Glasnik br 18

  • Published on
    11-Apr-2015

  • View
    778

  • Download
    17

DESCRIPTION

Glasnik Hrvatskog uljudbenog pokreta broj 18

Transcript

Godina I. - Broj 18

Izlazi subotom

Zagreb, 12. srpnja 2008.

SadrajRazgovor In memoriam Antikorupcijski pogledi Osvrti ivjeti NDH Hrvatski jezik Podlistak Roman Ispovjednikov kutak Kolai itatelji

2 6 14 15 23 29 30 37 40 41 42

DVA SVJEDOKAZa samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku odluilo se 94 % glasaa. Bila je to velianstvena pobjeda hrvatskog jedinstva i zajednitva. Napokon. Nikada vie podjele meu Hrvatima, izlazilo je sa svih hrvatskih usana, bilo je utvreno u svim hrvatskim glavama. Mislili smo svi tako, uglavnom svi, ne i neki kako se sada dobro vidi, ali bijasmo i naivni. Kraj nas, uz nas, s nama, ivjeli su i oni s figom u depu, do prve prigode. Meu njima Stjepan Mesi, velevoa slavne JNA, na prvom mjestu. Sada je dolo njegovo povijesno vrijeme. Trenutak, kojega je tako arko ekao. Mogao je konano otvoreno rei ono to oduvijek misli. Kakvo izjednaavanje faizma i komunizma. Ta, komunizam je boanska ideja. Govori nam to u lice, a zaboravlja da je i nas dosta prolo komunistike kole i komunistiku praksu. Znamo mi dobro to je to Komunistiki manifest, Lenjinov NEP i eka, ukrajinski gladomor, kamo to spadaju komiteti i demokratski centralizam, zato je i od strane koga umoreno 100 milijuna nevinih dua. sudbinom Andrije Hebranga, Karla tajnera i Julijusa Baranovskog, na primjer, koji su od srca i iz due bili komunisti, ali su i dobro iskusili to nosi sa sobom ta plemenita komunistika zamisao. Fuj! Sram te bilo Mesiu? Nije mu bilo dosta Vukovara i Srebrenice, koje je na djelu oplemenila dina komunistika misao, nego iznova sue rukave i vadi kamu. I taj ovjek da je predsjednik moje, nae, Republike Hrvatske! Sramota!

RazgovorNevladina organizacija Croatia Libertas je odluila djelovati u nevladinom sektoru i u nevladinom sektoru osnovati Alternativnu Vladu Hrvatske Republike HercegBosne. Razlog tome je svakodnevna hegemonija veinski dominantnih Bonjaka koji preglasavaju hrvatske zastupnike na svim razinama vlasti kao da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu konstitutivan narod ve "ukras" nakaradne Bosne i Hercegovine. S druge strane, ovo e biti dokaz kako je BiH mnogo jednostavnija s administracijske razine djelovanja, jer bi imali umjesto 10 upanijskih Vlada samo jo jednu entitetsku to bi smanjilo trokove funkcionalnosti drave BiH za 100 puta.

Iz Brezovice opet je suosjeajno poruio. Antifaistiki borci moraju imati ista prava, kao i branitelji iz Domovinskog rata. Na samoubojstvo? Moe! Na suenje njihovih zapovjednicima? Dakako, odmah smo za to! Na novana primanja i povlastice? Nemamo nita protiv. Naravno, uvijek pritom mislimo na one antifaistike borce koji mogu dokazati, ispravom i povijesnim inom, da su se borili za Hrvatsku, a ne za Jugoslaviju. Ne kanimo, nikako, skrbiti o antifaistikim borcima za Hrvatsku, koji e to posDobro. Neka mu nije ao ozloglaenih tati uz potpise dva svjedoka, poput faista i ustaa, dobro to je s udiv- Stjepana Mesia i Josipa Manolia, ljenjem gledao svoga oca Josu Tova- odnosno Josipa Boljkovca. ria dok je praznio tavane svojim susLjudi moji, do kada emo mi sve jedima, ali zato ne ali svoje sudruovo jo trpjeti? gove?. Zar nije bilo red zaplakati nad

Stranica

2

Razgovor

G o d i n a I . - Br o j 18

AKO HRVATI U BIH POMOGNU SAVEZNIKE U RATU PROTIV ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN DOBIT E NEZAVISNOSTRazgovor s gospodinom Leom Plokiniem, predsjednikom Alternativne Vlade Hrvatske Republike Herceg- Bosne da: Bonjaci i Srbi. Prema naim anketama, srpski narod podrava s preko 95% na prijedlog, a Bonjaci prema novijim istraivanjima javnog mnijenja s oko 30%, to dr. sc. Tomislav Dragun je vie nego zadovoljavajue. Samo tvrdolinijai jo zahtijevaju Pitanje: nemoguu i megalomansku cenCroatia Libertas odluila je proglatralizaciju toboe graanske BiH siti Herceg Bosnu. Je li to istina i dok hrvatski i srpski narodi u Bosto to u zbilji znai? ni trae svoje entitete pa ak u srpskom sluaju Bosne i odcjepOdgovor: ljenje. Nevladina organizacija Croatia Libertas je odluila djelovati u nevladinom sektoru i u nevladinom sektoru osnovati Alternativnu Vladu Hrvatske Republike HercegBosne. Razlog tome je svakodnevna hegemonija veinski dominantnih Bonjaka koji preglasavaju hrvatske zastupnike na svim razinama vlasti kao da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu konstitutivan narod ve "ukras" nakaradne Bosne Pitanje: i Hercegovine. S druge strane, Mislite li zaista da se Bosna i Herovo e biti dokaz kako je BiH cegovina nalazi pred povijesnom mnogo jednostavnija s adminisdvojbom: trofederacija ili raspad? tracijske razine djelovanja, jer bi imali umjesto 10 upanijskih Vla- Odgovor: da samo jo jednu entitetsku to Bosna i Hercegovina danas egzisbi smanjilo trokove funkcionaltira samo zahvaljujui tvrdoglavim nosti drave BiH za 100 puta. naporima meunarodne zajednice Hrvatski entitet bi bio multinacio- koja "manijakalno" eli zadrati nalan i u njemu bi ivjeli i ostvari- mir u Bosni i Hercegovini. U stvarvali svoja prava i druga dva naro- nosti, BiH se raspala 1992. godine i danas nitko nema volje da ivi u dravi koja se nalazi pred financijskim kolapsom i krizom bonjakoga naroda koji nema konsenzus oko nacionalnog identiteta ve drutveno i nacionalno luta svojatajui itavu zemlju za sebe. Svi ele otii i zbog socijalnog stanja. U BiH je sve razjedinjeno i nita ne funkcionira. Ovo stanje je popuno isto ako ne i gore u usporedbi s Kraljevinom Jugoslavijom jer se i danas Hrvati ubijaju po Sarajevu i Sredinjoj Bosni zato jer ne ele ovakvu BiH koja je skrojena i koja se kroji po mjerilima Muslimana. Hrvatski narod je pred opcijom: ili ostvaraj vlastitih prava u svom entitetu u BiH ili asimilacija i nestanak. Ako znamo da su bh Hrvati preivjeli preko 500 godina najeeg zuluma onda moemo zakljuiti kako emo preivjeti i dananji zulum, a Bosni se mogu uvijek dogoditi i mnogo gore stvari od hrvatskoga entiteta ako uzmemo stav Republike Srpske da je Bosna trenutni interes koji e jo malo potrajati. Mislim da se povijest u BiH ponavlja uvijek na isti nain i mislim da e opet "aptom pasti" ali sada

G o d i n a I . - Br o j 18

Razgovor

Stranica

3

samo sa zamijenjenim ulogama i to samo zato jer politika Bonjaka Muslimana u BiH je: inat, inat i samo inat - a to nije recept za opstanak neega, pa tako ni Bosne. Pitanje: Kako bi trebala izgledati ta Vaa, zamiljena, Herceg Bosna: podruno, narodnosno, zakonodavno? Odgovor: Teritorijalno, mi ne elimo nita vie od onoga to smo imali na dan potpisivanja Daytonskoga sporazuma, dok Bonjaci doslovno svojataju sve hrvatske teritorije u BiH kao da su ih osvojili u ratu. Narodnosno bi bila sastavljena od sva tri naroda s tim da bi svi naravno potivali entitetske i dravnu razinu. Zakonodavno podruje bi trebalo urediti dogovorom ali i sve ostalo to je mogue jer dolaze Ustavne promjene koje e moi regulirati ovo podruje na samo dva naina: ili troentitsko ureenje ili raspad daytonskog udovita jer nezadovoljstvo dva naroda u BiH moe prerasti u spontanu pobunu, a to je normalno za BiH u povijesti. Pitanje: I tako bi se osigurala simetrijska administrativno-ustavna konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini? Odgovor: Tako bi se osigurala i simetrijska vlast i prava na: slobodu vjere i vjeroispovijesti, hrvatski jezik, vlastiti RTV kanal, sloboda govora, sloboda politikog djelovanja, zaustavilo preglasavanje, itd... Potpuno nevjerojatno zvui da Hrvati u 21. stoljeu u Europskoj blizini nemaju sve ovo ve su rtve veinski dominantnih Bonjaka koji su sve ovo zabranili jer se

njihovi ljudi nalaze u svim drav- lovati kao pokazatelj ispravnoga i nim institucijama gdje decenijama pravednog stava i ponaanja. Sve ve dre glavne poluge vlasti. ostalo je politika. Realnost koju ne prihvaaju radikalni i desno Pitanje: orijentirani Bonjaci moe rezultiProjekt je, recimo, realan. Nu, to rati i (uvijek prisutnim) ponavljas tim ustrojno ima Croatia Liber- njem nesretne povijesti koja u BiH oito u neijim glavama jo tas? Tko ste Vi uostalom? nije zavrila. No, pregovaramo sa Odgovor: svima tako da imamo jednostavan Croatia Libertas je nevladina or- i pristupaan nastup kojim iznosiganizacija koja se ve dulje vre- mo nae stavove koji zapravo mena u dananjem tamnom vila- predstavljaju miljenje preko 95% jetu bori za slobodu govora i slo- Hrvata u ovoj nefunkcionalnoj bodu politikoga djelovanja. To je dravi.

Poslao Mr. Brkic Muhamed dipl.ing.mas., Sarajevoovdje vrlo teko iz nekoliko razloga: u BiH se u bonjakim dijelovima zemlje dolazi do spojenosti vjere (islama) i politike tako npr. mediji optuuju pojedine imame i reisa da je postao Ajatolah kao u Islamskoj Republici Iran. Drugi teak problem je komunistiki kadar koji se nalazi na vitalno vanim funkcijama tako da imamo primjere da su pojedini politiari ili suci na istom poloaju u dravi ve 40 godina. Mi imamo obvezu i dunost djelovati u nevladinom sektoru kao korektiv i ukazati na vrijeme na nepravednosti u drutvenom i politikom ivotu te djePitanje: Tko Vas podupire u toj hrvatskoj dravotvornoj nakani u BiH? Navodno oko 30 % Bonjaka, vodei srbski politiari. Je li to tono? Odgovor: Moram rei da imamo puno politikih neprijatelja ali imamo i vrlo mone prijatelje koji se nalaze na utjecajnim pozicijama u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi. Podravaju nas nevladine udruge iz Izraela, panjolske, Rusije i EU-a. Nevladine organizacije se uvijek slau jer imaju iste ciljeve.

Stranica

4

Razgovor

G o d i n a I . - Br o j 18

Na stav kako bi i Hrvati u BiH trebali imati svoj entitet ne svia se pojedinim bonjakim politiarima ali oko 30% Bonjaka je bolno svjesno da ako eli spasiti trajno, a ne samo privremeno BiH, da se mora popustiti pred zahtjevima BH Hrvata da dobiju svoj entitet ili e doi do neminovnog raspada zemlje. Croatia Libertas zapravo spaava BiH u elji da se ekonomski razvije kao vicarska ili Belgija. Samo tvrdolinijai ne ele podrati ovaj stav slijepo vjerujui da e meunarodni imbenik (opet) spasiti Bosnu kao u Daytonu, no da se to i dogodi, ukoliko se ne ustroji drava na radost i zadovoljstvo svih, sudbina Bosne je zapeaena jer se u njoj nalazi crv koji nagriza njeno stablo kao u vrijeme Kralja Tvrtka. Srpska strana u Bosni ne eli uti za BiH, a Hrvati to sluaju po slubenoj dunosti. Meunarodna zajednica je umorna od spaavanja posrnule Bosne kojoj iznad glave visi deficitni dug od preko 10 milijardi maraka. Pitanje: A Republika Hrvatska? Odgovor: Republika Hrvatska je spasila Hrvate u Bosni i Hercegovini mnogo puta. Da nije bilo Lijepe Nae Domovine Hrvatske tko zna to bi Bonjaci uspjeli napraviti od "ostatka ostataka" bh Hrvata u BiH. Bonjaci su pribjegli beogradskoj propagandnoj koli napadajui i optuujui Hrvatsku za ak i "agresiju" no Hrvati u BiH i ostatak svijeta su se smijali tim podvalama jer svi znaju kako je Hrvatska spasila preko milijun izbjeglih Bonjaka od srpske oruane agresije u BiH tako da te smijene tvrdnje ne stoje. Nadamo se da e Hrvatska i nadalje pomagati bh Hrvate, to je i njena Ustavna obveza dok e BH Hrvati

tititi interese svoje jedine Domo- obrise danas osjeamo nikada nee proi. Barem ne bez posljevine u Bosni i svijetu. dica. Pitanje: Pitanje: Obznanili ste peticiju, skupljate potpise. to ste zapravo dosad Obratili ste se i meunarodnoj sve uinili kako biste ostvarili taj zajednici ili to tek kanite uiniti? svoj projekt, zapravo elju i nasOdgovor: tojanje? Ja sam osobno u svakodnevnim Odgovor: kontaktima s dijelovima meunaUinili smo mnogo i po prvi put rodne zajednice ali ne u BiH ve smo "odepili" tu temu u javnosti vani. Mi imamo obeanje odreejer prava hrvatskoga naroda u nih osoba iz monih svjetskih kruBiH a pogotovu hrvatski entitet je gova da e Hrvati u BiH dobiti bio tabu tema. Razlog tomu je svoju Republiku ukoliko potpomo"ljutnja Bonjaka" koji ele cen- gnu napore Amerike koalicije, tralizaciju navodno graanske dr- Saveznika i Pentagona (tj. zapadave to je smijena tvrdnja ako ne vlade kojim se mi u nevladinim se zna da se bonjaka politika sektorom i smatramo) u borbi protiv sila Osovine Zla. U prijevodu, ako bh Hrvati omogue jednu samostalnu postrojbu u ratu protiv Islamske Republike Iran dobit e ne samo entitet ve i nezavisnost. Mislim da je srpskoj strani u Bosni to ve ponueno. No o tome je potrebno postii konsenzus svih strana kako bi osigurali razumijevanje i zadovoljstvo svih strana u BiH iako vodi iz ureda njihove vjerske zaje- ve danas Srbi npr. nemaju nita dnice tako da BiH vie nalikuje na protiv tog scenarija. Kazao sam nekakvu vilajetnu dravicu iz sre- da nas podravaju razne drave, dnjeg vijeka. Naa daljnja nasto- a najzanimljivije je miljenje prijajanja e ii u smjeru zahtjeva za telja iz Izraela koji su nam rekli izjednaavanjem prava svih a ne da Hrvati u BiH i Izrael dijele istu samo Hrvata, no Bonjaci u BiH sudbinu. Tjeili smo se uzajamno nemaju iskrene namjere to svaki preko telefona dva-tri sata. dan pokazuju preglasavanje bh Pitanje: Hrvata i mogu rei da imaju skrivene namjere i ambicije u svojim Ne uspijete li, a Federacija BiH i nastojanjima u BiH. No imajui u Republika Srbska se razdvoje, to vidu kransku veinu u Bosni od tada? oko 65% krana (i oko 35% muslimana) te skrivene namjere ije

G o d i n a I . - Br o j 18

Razgovorjugu Vam mau zastave Republike Herceg-Bosne i zastave naih Vatrenih koji su osvojili BiH do planine Ivan. Gdje je ta Bosna i Hercegovina? Pitajte slobodno hrvatski narod u BiH koji imam opi animozitet prema BiH danas. Moda u nekome zvuati preotro ali Bonjaci su svojim ponaanjem doveli da ope neprihvatljivosti Bosne i Hercegovine koja zahvaljujui njihovom rigidnom i nepopustljivom stavu danas niti smrdi niti mirie. Ali je injenica da je

Stranica

5

Odgovor: ak da mi nita ne uradimo, a od 1992. su RS i FBiH de facto i razdvojene, sudei po izjavama njihova premijera, BiH nema budunost, a Hrvati vie nee tititi propale tenje bonjakih politiara u ovakvoj BiH - moemo ekstrapolirati da se raspad ve dogodio ali ima odgodu objavljivanja. Jednostavno objanjenje: Iz Sarajeva prema istoku i sjeveru Vas doekaju velike iriline table: Welcome in RS, a prema zapadu i

nema tamo gdje je bila. Samo je jedno pitanje: hoe li Bonjaci pristati spasiti BiH zanemarujui svoj inat i prava ostalima ili e nastaviti u pravcu da Bosna opet "aptom padne" to e se zacijelo i dogoditi, samo sada u kranske ruke. Europska Unija je uvijek bila naklonjena jaim argumentima veine to mi imamo danas u Bosni.

ALTERNATIVNA VLADA HRVATSKE REPUBLIKE HERCEG-BOSNAAlternativna Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosna daje punu potporu Radiju Hrvatske Republike Herceg-Bosna, Radiopostaji Mostar i Hercegovakoj televiziji Mostar u njihovoj borbi za opstanak, jer je njihovo postojanje pitanje postojanja i samog hrvatskoga naroda u ovakvoj Bosni i Hercegovini. vorno i savjesno poduzme sve pravno-zakonske potrebne mjere preuzimanja osnivakih prava ovih javnih medija koji imaju duzeti sve mjere prijavljivanja Bosne i Hercegovine meunarodnim organizacijama za ljudska prava zbog krenja prava na vlastiti jezik i medije hrvatskog naroda zbog ega bi BiH mogla biti suoena s meunarodnim sankcijama i izolacijom, jer ne potuje temeljna ljudska prava i meunarodne Povelje o ljudskim pravima.

Izraavamo nadu kako e aktualne vlasti shvatiti na vrijeme Pozivamo sve politike posljedice gubitka medija na stranke s hrvatskim hrvatskom jeziku i uloiti sve predznakom u Bosni i potrebne napore kako bi se ovim Hercegovini da se ujedimedijskim kuama rijeio pravni ne i zauzmu jedinstveno status, isplatila zaostala dugostajalite u pitanju opsvanja prema djelatnicima istih i tanka javnih medija na uspostavio sustav trajne naciohrvatskome jeziku u BiH, jer bez ovih medija ne nalne sigurnosti putem ovih meznaenje od vitalnog nacionalnog e vie postojati ni nacionalna dija za opstojnost hrvatskoga interesa za na narod i sve grasigurnost hrvatskoga naroda i naroda i na kraju samog politiane koji uvaavaju ljudska i samog politikoga kruga u BiH. koga kruga u BiH. graanska prava svih naroda. Apeliramo Vladi HercegovakoURED ZA INFORMIRANJE Alternativna Vlada e urno poneretvanske upanije da odgo-

Stranica

6

IN MEMORIAM

G o d i n a I . - Br o j 18

ZVONKO PRIBANI (1925. - 2008.)Damir O. Rado - Burlingame, dokom strahota Drugog Svjets- Mnchen na izlobu automobila,Kalifornija U subotu 25. svibnja ove godine preminuo je u gradu Petaluma Zvonko Pribani, dugogodinji lan Hrvatske zajednice u Sjevernoj Kaliforniji. kog Rata. Nakon 18 mjeseci slube zavrio je na Bleiburgu 14. svibnja 1945. godine, dan prije formalne predaje Hrvata Englezima. Bio je u pratnji generala Nardelija sve do generalova uhienja, a to mu je pruilo interesantan i jedinstven uvid u zadnje dogaaje prije formalne predaje. gdje je zatraio azil koji mu je prvo negiran, a onda odobren, da bi preko Hamburga otiao u Sjedinjene Amerike Drave.

