Godišnja prijava obveznika poreza na dohodak

  • Published on
    25-Jul-2016

  • View
    220

  • Download
    0

DESCRIPTION

 

Transcript

  • GODINJA PRIJAVA OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK

    Jasminka Toli-Balja

    Rijeka, 14.12.2015.

  • Izmjene Zakona o raunovodstvu

  • 1. Na godinja izvjea, godinje financijske izvjetaje i njihovu reviziju, te na financijske podatke za statistike idruge potrebe za izvjetajna razdoblja koja su zapoela prije 1. sijenja 2016. (zavrni raun za 2015.)primjenjuju se odredbe "starog" Zakona o raunovodstvu (Narodne novine, br. 109/07, 54/13 i 121/14) i l. 6.aZakona o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12.), ukljuujui i prekrajne odredbe iz lanka32."starog" Zakona o raunovodstvu.

    2. Odgaa se primjena propisanog kontnog plana do 1.1.2017. Do tog nadnevka poduzetnici su duni voditi glavnuknjigu prema unaprijed pripremljenim kontima koja osiguravaju podatke za godinje financijske izvjetaje.

    3. Usprkos odgodi primjene propisanog kontnog plana od 1.1.2016. primjenjuje se Pravilnik o strukturi i sadrajugodinjih financijskih izvjetaja (Nar. nov., br. 96/15) kojim su propisane i neke nove/drugaije pozicijefinancijskih izvjetaja. Poduzetnici koji iskazuju iznose na promijenjenim pozicijama, trebaju usuglasiti svoj kontniplan ve od 1.1.2016. Ovo usuglaavanje biti e potrebno provesti i za 2015. godinu, koja e u godinjimfinancijskim izvjetajima za 2016. godinu predstavljati prethodno usporedno razdoblje.

    4. OSFI-u je propisan rok do 30.6.2016. za donoenje propisanog kontnog plana.

  • 5. Ukinuta je obveza kontiranja na knjigovodstvenim ispravama.

    6. Knjigovodstvene isprave obvezno potpisuje osoba ovlatena za zastupanje poduzetnika ili osoba nakoju je prenesena ovlast. Od ove obveze izuzeti su jedino izlazni rauni, ako su sastavljeni u skladu sporeznim propisima, te ako sadravaju ime i prezime osobe koja je odgovorna za njihovo izdavanje.

    7. Sve knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (ukljuujui i izlazne raune) obveznokontrolira i potpisuje odnosno odobrava osoba zaduena za kontrolu (likvidator), na nain iz kojeg semoe jednoznano utvrditi njezin identitet.

    8. Ukinuta je obveza navoenja identifikacijske oznake osoba koje su knjiile i kontroliraleknjigovodstvenu ispravu uz svaku knjienu promjenu na konto-kartici u glavnoj knjizi.

    9. Rok za donoenje pojedinih podzakonskih akata - pravilnika pomie se s 30. studenoga 2015. na 31. prosinac 2015.

  • Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak

  • NEOPOREZIVE NAKNADE DNEVNICE I TERENSKI DODATAK

    Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokrie izdataka prehrane, pia i

    prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje.

    NOVO

    Slubenim putovanjem u smislu Zakona i Pravilnika smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Ako je na

    slubenom putovanju osigurana prehrana (ruak i/ili veera) neoporezivi iznos dnevnice umanjuje se za

    60%.

    Ako je radniku na terenu osigurana prehrana (ruak i/ili veera) neoporezivi iznos terenskog dodatka

    umanjuje se za 50%..

  • PRIJENOS POREZNOG GUBITKA KOD OTUENJA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

    Pri prodaji (otuenju) cijele gospodarstvene djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje nastavlja te da nije dolo do promjene naina oporezivanja sukladno odredbi lanka 26. Zakona, slijednik stjee pravo i na prijenos poreznog gubitka.

    STRUNI ISPIT

    Oporezivim primicima ne smatraju se ni trokovi strunog ispita koje uplauje poslodavac, odnosno isplatitelj za osobe koje se nalaze na strunom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, odnosno isplatitelja.

