malignih bolesti, pojava akutne mijeloidne leukemije, maleni rizik za solidne tumore. 5-10% djece razvije epilepsiju. Hipotonija i motorika nespretnost, duevna zaostajanja. 20. Multidisciplinsko praenje Downovog sindroma. Zahtjeva trajno praenje. Potrebni pregledi : pedijatrijski, neuroloki, ginekoloki, kardioloki (UZV), okulistiki (svake 2.g.), titnjae (prve 3 god. jednom godinje, a zatim svake 2. god. do 13. god), s 3 i 12 god. RTG lateralne cervikalne kraljenice (atlantoaksijalne subluksacije), MRI/CT, sleep apnea sindrom (HAL,ORL), evaluacija sluha (EOAE, BEAP), kontrola krvne slike i imunologijska obrada, GUK. U starijoj dobi Alzheimereova bolest. 21. Terapija Downovog sindroma. Psihijatar (depresije i opsesivno-kompulzivni poremeaj), logoped, defektolog, individualno programirano kolovanje, ukljuivanje u razvojni edukacijski program, godinja evaluacija. Terapija je simptomatska, kalorijski unos &lt; RDA za dob, rekreacija, cijepljenje, toaleta nosa i oiju, kontrola stomatologa, lijekovi, plastine operacije</p> <p>22. Genetika informacija uz Downov sindrom. Rizik za regularnu trisomiju 2,5:100, rizik za translokacijske oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna dijagnoza : probir putem triple/quadriple test + dob majke, UZV ploda, aminocenteza, biopsija koriona, placentacenteza. Dati genetiku informaciju to prije uz prisustvo oba roditelja i djeteta u mirnom i povjerljivom okruenju, izravno i razumljivo, balansirana prespektiva i pozitivan pristup. Raspraviti o planu praenja, osigrati kontakt, podaci o udrugama. Etiologija, rizik, prenetalni probir i dijagnoza. 23. Citogenetiki oblici trisomije 13 (Patau). 47, t 13 46, t (13g, 14g) 46 t, (13g, 13g) 24. Klinika slika sindroma Patau (trisomija 13). Glava mikrocefalija, razmaknute suture, defekt koe. Strmo elo. Oi hipertelorizam, plitki supraorbitalni grebeni, mikroftalmija, kolobom, katarakta. Rascjep usne, eljusti i nepca (potpuni, djelomian, jednostran, obostran). Uke male, nisko poloene i loe oblikovane. Vrat je kratak s konim naborima. Prsni ko VCC, DH, T-E. Abdomen omfalokela, hernije, Meckel, retencija testisa, mikrocistina displazija bubrega, hidronefroza, ektopija, itd. Udovi polidaktilija, heksodaktilija, flektirani prsti, izboena strea peta, konveksni uski nokti. Dermatoglifi hipoplastini grebeni, distalni palmarni aksijalni triradijus, smanjen broj radijalnih petlji, poprena brazda. SS holoprozencefalija, NTD, arinencefalija, korteksna disgeneza, aplazija vermisa. 25. Genetika informacija uz sindrom Patau. Rizik za regularnu trisomiju 1:100, rizik za translokacijske oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna dijagnoza : probir putem triple/quadriple testa + dob majke, UZV ploda, aminoceneteza, biopsija koriona, placentacenteza. 26. Citogenetiki oblici trisomije 18 (Edwards). 47, t 18</p> <p>27. Klinika slika sindroma Edwards. Glava izboen okciput, izduena glava, mikrocefalija. Oi hipertelorizam, epikantus, uski rasporci, hipoplastiki supraorbitalni grebeni, ptoza, zamuenje lee, viak ili manjak obrva ili trepavica, mikroftalmija. Usta rascjep usne. Uke male, loe oblikovane. Brada mala. Vrat kratak, viak koe, pterigij. Prsni ko kratak sternum, razmaknute mamile, VCC, DH, atrezija ezofagusa. Abdomen malrotacija crijeva, bubrene malformacije, potkoviast bubreg, hidronefroza, policistini bubrezi. Genital ingvinalne hernije, retencija testisa, hipoplazija labija. Udovi fleksijske kontarkture, ulnarna devijacija, distalno smjeten palac (kratak), hipoplastini nokti, 5. prst 2 falange (inae 3), fokomelija, mala zdjelica, dislokacija kuka. 28. Genetika informacija uz Edwardsov sindrom. Regularna trisomija 30% 29. Hipoteza Mary Lyon. Vanost lyonizacije, posebno u nasljeivanju monogenih bolesti vezanih za x kromosom. Prema hipotezi Mary Lyon tkivo u ene je mozaino za aktivni X kromosom uslijed sluajne inaktivacije jednog od X kromosoma kod enske djece tijekom rane embriogeneze = LYONIZACIJA Potvrda ovoj pojavi je ispitivanje tkiva ena nositeljica X vezanih bolesti. enenositeljice X-recesivnog oblika pigmentnog retinitisa imaju na mrenici pigmentne mrlje koje odgovaraju tkivu podrijetlom od embrijskih stanica sa aktivnim X kromosomom s mutiranim alelom. Inaktivirani X kromosom se vidi kao trokutasto tjelece uz rub jezgre, drugi naziv fakultativni heterokromatin ili Barrovo tjelece. Poremeeji genosoma se pojavljuju sporadino i rizik ponavljanja je minimalan, i u sluaju plodnosti zahvaenih osoba, prijenos poremeaja izuzetno je rijedak. 30. to je Y tjelece i u kojim bolestima slui za dijagnostiku? Za odreivanje kromosoma Y koristi se metoda F tjeleca, tj. fluorescentnog bojanja heterokromatinske regije Y kromosoma quinacrinom ili FISH tehnika.</p>...