Zvonko je roen 1925. godine u Skradniku, kraj Ogulina, u velikoj obitelji koja je - kao i mnoge druge hrvatske obitelji - bila decimirana ratom. Godine 1943., dakle u punom tijeku rata, zavrio je tenkovsku kolu s 18 godina i postao dragovoljac Prvog Gorskog Zdruga, a kratko vrijeme iza toga dragovoljac Prve Hrvatske Udarne Divizije Motornih Vozila. Kao mladi vojnik bio je svje-

Kasnije, te iste godine, dolazi s obitelji u Cleveland, zatim seli u Milwaukee, a godinu dana kasnije u Kaliforniju, gdje ga doekuju prijatelji Drago Novak, Jozo Bajurin, Boko Grabovac i Andy Mihaljevi. Tu je bio prvi tipini emigrantski poetak bez ikakva financijskog zalea, ali s prijaKao zaroblje- teljima i s velikom voljom za nik, prebaen stvaranjem bolje i sigurnije buje u otanj, dunosti. kraj MariboOdmah postaje lan Hrvatskog ra, pa u LjubDoma, a zapisninu od 10,00 dolaljanu, Petrora otplauje kao tipini novodovaradin, Novi lima po 5.00 dolara na mjesec. Sad i Zemun, Istovremeno postaje i lan Hra zatim je vatske upe u San Franciscu. vlakom vraen u Zagreb, Kroz slijedeih pedesetak godigdje je ostao na Zvonko ili sudjeluje u vjerpod policij- skim, kulturnim i politikim akciskom paskom. jama, ili je jedan od organizatoU tim danima ra, ili osnivatelja tih projekata i bio je svjedok dramatinih do- organizacija. Da spomenemo sagaaja i injenja, kada su ljuds- mo neke od njegovih aktivnosti: ko dostojanstvo i sam ovjeji Veterani Hrvatskog Domobrana, ivot bili svedeni na najniu Dominican College Series (serija ljudsku razinu. Taj dio svojeg kulturnih predstava na DominiKrinog puta Zvonko nije nikad can Collegu u San Rafaelu), mnozaboravio, a moda je upravo to gi hrvatski nogometni klubovi, iskustvo bilo za njega izvor snaAmerican Bicentenial Program u ge i traganja za pravdom u kasSan Franciscu (dravna proslava nijem ivotu. dvjestogodinjice amerike naGodine 1957., u okviru kolektiv- cije), televizijski programi na ne vize za 54 osobe, otiao je u kanalima 2, 20 i 36, Hrvatska

G o d i n a I . - Br o j 18

IN MEMORIAMsmo fotografije iz raznih dana Zvonkovog ivota. Podsjetile su nas na drage uspomene, jer smo bili mladi, puni energije i vjerovali smo da nas malo to moe zaustaviti.Tu je slika formalne posjete Hrvata San Francisca gradonaelnici Dianne Feinstain - dananjoj senatorici drave Kalifonije - kada je u gradu proklamiran Hrvatski Dan i hrvatska se zastava zavijorila na zgradi Gradske Vijenice. Zvonko ne samo da je bio prisutan, on je tu akciju organizirao. A ne smijemo zaboraviti niti njegovo sudjelovanje u Proklamaciji Hrvatske Dravnosti koju je potpisao guverner Kalifornije, kasniji predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava, Ronald Regan. Kada smo posjetili ratnu zonu iza Otarija, on nije samo bio prisutan, ve je bio prvi koji je vodio po stazama do prve linije. I na Ovari i u Vukovaru taj je ovjek proivljavao bol svoje nacije. A gledajui slike s djecom hrvatskih branitelja, sjeamo se maliana koje je on zajedno sa suprugom Zorom - sponzorirao i posjeivao dok mu je to bilo mogue. Zvonko nije samo bio prisutan: on je sve to i provodio.

Stranica

7

Plesna Skupina Matija Gubec, Hrvatsko Narodno Vijee, Hrvatska Katolika Zajednica, pa onda Hrvatska Bratska Zajednica, jo od ranih dana kada je sudjelovanje u toj organizaciji imalo vee i negativne politike implikacije nego li danas. Bio je suradnik Hrvatskog Radio Programa u San Franciscu kroz 27 godina; sudjelovao je u osnivanju Hrvatske upe u gradu San Jose, a desetljeima je organizirao ili prisustvovao brojnim demonstracijama u Kaliforniji i Washingtonu. Bio je jedan od etiri osnivatelja Hrvatske Izvjetajne Slube u Kaliforniji ijim je radom pokrenuto tiskanje revije Ameriki Hrvat na engleskom jeziku, mnogobrojnih monografija, knjiga, pamfleta, profesionalnih studija, te nastupi na televiziji na hrvatskom i panjolskom jeziku. Sva je ta aktivnost obavljana od ranih dana kada je ime Hrvat bilo vie nego nepopularno i kada su aktivni Hrvati izvan domovine snosili direktne pritiske radi svojeg rodoljublja. Osobno je zasluan da je Hrvatska dobila za nepokolebljivog prijatelja akademiara i znanstvenika Michaela Mc Adamsa, ovjeka koji je napisao preko 200 akademskih radova, 7 knjiga, a predstavljao je hrvatsku tezu samostalnosti i slobode preko stotinu puta na tridesetak meunarodnih akademskih i politikih institucija, od 1971. godine do danas.

supruzi Zori i obitelji da nae dugogodinje prijateljstvo traje i dalje, i da e trajati i u budunosti. Svi mi vidimo, moda sada malo bolje, da je Zvonko bio ovjek jedinstvene energije i volje, ponosan, ustrajan, neustraiv, a posjedovao je nenadmaivu ljubav za Domovinu. Bio je dobar suprug vie od pola stoljea. Volio je svoju obitelj, svoju Hrvatsku, svoju vjeru i bio je lojalan prijatelj. Bio je sastavni dio one generacije koja nas naputa, a koja je za svoje rodoljublje platila veliku cijenu prije rata, za vrijeme rata i poslije rata. Zvonkov trajni i neumorni rad kroz cijeli ivot, proizlazio je iz altruistikog uvjerenja da svi moramo zajedno raditi na poboljanju ivotnih prilika prosjenog hrvatskog ovjeka i da je potpuna sloboda tog ovjeka na svojoj zemlji bezkompromisni imperativ. U tom pravcu, i u tu svrhu, njegov je rad i lik potovan, cijenjen, i moe biti dostojan primjer svima nama, a naroito naim mlaima koji tek dolaze. Sv. Misa, predvoena po fra Duji Bobanu i fra Anti Juriu odrana je u Hrvatskoj upi Uznesenja Marijina u gradu San Jose, Kalifornija. Zvonko ostavlja za sobom suprugu Zoru, mnogobrojnu obitelj i prijatelje u Domovini, Argentini, Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi.

Primili smo za naeg prijatelja poruke suuti iz Argentine, Kanade, Austrije, Domovine, a u Sjedinjenim Amerikim Dravama iz Los Angelesa, Chicaga, C l e v e l a n d a , W a s hi n g t o n a , Milwaukija i St. Louisa. Mi se Neka mu je lagana ova amerika pridruujemo ovim izrazima pozemlja. Dan prije pogreba, pregledavali tovanja i alosti s obeanjem

Stranica

8

Zgodopis

G o d i n a I . - Br o j 18

GOVI 2008.Mate Ivanipredstavnika gradskog poglavarstva, politikih stranaka, braniteljskih udruga koji su doli pomoliti se i odati poast nevinim rtvama komunistikog reima. koji su nemilosrdno ubijali nepodobne itelje Jastrebarskog i okolnih naselja od samog ulaska partizanskih snaga u Jastrebarsko 1945. pa sve do 1947. godine.

U umi Govi u Jastrebarskom 22. lipnja 2008. uz molitvu i blagoslov obiljeena je etvrta godinjica postavljanja kria nedunim rtvama komunistikog reima u poslijerat- Uz pjevanje crkvenog zbora, recitacije Lovre Tomca, nom razdoblju. govora Mate Ivania vrhunac u Goviu bio je nadahnuti i vrlo emocionalan govor patera Maia koji je u jednom trenutku bio prekinut aplauzom svih prisutnih. Prije molitve u upnoj crkvi Sv. Nikole sluena je misa koju je predvodio pater Mai uz pjevanje crkvenog zbora. U umi Govi okupilo se dvjestotinjak ljudi, lanova obitelji ubijenih, uma Govi u Jastrebarskom svojevrsni je simbol stradanja i patnji puka jastrebarskog kraja u poslijeratnom razdoblju, od strane komunistikopartizanskih egzekutora

Poruka je jasna: NE TRAIMO OSVETU, ELIMO SAMO JAVNO PRIZNANJE I OSUDU KOMUNIZMA, NAJVEEG ZLA KOJE JE ZADESILO HRVATSKI NAROD U NJEGOVOJ POVJESTI. NE PONOVILO SE!!!

G o d i n a I . - Br o j 18

Zgodopis

Stranica

9

SAMOGA SEBE OAMARIOAkademik Mirko Vidovi, Pariz Poput napuhanog crvenog mjehura, Stipa je, u umi Brezovica, puknuo od muke, a sunca nije ugasio. Razbio je ogledalo - ogledala je nestalo, a u njemu se opet nita nije promijenilo. Samoubojstvo pucanjem u ogledalo je saeta slika staljinistike samokritike. Ree Stipa da je poetkom Domovinskog rata, kad je i on pjevao 'Juru i Bobana' rehabilitacija ustatva bila - "velika pogreka". N.B. I pojam 'rehabilitacija' je staljnistika floskula. Idemo dalje. No, u tom njegovom demonstriranju da je 'negacija negacije afirmacija', jo se ne zna ta se je zbilo u njegovoj glavi, kad se je publika na taj clownovski skok preko svoje glave - grohotom zasmijala. Tko pljune na povijesno lice svoje nacije mora oekivati da svaki graanin pojedinac ima pravo na uzvrat. A kako Hrvati nisu formatirani po logici 'zakona taliona' odgovorili su mu smijanjem. Pa zar mu se iza lea i predsjednik Bush nije, na Pantovaku, smijao? Tu nije bilo mjesta ljutnji, a kamo li strahu i zabrinutosti za budunost hrvatske nacije. No, svatko upuen zna da se sudbina Hrvatske nikad nije krojila na Pantovaku, a najmanje danas. A to ipak ne znai da se u hrvatskoj zbilji ne zna tko merai pijui kahvu s kockicom cukra, a tko pijucka crnu kavu i crvene klafre zucka. Dok ga HINbenA agencija pobono slua. Nakon to smo stali nogom za vrat etveroglavoj jugoslavenskoj adaji: Titu, Partiji, Udbi i Armiji, pljackanje jezikom jednog kameleona u umi - juer je to dokaza- Trebao bi mu netko nabaviti knjigu "Oustachis - terroristes de no - samo uveseljava drutvo. l'idal" francuskog strunjaka za Elem, Stipa jednostavno nema povijest Europe oko Drugog snage da se suzdri od napadasvjetskog rata Michel Lesparta (u nja. Ma samo dva dana nakon to najnovijem izdanju kue je izjavio da treba prestati s jav'Duhalpa', u travnju 2006! - na nim svaanjem, ne dade mu belaj 290 stranica) pa da vidi, da mu se mira, on u Brezovici opali - samoi zapadni eksperti smiju na njegome sebi amar. Kajanjem zbog vom ve poslovinom arlatanpjevanja 'Juri i Bobanu'. Ma ne bi skom klafranju: klofaom sebi po ikoji doktor, pa ni profesor psihiglavi. jatrije, Radovan Karadi mogao objasniti te, do sada, ne analizira- Ne napada Didu da ne bi bilo done udnovate raspre izmeu sebe kaza da je antisemit, a jeste! ii sebe, kao to to ini na Stipa iz dovi u Hrvatskoj nikad nisu bili slavonskih arobnih uma. progonjeni dok Dido nije postao 'ovjek visokog povjerenja' Istini za volju, za one koji su moAbwehra. A hrvatski idovi su bili rali diplomirati marksistiku socionita manje patrioti od ostalih prilogiju, valja iznijeti na javnost ipadnika jednoboakih religija, njenicu da Stipa boluje od jer, na alost, ateisti su, poam 'latentnog staljinitista' - prikriveod Karla Marxa, surovo mrzili hrnog antisemitizma, kakav je akutvatski narod a osobito njegovu no razjarivao Josifa Visarionovia tenju za slobodom i nezavisnoStaljina s Lavom Bronsteinom u. Stipa napada krajnju desnicu, zvanim Trocki - nakon poetka a ne spominje njezinog osnivaa borbe za Lenjinovo nasljedstvo. Josipa Franka, napada ustaku Jer, Ante Paveli je napisao svo- praksu u II. sv. ratu, a preuuje jom rukom 'Ustaka naela'. U Didu Kvaternika. Napada hrvatsku njima nema ni jednog zaglavka borbu za nezavisnost, a ne spomipo kojem je trebalo da ef osa- nje da time dokazuje da je zalumostaljene hrvatske drave bude pani poslunik Karla Marksa, poslijepo posluan svom - efu UN- tomka dviju loza rabina, koji nam SA, Didi Kvaterniku, organizatoru je prorokovao 'nestanak s Kugle Marseilleskog atentata, koji nas je Zemaljske', itd. gadno zavadio i ne samo s FranMazohistiki je zvuala i tvrdnja cuzima i Srbijancima. A kad se Radio Zagreba (dne 22.06.08 u uzme u obzir da je i Luburi u Ja15h), da je nad "Jamom Jazovka" senovcu morao izvravati Didine upriliena komemoracija direktive, onda se dolazi do vrlo "poraenim snagama koncem II. kvrgavih zakljuaka koje, eno, sv. rata". I Stepinac, a i Hebrang Stipi ne daju mirno spavati. su tvrdili, da je NDH bila ostvarePa budui da nema zato se iska- nje vjekovite tenje hrvatskog ljivati na Poglavniku, a da ne smi- naroda. Komunistiki teror je doje napadati Didu da ne bi ispao ivio samouruenje, ali nitko od otvoreni antisemit - on napada brojnih zloinaca koji su poinili ' u s t a t v o ' . 1.600 'jazovki' po Srednjoj Europi' nije izveden na sud, pak su oni

Stranica

10

Zgodopisrecipronosti ljudskih savjesti. Mozak se ne vidi, ali se njegovo funkcioniranje osjea u itavom tijelu. I u normalnim i u izvanrednim (ne)prilikama. A zdrav razum nas navodi da se suzdrimo od mrnje prema laovima, te nam poruuje: Ni u zlu se ne ponizi, ni u dobru se ne uznesi. Istina je i to da je Ban Subai proveo sav II. sv. rat u Londonu, a ne u Moskvi, ni u Berlinu, dok je Andrija Hebrang bio u umi. Churchill je Bana diplomatskim metodama i nainima uspio vratiti u Zagreb, ali ga je tu Tito blokirao u kunom pritvoru, u kojem je i umro - na jo nerazjanjen nain. Najnovija dokumenta koja nam dolaze iz arhiva KGB, iz Moskve, dokazuju kako Staljinova uenika Tita nije nita drugo zanimalo do li - vlast pod svaku cijenu - poslao je u smrt, jo prije II. svjetskog rata na desetine svojih rivala. Nakon blokiranja bana Subaia, Tito je u Beogadu dao zdrobiti i vou hrvatskih antifaista Andriju Hebranga i sakriti mu tijelo u septiku jamu na Adi Ciganliji. Jedini 'javni radnik' koji smatra da su Titove metode jedine ispravne je - Stipa iz Orahovice. Bez obzira to ga je i gosp. Latin nazvao 'heroj i zloinac'...

G o d i n a I . - Br o j 18

umislili da su - pobijedili. Pobijedila je volja hrvatskog naroda i to protiv njihovih nastojanja da se spasi JUGOSLAVIJA sa svojim sadrajem PANDORINE KUTIJE. Istini za volju, svi smo mi poraeni, i po ishodu II. svjetskog rata i nakon Domovinskog rata, bez obzora na pobjedu ideje hrvatske dravne nezavisnosti. Poraeni, jer su nam strane siledije, i onda i sad nametnule - veleizdajnike za gospodare. No, demokracija je precizan mehanizam, a slobodna nacija pak organizam koji se povremeno oslobaa neisti na prirodan nain. Uz izdajstvo mass media u Hrvatskoj, treba svratiti pozornost na neminovnost da bar nai povijesni istraivai stanu na stajalite svojih kolega u Europi (posebno u Francuskoj) i da ustanove istinu o svemu tome. Istina je jedina neprolazna, nezastariva i neunitiva. Jer, nauk je stalno ponavljanje istine. Da ih oni koji neto znadu bolje zapamte, a oni koji o tome nita ili pogreno znadu, iziu iz bespua. Da u svijesti onih koji su nauili i shvatili, stvari budu jasnije i po jasnoi korisnije. Za mir u dui svakog od nas, meu nama i u odnosu na vanjski svijet, poam od naih susjeda. Duh istine je u

Konano, Hrvatska nije jedina zemlja ni u Europi ni u svijetu, u kojoj su se zbili strai dogaaji ruenja drave i graanskog rata. Neto slino dogodilo se je i u USA u toku Secesionistikog rata. No, kao to god su Amerikanci pobjedom unionista znali odati potovanje i priznanje onima koji su se, na jugu, digli na oruje i stavili se pod zapovjednitvo generala Lee-a, to isto e se dogoditi i u Hrvatskoj kad utnemo s javne tribine onaj napasni mlin mrnje, laganja i zavaanja i ove nove generacije, koja je odnijela pobjedu po ishodu Domovinskog rata. KOSorka lae kad kae da je pobjeda Domovinskog rata djelo partizanskih potomaka. Ja sam tu da je na to upozorim! Ona je na taj nain ponizila hrvatsku naciju koja se je - samoodredila, samoobranila i samoorganizirala i to posve nasuprot nastojanjima titoistike mafije koja je za to vrijeme propisno opljakala hrvatski narod. Neka im to bude za viaticum: sretan put u povijesni otpad! A KOSorkina psovka e skupo kotati i nju i njezinu stranku - hrvatski narod ima izvanredno dobro pamenje!

MIT O JUNIM SLAVENIMAJosip KuniPotovani! Proitao sam va lanak o propasti mita o junim slavenima (sve pohvale), a budui sam davno proitao pilarevo "junoslavensko pitanje", stvari su mi potpuno jasne. kada je sve dostupno, opet ima neke gospode, kojima teko mogu objasniti kako rije "slaven" ne oznaava neki narod, (kao ni juni odnosno jugoslaven) nego neto sasvim drugo, te je upitno podrijetlo Hrvata kao Slavena odnosno cijele tzv. Slavenske teorije o Podrijetlu Hrvata. jasne, ivio je vie od 30 godina u Kanadi, te tamo zavrio i studij, a sada ivi i radi u Hrvatskoj.

Molim pomozite, jer bi mi va odgovor puno znaio. to se moe rei o nekome tko za sebe kae da je Slaven, ali i Hrvat, jer mi to i nije ba jasno, a pogotovo me zanima vae miljenje o tkz. slaMolim vas ukoliko ste u mogu- Naime, zato ovo pitam ba vas? venskoj teoriji. nosti odgovoriti na moj upit, a on Tuga je vea, jer reeni gospodin glasi: Kako danas u 21. stoljeu, kojem gore navedene stvari nisu

G o d i n a I . - Br o j 18

Zgodopis

Stranica

11

S ISTINOM U BUDUNOSTAndrija i Ana, Mostar Dana 18. lipnja 2008. u Napretkovu domu u Mostaru odrana je 169. znanstvena tribina posveena predstavljanju knjiga prof. dr. Zdravka Tomca. Predstavljene su dvije nove knjige iz profesorovog bogatog opusa, Moj obraun s KGB-om i Tumanizam i mesiizam. U programu su sudjelovali prof. dr. fra Andrija Niki, prof. Tihomir Mari, prof.. dr. Boo epi, prof. Martin Ragu i prof. dr. Zdravko Tomac. Glazbeni dio izvele su klape Bura i Napredak. Voditeljica programa bila je Ivana Anii. 1. Program 169. tribine Tribina je otpoela hrvatskom himnom Lijepa naa koju je otpjevala klapa Napredak. Potom je fra Andrija, u prepunoj dvorani Napretkova doma, uputio pozdravnu rije i zaelio dobrodolicu poznatom politologu, plodnom spisatelju, branitelju identiteta hrvatskog naroda, drave i branitelja, prof. dr. Zdravku Tomcu. Pri tome je predstavio nau zajednicu Hrvatsko kulturno drutvo Napredak koje do sada broji tono 919 lanova s preko 75% mladih. Naa mladost je nae blago, bogatstvo i obveza. Potom je fra Andrija rekao neto o povijesti Napretka te o nadama za njegovu bolju budunost. U pripremi je pokretanje informativno formativnog asopisa mjesenika suvremeni ivot kultura i povijest, te uenje stranih jezika, prihvaanje medija, traenje prostora prema suvremenoj potrebi uee mladei i sl. sve to ispunjava fra Andrijine grudi novim snagama i neopisivim nadama. Stoga dodaje: HKD Napredak postoji 106 godina. Siromatvo ga je stvorilo, a Drutvo je preko 2.500 mladih odgojilo, a osposobljeni su dali nemjerljiv prilog razvoju hrvatskog naroda i Hercegovine. Ovo je Drutvo, usprkos neprijateljskim stavovima slubenih vlasti, mladima osiguravalo ivotne uvjete. Tako i danas, na poetku 21. st. naa nadarena i sposobna mlade u Hercegovini treba Boje blagoslove, Boju milost, Boju naklonost i 2. Napretkove potekoe Ve smo od blagdana sv. Nikole Tavelia datum obnovili rad mostarskog Napretka te odrali 169 znanstvenih tribina odrao sam bar po tri govora na svakoj. Sinonja je bila jedna od najposjeenijih. Okupilo se toliko vjernih ljubitelja istine da je i srednja dvorana sa stotinjak sjedeih mjesta bila

ljudsku podrku, posebice onih koji predstavljaju hrvatski narod u Gradu, upanijama i Hercegbosni, ali i Hrvatskoj koju je hercegovaka hrvatska i katolika mlade obranila, pomladila i uljudila. To ini, posebice od akcije fra Didaka Buntia na poveanju hrvatskog ivlja po Slavoniji i jo nekim hrvatskim predjelima. Na evaneoskim, franjevakim i hrvatskim tekovinama izrastao je Napredak. On stoji uz bok Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost, te Matici hrvatskoj. Napredak je prihvatio za ruku poslovino nadarenu a siromanu djecu i pokazivao im i pokazuje put u svijet kulture i uljudbe, a s istinom uz uljudbu i kulturu u sretniju budunost. Ideja i stvarnost Napretka nije potroena, nego se razbuktala, to potvruje naa mlade..

premalena. U to su se uvjerili predsjednik Neretvanskohercegovake vlade gosp. Sreko Boras, gradonaelnik Ljubo Beli, konzulica Republike Hrvatske Marijana Mikuli i gotovo svi nazoni. Ljudi su sjedili na neudobnim stolicama po hodniku, a jedan dio je ustrajao stajati na nogama i sluati govornika Tomca i predstavljae dviju njegovih knjiga skoro dva sata. Da ih nagradim i da ne ostanu samo na onome to su uli, rekao sam da Napredak plaa Tomeve knjige pa neka izaberu po jednu. Tako je njih stotinu polo kuama s Tomevim knjigama da mozgaju o svemu to je on napisao. Potom je uslijedila zakuska i pjesma gotovo do pola noi u emu su gosti iz Zagreba uivali i sudjelovali. Nazoni su pred svojim oima imali minijatur-

Stranica

12

Zgodopisnam ele oduzeti reliquiae reliquiarum - ostatke ostataka Napretkove zaklade zemnih nekretnina koju su nai prei ostavili mostarskom Napretku odnosno hrvatskoj mladei za njihovo uzdravanje i usavravanje. I u tome prepoznajem plan istjerivanja hrvatske mladei, odnosno hrvatskog naroda iz Mostara. Protiv toga javno protestiram i javno prosvjedujem to je snimala TV. Kada su nai pretci uspjeli sauvati ostatke ostataka Napretkovih nekretnina u Mostaru i mi danas, na