  • DOHODAK OD KAPITALA (kapitalni dobitak iz udjela u dobiti lanova uprave trgovakih drutavaostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica)

    NOVO

    Kapitalni gubici mogu umanjiti dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja, priznaju se samo

    ako su ostvareni temeljem financijske imovine steene nakon 1. sijenja 2016. i ako su ostvareni u roku od 3

    godine od dana nabave, odnosno stjecanja financijske imovine koja se otuuje.

    Ako se financijska imovina steena darovanjem otui u roku od tri godine od dana nabave darovatelja,

    otuitelju (daroprimatelju) utvruje se dohodak od kapitala, te se u tome sluaju danom nabave financijske

    imovine za otuitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog prednika (darovatelja).

    Ako se naknadno otui financijska imovina koja je steena otuenjem izmeu branih drugova i srodnika uprvoj liniji te drugih lanova ue obitelji i/ili otuenjem izmeu razvedenih branih drugova koje je uneposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuenjem koje je u neposrednoj svezi s nasljeivanjem, po osnovikapitalne dobiti koja se pri tom ostvari utvruje se dohodak od kapitala, pri emu se danom stjecanjafinancijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primjenjeno izuzee od oporezivanja..

  • .a isplatitelji - drutva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskomimovinom poreznog obveznika, istekom godine duni su dostaviti poreznom obvezniku sve potrebne podatkeradi sastavljanja izvjea, a osobito:

    ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika,stanje financijske imovine na poetku i na kraju obraunskog razdoblja,iznos ukupno ostvarenih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,

    iznos ukupno ostvarenih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,ukupni iznos oporezivih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,ukupni iznos porezno priznatih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,uplaeni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

    Isplatitelji su duni podatke o ostvarenim kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i poreznimobveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to osnovna djelatnost.

  • DOKUMENTI ZA UPIS UZDRAVANOG LANA

    Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadlena ispostava Porezne

    uprave na temelju isprava kao to su:

    izvatci i potvrde iz matice roenih, vjenanih i umrlih,

    izvatci i potvrde iz registra ivotnog partnerstva, pravomone sudske odluke, javne isprave,

    potvrda o usvojenju djeteta i skrbnitvu, rjeenja suda o plaanju alimentacije za biveg branog ili izvanbranog

    druga odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera, potvrda nadlenog tijela za zapoljavanje,

    rjeenje o utvrenom invaliditetu, potvrda o kolovanju na kolama i fakultetima, potvrde o prebivalitu ili

    uobiajenom boravitu te svih drugih isprava koje potvruju injenice u svezi s koritenjem osobnog odbitka.

    Izvanbrana zajednica odnosno neformalno ivotno partnerstvo utvruje se sukladno posebnim propisima iz

    podruja obiteljskog prava, odnosno propisa koji ureuju ivotno partnerstvo osoba istog spola, a za potrebe

    utvrivanja osobnog odbitka dokazuje se potvrdom iz matice roenih o roenju zajednikog djeteta, a Porezna

    uprava moe zatraiti i druge vjerodostojne isprave, poput izjave svjedoka, prijave prebivalita na zajednikoj adresi,

    potvrde o zajednikoj imovini upisanoj u zemljinim knjigama, slubenih isprava ovlatenih tijela (npr. zapisnici i

    drugi dokumenti centra za socijalnu skrb) i druge isprave.

  • JOPPD I PUTNI NALOZI

    Staro:

    JOPPD se ne podnosi osim za

    naknade trokova vezanih uz slubena putovanja koji se smatraju primicima na koje se ne plaa porez na dohodakosim isplate dnevnica, naknade isplaene u visini troka noenja, prijevozne karte, troka cestarine ukoliko troakcestarine nije nastao temeljem obavljanja registrirane djelatnosti prijevoza putnika ili tereta.

    naknade trokova vezanih uz slubena putovanja koji se sukladno odredbama lanka 10. toaka 9. i 11. Zakona smatraju primicima na koje se ne plaa porez na dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe

    Ukinuta oznaka iz Priloga neoporezivih naknada broj 39

    Kod neprofitnih ukinuto 27 i 53, a proireno oznaka 52

  • I DALJE VRIJEDI OBVEZA PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK ZA:

    1.porezne obveznike koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti po

    osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema lancima 19. - 24.

