Glazbene sposobnosti učenika mlađe školske dobi

  • Published on
    02-Feb-2017

  • View
    218

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

  • Doc. dr. sc. Jasna ulenti Begi

    Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

    Ulica cara Hadrijana 10

    31 000 Osijek

    jsulentic@foozos.hr

    Mag. Jelena Bubalo

    O Antun Mihanovi

    Ulica Ivana Gundulia 5A

    31000 Osijek

    jjelena460@gmail.com

    Glazbene sposobnosti uenika mlae kolske dobi

    Saetak

    Tema rada su glazbene sposobnosti uenika mlae kolske dobi. Tijekom oujka 2014.

    provedeno je istraivanje u Osnovnoj koli Antuna Mihanovia u Osijeku u kojem je

    sudjelovalo 36 uenika, 18 prvoga i 18 etvrtoga razreda (po 9 djevojica i 9 djeaka u

    svakom razredu). Cilj je bio ispitati glazbene sposobnosti uenika prvoga i etvrtoga razreda

    te usporediti ih s obzirom na dob i spol. Test provjere glazbenih sposobnosti izraen za

    potrebe istraivanja sastoji se od pjevanja pjesmice po elji, provjere osjeaja za ritam,

    provjere osjeaja za intonaciju i provjere glazbenoga pamenja. Analiza rezultata pokazala je

    da su uenici etvrtog razreda bili uspjeniji u svim dijelovima provjere glazbenih

    sposobnosti od uenika prvog razreda. injenica da su glazbene sposobnosti razvijenije kod

    uenika etvrtoga razreda pokazuje da se one mogu razvijati. Isto tako, bolje rezultate

    postigle su djevojice u oba ispitana razreda. Utvreno je, takoer, da je na poetku

    kolovanja osjeaj za ritam razvijeniji od ostalih ispitanih komponenata glazbene

    sposobnosti.

    Kljune rijei: glazbena sposobnost, uenici mlae kolske dobi

    Uvod

    Sposobnost je potencijalni reaktivni sustav za obavljanje neke djelatnosti. U sebi

    ukljuuje vjetine i svojstva potrebna za njezino izvrenje: npr. snagu, kompetentnost,

    nadarenost, spretnost, strunost, itd. Bit je sposobnosti u tome da se neki zadatak moe izvriti

    odmah, bez potrebe za prethodnom izobrazbom ili osposobljavanjem. Sposobnosti se stjeu

    na osnovi nasljednih dispozicija i pod utjecajem socijalne sredine.1

    1 Proleksis enciklopedija prva hrvatska opa i nacionalna online enciklopedija. Preuzeto s:

    http://proleksis.lzmk.hr/46597/, 22.5.2014.

    mailto:jsulentic@foozos.hrmailto:jjelena460@gmail.comhttp://proleksis.lzmk.hr/46597/

  • 3

    Razlikuju se miljenja o tome to utjee na nastanak ljudskih sposobnosti. Odgovor na

    to pitanje pokualo je dati vie teorija meu kojima su najpoznatije teorija empirizma, teorija

    nativizma i teorija konvergencije. Prema teoriji empirizma, sposobnosti su uvjetovane

    iskljuivo prilikama u kojima dijete odrasta, razvija se i djeluje, tj. sposobnosti pojedinca bit

    e onakve kakvima ih oblikuje njegova ivotna okolina. Suprotno stajalite zastupa teorija

    nativizma po kojoj su sposobnosti odreene iskljuivo nasljeem te je utjecaj okoline

    nemoan da u bilo kojem pogledu neto bitno izmijeni. Prema teoriji konvergencije, ljudske

    sposobnosti su rezultat konvergentna ili uzajamna djelovanja imbenika naslijea i imbenika

    okoline (Grgi, 1997).

    Najjednostavnije, ali i vrlo iroko, sposobnosti se definiraju kao sustav unutarnjih

    uvjeta koji u pojedinca odreuju razinu i kvalitetu djelovanja. Andrilovi i udina (1985)

    dijele sposobnosti na: fizike (snaga miia, izdrljivost, i dr.), senzorne (irina vidnog polja,

    razlikovanje boja, razlikovanje tonova, otrina sluha, osjetljivost na dodir, i dr.),

    psihomotorne (spretnost prstiju, okulomotorna koordinacija i dr.) i intelektualne (mentalne,

    kognitivne, umne sposobnosti pamenje, inteligencija, itd.).