G o d i n a I . - Br o j 18

ni steak bez teksta. Jednu kopiju u poslati u Australiju da ga imaju u svojoj sredini, jer njihovom lanarinom i novanom pomoi trokove smo uvelike isplatili. Vjerni ideji prvog predsjednika fra Radoslava Glavaa, dobrotvora biskupa fra Paakala Bucobnjia, provincijala fra Augustina Zupca, odgojitelja, prosvjetitelja, graditelja i spasitelja hrvatske sirotinje fra Didaka Buntia, vjerosvjedoitelja dr. fra Leona Petrovia, kasnijeg biskupa dr. Petra ule i ostalih duhovnih i novanih dobroinitelja, bio sam prisiljen upoznati nazone i sa zakulisnim rabotama. Naime, ovu prigodu sam iskoristio i za jo dvije poruke. 1. Zamolio sam nazone da pogledaju i da se uvjere da nam je ova dvorana preuska, te je potrebno pomoi da se dovri velika dvorana za preko 600 sjedeih mjesta u potkrovlju i 2. Naglasio sam i pokazao izvod iz katastra da je od Napretkovih nekretnina na kojima su izgraene gotovo sve zgrade Doma zdravlja bez ikakve novane naknade, Drutvo opstalo i postoji s porukom da e nas nadivjeti. HKD Napredak Mostar postoji 106 godina sa sigurnom budunosti, jer imamo ve 919 lanove od kojih je oko 75% uea mlade.. Siromatvo ga je stvorilo i preko 2.500 mladih odgojilo. Posljednji tri godine podijelili smo gotovo 550 potpora, a ove godine uz potpore i 15 stipendija usprkos injenicama da nam dravne, nacionalne i upanijske vlasti ne daju ni feniga, a Mostar nam je skratio milostinju na 1.025 KM mjeseno. Mladima je nae kulturno Drutvo ivotne uvjete osiguravalo. Naalost, u posljednje vrijeme, s prepoznatljivim namjerama, neki

drugima da se pridrue ovom Drutvu i doprinesu njegovu kulturnom djelovanju i prepoznatljivosti u umi dananjih ideja i stremljenja. 3. Tomeva ispovijest Na kraju fra Andrija je pozvao prof. dr. Zdravka Tomca da nam otkrije put svoga povratka katolikoj vjeri. Fra Andrija je naveo primjer jednog profesora umjetnosti koji je prouavao vitraje obojene prozore po katedralama, bazilikama, crkvama i kapelicama. Tog znanstvenika, prema vlastitom priznanju Bog je vratio katolikoj vjeri kroz prozore. Potom nam je prof. dr. Zdravko Tomac iscrpno govori o svome ivotnom putu od komuniste do antikomuniste, od ateiste do vjernika. Prof. Tomac potjee iz katolike obitelji i posljednjih godina ivi svoje katolianstvo u kranskoj obitelji. Na stranputicu su ga odveli Nie i Marks, ija je djela itao i povjerovao njihovoj prijevari. Naime, ponukan Nieovom idejom o tome da bi ovjek trebao vie ljubiti drugog ovjeka nego se klanjati boanstvu, postaje komunista i njihov pristalica. U ivotu ga je vukla ljubav prema ovjeku i blinjemu. Kapitalizam je za njega bio izrabljivako drutvo koje je gazilo maloga ovjeka. Prihvatio je Nieovu i Marksovu ideju o boljem ivotu za tog malog ovjeka i radnika. U tome je s vremenom otkrio utopiju i glupe stramputice. Kako se samo prevario, dao se na pisanje svojih ispovijesti da bi pomogao zalutalima da se vrate na pravi kranski put. Iz vlastitih svjedoanstava iznosi pred javnost da je ono bila samo krinka iza koje se krilo totalitaristiko drutvo. Uskoro poinje svoju borbu protiv komunizma, globalizacije i bezbotva KGB, ali i borbu protiv samoga sebe te je stavio

civilizacijski nain, to nastavljamo. Pozivam sve domoljube i rodoljube da nam se pridrue u obrani naih nekretnina, to jest i za na opstanak u Mostaru, kojega su hrvatski branitelji obranili i u Obrambenom ratu.. Ovome Domu s bogatim iskustvom i ubudue elimo da ostane konica hrvatske mladei s knjinim blagom koja ve u svojim njedrima ima preko 4.500 svezaka svatko nam moe darovati svoje duplikate i bogatiti ovaj hram hrvatske kulture. A vi, draga mladei, ste nae ispruene ruke, na govor i poziv

G o d i n a I . - Br o j 18

Zgodopis

Stranica

13

podnaslov u knjizi: Tomac protiv Umjesto zakljuka Tomca. O njegovi knjigama opirnije su Tako je dolo do konane formu- govorili prof. Tihomir Mari, njelacije knjige s podnaslovom Moj gov dugogodinji prijatelj prof. dr. obraun s KGB- om, Tomac protiv Boo epi i prof. Martin Ragu. Tomca. U to vrijeme naputa svo- Prof. Mari ga je usporedio sa ju stranku SDP. Pun zanosa pola- svetim Augustinom i djelom De zi s hodoasnicima u Bleiburg. civitate Dei O Bojoj dravi, a Tadanji ljudi ga nisu shvatili. Po- donekle i s Augustinovim Ispovijekuao im je progovoriti na Blei- stima. U knjizi Tumanizam i meburkom polju, te se ispriati za siizam prof. Zdravko Tomac ussve komunistike zloine. Nazoni postavlja paralelu izmeu politike mu to nisu omoguili. Tu biva prvog hrvatskog predsjednika dr. izvidan i izvikan. Trebala je proi Franje Tumana i politike sadapuna godina dana da bi se oblaci njeg predsjednika Stipe Mesia. nad Tomcem razgalili. Tek godinu Na kraju tribine klapa Napredak dana poslije ti isti ljudi na istom otpjevala nam je jednu pjesmu, a tom mjestu u Bleiburgu doli su svi uzvanici i gosti pozvani su na ga pozdraviti i ispriati mu se. prigodnu zakusku. to se rijetko Meutim, od strane politikih dogaa, veina nazonih je zaesljedbenika komunizma zabranjen ljela s Tomevim knjigama poi mu je rad na fakultetu, dobiva svojim domovima. Predsjednik prijetea pisma od neistomiljeniNapretka im je to omoguio, zbog ka i sl. Svi ti dogaaji oko njega njihova siromatva, darivajui im dali su mu snage da ustraje u plaene knjige s porukom da knjisvojoj borbi. Sada se raduje povge uzmu, itaju i o njihovim poratku katolikoj vjeri i Istini koja rukama razmiljaju, te ne slijede mu je otvorila Put u ivot. put lutalica nego uzornih ljudi i

politiara. Kao i danas moramo sami odgajati ueu mlade, popravljati prostorije, nabavljati instrumente, narodne nonje i knjige, obraam se hrvatskoj rodoljubnoj javnosti za njihovu pomo. Prilog za ureenje zgrade i pomo ueoj mladei moete uputiti na raun: HKD NAPREDAK MOSTAR br. iro rauna za marke br. podrauna 22-10-01980-5; kod UniCreditZagrebaka banka d.d. Mostar br. 3381002201980532. Niki Andrija, UniCredit Zagrebaka DD Mostar, Poslovnica Ljubuki SWIFT ZABABA22 3381601100675773. i iro raun: 3113710123 - Zagrebaka banka Makarska, Tina Ujevia 1. Na koncu smo zduno odobrili moto veeranje tribine: BOGU, DOMOVINI I HRVATSKOJ MLADEI S LJUBAVLJU i rastali se s porukom, a to je bila i krovna ideja veeranje tribine:

S ISTINOM U BUDUNOST!

NIJE UVIJEK LOE ZNATI IRILICU (3)nov i planina je dobila ime ujilica, danas na zemljopisnim kartama dok je oficir Schilto ispustio oba nalazimo na oba imena ovisno Istono od Potaka je planina Viliuu i planinu nazvao Ilica, tako da koji kartograf prepisuje ime od ca koja dijeli Liku od Bosne, koja okorca ili Schilta, je takoer izgubila ime, ali je zato a bio bi red da hrdobila dva nova. Naime, mletaki vatski kartografi to kartografi su je pisali kao Monte isprave i tim topoWilica, a latinski je w pisao kao nimima daju stara uu. Oberlaitant okorac, ranije hrvatska imena. spomenut zaduen za kartografiranje Graaca i Srba, i oficir Schilt Od Vilice su vlaki koji je kartografirao Knin i Ervenik prebjezi Viliini srenisu znali latinski. dinom druge polovice 17. stoljea Naavi dva uu, a nisu se dogovanaseljeni u Podhurali kako da rijee problem, svaki mu, Glavacima i je donio svoje rjeenje. okorac karama. koji je vjerojatno bio Maar rjeenje uu je pretvorio u maarski uj

Drako Osterman, Zadar

Stranica

14

Antikorupcijski pogledi

G o d i n a I . - Br o j 18

PROSVJETITELJSKI MJEHURIIVjekoslav kreblin, ZagrebSve je oitije kako POLICIJA i ne samo policija, ve i drugi koji prepoznae trenutak, pokazuju javnosti nae "PROSVIJETITELJE". "LUONOE" koji upranjavaju politiku "U SEBE, NA SEBE, POD SEBE". Nakon ruenja AMERIKIH BLIZANACA sigurnosna je zajednica konano shvatila poruke odaslane od samozvanih "MESIJA", kao to sam sebi "tepa" i na prijatelj GEORG TIVADAR SOROS. Umjesto da u svojim penzionerskim danima uiva pecajui ribe, on BIBLIJSKI USKRISAVA, te naputa hladovinu sigurne penzije i bavi se BIZNIARENJEM. razvoju mlade demokracije. Tek nakon osobnog susreta s prvim hrvatskim predsjednikom, zakljuio je da je 'bilo kakva suradnja njih dvojice posve nemogua.' Sastajali su se jo nekoliko puta, nikad uspjeno, a Tuman je u vie navrata otvoreno pokazivao netrpeljivost ne samo prema Sorosu i Otvorenom drutvu, nego i prema svima za koje je mislio da su na bilo koji nain s njime povezani ('Judine kude')". Dobivi "po uima", prstima, depu i nadasve svojem prenapuhanom EGU, danas se "madarski dobrotvor" mnogo pristojnije i uljudnije odnosi i prema GEORGU BUSHU i lanovima njegove administracije. tovie, kao i za vrijeme progona idova u Madarskoj, kada je tinejder SOROS strepio od nacista, danas bivi penzioner GEORG SOROS zadrhti na svaki uanj amerikog pravosua. kupljaju mase. Oni mu nabijaju kompleks manje vrijednosti. Iznad takvih ljudi "neto" lebdi. Imaju "ono" u sebi. Uza svo nepregledno bogatstvo, Soros ne moe kupiti "ono neto". To mu je ogroman "feler". Svjestan je toga! I zbog toga nije volio pokojnog hrvatskog predsjednika. Ali niti ovaj njega. Jer Georg Soros je "do biti" sitna dua. To se na prvi pogled osjeti. A Tuman nije mogao prikriti da to vidi Ne bi me iznenadilo da Georg Soros Hitlera i Staljina mrzi najvie zbog toga. Da to i prizna, moramo pitati njegov prenapuhani EGO... Soros kopira lidere mislei da e time "neto onoga" pasti na njega. A "to" e biti vidljivo ljudima oko sebe! Samokritian je... Sto su moji "Mjehurii....... "prema Mein Kampfu". to ga vie brane, vie se pojavljuje... Tko ita ono moje...Otkupljuju cijela izdanja da mi se dodvore... pa i "Bespua"... Divi se Staljinu koji jednim okom prati rad "Centralnog Komiteta" S VISINA! Svjestan takve manjkavosti, Soros stvara "infrastrukturu"! eli imati sve pod kontrolom. Veom kontrolom nego oni s grafita i poslije njih. "On ljudsko drutvo smatra sustavom kojim se moe upravljati i vjeruje da ima orue za to novac. I zaista, potrudio se. Ali ljudsko drutvo kontrolira kroz kljuanicukao voajer. Stidi se zbog toga. Ali si za sada na moe pomoi. Ljudsko drutvo prezire, jer duboko u sebi osjea da je prezren..."

Usput pie i knjige, aljui svijetu svoje prosvjetiteljsko promiljanje. Opet nam puta svoje BALONIE, MJEHURIE... SAPUNICU... Novinari JUTARNJEG u izdanju MAFIJAKE MEDIJSKE KUE Sreom, vremena su razliita, ali EPH, od 24. svibnja o.g. o je danas iekivanje i SOROSEV "MESIJI" objavljuju: strah mnogo dublji i vei. Stoga "GEORG SOROS dobro je poznat i SOROS ve "rtvovanom" BARAhrvatskoj i svjetskoj javnosti koja CU OBAMI DAJE ONU SAMO PRO ga najvie doivljava kao kombi- FORME I SIMBOLINU PODRKU naciju financijskog pekulanta, U NJEGOVIM UZALUDNIM AMBIinvestitora, filantropa, i estokog CIJAMA, NOENIM MJEHURIIMA politikog aktivistu spremnog da SAPUNICE... izdvoji znaajan paket novca kada Citiram to pie o prosvijeenom se negdje eli suprotstaviti politi"mesiji" u brouri "SOROSEVA kom reimu za koji zakljui da je DOKTRINA ZATVOR BEZ IDOdiktatorski." VA": "...Napomenuo sam, GEORG SOROS Tumana doivljava kao SOROS uzima si za pravo sam zapreku KONTROLE LJUDSKOG sebe staviti na elo naroda. Ne u DRUTVA na "mesijanski" nain. politikom smislu. On je daleko Iz istog medijskog LEGLA- iznad tih "prljavaca". SOROS JE DIO COSMOSA... mesija... U bizMafijakog oglasnika, citiram: nisu je postigao ono to niti jedan "Prema njegovim rijeima, prvobi- smrtnik nije. Talenta nema da ga tna ideja nije mu bila stvaranje uope izaberu kao vou-lidera. fronta protiv Tumana, nego je Mrzi takve ljude oko kojih se sahtio preko svog instituta pomoi

G o d i n a I . - Br o j 18

Osvrti

Stranica

15

MONSINJOR KRUNOSLAV DRAGANOVIAntun Kunek, AustralijaSveenik Krunoslav Draganovi, ivio je u Sarajevu, gdje je predavao vjeronauk u osnovnoj koli asnih sestara Sv. Vinka i asnih sestara Sv. Josipa. Tih dana pohaao sam osnovnu kolu, kod asnih sestara Sv. Vinka u Sarajevu, koju sam zavrio 1938. godine i gdje sam nastavio pohaati gimnaziju u Drugoj mukoj gimnaziji u Sarajevu. drave u Zagrebu, Maek ili Paveli, jer su svi ustali za uspostavu nae drave. Bio sam nazoan, pored oca, na eljeznikom kolodvoru u Sarajevu, kad je toga jutra u 7.00 sati, dola naa vojska iz Zagreba, pod zapovjednitvom Krunoslava Batuia, zapovjednika, SELJAKE ZATITE, HSS-a, koji je u Sarajevo doao na elu oko 3.000 domobrana, 2.000 zatitara Zatite u smeim odorama. Tu je doao i Jure Franceti s 40 ustaa povratnika. U Sarajevu je tajno djelovala ustaka organizacija s 50 tajno zakletih ustaa. deset. Zvonimir je dobio etiri godine Lepoglave, a voa skupine ing. Maek dobio je 12 godina. Pokojni brat Zvonimir, koji je preminuo pred tri godine, doao je u emigraciju 1956. godine i pred kraj ivota pokojnog Juraja Krnjevia bio je njegov tajnik u Londonu. Kua u kojoj je Juraj Krnjevi stanovao u Londonu, vlasnica ju je kuu prodala Zvonimiru. U tu kuu je dolazio je i Josip Torbar, s kojim sam razgovarao i po uvjerenju je bio Jugoslaven, kojega je Zlatko Tomi, bivi predsjednik HSS-a, postavio za doivotnog poasnog predsjednika HSS-a. Poslije pada Mussolinija u Italiji, etnici su u Hrvatskoj ostali bez saveznika, bez faistike talijanske zatite. To je bio i kraj jugovlade u Beogradu. Od pada Mussolinija Juraj Krnjevi je u Londonu djelovao na uspostavi DRAVE HRVATSKE od Drine do Dragonje, zajedno s Bakom, Baranjom i Srijemom. Poslije smrti Juraja Krnjevia bio sam s pok. bratom Zvonimirom u Londonu. Tu sam zajedno s bratom sreivao arhiv Juraja Krnjevia. U toj arhivi sam imao u rukama proglas Vlade s Pala, u kojem se daje amnestija svim kanjenicima u Jugoslaviji, te se svim dravnim inovnicima poveava mjesena plau za 1.000 dinara. GLUPOST. U tom arhivu vidio sam i dokumenat, PROGLAS HRVATSKOG ISTARSKOG SABORA, kojega su podpisali Hrvati u Istri. To je bilo podpisano poslije pada Mussolinija. Taj dokumenat je uz pomo sveenika bio poslan u Rim, Vatikan, pa sve do Krunoslava Draganovia. On je taj dokument posla-

Pred okupljenim narodom, s hrvatskim zastavama. pokojni otac je s kratkim govorom pozdravio Krunoslava Batuia, davi prijavak, s rijeima, da je cijelo Sarajevo slobodno i u hrvatskim rukama, sve osim velike vojarne u kojoj je bila srpska vojska i etnici, koji su bjeali iz Srbije. Tih dana Vlada iz Beograda, zajedno s njihovim kraljem Petrom, dola je do mjesta Pale iznad Sarajeva i od Pala su produila na jug put Grke, doavi do Engleza, koji su tu Vladu, u kojoj je bio i Juraj KrMoj pokojni otac, roen u Saraje- njevi, prebacili u Egipat i dalje u vu, bio je u vodstvu HSS-a u Sa- London. rajevu u kojemu je tada bilo 30% Hrvata. Najvie je bilo muslimana, Razgovarajui s Jurjem Krnjevionda mi Hrvati, poslije po broju em u Londonu 1972. g. upitao Srbi, gdje je tih dana u Sarajevu sam ga o tim danima. On je napustio Zagreb s nareenjem Vladbilo i oko 5.000 idova. ka Maeka, da se pridrui toj VlaPokojni otac, kao nadstojnik elje- di i doavi u Sarajevo odsjeo je u znike postaje u Sarajevu, 1941. hotelu i NIJE SE JAVIO IKOME OD godine, zajedno sa svim Hrvatima HSS-a u Sarajevu. Otiao ja put u Sarajevu, sudjelovao je u uspo- Pala, gdje se sastao s Vladom. stavi DRAVE HRVATSKE, koja je Moj pokojni brat Zvonimir Kunek bila uspostavljena u Bosni i Her- bio je aktivan u HSS-u. Godine cegovini i prije dolaska hrvatske 1946. s tom skupinom suraivao vojske iz Zagreba i prije dolaska je s Marijom Radi, udovicom njemake vojske u Sarajevo. Nit- Stjepana Radia. UDBA ih je njih ko nije pitao tko je na elu nae polovila i sve ih osudila, njih dva-

Stranica

16

Osvrtida. Osim te banke tu je bila navedena i banka u vicarskoj i bankovni broj pod kojim je bilo upisano 6.400 kg zlata. To zlato, tajno pohranjeno, to je zahtijevao takozvani Tito, ali to zlato nije dobio. Od svih tih dokumenata, poslije smrti pokojnog brata Zvonimira, sauvao sam oko dvadeset vanih dokumenata, meu kojima je i taj dokumenat, kojega navodim u pisanju o jugokomunistikom POKOLJU, pod imenom Bleiburg, to ste objavili. Preslike tih dokumenata, oko dvadest dokumenata, to je dobio prof. Josip Jurevi, prof. Goran Jurii, prof. dr. Branimir Luki i Glas Koncila. U tim dokumentima je i izvjee engleskog agenta o naem blaeniku Alojziju Stepincu.