    Zakona,

    2.Porezne obveznike - lanove posade broda u meunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od

    nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s lankom

    85. stavkom 1. tokom 6. ovog Pravilnika,

    3.Porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolae podacima o njihovom ostvarenom dohotku u

    poreznom razdoblju odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o

    kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom

    roku na propisanom izvjeu,

    4.Porezne obveznike koji prema lanku 40. Zakona i lanku 86. ovoga Pravilnika nemaju obvezu podnoenja

    porezne prijave, a ostvaruju razliku godinjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili

    razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakice ijom bi primjenom ostvarili

    pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

  • POSEBAN POSTUPAK UTVRIVANJA POREZA NA DOHODAK

    primjenjuje se na: 1. porezne obveznike koji prema lanku 39. Zakona i lanku 85. ovoga Pravilnika imaju obvezu podnoenja

    godinje porezne prijave, a to su

    - dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona kod dva ili vie poslodavaca, isplatitelja plae i/ili mirovine istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (lanak 39. stavak 1. toka 1. Zakona), i/ili

    - dohodak iz lanka 39. stavka 1. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva i/ili dohodak izlanka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva pri emu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaeni i/ili su u tuzemstvu plaeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obraunao prema odredbama Zakona (lanak 39. stavak 2. Zakona), i/ili

    -dohodak iz lanka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatraila da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (lanak 39. stavak 3. Zakona), i/ili

    5. dohodak iz lanka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obraunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na nain propisan Zakonom (lanak 39. stavak 4. Zakona) i ovim Pravilnikom.

  • 2. porezne obveznike koji prema lanku 40. Zakona i lanku 86. ovoga Pravilnika nemaju obvezu podnoenja porezne prijave, ali nisu koristili sve olakice

    TKO NIJE OBAVEZAN PREDATI PRIJAVU (l. 86. Pravilnika, tj. 40. Zakona)

    porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

    1. dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili vie tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili

    2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz lanka 27. ovoga Zakona i/ili,

    3. dohodak od kapitala iz lanka 30. ovoga Zakona i/ili,

    4. dohodak od osiguranja iz lanka 31. ovoga Zakona i/ili,

    5. drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona,

    a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu prema lanku 39. ovoga Zakona.

  • DOSTAVA PODATAKA POREZNOJ UPRAVI O DODATNIM PODACIMA

    -Do 28.02. na obrascu ZPP-DOH

    -ako nemaju upisane podatke o uzdravanim lanovima ue obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrene invalidnosti,

    prebivalitu na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta podruja prema posebnom propisu i

    podruju Grada Vukovara,

    -podatke o uveanju osobnog odbitka za plaene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja),

    -porezni obveznici koji ele dio osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji i/ili djecu preraspodijeliti

    -porezni obveznici nasljednici koji podnose godinju poreznu prijavu u ime umrle osobe i

    -porezni obveznici koji iskazuju inozemni dohodak te uplaeni porez na dohodak u inozemstvu.

    Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva po osnovi kojeg je plaen porez u inozemstvu, a koji suistovremeno platili predujam poreza u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, do 28.02. podnijeti zahtjev zapriznavanjem prava u posebnom postupku te istom priloiti vjerodostojne isprave

  • Dodaci na Obrascu DOH

  • Ako nakon odbitka plaenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga lanka preostanerazlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od danadostave rjeenja o utvrenom godinjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak,

    osim

    ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost te plaa porez na dohodak po godinjoj poreznoj prijavis danom podnoenja godinje porezne prijave

  • Novi Pregled primitaka i izdataka

  • Novi Obrazac DI

  • Oporezivanje samostalne djelatnosti

  • OBLICI OPOREZIVANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI

    Porez na DOBIT

    Paual

    Porez na DOHODAK

  • PAUALNO OPOREZIVANJE DOHOTKA

  • Pravilnik o paualnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06., 61/12. i 160/13.)