    Poljak (1970) definira sposobnost kao kvalitetu linosti koja je formirana tako da

    uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju). Poljak razlikuje sljedee

    sposobnosti: senzorne ili perceptivne (zasnovane na senzornoj aktivnosti i u sebi obuhvaaju

    sposobnosti osjetnog doivljaja vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoa, bol, podraaj,

    kretanje, napor, kao i razliiti organski osjeti), manualne ili praktine (temeljene na praktinoj

    aktivnosti, odnosno praktinom radu u smislu aktivnog odnosa ovjeka prema konkretnoj

    materiji radi transformiranja i oblikovanja te materije; ova vrsta sposobnosti pokazuje se u

    zvanjima u kojima dominira praktini rad), sposobnosti izraavanja (govor, itanje, pisanje,

    crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela -

    geste, mimika; te su sposobnosti zasnovane na odreenim aktivnostima izraavanja) i

    intelektualne ili mentalne (najvii domet ljudskog duha i formiraju se na bazi ljudskog

    intelektualnog rada, napose misaonog; intelektualne sposobnosti ujedno su i baza za

    razvijanje ostalih sposobnosti).

    Prema Museku (1977) sposobnosti su osobine linosti i utjeu na uspjenost naih

    postignua u sluaju znanja, motivacije i drugih osobina linosti. On dijeli sposobnosti na

  • 4

    ope (intelektualna fleksibilnost, npr. brzina odgovora, predvianje, klasificiranje, planiranje,

    generalizacija, itd.) i posebne (umjetnike, glazbene, intelektualne, socijalne, itd.). Kao to

    moemo uoiti, Musek u grupu posebnih sposobnosti svrstava i glazbene.

    Glazbena sposobnost

    Kada je rije o glazbenoj sposobnosti, postoje nedoumice je li rije o jednoj

    jedinstvenoj ili veem broju sposobnosti i je li glazbena sposobnost uroena ili steena. U

    strunoj literaturi, a i u svakodnevnom govoru, nalazimo razliite izraze za pojam glazbene

    sposobnosti. To su glazbene dispozicije, glazbeni kapacitet, glazbene sklonosti, muzikalnost,

    glazbeni dar, glazbeni talent te glazbena genijalnost. Neki od njih koriste se kao sinonimi, no

    vrlo esto jedan te isti pojam ima razliite nijanse znaenja kod razliitih autora (Kolarovska-

    Gmirja, 2006). Rojko (1981) koristi termin muzikalnost i napominje da se osim navedenoga

    koriste termini glazbena nadarenost, glazbena sposobnost, glazbeni talent i glazbeni sluh. Za

    razliku od slune funkcije koju na akustiki osjetni organ vri u svakodnevnoj, neglazbenoj

    komunikaciji, glazbeni sluh oznaava sposobnost da se razlikuju, pamte i prepoznaju

    akustino-glazbeni odnosi. Glazbeni sluh ukljuuje, dakle, sposobnost pridavanja odreenog

    glazbenog znaenja odsluanom zvuku te je kao takav nauena funkcija, za razliku od

    neglazbenog sluha koji je uroen. Prema Farnsworthu (1958), termin glazbena sposobnost ili

    glazbene sposobnosti, najiri je i najsigurniji te predstavlja sredinju toku izmeu glazbene

    podobnosti (potencijala) i postignua (uinka).

    Znaajan doprinos istraivanju glazbenih sposobnosti dao je Gardner (2011) koji je

    postavio model od sedam razliitih inteligencija: lingvistike, glazbene, logiko-matematike,

    spacijalne, tjelesno-kinestetike, intrapersonalne i interpersonalne. Gardner istie da ni jedna

    inteligencija nije sama po sebi umjetnika, ve da inteligencije pojedinano ili u kombinaciji

    mogu biti stavljene na raspolaganje umjetnosti, tj. usmjerene na podruje umjetnosti. Naime,

    visok stupanj spacijalne, lingvistike ili glazbene inteligencije ne znai nuno da e pojedinac

    postati pjesnik, kipar ili klavirist, ali visoka postignua u tim podrujima otvaraju perspektive

    u podruju umjetnosti. Pravovremeni poticaji u skladu s identificiranim profilom inteligencija

    omoguit e razvoj od poetnike do vrhunske razine kompetencije u odreenom podruju.

  • 5

    O tome je li glazbena sposobnost suma veeg broja sposobnosti ili jedna jedinstvena

    sposobnost postoje dvije teorije: omnibusna i atomistika. Zastupnici prve teorije, uglavnom

    ameriki psiholozi (glavni zagovornik je E. C. Seashore), glazbenu sposobnost promatraju

    kao sumu broja nezavisnih svojstava, najee, od kojih svako moe biti prisutno u razliitim

    stupnjevima kod pojedinca. Npr. netko moe razlikovati visine tonova i potpuno zakazati u

    ritamskoj komponenti, ali i obrnuto. Neki psiholozi (najznaajniji predstavnici su J. Mursell i

    H. Wing) zastupnici su drugog pravca koji govori o glazbenoj sposobnosti kao samo jednoj

    sposobnosti koja moe biti razliito stupnjevana (Rojko, 1981).