G o d i n a I . - Br o j 18

o Juraju Krnjeviu u London, jer je taj PROGLAS bio upuen i njemu. U tom proglasu nai iz Istre javljaju, da je Istra hrvatska i neka Juraj Krnjevi uini to moe, da poslije sloma talijanskog faizma Istra ne doivi jugoslavensku komunistiku okupaciju. Meu tim dokumentima, imao sam u rukama i pismo Krunoslava Draganovia poslano Juraju Krnjeviu iz Rima, 1944.godine, pisano na tri stranice. U njemu Krunoslav Draganovi, upuuje i navodi, da Juraj Krnjevi uini to moe u pokuaju da se s domobranstvom spasi naa DRAVA. To je bio pokuaj ministra naih oruanih snaga Ante Vokia, ministra Lorkovia, etvorice hrvatskih domobranskih generala, generala imia u Mostaru, kojega su Luburievci ubili pored Mostara. Tu sam u tim dokumentima pronaao i pismo Vladka Maeka, kojega je on vlastoruno iz Washington NAPISAO SRPSKOM KRALJU Petru u London, gdje je na kraju pisma Maek napisao: Vae velianstvo, ja Vam stojim na raspolaganju.

svim zgradama u toj ulici bile su istaknute hrvatske zastave. Ali u muslimanskoj Ba ariji, na onim turskim duanima (hrvatski reeno TRGOVINAMA), tim duanima turskim daarama, nije bilo NITI JEDNE hrvatske zastave, jer tu su bile samo one male nacistike zastave, crvene, s bijelim krugom i svastikom u sredini. Krunoslav Batui je s jednom skupinom nae vojske produio do Zvornika, do Drine. Sve je bilo veselo i vladao je red i zakon, ali s podpisom rimskih ugovora dolo je do pobune u Zatiti, koju su s nareenjem Dide Kvaternika u Sarajevu natovarili u teretne vagone i poslali u Zagreb. Bio sam pored pokojnog oca na eljeznikom kolodvoru i gledao kako zatitari odlau oruje i ulaze u vagone, zajedno s Krunoslavom Batuiem, kojega smo pred mjesec dana sveano doekali. Pod jesen 1945. g. Gestapo je u Sarajevu poeo kupiti idove i pokojni otac, koji je roen i koji je odrastao u Sarajevu imao je prijatelja idova, koji su nam dolazili u posjet u nau kui. I te idove, koliko je god mogao, pokojni otac je zajedno s Hrvatima eljezniarima, iji su sinovi ve bili u Crnoj Legiji kod Juraja Francetia, tajno su u teretnim vagonima prebacivali u Dubrovnik, gdje su bili pod zatitom Talijana. Sve sam to priao poznaniku idovu iz Sarajeva, sada pokojnom Mihajlu Montilji, kojemu je to bilo poznato. On me je zvao Sarajlija. idovi priznaju nacionalnost po majci i majka Dide Kvaternika bila je idovske vjere, kerka Josipa Franka i njegove ene idovske vjere. Ona je bila ena vojskovoe Slavka Kvaternika i majka Dide Kvaternika, efa UNSA, ustake nadzorne slube. Taj Dido Kvaternik

Poslije preminulog brata Zvonimira u toj kui u Londonu, gdje su bili svi ti dokumenti iz arhive Juraja Krnjevia, tu vie nije bilo toga dokumenta o pohranjenom zlatom, nije bilo dokumenta s podpisima HRVATSKOG ISTARSKOG SABORA i tu vie nije bila ni knjiImao sam u rukama oko 2 kg ga od Fred Copemana. preslika zapisnika sa sastanka I sada, nemojte se iznenaditi. Sve jugoslavenske vlade u Londonu preslike zapisnika od jugoi imao sam u rukama i trei kopivlade, te Maekovo pismo srpju, zapisnika, to ju je podpisao skom etniku nekakvom kralju, ministar financija jugo-vlade Juraj bacio sam u kantu za smee, jer utej, zastupnik HSS-a, ija je sam bio ojaen itajui te podvale ena bila Srpkinja i on je postao i tko bi mi vjerovao, naroito oni ministar financija, prilikom usposkoji jo vjeruju u Maeka, da je to tave HRVATSKE BANOVINE. sve ISTINA. Bacajui to u U tome dokumentu, kantu za smee, tu je otilo i s njegovim podpito pismo Krunoslava Dragasom i podpisom novia to ga je pisao Juraju jednog Srbina, bilo Krnjeviu. je navedeno ime Vratimo se unatrag u Sarajebanke u New Yorku vo. Poslije postrojavanja nai broj bankovnog e hrvatske vojske iz Zagrerauna s iznosom ba, naa vojska s hrvatskim od 62.000 kilograma zlata, to su zastavama i hrvatskom glazbom Srbi iz Beograda prebacivali u oko 10.00 sati sveano je ula u New York, prije Hitlerovog napaSarajevo, glavnom ulicom. Na

G o d i n a I . - Br o j 18

Osvrtisvjedoanstva o POKOLJU od dvojice Slovenaca i jednoga Hrvata. To sam dao Krunoslavu Draganoviu, koji mi je tada povjerio da iz Londona iz engleskog ministarstva rata, dobiva preslike engleskih tajnih dokumenata o Bleiburgu, to njemu alju Englezi katolici, koji rade u ministarstvu. Krunoslav Draganovi bio je visok i krupan, inteligentan i prodoran, i otvarao je skoro sva vrata. Od zanimljivih razgovora meni je povjerio onaj s Paveliem, kojega je na teretnom brodu iz Napulja prebacio u Argentinu, rekavi Paveliu da e to uinili samo pod jednim uvjetom, da se Paveli, dolaskom u Argentinu prestane baviti politikom. Paveli mu je to i obeao, ali ga je slagao.

Stranica

17

osnovao je logor Jasenovac i bio je zapovjednik Maksu Luburiu. Upitao sam 1994. g. u Zagrebu Mihajla Montilja je li sve to tono i dobio sam odgovor da jest. Tada sam upitao, kako to da je idov Dido Kvaternik uspostavio logor Jaenovac i Mihajlo ree: Kao to ima dobrih i loih Hrvata, tako ima i dobrih i loih idova. I jedan od tih loih idova bio je Dido Kvaternik. Taj razgovor opisao sam u zagrebakom Vjesniku 1998. godine i nitko od strane tih antifaista, komunista, koje okuplja Stjepan Mesi, ne ele niti spomenuti tko je bio Dido Kvaternik. Tadanji Nadbiskup Alojzije Stepinac, ve 1942. godine, vidio je da Hitlerov nacizam mora propasti i da e biti pobijeen. Tada je iz Sarajeva u Zagreb pozvao sposobnog Krunoslava Draganovia, te ga je poslao u Rim, s uputama, neka pomogne naima u danima poraza nacizma i dolaska srpskoetnikog jugokomunizma na vlast. To je i bio razlog odlaska Krunoslava Draganovia u Rim.

nikada nije dozvolio niti je pristajao da se o muslimanima govori loe. To mu je bila velika mana.

Doavi u Italiju, 1956. g. i ivei godinu dana u Italiji u logoru Udine i poslije u logoru Capua, pored Napulja, odlazio sam u Rim, gdje sam se susretao s Krunoslavom Draganoviem, koji je meni povjerio da skuplja dokumente o Bleiburgu, komunistikom POKOLJU nad Hrvake Trsta. Taj musliman u Trstu je tima, po Bosni, Hercegovini i imao, zajedno s bratom, koarsku drugdje. Dobio sam u logoru tri trgovinu i Krunoslav Draganovi

Boravei u Rimu 1972. g. vl. Josip Boroak meni je rekao da je Krunoslav Draganovi napravio dvije kopije preslika tih dokumenata. Jednu kopiju je dao sveeniku Vinceu, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesrei u Americi, a drugu kopiju dao je sveeniku Vilimu Cecelji. Odlaskom u Salzburg, poslije Rima i Bea, vl. Vilim Cecelja potvrdio je da posjeduje te fotokopije. U razgovoru preko telefona Ivo Rojnica mi je iz Argentine rekao da je to pohranjeno u Vatikanu. To sam sve ispriao prof. Anelku Mijatoviu. Kad sam 1998. g. boravio u Primotenu, nazvao me je Anelko Krunoslava Draganovia sam upo- Mijatovi i rekao radosnu vijest da zorio neka uva te dokumente, jer imamo te fotokopije. Gdje je to to moe netko i ukrasti, to se je i sada, to mi nije poznato. dogodilo, jer netko je te dokuOvo je sve i najbitnije to mogu mente ukrao iz samostana u Ausnapisati o Krunoslavu Draganovitriji istoga dana, kad je jedan muu. Govorio sam neto opirnije o sliman iz Trsta, doveo u svome Sarajevu u tim danima, sredini autu Krunoslava Draganovia do gdje je djelovao Krunoslav Dragajugo-granice da slika fojbe, a novi i od kuda je otiao u Zaggdje su partizani ubijali stanovnireb, te, s uputama nadbiskupa Stepinca, dalje u Rim. Napisao sam na trideset kompjuterskih stranica tekst pod naslovom HRVATSKA JADRANSKA OBALA i ENGLESKA OSVAJANJA, oslanjajui se na podatcima engleskih povjesniara, bez kojih se ne moe pisati o naoj povijesti i sadanjim dogaajima, uz utjecaj iz Londona, jer nai povjesniari uglavnom su pisali i piu u trokutu, Be, Budimpeta i Beograd. Ako Vas to napisano zanima, to Vam mogu poslati: sauvane dokumente, preslike o kojima piem. Sve to moete dobiti i kod Gorana Juriia.

Stranica

18

Osvrti

G o d i n a I . - Br o j 18

OAkademik Mirko Vidovi, Pariz G. Ivo SANADER Premijer Hrvatske, ZAGREB Predmet: ZABRANE ZNAKOVLJA.Gospodine! Jutarnji list - on line izdanje objavio je i Vau izjavu, u povodu Thompsonova koncerta na sredinjem trgu u Zagrebu, gdje ste, navodno, rekli: "Vrlo je loe to se to dogaa. Ustako znakovlje i simbole treba apsolutno osuditi i taj reim ne smije doivjeti afirmaciju u Hrvatskoj". Teko je pogoditi ta na to ste mislili, kad naglaavate 'ustako znakovlje'. Prvo: vi nikad u svojim nastupima u toku izbornih kampanja niste narodu govorili o tome kakvo je 'znakovlje' doputeno, a kakvo pak zabranjeno. Shodno tome, u obavljanju svoje dunosti predsjednika Ministarskog vijea Hrvatske, vi ne moete traiti od naroda ono o emu se narod nikad nije izjasnio. Niti moete raditi ono to u izbornim kampanjama niste iznijeli kao dio svog programa.

ZABRANAMAmenama s robije, moete proitati kako je na sugestiju svojih udbakih savjetnika, Maks Luburi poslao u Lyon u Francusku suludog Ivana Sremca s nalogom da me ubije nakon veernje mise, na Badnjak 1970, zbog moje osude u 'Hrvatskoj reviji' terorizma, kao nastavka logike Jasenovca. Odivio sam svoj ivot izmeu dva zla koja su se 1990 nala u koaliciji kojoj ste i Vi osobno pripadali, jer su hercegovaki otporai, a meu njima i Gojko uak, svi odreda bili 'otporai', tj. luburievci. Uostalom, suradnja izmeu luburievaca i hrvatskih ibeovaca bila je predviena jo od Titove smrti: zar nije Tuman poslao Dalibora Brozovica da me, u Amsteradmu, dne 23.04.1980 pridobije za suradnju s lijevim i desnim luburievcima - jer je Luburi propovijedao pri kraju ivota oslanjanje hrvatske borbe 'dijalektikom pera i eksploziva' na - SSSR? Shvatite zato je Dr Paveli osudio tu Luburievu politiku i iskljuio ga i iz HOP-a i iz svih struktura koje su bile pod nadletvom HOPa.

s petom kolonom? Tree: Vi se tu i tamo pokazujete i izdajete za praktinog katolika, a ovamo ruite spomen-humak Dru Mili Budaku kod upne crkve u Sv. Roku. Da li ste uloili protest zbog gradnje crkve u Hercegovini nad kostima Jovana Duia koji je pripadao faistikom pokretu u Srbiji, a ako ne - zato? Da li ste traili da se porui nadgrobni spomenik generalu Kosti Nau koji je na Bleiburgu izvravao Titove zapovijedi. Da li ste traili da se ukloni iz Kumrovca Titov kip jer nitko u naoj povijesti nije prolio toliko hrvatske nevine krvi koliko JBT!?

etvrto: Vjerojatno nitko tako dobro nije poznavao intimni ivot Ante Pavelia koliko pok. vl. Vilim Cecelja, Poglavnikov slubeni ispovjednik. Ono to je Cecelja mislio o Poglavniku, to danas misli slubena Crkva u Hrvatskoj, jer ona tuje vl. Cecelju i kao duhovnika koji je s prognanicima i preivjelima s Krinog puta godinama odravao duhovni ivot na tom stratitu, dok ste Vi, gospodiDrugo: Zar 'kuna', kao temeljna ne Sanaderu, vrljali po Europi s Htjeli vi to priznati ili ne - ako nejedinica svih vrijednosti u Hrvats- Titovim pasoem. koga treba osumnjiiti za simpatikoj ne predstavlja je prema zloinima koji su poisastavni i neizdvojinjeni u vrijeme NDH, onda ste to i vi dio 'ustakog Vi i Dr Mesi - koji nikada niste znakovlja'? Kako to osudili Luburia, posebno kao prda prihvaate plau vog krivca za zloine poinjene u koju vam drava Jasenovcu. Luburi je bio pod izdostavlja u kunaravnim autoritetom Dide Kvaternima, a drugima zabka, unuka Josipa Franka, hrvatsranjujete da javno kih idova. pokazuju pod kakNo, ja znam (ne ete tvrditi da to vim znakom su ginuli pripadnici cijele jedne hrvats- Vaa obavjetajna sluba vam nije istina!'), da ste Vi sklopili pakt ke generacije borei se za dravu, moe potvrditi pa i dokazati, da s Raanom i s Mesiem da orijena ne za reim, jer u ratu nema sam bio, vodei u emigracije Sa- tirate nadgradnju Hrvatske na drugog reima osim vojne stege bora HNV-a, prvi na listi UDB-e za temeljima koje je smislio Tito, a radi obrauna s neprijateljima pa i fiziko likvidiranje. U mojim uspo- ne na podruju ukupnosti povijes-

G o d i n a I . - Br o j 18

Osvrti

Stranica

19

nih i etnikih hrvatskih zemalja. Od tada ste poeli ruiti spomenike onima koji su izginuli za Hrvatsku, a ne za Jugoslaviju! Tko ste vi, Ivo Sanaderu!? Postarat emo se da vas tono identificiramo! NOTA: Vjerojatno ste primijetili kako vae i Mesievo klevetanje Pavelia i NHD ne prolazi u anglosaksonska sredstva za javno priopavanje. Jesu li vam vai slubeni 'istoriari' objasnili zato? U prvom redu zbog Pavelievih zasluga u toku trajanja NDH: zbog slanja vojske protiv Staljina; zbog odbijanja Staljinove ponude da e priznati NDH ukoliko Paveli dopusti maralu Tolbuhinu da nesmetano proe du Hrvatske - do ljubljanskih vrata i upadne bez otpora u Italiju i zbog toga to je Paveli odveo svoju vojsku k zapadnim Saveznicima, a ne prema Staljinu, koji je sa Staljingrada vratio hrvatsku Diviziju i njezinog zapovjednika Marka Mesia, da, zajedno s maralom Tolbuhinom mariraju na Beograd. Anglosaksonci su znali za to Poglavnikovo NE! To to Tito nije potovao enevsku konvenciju o tretiranju ratnih zarobljenika uraunato je u razloge bombardiranja JNA posvuda u Srbiji 1999.

Saveznici nisu bombardirali terito- Na kraju, da se je moje ime pojarij na kojem je bila uspostavljena v ilo u uk up no sti lanov a 'zloinake organizacije' kojoj se NDH! selektivno sudi zbog zloina poiUpravo radi toga su Amerikanci njenih nad civilnim puanstvom i primili Dra Antu Pavelia, dne njihovom imovinom u Domovin01.06.1945 u austrijsko mjestu skom ratu - i to bez obzira to Langreith. Kad je Tito to saznao, vam je to bilo izriito i to slubeno podivljao je od bijesa. No, Amerizabranjeno - ja bih shvatio ono kanci su ga prebacili, radi sigurto vam je (svima) Dodik rekao: nosti, iz Langreitha u Tiefbrunn, a 'Bolje bi vam bilo da utite!' - ako zatim u Aich, a konano u Obernemate nita pametnije rei osim trum kod Salzburga. Tu je ostao - zabrana tovanja humka Mili do veljae 1946. Budaku i strau kod Titova kipa u U veljai 1946 Amerikanci su Pa- Kumrovcu. velia povjerili na uvanje EngleziGospodine Sanader! i Vi ete doma, gdje je smjeten u selu Pusivjeti ispunjenje onoga to smo tritz kod Klgenfurta. Tu je ostao obeali hrvatskom narodu kad sve do rujna 1946, kad mu je smo poeli borbu za njegovo praomogueno da, preko Italije, ode vo na samoodreenje, na demokna sigurnije podruje - u Argentiratsku i slobodnu dravnu samosnu. Tu je naao svog ljutog nepritalnost u kojoj e svi graani uijatelja Milana Stojadinovia i s vati slobodu savjesti i privatno i njime se - sprijateljio. javno. Iz istih razloga zbog kojih vi ne Ja u uskoro povesti kampanju za spominjete zloine Maksa Luburipodizanje spomenika Mili Budaku, a, Tito nije ni pokuao da vri jednom od najboljih i duhu svog pritisak na zapadne Saveznike da naroda najblieg knjievnika. mu izrue Dra Antu Pavelia: Luburia je primio pod svoju zatitu Mirko VIDOVI panjolski idov Caudillo FrancisGlavni konceptor Sanodreenja, co Franco i dopustio mu da uruje Obrane i nadgradnje Nezavisne i sa sovjetima, to Francu vie nije Hrvatske Drave - Vitez reda mesmetalo. To je smetalo najvie unardne akademije Dr-u Anti Paveliu, koji ga je zbog toga i izbacio iz HOP-a. 3. lipnja 2008.

DOSTA NAM JE LAI!Branko Stojkovi, Bjelovar jer taj ovjek ve 20 godina lae. Oito je ispalo da je i sad on Otvorena televizija smiljeno vara pljuvao graanima u lice. Taj kruhrvatske graane. I mediji se bahobrinik godinama se lepa uz ve lopovskim poslovima, te bi i to ovu krivokletniku politiku. trebala biti stvar policije i dravnog odvjetnitva. Nije ovo samo Bilo je govora o ratnim zloinima moralno pitanje potenje, ve i u Osijeku. A na ekranu je bilo annaela istine. Gledao sam emisiju, ketno pitanje: Je li se HSLS utopio gdje je gost bio dr. Zlatko Krama- u vladajuoj koaliciji? (DA ili NE) ri. Nisam mogao da se ne javim injenica je da nisam obavio telefonski razgovor, a novac mi je uzet s rauna. Sve je poelo ovako Dobili ste Otvorenu televiziju. Cijena poziva iznosi 4,47 kuna. ao nam je ne moete ui u liniju, jer je zauzeta. Otvorena televizija vara hrvatske graane. Telefon koji je stajao na ekranu TV-a (060-87-87-87) ja sam pozvao sa svoga mobitela i

Stranica

20

Osvrti

G o d i n a I . - Br o j 18

Mediji bi trebali tititi graanske i potroake interese, a ne ih jo varati. Voditeljica emisije Alenka ganjer, dozvolila je svom gostu Kramariu da se krajnje komotno i drsko ponaa u (njezinom) studiju. to e nama takva televizije gdje se prodaje laska. Time je omalovaila i graane, odnosno gledatelje tog programa. Naa zemlja pliva u kaosu i neredu, a to mi tu gledamo? emu takav Tako varati graane nije u redu. kredibilitet?

tek kasnije shvatio da se radi o prevari. Pitam se: Tko vam moe naplatiti neto to niste koristili? Dokaz je da urednik Romano Bolkovi prikuplja novac na nepoten i mutan nain. Uope mi je (sad) ao to sam na svom TV-u se prebacio na OTV-ov program (03.06.2008.), u utorak, oko 20,43 sata, jer nita nisam pametno i lijepo vidio.

Moram napomenuti da sam i s fiksnog telefona isto pozvao broj (060-87-87-87) gdje mi je (opet) telefonska sekretarica izrecitirala istu priu, samo ovaj puta je rekla: Cijena poziva iznosi 3,66 kuna plus PDV-e. Kako smo drava u kojoj nitko za nita ne odgovara, ja i ovaj put ne oekujem nita. Ve elim priopiti ovo i drugim ljudima da ne nasjedaju na lopovska posla.

JO JEDAN BAL VAMPIRADiana Majhen, ZagrebI ovogodinju proslavu dana antifaistike borbe veliki je antifaist Mesi iskoristio kako bi opravdao pokolj na Bleiburgu. Po ne znam koji put, naglasio je kako su mnogi ubijeni na Bleiburgu krivi za Jasenovac. Kada se slua Mesi, ini se Bleiburg jednostavno morao i trebao dogoditi. Kao neto potpuno prihvatljivo i samo po sebi razumljivo. Ono Mesievo uveno da institucije trebaju raditi svoj posao nismo imali prilike uti ni jedan jedini put kada su u pitanju zloini na Bleiburgu. Mogue Mesi ono to se na Bleiburgu dogaalo uope i ne smatra zloinom, pa ne smatra da neke institucije tu imaju uope to traiti. Ako se prisjetimo njegove intervencije prije nekoliko mjeseci, kada su ispitivani antifaistiki mogui sumnjivci za masovne pokolje nad Hrvatima, postaje savreno jasno da Mesi ima dva mjerila: Institucije su potrebne i trebaju raditi svoj posao kada se hrvatski branitelji optuuju za sve i svata, isporuuju u Haag i trpaju u zatvore. Dapae, u tim sluajevima se Mesi i osobno ukljuuje, pomaui tim institucijama svojim svjedoenjima, kao i tonama materijala za koje nitko ni dan danas nema potvrdu da su legalnim putem predani Haagu, a koje niti jedna normalna drava ne bi ni predala. Takoer su potrebne da svako malo podsjete ljude da su ustae inile nezamislive zloine. Mesi nastoji pod svaku cijenu sprijeiti bilo kakvo ispitivanje i eventualno suenje antifaistima. Prisjetimo se malo kako su to antifaisti rjeavali. Narodni sud na licu mjesta i u najboljem sluaju, metak u glavu. Kakva enevska konvencija, kakva prava. I desetljeima nakon tisua pobijenih Hrvata zahvaljujui svojim funkcijama nastavili su tititi te svoje narodne sudove, pa sve do dana dananjega.

Kada su u pitanju hrvatski branitelji, neto to bi se nazvalo Narodni sud ne postoji. Te su povlastice bile i ostale rezervirane za antifaiste. Samo su oni smjeli nekanjeno ubijati, silovati i pljakati. I k tome jo svake godine slaviti, izmeu ostaloga, vjerojatNo, kada su u no i to to nikada nisu pozvani da pitanju zloini tzv odgovaraju za svoje zloine. antifaista, nema Sluamo ve godinama kako se potreba za nikakpojedinci iz Domovinskog rata vim institucijama. trebaju osuditi i distancirati se od Onda Mesi govoonoga to su radili, kako ne bi ri o starim ljudima ispalo da je cijeli Domovinski rat koje se uznemirabio zloinaki. va tamo nekakvim ispitivanjima to Antifaiste koji su inili zloine nikako nije u re- nisu nikada sudili, njihovi se sudu. borci nisu nikada distancirali od njih. Slijedom te logike, ispada da Razumljivo je da

G o d i n a I . - Br o j 18

Osvrtisv. rata.