    Propisuje:- vrste samostalnih djelatnosti kojima se dohodak moe utvrivati u paualnoj svoti,

    - Uvjeti koje moraju ispunjavati fizike osobe ako obavljaju djelatnost u supoduzetnitvu,

    - smanjenje paualnog poreza na dohodak za porezne obveznike koji samostalnu djelatnost obavljaju napotpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave, na otocima prve skupine i podruju GradaVukovara i

    - utvrivanje godinjega paualnog dohotka u sluaju poetka ili prestanka obavljanja samostalnedjelatnosti tijekom poreznog razdoblja, na nain da se prvo utvrdi prosjeni primitak od obavljanjasamostalne djelatnosti koji se zatim mnoenjem s 12 mjeseci svodi na godinju razinu.

  • TKO MOE IZABRATI PAUALNO OPOREZIVANJE?

    - samostane djelatnosti obrta, koje fizike osobe obavljaju samostalno i trajno prema l. 2. Zakona o obrtu (Nar. nov., br., 143/13.), sa svrhom postizanja dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu

    - samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva, koje obuhvaaju koritenje prirodnih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom stanju, te

    - samostalne djelatnosti koje se obavljaju kao domaa radinost i sporedno zanimanje samo osobnim radom, sve dok se ne prijee visina primitka koji se ostvaruju obavljanjem navedenih djelatnosti (za 2015. godinu to je iznos od 79.430,00 kuna)

  • DOMAA RADINOST I SPOREDNA DJELATNOST

    UVJETI ZA OBAVLJANJE:

    - da te poslove obavljaju iskljuivo osobnim radom

    - udovoljavanje posebnom uvjetu strune osposobljenosti, odgovarajueg srednjestrukovnog obrazovanja ili poloenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisavezanih obrta

    - da im ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelazeiznos od deset bruto prosjenih mjesenih plaa u kalendarskoj godini u kojoj seobavljaju te djelatnosti (za 2015. godinu to je iznos od 79.430,00 kuna).

  • Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domae radinosti izdaje nadleniured dravne uprave u upaniji na podruju prebivalita odnosno boravita fizikeosobe koja obavlja domau radinost ili sporedno zanimanje.

    Troak registriranja je 170 kn (od ega se 100 kuna odnosi na izdavanje odobrenja).

    Fizika osoba time ne stjee status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vodenadleni uredi dravne uprave

    Ne plaaju komorski doprinos (Zakonu o obrtu - obveznici plaanja obveznogkomorskog doprinosa su obrtnici, trgovci pojedinci, te fizike osobe, trgovakadrutva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno ulanile u lanstvo HOK-a)

    Ne plaaju porez na tvrtku (Zakon o finaciranju jedinica lokalne i podrunesamouprave - porez na tvrtku plaaju fizike i pravne osobe obveznici poreza na dobiti dohodak)

  • Pogodnosti za umirovljenike:

    - obavljanjem domae radinosti ili sporednog zanimanja neuspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju

    - mirovina im se ne obustavlja

    - nisu obvezni plaati doprinos za mirovinsko osiguranje za razlikuod fizikih osoba koje su zaposlene kod drugog poslodavca, a eleiskoristiti mogunost dodatne zarade odnosno nezaposlenih osoba.

    VANA NAPOMENA: Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju(Narodne novine, broj 157/2013), lanku 10. stavaku 6. i vezano ulanku 175. st. 1., ove pogodnosti ne odnose se na korisnikeinvalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarenepo ranijim propisima, odnosno korisnikeinvalidske mirovine zbog djelominog gubitka radne sposobnostiostvarene prema ovom Zakonu.

  • Nezaposlena osoba koja nije korisnik mirovine, a obavlja domau radinost ilisporedno zanimanje, obvezno se osigurava na mirovinsko i zdravstvenoosiguranje.

    Obveza doprinosa za nezaposlene osobe utvruje se prema mjesenoj osnovici, aovisno o tome utvruju li dohodak na temelju poslovnih knjiga ili porez nadohodak po toj osnovi plaaju prema paualnom dohotku.

