Glazbene sposobnosti učenika mlađe školske dobi

  • View
    218

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

  • Doc. dr. sc. Jasna ulenti Begi

    Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

    Ulica cara Hadrijana 10

    31 000 Osijek

    jsulentic@foozos.hr

    Mag. Jelena Bubalo

    O Antun Mihanovi

    Ulica Ivana Gundulia 5A

    31000 Osijek

    jjelena460@gmail.com

    Glazbene sposobnosti uenika mlae kolske dobi

    Saetak

    Tema rada su glazbene sposobnosti uenika mlae kolske dobi. Tijekom oujka 2014.

    provedeno je istraivanje u Osnovnoj koli Antuna Mihanovia u Osijeku u kojem je

    sudjelovalo 36 uenika, 18 prvoga i 18 etvrtoga razreda (po 9 djevojica i 9 djeaka u

    svakom razredu). Cilj je bio ispitati glazbene sposobnosti uenika prvoga i etvrtoga razreda

    te usporediti ih s obzirom na dob i spol. Test provjere glazbenih sposobnosti izraen za

    potrebe istraivanja sastoji se od pjevanja pjesmice po elji, provjere osjeaja za ritam,

    provjere osjeaja za intonaciju i provjere glazbenoga pamenja. Analiza rezultata pokazala je

    da su uenici etvrtog razreda bili uspjeniji u svim dijelovima provjere glazbenih

    sposobnosti od uenika prvog razreda. injenica da su glazbene sposobnosti razvijenije kod

    uenika etvrtoga razreda pokazuje da se one mogu razvijati. Isto tako, bolje rezultate

    postigle su djevojice u oba ispitana razreda. Utvreno je, takoer, da je na poetku

    kolovanja osjeaj za ritam razvijeniji od ostalih ispitanih komponenata glazbene

    sposobnosti.

    Kljune rijei: glazbena sposobnost, uenici mlae kolske dobi

    Uvod

    Sposobnost je potencijalni reaktivni sustav za obavljanje neke djelatnosti. U sebi

    ukljuuje vjetine i svojstva potrebna za njezino izvrenje: npr. snagu, kompetentnost,

    nadarenost, spretnost, strunost, itd. Bit je sposobnosti u tome da se neki zadatak moe izvriti

    odmah, bez potrebe za prethodnom izobrazbom ili osposobljavanjem. Sposobnosti se stjeu

    na osnovi nasljednih dispozicija i pod utjecajem socijalne sredine.1

    1 Proleksis enciklopedija prva hrvatska opa i nacionalna online enciklopedija. Preuzeto s:

    http://proleksis.lzmk.hr/46597/, 22.5.2014.

    mailto:jsulentic@foozos.hrmailto:jjelena460@gmail.comhttp://proleksis.lzmk.hr/46597/

  • 3

    Razlikuju se miljenja o tome to utjee na nastanak ljudskih sposobnosti. Odgovor na

    to pitanje pokualo je dati vie teorija meu kojima su najpoznatije teorija empirizma, teorija

    nativizma i teorija konvergencije. Prema teoriji empirizma, sposobnosti su uvjetovane

    iskljuivo prilikama u kojima dijete odrasta, razvija se i djeluje, tj. sposobnosti pojedinca bit

    e onakve kakvima ih oblikuje njegova ivotna okolina. Suprotno stajalite zastupa teorija

    nativizma po kojoj su sposobnosti odreene iskljuivo nasljeem te je utjecaj okoline

    nemoan da u bilo kojem pogledu neto bitno izmijeni. Prema teoriji konvergencije, ljudske

    sposobnosti su rezultat konvergentna ili uzajamna djelovanja imbenika naslijea i imbenika

    okoline (Grgi, 1997).

    Najjednostavnije, ali i vrlo iroko, sposobnosti se definiraju kao sustav unutarnjih

    uvjeta koji u pojedinca odreuju razinu i kvalitetu djelovanja. Andrilovi i udina (1985)

    dijele sposobnosti na: fizike (snaga miia, izdrljivost, i dr.), senzorne (irina vidnog polja,

    razlikovanje boja, razlikovanje tonova, otrina sluha, osjetljivost na dodir, i dr.),

    psihomotorne (spretnost prstiju, okulomotorna koordinacija i dr.) i intelektualne (mentalne,

    kognitivne, umne sposobnosti pamenje, inteligencija, itd.).

    Poljak (1970) definira sposobnost kao kvalitetu linosti koja je formirana tako da

    uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju). Poljak razlikuje sljedee

    sposobnosti: senzorne ili perceptivne (zasnovane na senzornoj aktivnosti i u sebi obuhvaaju

    sposobnosti osjetnog doivljaja vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoa, bol, podraaj,

    kretanje, napor, kao i razliiti organski osjeti), manualne ili praktine (temeljene na praktinoj

    aktivnosti, odnosno praktinom radu u smislu aktivnog odnosa ovjeka prema konkretnoj

    materiji radi transformiranja i oblikovanja te materije; ova vrsta sposobnosti pokazuje se u

    zvanjima u kojima dominira praktini rad), sposobnosti izraavanja (govor, itanje, pisanje,

    crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela -

    geste, mimika; te su sposobnosti zasnovane na odreenim aktivnostima izraavanja) i

    intelektualne ili mentalne (najvii domet ljudskog duha i formiraju se na bazi ljudskog

    intelektualnog rada, napose misaonog; intelektualne sposobnosti ujedno su i baza za

    razvijanje ostalih sposobnosti).