Stranica

21

je cijeli antifaistiki rat u prostorima ex Jugoslavije bio zloinaki. Jer, da nije, kako je to u vie navrata rekao predsjednik Mesia kada se radilo o Domovinskom ratu, pojedinci bi se osudili kako osobno tako i njihovi postupci.

mo to ni oekivati izuzev daljnje zatite onih koji su se pod krinkom antifaista obraunali sa hrvatskim narodom. Obzirom da su to za Mesia manje vrijedne rtve, sumnjam da emo doivjeti da vidimo kako institucije rade svoj posao, kada su nae, hrvatske Sad, da nemamo Mesia, uvjerertve u pitanju. nog antifaistu koji naokolo pjeva Juru I Bobanu I njemu sline, mo- A sluati gu (ili drugaricu, kako da bi se tako neto i dogodilo. god) ulinovi-Konstantinovi kaModa bi doivjeli da se oni anti- ko govori da su se i partizani i faisti koji su ubijali vojnike koji hrvatski branitelji borili za istu su se predali, ene i djecu budu stvar, za Hrvatsku, premauje i osueni. Ovako, svi mi kojima su ono to bi eventualno mogao izisti pobili prijatelje i obitelj u njih govoriti barun Munchausen. moemo gledati jedino kao zloinNazovimo stvari pravim imenom: ce koji nikada nisu odgovarali za Partizani su se borili za Jugoslavisvoja nedjela, niti su se ikada od ju. njih ogradili na nain da puste te institucije da odrade svoj posao Hrvatski branitelji borili su se prokada su u pitanju zloini antifais- tiv vojske te iste Jugoslavije. Prota. tiv vojske koja je sa tom istom crvenom petokrakom na elu ubiNo, kako za Mesia, prema njegojala Hrvate kako za vrijeme Dovoj vlastitoj izjavi, nisu sve rtve movinskog, tako i za vrijeme 2. iste, dok je on predsjednik nema-

Znai, antifaisti i hrvatski branitelji borili su se za potpuno suprotnu stvar. Jedni za Jugoslaviju, a drugi za Hrvatsku, protiv te iste Jugoslavije. Ne znam kako vama, ali meni to ne zvui ni malo isto. No, sve dok potomci tih istih antifaista sjede na kljunim mjestima u hrvatskoj Vladi, govorit e i raditi to e htjeti. I nikada, nikada nee odgovarati za sve one pobijene Hrvate, njihovi se zloini nikada nee procesuirati i osuditi, a zahvaljujui Mesiu i njemu slinima, nee se smjeti ni istraivati te zloine. Stoga, ne zaboravimo ono to su nai stari tako dobro znali i zahvaljujui emu smo preivjeli: Hrvatska povijest, prava hrvatska povijest, ne ui se u kolama. Ona se oduvijek uila samo doma.

PRIA O TEKUOJ LJEPOTIivo Bai, DubrovnikNeke prie i(li) zapisi poimlju "U ono vrijeme..." ili pak "Nekad davno...". Obino slijedi pria sama, njezin t(ij)ek kao poda(t)nik konzumacije i probave, te pouka na kraju. Ona je nekako najvanija iako je preesto samim ivotom ignoriramo. U knjizi: Nauka o samospoznaji, Zagreb, 1994, str. 32-33, zapisana j e z animlj iv a p riica: "...Jednom se jedan snaan, vrsto graen ovjek, sumnjivog karaktera, zaljubio u lijepu djevojku. Djevojka nije bila samo lijepa, ve i svetog karaktera, i zato joj se nije svidjelo njegovo udvaranje. Meutim, on je zbog svojih poudnih elja bio uporan. Zato ga je djevojka zamolila da prieka samo sedam dana i odredila vrijeme kad e se nakon toga susresti. ovjek se sloio i s velikom nadom poeo ekati dogovoreno vrijeme. Meutim, sveta djevojka je odluila pokazati pravu ljepotu apsolutne istine na veoma pouan nain. Uzela je veliku koliinu sredstava za ienje i sedam dana bez prestanka obavljala veliku nudu i povraala sve to bi pojela. Uz to je sav proljev i bljuvotine stavljala u posude. Zbog sredstava za ienje, takozvana lijepa djevojka postala je mrava i tanka kao kostur. Koa joj je pocrnila, a oi upale u duplje. Tako je, u dogovoreno vrijeme, nestrpljivo ekala udnog ovjeka. ovjek je doao lijepo obuen i pristojno upitao runu djevojku koju je zatekao tamo gdje je lijepa djevojka s kojom se trebao sastati. Nije mogao prepoznati djevojku. Iako je ona iznova i iznova potvrivala svoj identitet, nije je mogao prepoznati zbog njenog jadnog stanja. Napokon je djevojka rekla snanom ovjeku da je odvojila sastojke svoje ljepote i spremila ih u posude. Takoer mu je rekla da moe uivati u tim sokovima ljepote. Kad je svjetovni poet zatraio da vidi te sokove ljepote, pokazala mu je skladite s proljevom i bljuvotinama, koji su irili nepodnoljivi smrad. Tako je saznao cijelu priu o tekuoj ljepoti. Na kraju je ovaj ovjek niskog karaktera milou svete djevojke shvatio razliku izmeu sjene i stvarnosti i postao razborit."

Stranica

22

Osvrtireno, duboko more, a ne da se kolektor ili pripadajue cijevi u staroj gradskoj luci kopaju po drugi put, jer je to tek djelomino rjeenje koje iziskuje povremena ienja cisternom ili neka vea samim prokopavanjem. Sramota je ne iskoristiti kupalite u Pilama i odvod za kanalizaciju napraviti da se izlijeva dalje u more, a ne u same Pile. U staroj luci je potrebno napraviti odvod (mogue za cijeli stari Grad) u dublje more (dalje od Lokrumskog kanala), pa makar trebalo u dubinu probiti

G o d i n a I . - Br o j 18

ovjekove potrebe i aspiracije prema lijepom su vjekovne, ali ak i one predstavljaju kvarljive tekuine podlone promjeni, kao i mijene same. Pogledajmo Veneciju koja doslovno lei na moru u ije se ulice brutalno ulijeva kanalizacija zamjetnog smrada i ija "tekuina" nimalo zamamno obgrljuje stare dalmatinske (nevidljive) trupce. Dubrovnik pak u novije vrijeme ima mogunost, a ta bi trebala biti svih starih gradova pod UNESCO-vom zatitom, da se kanalizacija izlijeva u otvo-

cijelu Pust(i)jernu (ali od Porta, drenaom, tako da se radi u relativno suhim uvjetima, ispod razine mora "na suhom"). Inae, ljepota Grada ostat e prilino "tekua" i neopojna mirisa za jakog iloka. Ljudska stanja kao da su slina onim agregatnim: ovjek zna bit krut u svojim stavovima, tekue je ono u vidu proizvoda (ne)isto ljudskog zagaenja, a plinovito nam stanje preesto raspruje nade kao kakav vjetar nadolazeih EU-promjena na bolje. Ili pak na gore.

SMRT KRALJICE KATARINEFranjo Vranjkovi, NjemakaNamjerno sam napravio jednu email adresu samo za prijavu osoba koje imaju volju sudjelovati Moje pismo je vie nego sugestiv- javno ili anonimno u izvoenju Hrvata iz tame. Imam ve dobar no. broj onih koji su se javili i ele biti aktivni. elim na jesen okupiti dragovoljce Nije jasno ime pokreta, treba biti u Duvnu za peticiju, za pokret. neto na engleskom, neka svijet Gledam mjesecima internetski zna to hoemo. Nije jasan progportal www.poskok.info koji ram peticije. Dodue nita nije ima buntovniko itateljstvo, pa jasno, samo ovo: idem korak po korak. 25. X. 2008. je 530 godina od smrti kraljice Katarine i moja je ideja izii u robijakim odijelima i okovima, isti dan, isti tren, pred ured OHR-a u Sarajevu i pred EU u Brusselu i predati im peticiju Hrvata. Imate sveto hrvatsko ime onoga koji je napravio sveukupno kraljevstvo Hrvata, pa se prikljuite?! Bratski pozdrav

G o d i n a I . - Br o j 18

ivjeti NDH

Stranica

23

JE LI BILO IVOTA U NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ?dr. sc. Tomislav Dragun, Zag- ralo, da se nije voljelo, enilo i zavisnoj Dravi Hrvatskoj teka ereb Slua li ovjek, ak i danas, Stjepana Mesia i ostale nazovi antifaiste, stjee dojam kako su se na podruju Republike Hrvatske (Bosne i Hercegovine) tijekom razdoblje 1941.-1945. postojale samo tri stvari: ofenzive voene protiv Tita, ZAVNOH i ustaki logor u Jasenovcu. I nita vie! udavalo, da se dimnjaari nisu verali po krovovima, da listonoe nisu raznosile potu? I da je sve to ekalo partizane kad e izai iz svojih umskih skrovita. Nemogue. Zar u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj nije bilo ljudi, osim vaba, Ustaa i Tita, kojega su ganjali naokolo kao to Tom tjera Jerryja. to zadai biti pred nama. Sva je nepoudna dokumentacija unitena, sve je uutkano. Zato, umjesto da laemo govorei: ivjeti u NDH moramo ivjeti NDH. Onako kako si to zamislimo, predoimo, na temelju oskudnih izvora s kojima danas raspolaemo.

Takva zamisao ve dugo je u nama. Sada ju je poticaj prof. Filipa Drugovi dosta je bilo lai, ak kad orlukia prenio u ivot. Pa, poZar je mogue da se nije oralo i nimo dragi prijatelji, konano ste i vi u pitanju. sijalo, da se nije sjeklo drvo u uzajedniki ivjeti NDH. mi, da se nije ilo u kolu i studi- elimo li se pribliiti ivotu u Ne-

RAZLIKUJUI REIM OD DRAVNOSTIProf. Filip orluki, Pula Dragi Tomislave! Jo je iz staroegipatske povijesti poznato da su pojedini faraoni brisali iz spiska faraona sebi nepoudne predhodnike. Tito je ne samo brisao povijesne dogaaje, nego su njegovi poslunici ak zaoravali hrvatska vojnika groblja. Posjedujem o tomu kopiju naredbe ministra unutarnjih poslova Vicka Krstulovia. No ne znam ni za jednu dravu koja potpuno negira jedan dio svoje povijesti - ne razlikujui reim od dravnosti. Dananja Njemaka osuuje Hitelerov reim, ali se ne odrie da to jest bila njemaka drava. To se odnosi na sve osim na dananju Hrvatsku koja jednostavno ne priznaje postojanje NDH. Za razliku od ove, NDH jest bila prava hrvatska drava. Reim jest bio ustaki, pa iako tom reimu moemo i prigovoriti mnogo toga - reimi odlaze a drava ostaje. Ova naa dananja drava, Hrvatska je samo po onom pokojnog Franceka: da su joj na granicama hrvatske zastave, dok sve ostalo postupno prestaje. Sada je 95% banaka u stranom vlasnitvu, a naom "mudrom privatizacijom" Zagrebaka banka je "privatizirana tako da ju je otkupila DRAAVNA Banco d' Italia!? Dravu koja nema svoje novce u svojim bankama - nije neovisna, a ako ovako nastavimo uskoro emo orati zemlju u tuem vlasnitvu i raditi u tuim tvornicama i ustanovama. A vlast? Tu, barem to se tie glavnih elnika, vrijedi ona stara poslovica: Poturica gori od Turina. posebno slavne bitke. O Odaku je pisano, ali jo treba pisati. Franjo je dugo vremena izriito zabranjivao pisati o toj temi, a sad o tomu ve ima prilino literature. Odak je mnogo vie od amerikog Alama, o kojemu oni imaju ne samo filmove, nego i drugu, esto i mitoloku literaturu. A mi? Kao da nas je sram o tomu govoriti. Davno sam itao knjigu: Borbe za Kupres 1942. i o tomu bi trebalo pisati. U Monografiji koju jo uvijek piem, opisana je i velianstvena obrana Tuzle. Ne sjeam se datuma, na Internetu nisam uspio pronai, ali koliko se sjeam i ta se obrana u kojoj je poginulo oko 2.000 partizana dogodila vjerojatno u oujku 1944. U prilogu Vam aljem taj isjeak iz Monografije. Nita nisam mijenjao, samo sam na poetku kurzivom dodao neku vrstu uvoda. Predpostavljam da e i u takvom obliku biti pogodna za objavljivanje u Glasniku.

Zahvaljujui takvim okolnostima graani Hrvatske uglavnom ne znaju STVARNU povijest NDH. "Nije bilo drave - pa nema ni povijesti" smatraju "poturice". lanak o Oborovu u Glasniku br. 16 potaknuo Srdano Vas pozdravljam me je na razmiljanje da ire objavljujemo sve ono pozitivno u NHD, a Filip

Stranica

24

ivjeti NDH

G o d i n a I . - Br o j 18

OBRANA TUZLE KRAJEM ZIME 1944.Prof. Filip orluki, Pula U pojedinim regijama NDH stanje je bilo vrlo razliito, a premda su se u okolini stalno vodile borbe s etnicima i partizanima u Tuzli je sve do jeseni 1943. g. po presudama prijekih sudova strijeljano samo sedam ili osam majevikih etnika. No kada su poetkom listopada partizani izdajom zauzeli Tuzlu, u samo etrdest dana njihove strahovlade, bez ikakvih sudova strijeljano je 170 civila (toliko je ljeeva pronaeno) i 300 ustaa i Nijemaca. Bez ikakve borbe Tuzlu je u jednoj iroj ofenzivi oslobodila njemaka vojska i tad je opet zavladao red i mir.Konano je veina njemakih postrojbi napustila Tuzlu, zamijenila ih je dugo oekivana hrvatska vojska. Bio je to domobranski 3. lovaki zdrug koji se sastojao od pete i osme pukovnije. U petoj su bili Slavonci, a u osmoj momci iz Bosanske Posavine. Vratili su se iz Njemake s vojne izobrazbe, bili su izvrsno naoruani, a neto prije dolaska u Tuzlu vrlo uspjeno su obranili Brko od snanog partizanskog napada. Istina je da se njemaka vojska ponaala vrlo korektno, ali su gaani ipak osjeali zadovoljstvo to su ovo nai. Sve je bilo nekako oputenije, a dolazilo je i proljee. da je prostor od Jale do vrha Ilinice bio potpuno osvijetljen. U Doao i striev sin Ilija. Bio je tekskoro potpunoj tiini uo se tek li u zapovjednitvu osme pukovponeki uzvik, jauk i psovka, a tek nije. Od trojice zapovjednika, rijetko pojedinani puani puvanj pamtim imena samo dvojice: Vosi kratki rafal iz majsera. Teko mi ka i Somoi. Jedan od njih je bio je rei koliko je to trajalo, ali je zapovjednik zdruga, a drugi jedne iznenada opet poela paljba iz od pukovnija. Zapovjednik zdruga svih oruja. se vozio u maslinasto obojenom civilnom automobilu Tatra. Bio mi Bio sam strano umoran i pospan, je zanimljiviji i ljepi od svih nje- da sam otiao na spavanje i bez makih automobila. Pozadi je obzira na opu pucnjavu odmah imao krge za ulaz zraka prema zaspao. Kad sam ujutro ustao u motoru, a iza zadnjeg prozora predvorje upravo uao Porunik imao je lijepo profiliranu okomitu Vitje. Bio je vidljivo umoran, uope nije pozdravio, nego je samo peraju. progunao: Nee me divljaci preU jednu manju sobu nam se uselivariti - i otiao na spavanje. o zapovjednik topnike bitnice, porunik Vitje, a u veliku skladite Kasnije je doao Ilija i ispriao hrane, koje je vodio Martin, pred- nam to se dogodilo. Partizani su ratni trgovac Batinom obuom u se pribrejem Ilinice uspjeno uvukli izmeu prve linije obrane Banja Luci. na Ilinici i druge du rjeice Jale, Meutim, idila je kratko potrajala. koja je trebala braniti prilaz topoJedne noi, oko 22 sata probudila vima i eljeznikoj stanici. U oeme snana topovska, strojnika i kivanju da e zbuniti branitelje na puana paljba. Skoio sam iz obje linije obrane i da e mislei kreveta i otvorio prozor. Iz smjera da je ona druga obrana svladana: Ilinice jasno su se uli uobiajeni i zapucati jedni na druge. Kad su ratni poklii partizana: Naprijed se provukli dovoljno duboko snadrugoviii... Nagari Jovaneee... no su zapucali i uz ratne poklie (Kao da su to bili samo Jovani. poeli juriati na obje linije obraNitko ne potie na jurianje ni ne. Ivane, ni Muje, premda i je i takvih mnogo bilo u partizanima) Zbunjenost je kratko trajala. TeleUbijte ustaeee... (ustakih pos- fonskom je vezom situacija ubrza trojbi tada gore uope nije bilo). razjanjena, bojite je snano osU aru borbe domobrani su im vijetljeno svjetleim raketama, odvikivali: Hoete li obustavljena je paljba tekim orusoliii..., doite uljivci jima i s obje je strane poelo da vas okupamo u ienje od uljeza. Sve je puno slanom bazenuuu... mrtvih umnjaka! - zavrio je Bilo je i psovka s obje Ilija svoju priu. strane. Dan je bio miran, lijep i sunan. Nakon nekog vreme- Osim ponekog topovskog hitca, na pucnjava je izne- nisu se uli nikakvi znakovi borbe. nada prestala, a na Na ulici se mogao vidjeti rijetko nebu se pojavio toliki koji prolaznik, a i oni koji su se broj svijetleih raketa, pojavljivali, nekamo su urili. Me-

G o d i n a I . - Br o j 18

ivjeti NDHpoele neto kasnije. U poetku su bile zaista silovite, da bi se njihov intenzitet uskoro poeo smanjivati. Prvo je prestala strojnika paljba, a zatim se uz topovsku i minobacaku uo jo samo poneki puani hitac. Topovi su se uli jo neko vrijeme, a zatim je sve utihnulo. Tuzla je obranjena.

Stranica

25

utim, im je pala no partizani su uz svoje uobiajene bojne poklie ponovno napali. Bili su strano uporni i borbe su trajale cijelu no. Uz neprekidnu puanu paljbu, arci (strojnice MG 36 i 42) su se oglaavali dugim, a eke Zbrojovke kraim rafalima. Po zvuku sam ih ve lako razlikovao. majseri, odnosno parabele, koje su zbog karakteristinog zvuka paljbe: pikpikpik zvali i pikavcima oglaavali su se kraim rafalima. Topovi su bez prestanka ispaljivali svoje granate, a po zvuku su se dobro raspoznavale eksplozije bacaa i runih granata. Trajalo je to sve do zore, a onda je opet nastupilo potpuno zatije. Poslije podne je doletjelo trideset zrakoplova tuka. Malo su kruili nad gradom, a zatim su du linije obrane padobranima bacali municiju. Beg je stajao uz ogradu. Kad sam priao blie, on kao da je nastavio razmiljati progovorio glasno: Nadam se da e njihovi budalasti komandanti odustati. Zar ne vide da protiv ovi' momaka i ove sile ne mogu nita uiniti. Svi e izginuti. ao mi je oni' ljudi koje su naerali u borbu.. Zatim je zautio. No, nisu odustali i, ako je to uope bilo mogue, silovitije su napadali nego prethodne noi. Treeg je dana opet vladalo zatije, a im je pala no borbe su se silovito nastavile. Po danu je opet bilo mirno. Izgleda da je domobranima opet nestalo municije, pa je poslije podne doletjelo nekoliko dvomotornih bombardera Dornijer, koji su je sputali padobranima. etvrte su noi borbe

ma: na one ispod njega. Dobro su poznate poslijeratne tvrdnje, koje i danas neki ponavljaju; da za partizanske zloine u ratu i poslije rata: Drug Tito nije kriv, jer to su na terenu inili oni nii.

Sutradan je bila misa zadunica za poginule domobrane. Bilo ih je osam, ili devet ne sjeam se Oko deset sati sam otiao u grad. tono. Sve je bilo puno svijeta graaIlija nam je kasnije priao da se na, ali i vojnika. Mjestimino su rauna da je poginulo oko dvije graani u veim ili manjim grupatisue partizana. Nitko ih nije broma prepriavali dogaaje. Na jao, a ratne procjene poginulih svim se licima ogledala oputeprotivnika nikad ba nisu pouzdanost. Strah od neizvjesnosti je ne. Meutim, zaista ih je bilo nestao. Idui prema trnici naiao mnogo. Tono je s prijateljima sam na veu grupu domobrana, obiao podruje s druge strane koji su o neemu uno raspravrijeke Jale, ono izmeu dvije linije ljali. Kad sam prolazio pored njih obrane u koje su se partizani bilu uo sam kako jedan domobran provukli. Priao nam je da su na ljutito psuje Antu Pavelia: ... nekim mjestima bili naslagani kao kad nije sposoban oistiti dravu snopovi rai na livadi. od ovi' umnjaka, nek prepusti pos'o nekom drugom 'ko to znade * * * uiniti!. U Uvodu sam rekao da nam posI danas, nakon toliko desetljea tojei dokumenti iz povijesnih arteko mi je potpuno shvatiti to hiva ne daju pravu sliku o onomu ozraje. Za mene je tada Peveli to se dogaalo da i ne spomijo uvijek bio simbol neovisnosti, njem udbenike povijesti. Budui stalno sam u novaniku nosio nje- da prvi i drugi napad partizana na govu fotografiju, ali mi rijei tog Tuzlu potpuno jasno pokazuju domobrana nipoto nisu djelovale razliku izmeu slubenih povijesneprijateljski. Naime, u to je vrije- nih prikaza i stvarnih dogaaja, me i opa klima bila takva, da su i ovdje u se na to ukratko osvrnunajvei pobornici NDH kritizirali ti. vlast, s time da su neki svu krivicu svaljivali na Pavelia, a neki Negdje krajem sedamdesetih proto esto biva u kriznim situacija- itao sam dvije Historiografije. Ne sjeam se izdavaa, ali se sjeam da je jedna izdana u Beogradu, a druga u Sarajevu. U jednoj od njih se o osloboenju Tuzle govori kao o ogromnom uspjehu, dok se za drugi napad kratko samo kratko spominje da je bio nepripremljen i napominje se da su krivci kanjeni. U drugoj se historiografiji taj neuspjeli napad uope ne spominje. Nedavno sam dobio knjigu

Stranica

26

ivjeti HDHtrideset godina nakon rata ona jo uvijek iznosi la da je u NOVJ prelo oko 2200 domobrana. Zato to u arhivima nije nala drukije podatke.