    Nezaposlena osoba koja obavlja sporedno zanimanje ili domau radinost gubistatus nezaposlene osobe, te joj se obustavlja pravo na novanu naknadu (Zakono posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti l. 17 i l.48 promjena NN 153/13)

  • Fizike osobe zaposlene kod drugog poslodavca, a takoer ele iskoristiti mogunostdodatne zarade, obvezne doprinose plaaju prema godinjoj osnovici a ovisno o tomeutvruje li dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga ili sedohodak i porez na dohodak utvruje u paualnom iznosu.

    -ako je paual - na osnovicu 12.750,00 doprinos za MIO i ZO (4.462,50) ili vie ovisno orazredu

    ako je uz KPI - na visinu dohotka od sporednog zanimanja 35% (MIO i ZO)

    Pravna regulativa:Pravilnik o obliku i sadraju odobrenja za obavljanje domae radinosti ili sporednog zanimanja (NN br.100/07.)Rjeenje o utvrivanju cijene odobrenja za obavljanje domae radinosti ili sporednog zanimanja (NN br.100/07.)

  • UVJETI ZA PAUALNO OPOREZIVANJE

    samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i domae radinosti

    1. po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godinji primitak vei od 65% iznosapropisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost(149.500,00 kn),

    2. Ne obavljaju djelatnost trgovine ili ugostiteljstva

    3. Nisu u sustavu PDV-a

    4. Nemaju izdvojenih pogona

    I to svi uvjeti kumulativno!

  • - obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizikih osoba registriranih za obavljanje djelatnostiproizvodnje, koji svoje vlastite proizvode prodaju na tritu (na primjer: graani koji se bave poljoprivrednomproizvodnjom, a upisani su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili umirovljenici koji mogu udomaoj radinosti osobnim radom izraivati nakit, i kojima se obavljanjem navedene djelatnosti nee obustavitiisplata mirovine).

    Ali kada porezni obveznik uz proizvode proizvedene vlastitom proizvodnjom, obavlja i prodaju proizvodanabavljenih od drugog proizvoaa, isto se smatra obavljanjem djelatnosti trgovine, radi ega porezni obveznikne moe ostvareni dohodak od takvog obavljanja djelatnosti utvrivati u paualnoj svoti.

    Obavljanjem djelatnosti ugostiteljstva ne smatra se djelatnost fizikih osoba registriranih za obavljanje djelatnostipruanja usluga u seljakom domainstvu prema posebnim propisima.

  • medicinske sestre, zubni tehniari, fizioterapeuti

    novinari, radnik ili predstavnik obiteljskog doma

    SAMOSTALNA PROFESIONALNA

    DJELATNOST

    djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara

    odvjetnika, javnih biljenika, inenjera, arhitekata

    poreznih savjetnika, revizora, steajnih upravitelja,tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika...

    SLOBODNO ZANIMANJE

    OSTALA SAMOSTALNA DJ.

    TKO NE MOE POREZ PLAATI PAUALNO?

  • ROK ZA PODNOENJE PRIJAVE ZA PAUALNO OPOREZIVANJE

  • RAZREZIVANJE POREZNE OBVEZE

    - Kod obveznika koji tek poinju sa radom

    godinji paualni dohodak utvruje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika, a dohodovni se razred utvruje tako da se izrauna prosjeni primitak (dijeljenjem ukupnog primitka s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti), a zatim godinji primitak mnoenjem prosjenog primitka s 12 mjeseci.

    Na jednak se nain utvruje paualni dohodak i za registrirani sezonski obrt.

    Npr.Novi je porezni obveznik od nadlenog Ureda za gospodarstvo primio 15. oujka 2015. rjeenje o poetkuobavljanja soboslikarske djelatnosti te je za paualno plaanje poreza na dohodak u obrascu RPO/A, koji je podnio ispostavi PU prema svom prebivalitu, iskazao podatak o predvienoj visini dohotka koji e se ostvariti u 2015. u svoti od 50.000,00 kn.

    Na temelju izraunanoga prosjenog primitka utvren je godinji primitak u visini 66.666,66 kn (50.000,00 / 9mj x 12 mj.), prema kojem se porezni obveznik razvrstava u prvi dohodovni razred (do 85.000,00 kn), to znai da se osnovica za izraun dohotka 12.750,00 kn, a koja se smanjuje razmjerno dijelu godine u kojem porezni obveznik nije obavljao djelatnost.