    Kada je rije o glazbenoj sposobnosti kao naslijeenoj ili steenoj sposobnosti, istie

    se vanost i nasljea i okruenja. Tako Motte-Haber (1999) istie da na glazbene sposobnosti

    utjee nasljee i to u sljedeim postotcima: ako su oba roditelja muzikalna i djeca su u 70 do

    85 posto sluajeva muzikalna, a ako je muzikalan jedan roditelj, obino je 60 posto muzikalne

    djece, dok nemuzikalni roditelji imaju 15 do 25 posto muzikalne djece. Meutim, osim

    naslijeenih dispozicija, na glazbene sposobnosti utjee i okolina u kojoj dijete odrasta, a to

    su obitelj, predkolske ustanove, uitelji primarnog obrazovanja i uitelji glazbe. injenica je

    da roditelji vrlo rijetko posveuju znaajniju brigu njegovanju glazbenih sklonosti i

    dispozicija svoje djece. Velika veina djece nema u roditeljskom domu povoljne uvjete za

    aktiviranje svojih glazbenih sposobnosti. Djeca iz glazbeno pasivnih obitelji pri ulasku u

    kolu obino pokazuju manje razvijene glazbene sposobnosti kao i manju zainteresiranost za

    pjevanje, glazbene igre i sluanje glazbe (Pogaj, 1988). Tako je istraivanje koje su proveli

    Kelley i Sutton-Smith (1987) pokazalo da roditelji mogu biti veliki poticaj djetetu putem

    razliitih glazbenih iskustava i utjecati na razvoj djetetove glazbene sposobnosti. Njihovo

    longitudinalno istraivanje obavljeno je na trima djevojicama od njihova roenja do dvije

    godine starosti. Djevojice su odrastale u trima razliitim obiteljima. Svaka obitelj ivjela je u

    razliitom glazbenom okruenju. Prvi par roditelja bili su profesionalni glazbenici, drugi

    glazbeno orijentirani, ali nisu bili profesionalni glazbenici, a trei par roditelja nije bio uope

    glazbeno zainteresiran te su vrlo malo koristili glazbu u odgoju svoje djevojice. Razlike

    izmeu obitelji koja nije bila glazbeno orijentirana i drugih dviju obitelji bile su ogromne, a to

    se oitovalo u tome to su dvije djevojice, koje su ivjele u bogatijem glazbenom okruenju,

    bile znatno razvijenije u svom glazbenom ponaanju. Stoga dijete ne valja brzopleto proglasiti

  • 6

    nemuzikalnim - jer moda dolazi ba iz takve obitelji u kojoj glazba nije sastavni dio

    svakodnevice. Ako dijete ne pjeva s roditeljima, ako s roditeljima ne slua glazbu, ako s

    roditeljima ne plee, ono e biti uskraeno za glazbeni doivljaj. Zbog toga nee doi do

    razvitka njegovih glazbenih sposobnosti koje mu moda donosi naslijee i te sposobnosti e

    ostati skrivene. Zato odgajatelji u predkolskim ustanovama, uitelji primarnoga obrazovanja

    u niim razredima osnovne kole i voditelji zborova mlae kolske dobi, moraju pokuati kod

    sve djece razvijati glazbene sposobnosti (ulenti Begi, 2012).

    Postoje i suprotni sluajevi kada dijete iz raspjevane i glazbeno aktivne obitelji dolazi

    u djeji vrti ili u prvi razred sa znatno razvijenim glazbenim sposobnostima (Pogaj, 1988).

    Takvu djecu treba uoiti i uputiti ih na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima. Pjevanjem u

    pjevakom zboru, plesanjem u plesnoj skupini ili sviranjem instrumenta doi e do

    maksimalnog razvoja glazbenog potencijala djeteta (ulenti Begi, 2012). Kako se ne bi

    dogaalo da djeca razvijenih glazbenih sposobnosti ostanu neotkrivena, Wing (1968 prema

    Rojko, 1981) smatra da je opravdano pratiti glazbeni razvoj djece putem testova kojim se

    ispituju glazbene sposobnosti kako bi se uoila glazbeno nadarena djeca. Rojko (1981) istie

    da takav test moe posluiti i uitelju kao koristan vodi u nastavi. Ukazujui na razlike meu

    uenicima, omoguuje da svaki uenik dobije onakav tip glazbenog obrazovanja koji mu

    najbolje odgovara. Rojko, takoer, navodi da kod mlae djece treba pribjei individualnom

    testiranju, i to zbog praktinih razloga: zbog tekoa s razumijevanjem uputa, zbog potrebe da

    se odgovori piu i dr. Rano otkrivanje glazbene sposobnosti gotovo je jednako vano kao i

    sama ta sposobnost.