G o d i n a I . - Br o j 18

Ustae i NDH 1941/1945, koju je napisala Fikreta Jeli-Buti u zajednikom izdanju SN Liber i kolska knjiga, Zagreb, 1977. Nisam uope ranije znao da je ta knjiga bila objavljena, pa sam je paljivo proitao. Za neupuene itatelje, taj historiografski prikaz djeluje vrlo korektno. Ima ogroman broj navoda, i upuivanja na originalnu historiografsku grau. Ponekog bi itatelja moglo smetati to se prenaglaeno govori o zloinima ustakih vlasti, ali obzirom na okolnosti u kojima je knjiga nastala, to bi moralo biti prihvatljivo. Meutim, za ocjenu historinosti tog tiva bitno je to je preueno, a to malo korigirano. To u pokazati upravo na primjerima uspjelog i neuspjelog osvajanja Tuzle. Citiram tekst na 275. str. knjige: Osobito su teko ustako vodstvo i njemaka komanda bili pogoeni predajom itavog domobranskog garnizona u Tuzli, prilikom njenog osloboenja, potkraj rujna 1943; tada je u NOVJ prelo oko 2200 vojnika 74 domobranska oficira. Neto nie pod navodnicima navodi dio nekakvog izvjetaja: da su partizani za vrijeme svoga boravka u osloboenoj Tuzli, uspjeli 'zbrisati svaki osjeaj dunosti i potovanja' prema NDH. U vrijeme rata su ovakvi frizirani izvjetaji uobiajeni, ali bi bez obzira to povijest piu pobjednici desetljeima poslije rata prikaz povijesti morao biti barem malo istinitiji. to se tie osvajanja Tuzle, koja je tada jest bila najvei slobodni grad u okupiranoj Evropi o emu sam u to vrijeme sluao i u vijestima radio Londona i Moskve, o emu pie i u spomenutim jugoslavenskim historiografijama, o emu pie i povjesniarka Fikreta ali zato

Ti su domobrani u organizaciji zapovjednika garnizona pukovnika Sulejmana Filipovia veer uoi napada vlakom otili iz Tuzle u pomo Travniku. Vidio sam ih. O Na alost, iskrivljena komunistika tomu sam gore opirnije pisao. historiografija tog oslobodilaMeutim, preuivanje drugog, kog rata i poraa, usvojena je i u katastrofalnog pokuaja partizana dananjoj slobodnoj Hrvatskoj. da zauzmu Tuzlu, vie od svega Takav antifaizam kao osnova razgoliuje neovjene metode unesen je u Ustav RH, a famozna KPJ u borbi za osloboenje Judeklaracija o antifaizmu, koju goslavije. Veliina, intenzitet i traje Sabor usvojio krajem 2006. janje borbi, kao i ogroman broj pokazuje da nam nai politiari ne poginulih partizana, najbolje dodozvoljavaju suoiti se povijeskazuju da to nije bila samo neka nom istinom. manja, slabo pripremljena akcija kako se to navodi u jednoj u Svi saborski zastupnici ni u kom spomenutih historiografija, a dru- sluaju nisu ideoloki privrenici ge je potpuno preuuju. Da su starog reima, ali su svi odrastali i bili i mnogo jai i brojniji, Tuzlu odgajani u tom politikom okruetada nisu mogli zauzeti. Meutim, nju, a usvojena paradigma oboni su borce uporno tjerali na ju- razac poimanja ne moe se tako rie. lako mijenjati. Mnogim je ljudima izvanredno teko prihvatiti da je neto to su smatrali apsolutnom istinom potpuna la. Stoga sam u tijek izlaganja i ubacio ovaj osvrt. Moje se izlaganje ne temelji na lanim i u svakom sluaju nedostatnim historiografskim podacima. Mogao sam pisati i o bitkama za Kupres, Travnik i drugim, ali to bi bilo iz druge ruke. Piem o Tuzli, jer sam to proivio. A sada u nastaviti s daljnjim izlaganjima o onom to se i kako se dogaalo.

i jesu pokazivali nadovjeansku hrabrost. I u napadu na Tuzlu sigurno je bilo heroja, ali poto bitke nije bilo - nema ni heroja. Svih tih oko 2.000 poginulih partizana imali su prijatelje, rodbinu, oeve i majke, a oni nikada nee saznati gdje su i kada poginuli. Krajnja neovjenost titovskoboljevike politike!

Partizani su vrlo ponosni na svoje heroje, a u uvjetima borba kojima su bili izloeni, bez obzira kako i zato su se nali u partizanima, mnogi od njih, veinom poginulih,

G o d i n a I . - Br o j 18

ivjeti NDH

Stranica

27

GOSPODARSKI GLASNIKdr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb

Krievci

Malo je znano o Gospodarskom glasniku, kao i inae o svakodnevici u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Drugovi su nastojali izbrisati sve to se moglo i to je bilo u njihovoj moi. Tolerantno, demokratski, civilizirano! Sluajno sam naletio na dva broja Gospodarskog glasnika i odmah ih kupio. Nisam pitao za cijenu. Uostalom, kakva je uope vjerojatnost da drugi put doem do njih.

tacija dviju staja i dovrena gradnja nove staje za konje. Dovrena Srednja gospodarska kola. Dovrje gradnja zgrade za 6 druinskih ena je nadogradnja zgrade za stanova. U gradnji je nova konjspremanje i preradu voa. Izvodi ska staja. se gradnja velike moderne staje Gospi za 120 komada stoke. Seljaka gospodarska kola. Dovrava se izgradnja zgrade za stan Seljaka gospodarska kola. Dovrupravitelja. Isto to i na ovarskoj ena je adaptacija internatske stanici. zgrade starog dvorca). Dovreni su ureaji za spremanje voa te 2 Novi Vinodol sunice voa (Stojkovieva i Freikola za seoske domaice. Izgramanova). U gradnji se nalazi upena je kamena ograda oko kolravna zgrada (uredi, laboratoriji, skog vrta. Dovrava se gradnja stan upravitelja) te zgrada za drumanjih gospodarskih zgrada inske stanove. Ujedno se gradi (svinjca, peradnjaka, spremita, novi staklenik. praonice i t. d.). Dovrava se graPetrinja dnja 1 inovnikog stana (u Pavlomiru). Seljaka gospodarska kola. Dovrena je zgrada za stan upravite- Derventa lja. Dovrena je nova staja za 20 Seljaka gospodarska kola. Dovrkomada stoke sa silosima. Dovren je unutarnji ureaj kole. Izen je bunar te prijenos i adaptagrauje se ograda oko imanja. cija svinjca. Dovrava se gradnja Izvreni su vei popravci i adaptasua, spremita za alat, strojeve i cija gospodarskih zgrada. Izgrakola, te radionica. ena je sunica za voe sa spreDovrava se gradnja spremita za mitem. Izgraen je svinjac i pevoe sa sunicom i prostorijama radarnjak. za preradu voa. U gradnji je upModria ravna zgrada (uredi, laboratoriji i 2 inovnika stana). U gradnji su i Dravno dobro. Izgraen je svi2 kue po 2 stana za druinu. njac. Nabavljen je graevni materijal za internatsku zgradu. Izvode Gornji Hruevac se vee melioracije polja kopaVoni i lozni rasadnik. Izgraena njem kanala. su 4 manja silosa. Gradi se velika Stojkovieva sunica.

Sv. Kri Zaretje

IZGLED ASOPISAGospodarski glasnik bio je list za struna i staleka pitanja. Ravnatelj, glavni i odgovorni urednik bio je Dr. Slavoljub Dubi. Izlazio je mjeseno. U listopadu 1941. godine iziao je etvrti broj, to e rei da je pokrenut odmah nakon proglaenja Nezavisne Drave Hrvatske. Izlazio je jedamput mjeseno. Raen je u neto proirenom A-4 formatu (23 x 30 cm) i 24 (br. 4/1941), odnosno na 16 stranica (br. 5/1943) + korice. Tisak je bio crno-bijeli. U Gospodarskom glasniku br 4/1941 objavljeno je 26 fotografija, a u br. 5/1943 13.

IZ MINISTARSTVA SELJAKOG GOSPODARSTVANavedeno je to je sve napravljeno iz ovog ministarstva tijekom prvih pola godine opstojnosti Nezavisne Drave Hrvatske. Dakako, u to vrijeme nije bilo predpristupnih fondova Europske Unije, a nije se niti drava mogla godinje zaduivati po 5 milijardi eura. Radi se s onim to se imalo.

Novigrad na Dobri

Konjogojstveni zavod. U starom gradu izvrena je adaptacija stana za upravitelja. Izgraen je vodovod Izdvajam neto od toga to mi se za stari grad i za stauinilo zanimljivim: je. Izvrena je adap-

Stranica

28

ivjeti NDH

G o d i n a I . - Br o j 18

Bosanska Dubica

Dr. G. Kodinec, NAE DRAVNE KONJOGOJSTVENE USTANOVE Seljaka gospodarska kola. U ing. Andrija Manz, GOSPODARSKE gradnji je glavna kolska zgrada USTANOVE ZA POKUSNI RAD (uprava i internat). Dr. P. Kvakan, VONI I LOZNI RASADNICI U N.D.H. Milan MarTuzla si, gospodarski savjetnik u miroSeljaka gospodarska kola. Iz- vini, te K PITANJU OPLEMENJIVAgraeno: stan za upravitelja, stan za nastavnike, stan za ekonoma, staja za goveda, staja za konje, svinjac, skladite za ito i spremite za strojeve.

NJA BUE Dr. Albert Ogrizek, sveuilini profesor. Uz to donosi rubrike Iz ministarstva seljakog gospodarstva, Gospodarske vijesti i Knjievne biljeke. Na zadnjoj stranici se oglaava kalijeva sol.

TomislavgradGospodarska postaja. Dovrena je upravna zgrada i dovrena je manja staja. I tako dalje. IZ SADRAJA Gospodarski glasnik br. 4/941 objavljuje devet strunih lanaka: UVJETI ZA USTROJSTVO I VOENJE PLANSKOG GOSPODARSTVA Slavko Kolar, proelnik odjela Ministarstva seljakog gospodarstva, SELJAKA GOSPODARSKA PROSVJETA - dr. ing. Fran Paskovi, KAKAV JE TIP GOSPODARSKE KOLE ZA NAS NAJPRIKLADNIJI? ing. Ante Makar, gospodarski savjetnik, SELJAKA GOSPODARSKA KOLA ing. Vladimir Rek, NARODNO EKONOMSKI I KULTURNI ZNAAJ DRAVNIH POLJOPRIVREDNIH DOBARA

G o d i n a I . - Br o j 18

Hrvatski jezik

Stranica

29

RAZLIKOVNI RJENIK IZMEU HRVATSKOG JEZIKA I SRPSKOG JEZIKA (12. DIO)HRVATSKI JEZIKdupkom (pun)

SRPSKI JEZIKdupke (pun) durbin urevak uro Gavrilovi duek duvai duvan (etim. od duvati)

dalekozor urica Mato Gavrilovi madrac puhai puhan (duhan); slino kao to su nastali prvotno "duhai" i "duhaki/duhai instrumenti", a kasnije, nakon 1991. "puhai" i "puhaka glazbala", tj. "puhala"; duhankesa puhati duhati, duhnuti, puhati, puhnuti (termin "duvaki orkestar" i termin "duvai" dolazi iz srpskog govornog jezika i u odsustvu zagrebake alternative, biva nespretno preveden u "duhaki orkestar" to se naputa oko 1990-te i prebacuje u "puhaki orekestar" i "puhai") duina (geom.) dulji arenica duljina: Duljina duine duljiti; Da ne duljim... duljni metar dvanaesnik dogled dvostruki; trostruki; etverostruki; viestruki

duvankesa duvati duvati, dunuti

du (pron.) dui (comp. adj.) duica (deo oka) duina: Duina dui duiti; Da ne duim... duni metar dvanaestopalano crevo, dvanaesterac dvogled dvogubi, sugubi, dvostruki, dupli; trogubi, trostruki, tripli; etverogubi, etvorostruki, kvadripli; viegubi, dvoipomeseni dvorani dvorite, avlija (tur.) dvoumiti se; dvoumljenje

dvoipolmjeseni dvorjani dvorite zdvajati; (ali!) dvoumica

Stranica

30

Podlistak

G o d i n a I . - Br o j 18

64 GODINE OD BITKE KOD OBOROVA 29. III. 1944. (3)NAPADJedna jedinica erkeza u jaini od 500 ljudi krenula je rano ujutro dne 29. III od Preeca preko Zeline i Trbovca i zauzela liniju uz lijevu obalu potoka rneca, paralelno uz zapadnu stranu sela Jeeva-Trebovca, zelinskim livadama sve do puta, koji vodi za Prevlaku prema Posavskim Bregovima. erkezi se tu spojie s jedinicama gorskog zdruga i Nijemcima, koji su ve ranije zauzeli poloaje uz Poelo je sa svih strana. potok rnec na relaciji selo Prev- A neprijatelj je nastupao sa svih laka Preno. strana, poto je ve u toku noi Ujutro dne 29. III 1944. godine u zaokruio odred u Preseki. ete 6 sati do pred samo selo Preno zauzimaju ve ranije oznaene stigla je neprijateljska prethodni- poloaje, uskau u rovove, a taca s jednim bornim kolima. Kur- mo gdje tih nema, koriste rijetki sisti su najprije uli neki udni grm ili jame, koje su seljaci iskoum. Kad su pogledali napolje, pali da bi u njih smjestili krumpir vidjeli su kako na cesti stoje nje- kroz zimu. Front se nalazio na maka borna kola. Gvozdena ne- samom rubu sela okrenut prema man, protiv koje nitko nije imao sjeveru, prema Nijemcima, erkeodgovarajueg oruja za obranu a zima i ustaama, koji nadiru od ni za napad, odjedanput se stvori- strane Dugog Sela. la pred njima i postala stvarnost, Istovremeno zauzima poloaje i II o kojoj se nekoliko dana govorilo, b a t a l j o n nagovijetalo. brigade, Dok su kursisti zauzimali borbene poloaje, borci II bataljona brigade su ve zapoeli borbe s neprijateljem, koji je nastupao. Inae, taj dan, 29. III t.g. bio je sunan, lijep, samo malo hladan, popraen sjevernim vjetrom. Od pravca Zagreba istovremeno se zauo um motora: iznad glava boraca pojavio se avion tipa Roda. Avion je najprije nadlijetao jednu i drugu obalu Save, mitraljirao amce koji su bili spremljeni za prevoz oruja i skelu, koja je takoer osposobljena za tu svrhu. koji se nalazi u Prenom. On je ve prihvatio borbu. Samo ne zna kako e se s borbenim kolima. Ne samo to su se pojavila ta borna kola, ve se od strane Dubrovaka uo jaki Tada se pojavio drugi avion. Nadlijetao je i kontrolirao prostor oko crkve u Oborovu, mitraljirao, onda otiao prema livadama, pretpostavljajui vjerojatno da su partizani izali iz sela i da se ve nalaze u pokretu. Avion je osim toga bacao letke u kojima se pozivaju partizani da se predaju ustakim vlastima. Poto je izvrio zadatak, okrenuo se i izgubio u pravcu Zagreba. um motorizacije. Nastupa prema Prenom. U sukobu koji je nastao izmeu patrole i ustaa ranjen je Stevo Sekuli. Pao je, doli su ustae, uhvatili ga i odveli. Prva rtva II Moslavake brigade. Kad se patrola vraala natrag prema Prenom, opazi da iza nje po cesti klize borna kola. as poslije toga uu u selo. Komesar II bataljona brigade Josip Kotnik lei u kui teko bolestan. Tu je i komadant Tomo Drk. U Preseki isto tako borba s neprijateljem poprima sve ei karakter. Nijemci, erkezi i ustae napadaju, a Odred se brani. Operativni oficir korpusa Vojko Hohteter takoer shvaa to se to dogaa. Ali vie nema izlaza. Brigada je opkoljena. Borba u okruenju, Najtei oblik borbe i obrane. Oblik koji daje velike rtve, ali uz cijenu isto tako velike slave, herojstva ili kukaviluka. No, o ovom posljednjem u ovom sluaju nee biti govora.

Na mladi slikopisac Matej Mirkovi (desno) na skeli kod Oborova

G o d i n a I . - Br o j 18

Podlistak

Stranica

31

Iz Prena nije mogao doi kurir, premda je tab bataljona to pokuao. Tako se tab brigade za as naao odsjeen od II bataljona. Uskoro nije mogao doi kurir ni iz Preseke, a drugih sredstava za vezu izmeu bataljona i brigade nije bilo. Komandant bataljona, komandiri eta, pa vodnici i desetari moradoe preuzeti komandu, izdavati nareenja. Ne samo to. Pojedine grupe boraca, pa i pojedinci, svakome je palo u dio uloga, na koju je malokad mislio, a to je da bude sam za sebe, sa svojim najbliim drugom. Komandant odlui da se s jednim

bataljonom probije. Vojko Hohteter odlui da ostane i da se bori u samom Oborovu. Komandant ode u bataljon. Za njim ode i komesar Nikola unjar Geno, a operativni oficir korpusa ostane u tabu. Neprijatelj je prilazio sve blie i stezao obru. Napredovao je sa sve jaim snagama i otvarao sve jau i eu vatru.

Izvor: Bitka kod Oborova, Milan Brunovi i Tomo Sovi, Udruenje boraca NOR Opine Dugo Selo, 1965., str. 85. do 89.

OBOROVO 1900 1925 (2)vl. Stjepan Levani, upnik u Prva veterinarska ambulanta je je kolske klupe svojom djecom.Oborovu

PREDGOVOR (2)Godine 1981. izgraena je uz staru i nova upna kua. Prijanja upna kua 1982. g. postala je dom za stare ljude i hendikepiranu djecu, zahvaljujui Caritasu zagrebake nadbiskupije ... U njoj su ivjele Keri Boje ljubavi od 31. kolovoza 1970. do 30. kolovoza 1995. godine i radile s hendikepiranom djecom, a u ustanovi Caritasa kasnije izgraenoj za hendikepirane su namjetene sestre Keri Kranske ljubavi Svetoga Vinka Paulskoga od 31. listopada 1983. do 4. svibnja 2001. Nakon sestara pod upravom gospoe Jelene Braje, upraviteljice Caritasa, posao preuzimaju dobre ene koje rade vie sa srcem negoli za novac. Pomae im i nekoliko mukaraca.

koncem osamdesetih godina zatvorena. Pred njom je bio sandui u koji su seljaci stavljali pozive za pomo veterinarima iz Dugog Sela. Nova Veterinarska ambulanta je otvorena 21. prosinca 1997. godine. Svoj izgled zgrade i nain djelovanja povezuje s prvom veterinarskom ambulantom. Ambulanta ima i svoju ljekarnu od 1. sijenja 2000. godine.

Poslovica kae: Gdje ja stadoh, ti nastavi, to ja ne mogoh, ti e uiniti. To je razlog pozitivnom razmiljanju o budunosti ovoga kraja. Puno djece bit e lijepa budunost i starcima ... Poradi velikog broja uenika gradi se u Rugvici nova kolska zgrada. Hvala uiteljima i vjerouiteljima, koji djeci i mladima znanje dopunjuju. Hvala roditeljima koji premda u potekoama psihikim, fizikim i novanim, za djecu se trude. Hvala starcima i staricama koji se za nas Bogu mole ...

Godine 1991. poeo je novi rat. U Drugom svjetskom ratu nisu ruene crkve niti je seljeno stanovnitvo, a u ovom ratu, naalost, je ubijano i staro i mlado eljade. Stanovnitvo je bjealo iz svojih domova ... Srpski vojnici unitavali su kue, ruili eksplozivom crkve, ukradenu robu dijelili po vlastitoj volji ... Mnogi ljudi utekli iz Bosne nemaju se upnici su zbog tadanjih prilika, kamo vratiti zbog nerivrlo esto izmjenjivani, kako bi jeenih okolnosti. Dio Crkva pod kriem ivota, odrala njih gradei svoj stanbeni prostor u selima svoju kransku sr. upe Oborovo napunio

Stranica

32

Podlistak

G o d i n a I . - Br o j 18

NIKADA DOVRENA PRIA: UBII, FRANKOPANI I ZRINSKI (2)Darko pl. Prebeg, akovec BRIBIRSKA GLAVICA I VISOVAC (Crtice iz povijesti obitelji knezova ubia Bribirskih)

jo krajem 13. st. (1299.) ban Pavao I. i njegova ena Ursa, podiu istoimenu franjevaku crkvu sv. Ivana Krstitelja u Skradinu. U to se doba i na Bribiru uz istone bedeme gradi franjevaki samostan s crkvom sv. Marije. Pavao I. ubi Bribirski se smatra, ne samo osnivaem samostana 1-8 Mletaka obla kula (koji se navodi kao prvi takav u

Bribirska je glavica, kao iznimni arheoloki i povijesni lokalitet do danas istraen tek u jednoj treini svoje ukupne povrine. Osim antikih i starokranskih spomenika, pronaeno je jo mnogo drugih i nadasve znaajnih spomenika, osobito onih sakralnih iz srednjovjekovnog razdoblja. Otkriveni su ostaci dviju mletakih obrambenih kula, jedne etvrtaste i jedne oble. Potom nekoliko stambenih srednjovjekovnih objekata. Od sakralnih zdanja iskopane su ostaci etiri crkve i temelji franjevakog samostana. Iz ranog je srednjeg vijeka dijelom otkrivena tzv. starohrvatska rotunda odnosno estolisna crkva. Crkva sv. Spasa, druga crkva romanikih karakteristika i manjih dimenzija, za koju se pretpostavlja da datira iz 12. st., otkrivena je blizu glavnog ulaza zvanog Vratnica.