  • Pri promjeni naina oporezivanja, sve fizike osobe koje ve obavljaju samostalnu djelatnost i dohodakutvruju na osnovi poslovnih knjiga, zahtjev podnose najkasnije do 15. sijenja 2016.

    Uz obrazac RPO, i obrascu RPO/A, a zbog promjene naina oporezivanja s poslovnih knjiga na utvrivanjepaualnog dohotka, porezni su obveznici duni dostaviti:

    - pregled primitaka i izdatka prema podatcima iz Knjige primitaka i izdataka - obrasca KPI i

    - pregled ukupne svote trabina na temelju izdanih rauna iz Evidencije o trabinama i obvezama izobrasca TO za kalendarsku godinu koja prethodi godini prelaska na utvrivanje dohotka u paualnoj svoti.

  • - pri promjeni naina oporezivanja poduzetnik obvezan utvrditi primitke i izdatke na nain propisanza prestanak (likvidaciju) obavljanja djelatnosti i za porezno razdoblje iza kojeg je preao nautvrivanje paualnog poreza.

    To znai da su obrtnici koji prelaze s oporezivanja dohotka utvrenog na osnovi poslovnih knjiga napaualno oporezivanje obvezni u knjizi Primitka i izdataka provesti odreena knjienja, pri emu jepotrebno iskazati kao primitke i izdatke sljedee:

  • Primjer:

    Prema rjeenju nadlenog Ureda za gospodarstvo od 28. svibnja 2015., porezni obveznik sprebivalitem u Gradu Zagrebu, u kojem je propisana stopa prireza od 18 %, zapoeo je obavljatisamostalnu djelatnost unikatne izrade nakita.

    Budui da je izabrao paualni nain plaanja poreza na dohodak, u roku od 8 dana podnio jenadlenoj ispostavi obrazac RPO i obrazac RPO/A u kojima je iskazao predvieni dohodak odobavljanja djelatnosti za 2015. u svoti od 75.000,00 kn.

    Na temelju predvienog dohotka izraunava se prosjeni primitak (u korist poreznog obveznika za7 mj.), a PU e izdati rjeenje poreznom obvezniku kojim e biti utvrena godinja porezna osnovicau treoj razini te ukupna obveza poreza i prireza u svoti od 1.852,34 kn za obavljanje poslovanja urazdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2015.

  • Nadlena ispostava PU ukinut e Porezno rjeenje o paualnom plaanju poreza na dohodak ako:

    - porezni obveznik postane obveznikom PDV-a i upie se u registar obveznika PDV-a prema vlastitoj odluci ilipo sili Zakona- za obavljanje djelatnosti tijekom poreznog razdoblja registrira izdvojenu poslovnu jedinicu ili proizvodnipogon izvan prebivalita u kojem ima istodobno sjedite obrta- zapone s obavljanjem djelatnosti trgovine i ugostiteljstva- zapone s obavljanjem neke druge djelatnosti za koju se obvezno moraju voditi poslovne knjige te istekom

    poreznog razdoblja podnositi godinja porezna prijava- ostvari ukupan godinji primitak vei od 149.500,00 kn.

    Ako porezni obveznik vie ne ispunja uvjete za paualno oporezivanje, PU je uz ukidanje rjeenja ogodinjem porezu na dohodak u paualnoj svoti obvezan istodobno donijeti i rjeenje o plaanju predujmaporeza na dohodak na nain propisan za samostalnu djelatnost.

    Novo se rjeenje izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su prestali uvjeti za utvrivanje paualnog dohotka i plaanje paualnog poreza na dohodak.

  • Miljenje Ministarstva financija, Kl:410-01/14-01/2196; Ur. br: 513-07-21-01/14-02 od 24. rujna 2014. izkojeg se navodi dio:

    svaka fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u primitke ukljuuje sve primitke navedene u l. 24.Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno u primitke ukljuuje i primitke dravnih pomoi, poticaja i potporaprimljenih za samostalnu djelatnost.