    Prema Museku (1977) sposobnosti su osobine linosti i utjeu na uspjenost naih

    postignua u sluaju znanja, motivacije i drugih osobina linosti. On dijeli sposobnosti na

  • 4

    ope (intelektualna fleksibilnost, npr. brzina odgovora, predvianje, klasificiranje, planiranje,

    generalizacija, itd.) i posebne (umjetnike, glazbene, intelektualne, socijalne, itd.). Kao to

    moemo uoiti, Musek u grupu posebnih sposobnosti svrstava i glazbene.

    Glazbena sposobnost

    Kada je rije o glazbenoj sposobnosti, postoje nedoumice je li rije o jednoj

    jedinstvenoj ili veem broju sposobnosti i je li glazbena sposobnost uroena ili steena. U

    strunoj literaturi, a i u svakodnevnom govoru, nalazimo razliite izraze za pojam glazbene

    sposobnosti. To su glazbene dispozicije, glazbeni kapacitet, glazbene sklonosti, muzikalnost,

    glazbeni dar, glazbeni talent te glazbena genijalnost. Neki od njih koriste se kao sinonimi, no

    vrlo esto jedan te isti pojam ima razliite nijanse znaenja kod razliitih autora (Kolarovska-

    Gmirja, 2006). Rojko (1981) koristi termin muzikalnost i napominje da se osim navedenoga

    koriste termini glazbena nadarenost, glazbena sposobnost, glazbeni talent i glazbeni sluh. Za

    razliku od slune funkcije koju na akustiki osjetni organ vri u svakodnevnoj, neglazbenoj

    komunikaciji, glazbeni sluh oznaava sposobnost da se razlikuju, pamte i prepoznaju

    akustino-glazbeni odnosi. Glazbeni sluh ukljuuje, dakle, sposobnost pridavanja odreenog

    glazbenog znaenja odsluanom zvuku te je kao takav nauena funkcija, za razliku od

    neglazbenog sluha koji je uroen. Prema Farnsworthu (1958), termin glazbena sposobnost ili

    glazbene sposobnosti, najiri je i najsigurniji te predstavlja sredinju toku izmeu glazbene

    podobnosti (potencijala) i postignua (uinka).

    Znaajan doprinos istraivanju glazbenih sposobnosti dao je Gardner (2011) koji je

    postavio model od sedam razliitih inteligencija: lingvistike, glazbene, logiko-matematike,

    spacijalne, tjelesno-kinestetike, intrapersonalne i interpersonalne. Gardner istie da ni jedna

    inteligencija nije sama po sebi umjetnika, ve da inteligencije pojedinano ili u kombinaciji

    mogu biti stavljene na raspolaganje umjetnosti, tj. usmjerene na podruje umjetnosti. Naime,

    visok stupanj spacijalne, lingvistike ili glazbene inteligencije ne znai nuno da e pojedinac

    postati pjesnik, kipar ili klavirist, ali visoka postignua u tim podrujima otvaraju perspektive

    u podruju umjetnosti. Pravovremeni poticaji u skladu s identificiranim profilom inteligencija

    omoguit e razvoj od poetnike do vrhunske razine kompetencije u odreenom podruju.

  • 5

    O tome je li glazbena sposobnost suma veeg broja sposobnosti ili jedna jedinstvena

    sposobnost postoje dvije teorije: omnibusna i atomistika. Zastupnici prve teorije, uglavnom

    ameriki psiholozi (glavni zagovornik je E. C. Seashore), glazbenu sposobnost promatraju

    kao sumu broja nezavisnih svojstava, najee, od kojih svako moe biti prisutno u razliitim

    stupnjevima kod pojedinca. Npr. netko moe razlikovati visine tonova i potpuno zakazati u

    ritamskoj komponenti, ali i obrnuto. Neki psiholozi (najznaajniji predstavnici su J. Mursell i

    H. Wing) zastupnici su drugog pravca koji govori o glazbenoj sposobnosti kao samo jednoj

    sposobnosti koja moe biti razliito stupnjevana (Rojko, 1981).

    Kada je rije o glazbenoj sposobnosti kao naslijeenoj ili steenoj sposobnosti, istie

    se vanost i nasljea i okruenja. Tako Motte-Haber (1999) istie da na glazbene sposobnosti

    utjee nasljee i to u sljedeim postotcima: ako su oba roditelja muzikalna i djeca su u 70 do

    85 posto sluajeva muzikalna, a ako je muzikalan jedan roditelj, obino je 60 posto muzikalne

    djece, dok nemuzikalni roditelji imaju 15 do 25 posto muzikalne djece. Meutim, osim

    naslijeenih dispozicija, na glazbene sposobnosti utjee i okolina u kojoj dijete odrasta, a to

    su obitelj, predkolske ustanove, uitelji primarnog obrazovanja i uitelji glazbe. injenica je

    da roditelji vrlo rijetko posveuju znaajniju brigu njegovanju glazbenih sklonosti i

    dispozicija svoje djece. Velika veina djece nema u roditeljskom domu povoljne uvjete za

    aktiviranje svojih glazbenih sposobnosti. Djeca iz glazbeno pasivnih obitelji pri ulasku u

    kolu obino pokazuju manje razvijene glazbene sposobnosti kao i manju zainteresiranost za

    pjevanje, glazbene igre i sluanje glazbe (Pogaj, 1988). Tako je istraivanje koje su proveli

    Kelley i Sutton-Smith (1987) pokazalo da roditelji mogu biti veliki poticaj djetetu putem

    razliitih glazbenih iskustava i utjecati na razvoj djetetove glazbene sposobnosti. Njihovo

    longitudinalno istraivanje obavljeno je na trima djevojicama od njihova roenja do dvije

    godine starosti. Djevojice su odrastale u trima razliitim obiteljima. Svaka obitelj ivjela je u

    razliitom glazbenom okruen