1-9 estolisna crkva ulaz

1-7 Mletaki bastion

Jo je jedna crkva u blizini spomenute rotunde na poloaju Groblje (u sreditu same Bribirske glavice). Jednobrodna je, gotika s pravokutnom apsidom te posveena sv. Ivanu. Debelih zidova,

graena fasadnim kamenom, nastala je poetkom 14. st, kada je rod knezova Bribirskih (vrela vele od 1311. su knezovi ubii) u najveem usponu i kada onda moderni gotiki stil prodire i na njihovu Bribirsku glavicu. Tako

1-10 Zvona estolisne crkve

G o d i n a I . - Br o j 18

Podlistak

Stranica

33

onice). Crkva je sv. Marije bila vrlo bogato ukraena. Iz sauvanih se povijesnih listina saznaje, kako je na Bribirskoj glavici nekad postojalo ak sedam (7) crkava, banski dvor te stambene zgrade i gostinjske kue. U zapisima se Tijelo moje hou, da se sahrani spominju notari, lijenici, obrtnici, na Bribiru u crkvi Sv. Marije, u posluga i drugi. Na Bribiru je godine 1245. nekoliko tjedana boravio i kralj Bela IV. osobno. Za Bribir se unutar strunih krugova danas smatra, kako je u doba vladavine knezova ubia, bio vodei gospodarski i kulturno centar ondanje Hrvatske i Bosne. Osim Bribirske glavice, Bribira i Skradina, knezovi su ubii sagradili jo neke vanije utvrde na po1-11 Crkva sv. Ivana druju dananje skradinske opine. Primjerice uevo (Troenj grobnici gdje poiva moj otac i sinovi moji... Iz navedenog je vrlo razumljivo, kako je ban Pavao I. ubi, kao i drugi lanovi obitelji pokopan u crkvi sv. Marije pa je lako zakljuiti, da je ta crkva zapravo svojevrsni obiteljski mauzolej obitelji ubi. Crkva i samostan graeni su u gotikom stilu. Utvreno je, da je samostan imao klaustar oko 1-13 Ostaci srednjevjekovnih objekata kojega su se nalazile druge prostorije (reflektorij, kapitul, knjinigrad), namijenjen obrani posjeda ca) i samostanski vrt. Pretpostavi za nadzor mosta koji je prelazio lja se, da su samostanske zgrade rijeku Krku, a koji se nalazio nasuprot poznatom Neven gradu. Potom grad i utvrdu Rog po kojemu se danas naziva prekrasni Roki slap na rijeci Krki. Otoi Visovac na kojem su knezovi ubii imali ljetnikovac pa utvrdu na vrhu uliia brijega, utvrdu Sonkovi itd. Ovim su sustavom izgraenih utvrda, upani Bribirski i knezovi ubii u tom vremenu i 1-12 Crkva sv. Marije prostoru, bili i ostali neprikosnoveni vladari svih svojih morskih i juno od crkve vjerojatno bile gokontinentalnih posjeda. I prilika je spodarski objekti (konjunice, dobra osvijetliti neke moda davspremita, kovanice i druge radino zaboravljene povijesne podat-

Hrvatskoj izvan ondanjih dalmatinskih gradova) nego i njegovim donatorom. To je lako mogue zakljuiti iz oporuke Pavlova sina, Pavla II. ubia Ostrovikog, koji kae, citiram:

ke o upravo spomenutim onim inim posjedima ubievim. A prije svih nezaobilazno, duevnu ljepotu usred ljepote za oi, otoi Visovac na rijeci Krki. No, nepoteno bi bilo ovdje ne naglasiti, kako je povijest otoia Visovca ustvari ispisana povijeu njegovih najodanijih starosjeditelja, franjevaca. ovjek i priroda susreli su se od pradavnina na prelijepom otoiu Visovcu, jo tamo usred "Dinarinine keri", kako je rijeku Krku svojedobno prekrasno nazvao znani hrvatski pjesnik Petar Zorani. Uzajamnim viestoljetnim potovanjem majke prirode i ljudskoga uma te vrijednih mu ruku, goli se bijeli kamen iznad bistre vode pretvorio u jedan od najljepih dragulja nae domaje. Bez ovjeka, sva bi ta ljepota nekako bila bez ari i privlanosti. Skromni su franjevci pretvorili pustu stijenu, preputenu hiru vremenskih prilika u odmor oka, melem due, tiinu cvrkuta ptica i odmarajui zvon crkvena zvona. Pravi sigurni spomen visovakoga samostana je iz nemirnih vremena kad su turske nadmone snage napadale Bosnu i Hrvatsku, unitavale njihove domove i svetinje. Kroz dvije godine (14351437.) poruile su esnaest franjevakih crkava i samostana tako da je papa dopustio 1437. godine franjevcima Bosne Srebrne da preuzmu u Ugarskoj sedam samostana s crkvama i potrebnim imanjem. Franjevci su bili prisiljeni bjeati i u primorske krajeve to je moglo biti oko 1445. godine kad je prema tradiciji Grgur Utjeinovi, gospodar utvrde Kamika, darovao franjevcima (Bernandinorum) otoi Bijelu stijenu (Lapis albus), miraz svoje supruge Ane Martinui ubi. Utjeinovii su imali i svoju grobnicu na Visovcu. Otada zapravo poinje teka prolost toga otoi-

Stranica

34

Podlistak

G o d i n a I . - Br o j 18

tan, kua za Turke i kuica za si- To se dogodilo 1648. godine. Merotinju, koja bi tu noila i eventu- utim velika turska vojska prodrla alno neto skromno pojela. I tako je prema ibeniku. Narod je pobsu se oko Visovca izmjenjivali tu- jegao k moru, a franjevci napuga i radost, alost i taju Visovac i mletakom laom, veselje. Da se sve njih esnaestorica s jo estorito izdri trebalo je com nezareene brae prebacie jakosti duha i vrsta se u grad ibenik. Tu su osnovali nada u budunost. samostan sv. Lovre u koji se Nezadovoljstvo na- smjetaju 1654. godine. Bodrili su roda turskom upra- i pomagali ibenske graane za vom izbijalo je vie opsade godine 1648. Potom je puta, ali se ono na- neko vrijeme harala kuga. Boleroito odrazilo u vri- u poharani grad naselie uglavjeme tzv. Kandij- nom oni isti Zagorci, koji su ranije skog rata (1645- ratovali u tim krajevima. Odlazei 1669.). Iako Mleani iz visovakog samostana Mleani nisu mislili proiriva- ga zapalie, da ne bi pao u turske 1-14 Bribir ostaci dvora bana ti taj rat na Dalma- ruke. Neki su se franjevci ve iste ciju, morali su ga godine vratili na Visovac te su se Pavla I. ubia prihvatiti, jer su im odmah bacili na popravak svog ga nametnuli Turci, samostana. No, zabranom turTurske su snage upadale i na ielei izbaciti Mletke iz njima ite- skog sultana po cijenu visokih kabensko podruje od poetka 15. kako vrlo zanimljivog dalmatin- zni, nisu mogli ba nita uiniti. st., osobito nakon pada Bosne skoga pojasa. Kako Mleani nisu Potom je izbio tzv. Morejski rat (1463.). Zbog velike nesigurnosti, imali dovoljno kopnenih vojnikih (1684-1699.). Franjevci su nastoredovnici su mnogih samostana snaga u Dalmaciji, iskoristili su za jali pomoi oko naseljavanja Skrapohranili vrijedne crkvene dragocto kao svoje plaenike Zagorce, dina i njegove okolice hrvatskim jenosti kod poznatijih trgovaca upravo posredstvom visovakih ivljem. Neki su se od njih vrlo obalnih gradova. Meu tim samoistakli pri oslobaanju Knina iz franjevaca. stanima bijae spomenut i duge turske Vyssovaz u kninskoj biskupiji. opsade. KarloFranjevci su stanovali na otoiu i vakim miobilazili vjernike, trudei se ourom godine vali u narodu kransku vjeru i 1669. otoi nadu u osloboenje. Opsluivali Visovac pripao su iroko podruje od rijeke Cetije Mletakoj ne do grada Senja. Jaui na koDalmaciji. njima po gotovo neprohodnim Decretto della putevima, obilazili su neumorno pace (Dekret svoj bespuima razasut narod te o miru) duda se vraali na otoi, kako bi se u Alvisea Mocenimolitvi i radu spremali za nove ga II. franjevci pohode Gospodnje. Visovac je prevode na svojim laama bio most od skrahrvatski jezik. dinske na drniku stranu. Prema Napisali su ga prastarom obiaju, franjevci su 1-15 Ostaci dvora Pavla I. ubia pismom zvanim prevozili putnike preko rijeke, u bosanica te proljee i jesen prebacivali stoku, Seoski knezovi Petrova polja, preitali po svim svojim upama. vozili putnike dobronamjernike, ali dvoeni visovakim franjevcima, i mnoge nepoeljne goste. Prema sklopili su 1647. godine ugovor s zapisima iz tih vremena, na Visov- Mleanima o prijelazu naroda im cu su postojale tri zgrade. Samos- se mletaka vojska priblii Drniu. a i njegovih stanovnika, manje brae sv. Franje Asikog, koji su se stalno morali boriti za svoj ivotni prostor i slobodu duha.

G o d i n a I . - Br o j 18

Podlistak

Stranica

35

ROBIJAKI ZAPISI JULIUSA BARANOVSKOG (2)Ulomci iz knjige: Julius Baranovski toga nije ilo. Najprije su mi odo*** ZATVORSKA I SIBIRSKA SJEA- brili da budem samo prisutna U to doba, ve su stigli svi moji NJA (1926-1957), Stvarnost, Zag- osoba i sluam predavanja, a dokumenti iz Jugoslavije. reb, 1980. Razlozi:Nakon promjene hrvatskog Kaznenog zakona istragu e voditi Dravno odvjetnitvo, a ne sud. Zavrena je provjera mog sluaja i progonstvo je prestalo. Godine 1929. postao sam kandidat, a onda i lan SKP (b). *** Otputovao sam u Moskvu, a porodica je ostala u Voronjeu. Imao sam ve sina, a kerka je dola kasnije. Kad se i ona rodila, moja je ena dola za mnom u Moskvu.

Evo primjera koji pokazuje kamo to vodi. Ovu knjigu posveujem borcima za slobodu i socijalizam Autor

Brzo sam potrao preko leda. Rijeka je na tom mjestu bila iroka tridesetak metara, ali sreom, LEKSIKON: plitka. Ubrzo sam propao u vodu jer je led bio tanak. Borio sam se, GPU organ ruske dravne razbijao led rukama i cipelama bio politike uprave, nastao iz sam mokar do pasa. Kad sam stieke (sovj. uprava dravne gao na drugu obalu, poeo sam sigurnosti, tajna policija, od se lediti. Poljski graniari su me 1917. g.). Godine 1922., prekasno primijetili i zapucali su Julius Baranovski u Voronjeu nakon formiranja Saveza kratko. Sruio sam se u neki jarak SSR, GPU je reorganiziran u i leao sve dok nije utihnulo. Tada kasnije je stiglo i odobrenje da se OGPU (Ujedinjena dravna polise u polumraku pojavio sovjetski upiem. tika uprava) ije su funkcije graniar na konju i pozvao me da *** 1934. godine prele na novoforpoem za njim. Malo zatim stigao Upoznao sam tu i enu, mladu mirani je jo jedan. Antoninu, bila je zdravstveni rad- Narodni komesarijat unutra*** nik. Uzeli smo se. Ja sam bio iz- njih poslova (NKVD), a od Uz ograniene mogunosti koje gnanik, ali to je nije smetalo. U 1946. na sam imao kao izgnanik o Voronje- Voronjeu nam se rodio sin. Ministarstvo unutranjih posu, poeo sam pohaati pojedine *** lova (MVD). Nakon Staljinove teajeve, a kasnije i kolu za odsmrti ta je sluba odvojena od Poslije toga dobio sam pravo da rasle. stupim na rabfak, takozvani ra- MVD i reorganizirana kao Sve te kole, koje su obino traja- dniki fakultet. I za rabfak sam Komitet dravne sigurnosti le dvije do tri godine, zavravao dobio odobrenje od OGPU-a na (KGB). sam u godinu dana. Te prve godi- intervenciju organizacije, jer sam ne u SSSR-u iskoristio sam da to se pokazao kao dobar radnik. Pravie nauim, bez obzira na uvjete. vo na kolovanje bila je nagraCit. str. 8,9,10,16,17 i 18 Dobio sam specijalnu dozvolu OG- da. PU-a da posjeujem kolu. Bez

Stranica

36

Podlistak

G o d i n a I . - Br o j 18

GOSPODARSKI RAST I ODRIVI RAZVOJ (III.

DIO)

LOKALNE ZAJEDNICE I EURO- primjenom Algoritma kapitala dolazi do Moderan svijet (bogati dio) grabei za PA GRADOVI, CENTRI re-evolucije. Algoritam Kapitala je klju to veim profitom koristi i uvodi vei svih spomenutih rjeenja i njegovom izbor mogunosti izvora energije sunIZVRSNOSTIprimjenom uspostavlja se temelj dra- ca, vode, vjetra, geotermalnih izvora te Iz svih javnih izvorita (medija) RH je danas postala jedno veliko otvoreno lovite politikih manipulacija na kojem se rasprodaju nacionalna dobra, a kupuju se kvalitetom sumnjivi proizvodi a uvoze najjeftiniji kulturni i zabavni otpad.

Naja ebalj, predsjednica Hrvatske ve u kojim politika slui opim dobrima. prebacuje u siromane dijelove svijetaeuropske stranke A.G.Mato, Hrvatsko imanje, citat:

Nekontroliranom rasprodajom opih dobara RH dovodi se u pitanje ouvanje prirode i okolia. Kako je profit jedini pokretaki motiv dananjeg vladajueg sustava u svim smjerovima pokazuje i upozorava na nove ugroze, ukazuje na novo profitabilno vrijeme S obzirom da ivimo u doba drutvene dobar trenutak - dobra prilika, otmi, krize i unitavanja svih materijalnih, uzmi koji dovodi u pitanje opstanak drutvenih i moralnih vrijednos- svakog naroda pa i hrvatskog. ti,dunost je obveza svih znanstvenika svih profesija na podruju ekonomija, Za dobar i ispravan ivot potrebno je isfilozofija, umjetnost, religija itd, da se ispravno djelovati, kako bi smo pravno slijedili vlastitu savjest i ovjeka ukljue ne samo u rasprave i miljenja te da jedan drugome suprotstavljaju ili ispravlja u vlastitom ponaanju. nadglasavaju u promoviranju i lobira- EKOLOGIJA nju vlastitog egoizma kroz probleme drutva, ve da daju cjelovit obol u Ekoloka svijest je pokret koji je osvijerjeavanju i sprjeavanju negativnih stio itav svijet, postao je sastavnim efekata nadolazee globalne drutvene elementom svih programa odrivog razvoja, pojedinanih poslovnih stratekatastrofe. gija i tragedija svih subjekata u bilo Konfrontirana i nametnuta naela libe- kakvom proizvodnom ili drutvenom ralno - kapitalistikog vladajueg sus- projektu, u kreiranju poslovne politike, tava koji omoguava odravanje vla- a naroito poslovne i ope strategije dajue politike i gospodarstvene oli- razvoja, te ouvanje okolia, posebno garhije, potie i promie visoko intelek- za budue generacije. tualni terorizam i namee politike dogme koje onemoguavaju kulturni, Posebni je problem ouvanje okolia u drutveni i gospodarski razvoj. Posebno veim urbanim sredinama kod kojih su je vidljiv izraaj takvog vladajueg posebno ugroena zelene povrine, sustava u tranzicijskim zemljama pa i u tako da grad nije puki zbir zgrada i RH koji je oigledno zaustavljen na parkiralita velikih robnih kua. Ve je nivou lokalne samouprave i unitenjem mjesto sastajanja ljudi u zelenilu svog elementarnih vrednota razvoja cijelog prostora. drutva. Rije ekologija dolazi iz grkog jezika Kroz politiku sljepou izaziva se pore- oikos koji znai: okunica, dom, mjesmeaj u raznim procesima posebno u to za ivot. Zauzimanjem to veeg dijalokim, koji izazivaju strah i tjesko- prostora za proizvodnje, potronje i bu kod graana jer nema jasne granice otpad nije mogue a da se trajno ne izmeu politike i lokalne samouprave. oteti ili uniti priroda. ovjek je prisvojio prirodu i sustavno je osiromauje s To bolesno stanje drutvenih odnosa, naglaskom da sva prirodna iva i neizahtijeva novi dijaloki proces izmeu va dobra slue samo ovjeku i da su politike i javnosti. On e biti uspostav- prirodna dobra neiscrpna. ljen kada javnost sazna i shvati da

Hrvati koji posjedujete zemljite, ne prodajite ga ni u najveoj nudi onima koji nisu Hrvati, pa da vam ga pospu suhim zlatom, jer novac e pojesti i popiti, pa e postati gori prosjak nego to si bio, a niste vi naslijedili zemlju od svojih starih da na nju strance naseljujete nego da prehranite sebe i svoje potomke, a ako ih nemate onda nastojte da zemlja padne u ruke kojeg Hrvata. Tko je uz more on je gospodar mora. Po moru smo sve to jesmo... itd.

najprljaviji dio industrije. Na taj nain osiromauje prirodu i osvajaki poveava ljudsko osiromaenje. Zbog gospodarstvenih potreba koje su neophodne za opstanak ljudskog roda u interesu ovjeka je sauvati prirodno bogatstvo i prirodne zalihe. Taj bogati dio svijeta svjesno unitava i iskoritava siromane znajui da oni nemaju ni novca ni vremena za razmiljanje i oduzimanje mjera o ekologiji i suivotu s prirodom. Ukljuivanje znanosti i ispravnim povezivanjem sa znanjem savjest graana mora nadjaati pozitivan odnos i omoguiti ispravan suivot s prirodom Neophodno je aktivno sudjelovanje u donoenju i provoenju lokalnih politika na odreenim tematskim podrujima, a to znai:1. Imperativ buenje ekoloke svijesti i zatiti prirode i okolia 2. Ouvanje ivotnog prostora 3. Veterinarska ekologija kravlje ludilo, ptija groznica, itd. 4. Agronomska ekologija GMO proizvodi, ouvanje naslijeenih prirodnih proizvoda 5. Morska ekologija (riblji tov, nafta i balastne vode i smrtonosne alge iz drugih mora, otpadne vode itd. 6. Ekologija sela lokalna samouprava, kroz sinergiju sela i grada 7. Nanotehnologija razgradivih materijala, uvesti strogu kontrolu 8. Predmet ekologija uvesti u obrazovanje kao obvezatan predmet. 9. Zatitu i promicanje alternativnih i ekolokih interesa graana.

Sloboda je imaginaran pojam koji moe shvatiti samo osoba koja nije bila izloena nikakvim pritiscima za vrijeme dok je upijala znanje i iskustva ovog svijeta. Slobodan je samo onaj ovjek koji je bez predrasuda upijao znanje i iskustva prethodnih narataja - Karlo otari

G o d i n a I . - Br o j 18

Roman

Stranica

37

LAUDONOVA LJUBAVDalibor Habedu

Laudon priznajeNa Doenovo pitanje nije Laudon dao odgovora, ali kada su prispjeli do majorata, pozvao je starog satnika u svoj stan i ponudio ga veerom. Ponudio je na vojniki nain, izvadivi iz ormara dalmatinskog pruta i crnog vina, pa kada su ve utaili veernju glad i zapuili lule s dugim kamiima, zapoeo je Laudon tiho i kao u nekoj bojazni ne e li doznati togod neugodna. Slutio je da se tamo u Trnovcu ve mnogo toga dogodilo, pa iako je znao da e ga saznanje jo vie utui, on je u svojoj nutrini ipak osjeao neku udnu radoznalost. U onoj njegovoj na vojniki nain ureenoj sobi zvuile su rijei nekako kao protkane sa strahom: - A sada, satnie Doen, nastavite sa svojim pitanjima! ... I vi ste bili u mojim godinama. ... I vi ste se tuili od ljudi i u vaim se mislima provlaila jedna ena! Stari od preko osamdeset, ali bistrog pamenja i pronicave logike zagledao se u Laudona i priznao iskreno: - ivi se kod nas u Krajini tiho i povueno. ... Ljudi su suvie zabrinuti i zbog sebe, pa nije udo da vode malo rauna i o da ste eznuli za ovim vaim zabaenim konfinom? ... A to onome, to ih okruuje! Sluao ga Laudon kao da slua se sada dogaa i sa mnom! ... I neka ratna izvjea. Oborio ja lutam! ... I kako sam daleko pogled, ispruio noge na veliki od svega onoga, za to sam mobubanj, koji mu je u svoje vri- da vjerovao da e danasjeme u Beu sluio kao ahov- sutra biti i moj dom! ... Zar je ova kua dom? ... Ovo oruje, ove zemljopisne karte po stijenama? Ovi svitkovi papira i knjige o vojnikim i graniarskim reglementima? - Razumijem vas, gospodine majore! priznao mu Doen. A moda da razumijem i mnogo toga o emu ne bi nikad s vama govorio! - Govorite! ... Nisam bio nikada sklon da bilo kome otkrivam ono, to se provlai mojim misski stoli, i zanimalo ga to e lima, ali veeras bilo mi je ve doznati od tog sijedog i mirnog suvie teko, i kada sam vas ovjeka. vidio prolaziti cestom, odluio sam barem s vama neto progoDoen je nastavljao: - Ali ipak ljudi sve zapaaju, voriti! iako i ne govore o tome! ... Po- - I bit e vam lake! proapastili ste me, gospodine majo- tao je starac. I ja sam nosio re, sa svojim razgovorom, pa i mlinsko kolo! s ovom veerom u vaem domu - Spomenuli ste da elite biti i dopustite mi da budem posve posve iskren! iskren! Odloio je Doen lulu i zapoeo Laudon se nekako gorko osmje- tihim glasom i kao da govori o hnuo: nekim najpovjerljivijim stvari- Domu? ... Satnie Doen, zar ma: ste vi imali dom kada ste lutali - Ne vodim rauna o tuim britko zna kojim stranama svije- gama, ali kada ste ono nenadata? ... Zar niste i sami priznali

Stranica

38

Romannau istu narodnu krv!