    Nadalje, sukladno l. 4.st.7. Pravilnika o paualnom oporezivanju samostalne djelatnosti, smatra se da suprestali uvjet za utvrivanje paualnog dohotka ukoliko osoba koja obavlja samostalnu djelatnost po osnovikoje se obveza poreza na dohodak utvruje u paualnom iznosu, bilo kada tijekom poreznog razdobljaostvari, zajedno s primicima dravnih potpora i poticaja, ukupne primitke vee od 65% iznosa propisanog zaobvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno primitke vee od 149,5 tisua kuna.

    Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaa u paualnom iznosu, primitkedravnih pomoi, poticaja i potpora primljenih za samostalnu djelatnost iskazuje u izvjeu o paualnomdohotku od samostalne djelatnosti i uplaenom paualnom porezu na dohodak i prirezu na dohodakodnosno u Obrascu PO-SD.

  • PAUALNI OBRT UZ RADNI ODNOS

    Sve zaposlene osobe koje su u radnom odnosu i po toj osnovi su osigurane, ali istodobno ostvaruju i drugidohodak od samostalne djelatnost koji se paualno oporezuje, obvezne su plaati obvezne doprinose po osnovidruge djelatnosti.

    Osnovica za obraun doprinosa od druge djelatnosti plaa porez na dohodak prema paualnom dohotku, jest paualni dohodak utvren za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak.

    Obraun doprinosa obavlja po propisanim stopama, ali na godinju osnovicu koja je jednaka godinjempaualnom dohotku u svoti

    Ako se djelatnost obavlja u kraem razdoblju od godine dana (zbog poetka ili prestanka tijekom godine), tada se obraun doprinosa utvruje za razmjeni dio ostvarenog dohotka.

  • GODINJA POREZNA PRIJAVA

    - Jedina poslovna knjiga je Knjiga prometa KPR

    - Upisuju se primici koji su naplaeni- Mali su obveznici fiskalizacije i trebaju:

    * donijeti interni akt o poslovnom prostoru te navesti oznaku operatera odnosno osobe koja je ovlatena za izdavanje rauna* prije provedbe postupka fiskalizacije ovjeriti propisanu uvezanu knjiga rauna u PU* za ostvareni promet u gotovini izdavati raune iskljuivo iz prethodno uvezane knjige rauna* u zatvorenom poslovnom prostoru na vidnom mjestu istaknuti obavijesti o obvezi kupca da preuzme i zadri izdani raun.

    - Krajnji rok za predaju godinje prijave je 15.01. na obrascu PO-SD

    - Obavlja se provjera je li obrtnik ostvario vee ili manje primitke od onih koji su utvreni rjeenjem s obzirom na tri razine utvrivanja godinjega paualnog poreza.

  • OBRT UZ RADNI ODNOS

  • SAMOSTALNA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS

    - nije zabranjeno obavljanje samostalne djelatnosti uz istodobni radni odnos

    - nije bitno je li radni odnos osnovan s drugom pravnom ili fizikom osobom ili je radni odnos sklopljen s drutvom (d.o.o., d.d. i dr.)

    - jedina prepreka moe biti vrsta slobodne djelatnosti (odvjetnitvo npr.) ili zabrana konkurencije poslodavcu za to treba odobrenje poslodavca ukoliko je djelatnost srodna

    - obavljanje samostalne djelatnosti uz radni odnos nije uvjetovano radnim odnosnom sklopljenim na punoili nepuno radno vrijeme odnosno dopunsko zapoljavanje

    - fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izabrati da umjesto poreza na dohodak plaajuporez na dobitak, a uz odreene uvjete mogu se odluiti za paualno oporezivanje

  • Kada je fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnosti istodobno obvezno osigurana po osnovi radnog odnosa, obavljanje samostalne djelatnosti smatra se drugom djelatnou.

    Obveznik obraunavanja i plaanja svih doprinosa na temelju radnog odnosa je poslodavac.