    Istraivanje

    Istraivanje je provedeno tijekom oujka 2014. godine u Osnovnoj koli Antuna

    Mihanovia u Osijeku. Sudjelovalo je osamnaest uenika prvoga i osamnaest etvrtoga

    razreda (po devet djevojica i devet djeaka u svakom razredu). Cilj je bio ispitati glazbene

    sposobnosti uenika prvoga i etvrtoga razreda te usporediti glazbene sposobnosti s obzirom

    na dob i spol. Glazbene sposobnosti ispitivale su se individualno testom izraenim za potrebe

    ovog istraivanja. Test se sastojao od sljedeih dijelova:

  • 7

    pjevanje pjesmice po elji (ukljuuje brojano ocjenjivanje tonosti ritma i melodije

    ocjenom od jedan do pet)

    provjera osjeaja za ritam (uenik pljeskanjem ponavlja dvotaktnu ritamsku frazu

    otkucanu olovkom; pet primjera koji se ocjenjuju + /plus/ ili - /minus/)

    provjera osjeaja za intonaciju (uenik pjevanjem ponavlja odsvirani pojedinani ton;

    pet primjera koji se ocjenjuju + /plus/ ili - /minus/)

    provjera glazbenog pamenja

    a) melodijske fraze: uenik pjevanjem (slogom na) ponavlja tri odsvirana tona

    jednakog trajanja; pet primjera koji se ocjenjuju + /plus/ ili - /minus/)

    b) melodijsko-ritamske fraze (uenik pjevanjem (slogom na) ponavlja odsviranu

    dvotaktnu melodijsko-ritamsku frazu; pet primjera koji se ocjenjuju + /plus/ ili -

    /minus/).

    Analiza podataka

    Prvi je zadatak provjere glazbenih sposobnosti bio pjevanje pjesmice po elji pri emu

    se ocjenjivala tonost izvedbe ritma i melodije ocjenom od jedan do pet.

    Grafikon 1. Uspjenost pjevanja pjesmice po elji s obzirom na razred

    Grafikon 1. prikazuje uspjenost pjevanja pjesmice s obzirom na razred. Prosjena

    ocjena za uenike prvoga razreda iznosi 3,11, a za uenike etvrtoga razreda 4,11 to

    pokazuje da su uenici etvrtoga razreda bili uspjeniji.

    0

    1

    2

    3

    4

    5

    pro

    sje

    na

    ocj

    en

    a

    1. razred

    4. razred

  • 8

    Grafikon 2. Uspjenost pjevanja pjesmice po elji s obzirom na spol i razred

    Grafikon 2. prikazuje prosjenu ocjenu uspjenosti pjevanja pjesmice s obzirom na

    razred i spol. Mjerilo uspjenosti bila je tonost izvedbe ritma i melodije pjesmice. Prosjena

    ocjena za djevojice prvoga razreda iznosi 3,28, za djeake prvoga razreda 2,94, za djevojice

    etvrtoga razreda 4,67 i za djeake 3,56. Rezultati pokazuju da su u tom zadatku uenici

    etvrtoga razreda bili uspjenije od uenika prvoga te da su djevojice u oba sluaja bile

    uspjenije od djeaka.

    Zadatak kojim se provjeravao osjeaj za ritam sastojao se od pet primjera. Nakon to

    je dvotaktnu ritamsku frazu ispitiva otkucao olovkom, uenik ju je ponavljao pljeskanjem.

    Rezultati su biljeeni kao plus (+) ako je uenik uspjeno reproducirao zadanu frazu i kao

    minus (-) ako je uenik nije uspio reproducirati. Ukupan rezultat razreda dobili smo tako to

    smo broj ritamskih zadataka mnoili brojem uenika (18 x 5) pa se tako rezultat mogao kretati

    od 0 (nula) kad nijedan uenik ne bi uspjeno ponovio ni jedan ritamski zadatak do 90

    kad bi svi uenici ispravno ponovili svih pet zadataka. Kad se gledalo na razliku po spolu,

    onda se rezultat, po istoj logici, mogao kretati izmeu 0 (nula) i 45.

    0

    1

    2

    3

    4

    5

    1. razred 4. razred

    pro

    sje

    na

    ocj

    en

    a

    djevojice

    djeaci

  • 9

    Ritamski zadaci:

    a)

    b)

    c)

    d)

    e) .

    Grafikon 3. Uspjenost reprodukcije ritamskih fraza s obzirom na razred

    Grafikon 3. prikazuje uspjenost reprodukcije ritamskih fraza s obzirom na razred.

    Uenici prvoga razreda uspjeno su reproducirali ritamske fraze etrdeset i dva puta

    (46,67%), a uenici etvrtoga razreda ezdeset i pet puta...