G o d i n a I . - Br o j 18

no obustavili svoje pohode u Trnovac, pomislio sam i ja, nije li se tamo togod za vas neugodna dogodilo!

Laudon se nagnuo na svom stol- Bila je to za Laudona gorka iscu: tina, ali mu ona ipak ublaila - I to bi se tamo moglo dogo- mnoge mune sumnje. Sinula mu ugodna misao: Trnovaka diti, Doen! gospoica otila je zato, jer je Starac je mirno aputao: tako nalagala porodina preda- Vi ste mladi, u najljepim goja! dinama, a tamo u Trnovcu ivi i jedna lijepa mlada dama, gos- Doen je nastavljao: - I da nema te predaje, moda podine majore! Lauodn se trgnuo, ali nije pro- bi i vi, gospodine majore, stvogovorio ni rijei, a stari je sat- rili ovdje svoj dom! nik nastavljao: - Lijepa je naa trnovaka Rua, kako je narod nazivlje, lijepa i mnogo je oko na njoj ve zastalo! ... I zar bi u tome bilo kakvo udo? Priznavao je iskreno: A onda se zagleda u Laudona: Laudon se nije branio i postalo je starom Doenu posve jasno da se nije varao u svojim slutnjama. Taj je utljivi ovjek ipak ljubio.

a ne jednu djevojku koja e za - Dakle je porkulab Pave govo- koji dan postati enom! rio istinu! progunao je Lau- Laudon je nenadano ustao: don tiho. - Hvala vam satnie, Doen! ... Rekli ste mi mnogo vie nego to sam se nadao! ... I sada mi je lake, iako sam posve izgubio neke misli o lijepoj budunosti! ... I nejmote mi dalje govoriti! ... Ona je pola za drugoga, jer je tako zapisano u tim vaim porodinim zakonima! ... I to je ono to e me tjeiti. Htio je priznati, da se bojao nije li ga odbila zato jer joj se nije sviao. Ili zato, to je bio nespretan kao udvara, ali kada je stari porkulab govorio istinu, smatrao je sve ono, to se dogodilo, neim to je jae od volje pa i ljudskih osjeaja. Govorio je nekako smirenije: - I sve se to dogaa posljednjih osam dana! ... I ne znate vi, satnie Doen, da sam ja sve to osjeao! ... Kao da je moja dua neko zrcalo i kao da se sve to u njemu odraavalo! Onda je naglo napunio dva vria crnim dalmatinskim vinom i kucnuo se sa starim asnikom: - U zdravlje jedne divne ene koja je prola i kroz moj ivot, pa iako je nisam mogao suzdrati, njezin e mi prolazak ostati vjeno iv! Napustio je Doen buniki majorat za kasnih nonih sati, kada su mjestancem kruile strae i kada su gusti oblaci na ma-

- I ako ve govorimo, onda bu- A i vi, gospodine majore, pra- dimo i posve otvoreni! ... Trnovi ste ovjek! ... Vitez, kako vaka gospoica postat e dosgovori na narod! ... I u najljep- kora enom mladog Orlovia! - Dakle se vratio? zagunao im godinama i u visokoj ari. Laudon je kao nenadano zapita- je Laudon. o: - Moda da i pogaate, satnie Doen! ... Lijepa ena uvijek privlai, a pogotovo nas vojnike. ... Ali pustimo to! ... Da li je istina da su te vae djevojke ve odmah iza poroda odreene za vae sinove? - Istina je! potvrdio je Doen. Takva je predaja nekadanje hercegovake vlastele. ... Bojimo se tuih ena i mueva, ne e li nam oni prorijediti - Vratio! potvrdi Doen. I nema tome ni tjedan dana to je stigao iz Senja sa svojim proscima. ... Doekao ga itav Trnovac. ... Pa i ja sam bio tamo. ... A da vam budem iskren, pomislio sam i na vas! ... I moda i ne bi gospoicu tako promatrao, da nije bilo te moje pomisli. ... I kao da nije bila sretna! ... Istina je, bila je nasmijana, ali taj smijeh kao da nije iao od srca! ... I bilo mi je kao da gledam neki kameni kip,

G o d i n a I . - Br o j 18

Romangranici. Osmijehnuo se kao to se osmjehujemo poznatima: - Nepoznati drue! Tko zna odakle si i ti zalutao u tu tajanstvenu Granicu? ... I da nije bilo sluajno i mene, bio bi tvoj grob izvan cintorske ograde! Jo je neko vrijeme lutao po nonoj osami i kada se vratio u majorat, nije mogao dugo usnuti. Oni razigrani ivci obnavljali mu mnoge prizore iz prolosti.

Stranica

39

hove sakrivali puni mjesec. Laudon je ostao sam, posizao za vrem, mrmljao neke nerazumljive rijei i onda nenadano zaogrnuo kabanicu i poao vrstim i laganim korakom onom cestom, kojom je neko odilazio do Trnovca. I kada je mjesec na mahove obasjao njegovu visoku kotunjavu pojavu, izgledalo je kao da u onoj sablasnoj samoi prolazi ili utvara iz prie ili neka neobina sjena.

teljske ete zauzeti dvorac, gospoe ive u neprestanom strahu; do njihovog burga dopiru zvukovi protivnikih trubalja, uje se blizu gruvanje topova, i tko zna to bi se bilo dogodilo da nisu taj kraj branile ete hrabrih hrvatskih Graniara.

I trube i topovi postajali su sve dalji, a kada se kraj posve umirio i kada je doao nalog da porunik Doen napusti dvorac, jedan mladi hrvatski asnik i U isto vrijeme i stari Doen lijepa baronesa rastajali se poNije govorio, ali misli su mu razmiljao o udnom dogaaju gledima, koji su odavali i dvije bile jae od rijei: prole noi. zaljubljene due. - I tako sam opet posve sam! I taj Laudon, taj udak, taj Obeao je Doen da e se vra... Sam u kraju gdje lutaju no- nijemak kako su ga nazivali titi, ali ona ruka, tamo negdje ne strae, gdje u noima poka- jer je vie oima nego li rijeiu bekome burgu, pomicala je i paju ljude, za koje se ne zna ma izdavao zapovijedi, taj je njega kao figuru na ahovskoj da li su trgovci ili skitnice, i noas bio toliko povjerljiv? ploi. Od sjevera na daleki jug, gdje neke porodine predaje I kao da to nije bio onaj strogi a na neka putovanja nije se mobrane djevojkama da pou za buniki zapovjednik i koliko je glo ni pomiljati. Prolazili su s t r a n c e . topline bilo u njegovu glasu! I tjedni, mjeseci i godine, i kada Laudon je stranac? kao da je govorio neki mladi se ve satnik Doen negdje u Ali gdje je njegov dom, i zar kadet, a ne ovjek ije je ime Beu raspitao za baronesu iz ima u svijetu mjesto gdje ga zabaenoga dvorca, bila je ona prolo itavom Evropom! ne e smatrati strancem? I ve odavna i grofica i majka kako je divno to ovi ljudi vje- A onda se Doen zavezao u midvoje djece. ruju u neku svoju porodinu slima i u ono to je preutio grudu! I kako je teko to sam Laudonu. Uskrsla je pred star- Ostale su samo uspomene, ali cem ona ena, koja je in illo one duboke uspomene, koje se za njih stranac! tempore prola i njegovim mis- nikad ne zaboravljaju i koje su U to je vrijeme stigao do gronam uvijek drage ako ih obnavlima. blja, do ograenog prostora ljamo u naim mislima. kod male crkvice i sjetio se Bilo je to negdje na sjeveru. udne none povorke, koju je Za burnih ratnih dana. Mladi Nastavit e se... porunik Doen dodijeljen je susreo na etnji s Doenom. nekom osamljenom dvorcu. Ogledao se na krieve, koji se Stara barunica i dvije baronebijelie u oblanoj ranojesense ivu daleko u toj ladanjskoj skoj noi, i vidio jo posve idili. svjei humak, pomislivi na onog nepoznatog, naenog na Postoji bojazan da e neprija-

Stranica

40

Ispovjednikov kutak

G o d i n a I . - Br o j 18

KRANSKI IDENTITETkonfuziju kod graana... Ne! Crkva je dala vjernicima saetak Kristova nauka kako je sadran u Svetom pismu. Svaki bi se kranin, koji nema ovakve ivotne stavove - evaneoske, morao zapitati koliko je on stvarno pravi kranin. Najmanje je vano dali emo sve ove stvari uzeti u obzir kod glasovanja (to ne znai da nije vano), vanije je koliko sam ja istinski kranin, i svijestan li sam toga da bez takvih stavova: moj sakramentalni ivot je ugroen, nevaljan, nepotpun. Osobito sakramenat ispovijedi je fra Petar Fili, OFM, Zagreb u krizi, jer me Boje zapovijedi ne Pismo koje su nam nai oci bisku- zanimaju zato to ja mislim drukpi napisali u povodu parlamentar- ije. Zato najprije ispitajmo svoju nih izbora zapravo su pitanje koja savjest prema ovim preporukama: mi krani trebamo i sebi svakoga dana postavljati. To nisu stavovi Deset preporuka biraima koje je Crkva zauzela da bi se od- - briga za siromane i nemone vajala od drugih; da bi unosila razdor u drutvu; da bi izazivala - pozitivan, ali i kritian odnos prema prolosti i batini - njegovanje nacionalnoga identiteta i kulture u vremenu sveope globalizacije - zahvalnost prema onima koji su najvie rtvovali za nau slobodu - beskompromisna i dosljedna borba protiv droge - protiv pobaaja, eutanazije i istospolnih zajednica - duhovna i moralna obnova naega drutva i naroda - borba protiv demografskoga izumiranja - povezivanje Hrvata u zemlji i inozemstvu - priprema zemlje za ulazak u EU i druge svjetske integracije (Kakav je moj stav prema ovim kranskim vrijednostima, takav sam ja kranin!)

MILOSTINJAfra Petar Fili, OFM, Zagreb Radije izgubi novce na brata ili Milostinja ovjekova njemu je kao prijatelja, nego da ti propadaju peat, i na dobroinstvo pazi kao hrajui pod kamenom. na zjenicu oka. Uloi blago svoje po zapovijedima Jednoga e se dana dii i platiti Svevinjega, i bit e ti probitanije im, svakomu e plaa pasti na nego samo zlato. vlastitu glavu. Uloi milostinju u svoje riznice, i smrti i ne doputa da ode u mrak. Jer milostinja je mio dar pred licem Svevinjega. Tob 4,10-11 Dobra je molitva s postom, s milostinjom i s pravednou. Bolje je malo s pravednou nego mnogo s nepravdom. Bolje je dijeliti milostinju nego sabirati u hrpe zlato. Milostinja oslobaa od smrti, ona isti od svakoga grijeha. Koji dijele milostinju i ine pravednost napunit e se ivota, a koji grijee bit e dumani ivotu svome.

Samo pokajnicima doputa povra- ona e te izbaviti od svake nevotak i tjei one koji su izgubili na- lje: bolje e se boriti za te pred neprijateljem negoli vrsti tit i du. teko koplje. Sir 17,22-24 Sir 29,8-13 Ali sa siromahom budi velikoduan i ne pusti ga da eka na tvoj Braa i pomonici u nevolji dobro dou, ali od obojih bolje izbavlja milodar. Tob 12,8-10 milostinja. Zbog Boje zapovijedi pomozi siromahu; ako je potrebit, ne pusti Sir 40,24 ga praznih ruku. Udijeljena milostinja oslobaa od

G o d i n a I . - Br o j 18

Kolai

Stranica

41

MIRINI VINKOVAKI KOLAIKola ravnoteeSastojine za biskvit:25 dkg maslaca (margarina), 25 dkg eera, 4 jaja,Pripremila: Marija Dragun ro. Taki

35 dkg brana, 1 dcl mlijeka, 1 praak za pecivo i 1 kg oienog voa (marelice, breskve, vinje, trenje i sl.)

Snimio: Matej Kristan Mirkovi

Izrada biskvita:Od 5 bjelanjaka istui vrsti snijeg. Mikserom izmijeati 25 dkg eera, 25 dkg maslaca i 5 umanjka. Dodati praak za pecivo, 35 dkg brana i 1 dcl mlijeka. Na kraju umijeati vrsti snijeg od bjelanjaka. Tako dobivenu smjesu istresti u nauljenu i branom posutu tepsiju. Odozgora poslagati voe. Pei u zagrijanoj penici na 200 C oko 30 minuta, do zlatno ute boje.

Stranica

42

itatelji

G o d i n a I . - Br o j 18

PIEM VAM S RAZLOGOMtovani g-din Tomislav Dragun, Da bi ovjek mogao dobiti dostatan pregled povijesti i dananjih zbivanja, potrebito je itati to vie literature svih strana i opcija. Svakako, Va tjedni list daje puno svjetla na zbivanja iz nedavne prolosti. Ne mogu shvatiti da pojedine individue optuuju hrvatske snage iz NDH, a ne prihvaaju injenicu da su Tito i faistoidni komunisti uinili vie zloina i zla hrvatskom narodu (ne samo bojovnicima, ve i puanstvu: starcima i djeci). Poljaci, Maari, Bugari i ini su dostojanstveno uklonili sa svih dravnih funkcija komunistike reimske osobe, dok mi imamo i nakon 90-tih i komunistike zloince i srpske etnike u Saboru. Mi smo mala nacija, nije lako reducirati se i dijeliti na dobre i loe, ali neka crta bi ipak morala postojati. Piem s razlogom, jer tijekom srpnja i kolovoza ne u biti na ovoj adresi, te Vas molim da mi ne aljete Glasnik navedena dva mjeseca, jer kad se vratim doma, moje staro raunalo ne e moi prihvatiti dvomjesenu optereenost. Zahvaljujem unaprijed

Michael Pack didi@tesco.net

ZATO BLATE HRVATSKE BRANITELJE?Moje potovanje! Primam Glasnik, ali sam zbog raznih trojana kod ienja raunala od istih ostao bez prvih devet (9) brojeva Glasnika. Ako postoji mogunost da mi poaljete prvih devet (9) brojeva Glasnika bio bih Vam zahvalan. itajui posljednje primljeni esnaesti (16) broj Glasnika proitao sam da tamo nekakva Nadira Durakovi u dopisu upuenom vama, Hrvatske Branitelje naziva Ustaama. Zanima me da li ste protiv dotine podnijeli Dravnom odvjetnitvu prijavu za sijanje mrnje i blaenje Hrvatskih Branitelja? Dotina je upravo poinila kazneno djelo koje je potpisala punim imenom i prezimenom. Smatram da se takvi trebaju prijaviti za poinjenje kaznenog djela i sankcionirati po pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. S potovanjem!

Hrvatski Branitelj i logora srpskih koncetracijskih logora uro Horvatinec djuro.horvatinec@email.t-com.hr

SAGA O OBITELJI ZRINSKIPotovani, Najljubaznije Vam se i od punog srca zahvaljujem to ste omoguili itavom svijetu, da pogleda Sagu o obitelji Zrinski. Isti je film ve viestruko puta bio prikazivan na gotovo svim neovisnim hrvatskim televizijama, na maarskoj nacionalnoj TV, na raznim predstavljanjima u Engleskoj, Bosni i Hercegovini, Kanadi, SAD-u, Sloveniji, Italiji, Austriji, te u 50-tak hrvatskih gradova i na mnogo drugih organiziranih mjesta (Dani gradova i upanija, knjinice, muzeji, kole itd.). Ipak, osobno smatram ovaj Internet TV projekt ogromnim uspjehom, prvenstveno zbog toga to e svi nai bjelosvjetski Hrvati i ini moi pogledati taj film, skinuti ga i slati dalje. To mi je i bila namjera unutar pune godine dana rada na istome, da se zna!

Postoji i engleski prijevod, meutim trenutno ne mogu rijeiti tehniki problem oko titlanja u matinoj produkciji Varadinskoj TV. Ako togod moete.....??? Takoer, moete slobodno "u eter" (ako nije problem) dati moj osobni mobitel br. 00385/91/364.36.67 i e-mail darko.prebeg@ck.t-com.hr kako bi me ljudi koji ele znati "neto vie" mogli lake kontaktirati. Uskoro e i nova knjiga pa bi isto mogla biti lijepa zgoda za onaj interwiev. Jo Vam jednom najljepe hvala uz mir i dobro.

Darko pl. PrebegPS. Imam jo TV filmova: - VARADINSKI FRANJEVCI (50 min), povijesna pria o sv.Franji (800 godina dolaska u Hrvatsku) i najstarijoj organiziranoj desti-

G o d i n a I . - Br o j 18

itatelji

Stranica

43

naciji inih Varadinu - VARADINSKE URULINKE (45 min), povijesna pria povodom 300 godina dolazaka urulinki u Hrvatsku - GRADITELJI MORANDINI (30 min), povijest iznimne graditeljske obitelji (projekt zagrebakog eljeznikog kolodvora, npr.) - DR. IVAN NOVAK (30 min), povijesna pria o ovjeku koji je oslobodio Meimurje iz maarske okupacije i omoguio pripajanje Matici Hrvatskoj - MEIMURSKA REVOLUCIJA 1918. (45 min), dokumentarno-igrana povijesna pria oko oslobaanja Meimurja iz maarske okupacije. Sudjeluje veliki broj aktera u starim odorama i narodnim nonjama. Sve Vam filmove stavljam na raspolaganje, jer se tiu svekolike hrvatske povijesti! Takoer, u pripremi je moj novi dokumentarac (45 min) "ZRINSKI FRANJEVCI" u sklopu 800 godina dolaska franjevaca u Hrvatsku i 350 godina u Meimurje. Pokrovitelj Hrvatska vlada, Hrvatska franjevaka provincija, Meimurska upanija te Grad akovec. To e ii tek tijekom 2009. Morao bih zavriti i 30 minutni film "SEOSKA KATEDRALA IZ MACINCA", povijesnu priu o upnoj crkvi u selu Macinec (15 km od akovca), koja je uz jo dvije u Austriji i Njemakoj jedina na svijetu u "rangu seoske katedrale", gledano u arhitektonskom smislu. Mogli bi uraditi i crtani roman (strip) o Sagi? Eto, posla ima, stojim Vam na raspolaganju.

LEKTORISANJE USTAKIH LEKTORAtovani gospodine gl. urednie, Nekako sam se probio do kraja GLASNIKA 17. Tamo je navedeno urednitvo i - za udo - u hrvatskom listu nema lektora. Stoga sam na str. 31. i mogao nai " sa njim " umjesto " s njim", tu se spominje i " februar", a na strani 15: " ne moemo da joj se odupremo".... Zaista, zar se takvim uticajima ne moemo oduprijeti? Ako ne, tim vie trebamo da uvedemo lektorisanje " ustakh" lektora!

prof. Dubravko HEINRICH, dipl. ing. KARLOVAC duhein@net4u.hr

GLASNIK U OBLIKU ODVOJENIH LANAKAtovani gospodine gl. urednie, Budui da imam "brzi internet", nemam vie problema s prihvatom GLASNIKA. Ali imam drugi problem: prihvat sam mogao ubrzati, ali ne i brzinu itanja, a elektronsko tivo manje je udobno za itanje od onog na papiru, gdje se pogledom hvatamo samo za nas zanimljive lanke. Vi me prisiljavate da listam sve, a drugi i trei put isto. Ja bih volio da proitano i manje vrijedno obriem odmah, dakle da se ne ponavljuje kod slijedeeg otvaranja, kako bih bre napredovao prema neproitanom. Sada, ako stisnem DELETE unitavam cio broj. Stoga ova MOLBA: Ako je mogue, da ne aljete GLASNIK u paketu ve lanke svaki posebno, da mogu gasiti svakog posebno. Mislim, da bi se moglo pisati 17 GLASNIK 001 PRAVO NA IVOT I HRVATSKU MISAO, 17 GLASNIK 002 NA KAMENU UZ AU VINA S IVANOM EGEDINOM,.. itd To bi raunalo sloilo tono po brojkama i GLASNIK bi bio jednako ureen, ali bih ja mogao brzo eliminirati nepotrebno, svako posebno. U novinama isto nismo bili prisiljeni itati proitano i dolazili smo brzo do zanimljive sri. Lijep pozdrav iz Karlovca prof. Dubravko HEINRICH, dipl. ing P.S. Ne ba svih itatelja, jer je jedna naa itateljica odustala od Glasnika, budui je u njemu pronala rije "redovan", umjesto "redovit", kako je to ona traila. Uvaili smo njen prijedlog, ali to nije pomoglo. Naljutila se i jednostavno otila. Onda, to rei o prijedlogu za nekoritenje slova kao to su "", "", itd.

OBAVIJEST

Hrvatski uljudbeni pokretUdruga za zatitu prava graana Pete poljanice 7 10000 Zagreb Hrvatska tel: +385 1 29-23-756 fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com www.hrvatskauljudba.hr www.svakovamdobro.hr www.pravednostiljubav.hr www.borovnicaunas.hr www.redangus.hr www.blackdragun.hr www.laudonovgaj.hr www.ne-kor.hr

GlasnikHrvatskog uljudbenog pokreta

Izlazi subotomNakladnik:

Poslovna savjetovanja Dragun d.o.o.Urednitvo: dr. sc. dr. sc. Tomislav Dragun glavni urednik 091/33-88-431 Hrvoje Mirkovi grafiki urednik 091/33-88-432 Mirkovi, Lovorka Dragun Mirkovi dipl. oec. za izdavaa 091/33-88-433 Priloge slati na adresu: Zagreb, Pete poljanice 7 hrvatska.uljudba@gmail.com Idejno rjeenje: Hrvoje Mirkovi

Draen TretinjakOtkup koe"Otkup koe je roman o hrvatskoj drutvenoj, politikoj, socijalnoj i duhovnoj stvarnosti prikazanoj kroz ivot jedne male provincijske sredine. Glavni protagonisti: Damir, Mario i Joa (prijatelji od djetinjstva) dolaze u sukob kada Joa (mjesni tajkun) odlui pod svaku cijenu kupiti posjed ene s kojom ga povezuje bolna prolost. No, posjed nema cijene jer za vlasnicu je on mnogo vie od komada zemlje i trone kue..."