    Drugom se djelatnou smatraju samostalne djelatnosti ako ih osoba obavlja uz radni odnos, a to sudjelatnosti:- obrta i s obrtom izjednaene djelatnosti upisane u obrtni registar- trgovca pojedinca upisana u registar trgovakog suda kao trgovac pojedinac- slobodnog zanimanja kada je fizika osoba koja je po osnovi obavljanja te djelatnosti obvezno osigurana- ostale samostalne djelatnosti fizikih osoba s obiljejem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja izvora

    dohotka ili dobitka i po osnovi obavljanja tih djelatnosti upisane su u registar obveznika poreza nadohodak te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak, a nositelju je ta djelatnostosnovno zanimanje i po toj se osnovi smatra obvezno osiguran

    Od ulaska RH u EU drugom se djelatnou smatra i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, u skladus propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo RH, koja se obavlja udrugoj dravi lanici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno zaposlenje u RH i/ili u drugojdravi lanici ili uz neku drugu osnovu osiguranja.

  • OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA

    U sluaju obavljanje druge djelatnosti uz radni odnos, godinja osnovica za obraun doprinosa je

    - ostvareni dohodak ili- paualno utvreni dohodak odnosno- ostvareni dobitak,

    - a moe iznositi najvie do umnoka svote prosjene mjesene bruto-plae po zaposlenome kod pravnih osoba uRH za razdoblje sijeanj kolovoz prethodne godine, koeficijenta 0,65 i brojke 12.

    Najvia godinja osnovica za obraun doprinosa za 2015. je utvrena u svoti od 61.955,40 kn.

    - kada je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost krae od godinu dana, najvia svota godinje osnovice razmjerna je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost

  • KAKO UTVRDITI OBVEZU

    - u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti rauna se svaki puni mjesec obavljanja druge djelatnosti uveanza posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu)

    i

    - bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena te za dane odnosno mjesece ukojima je koriteno pravo na bolovanje.

  • NAJVIA OSNOVICA

  • Primjer: Utvrivanje godinje obveze doprinosa ako osoba cijelu godinu obavlja drugu djelatnost

    Pretpostavimo da e fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obveznik poreza na dohodak) uz radni odnos za 2015., prema pregledu primitaka i izdataka, ostvariti dohodak u visini 60.000,00 kn (PRIJE smanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka).

    S obzirom na to da najvia godinja osnovica za obraun doprinosa za 2015. iznosi 61.955,40 kn, osnovica za obraun doprinosa s osnove samostalne djelatnosti je 60.000,00 kn.

    To znai da e ovaj porezni obveznik trebati podmiriti doprinose s osnove obavljanje druge djelatnosti u sljedeim svotama:- doprinos za MIO I. stup po stopi od 15 % (60.000,00 kn x 15 %), tj. 9.000,00 kn- doprinos za MIO II. stup po stopi od 5 % (60.000,00 kn x 5 %), tj. 3.000,00 kn- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % (60.000,00 kn x 15 %), tj. 9.000,00 kn.

  • Primjer: Razmjerno utvrivanje godinje osnovice za obraun doprinosa s osnove obavljanja druge djelatnosti ako fizika osoba ne obavlja drugu djelatnost cijelu godinu

    Fizika osoba u radnom odnosu sezonski obavlja drugu djelatnost (obveznik poreza na dohodak) trgovine u razdoblju od 1. travnja 2015. do 30. rujna 2015.

    Prema pregledu primitaka i izdataka za 2015., da e ostvarit dohodak u visini 60.000,00 kn.

    Najvia godinja osnovica za obraun doprinosa za 2015. je 61.955,40 kn, stoga osnovicu za 6 mjeseci (1. travnja 2015. do 30. rujna 2015.) obavljanja sezonske djelatnosti treba utvrditi kako slijedi:

    61.955,40 kn : 12 = 5.162,95 x 6 = 30.977,70 kn.

    Unato tome to je ostvareni dohodak u predmetnom razdoblju 60.000,00 kn, osnovica za obraun doprinosa utvrdit e se u svoti od 30.977,70 kn. Stoga e u ovom sluaju porezni u obvezi podmiriti ukupne doprinose u svoti od 10.842,18 kn, i to:

    - doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup po stopi od 15 % (30.977,70 kn x 15 %) - 4.646,65 kn- doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup po stopi od 5 % (30.977,70 kn x 5 %) - 1.548,88 kn- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % (30.977,70 kn x 15 %) - 4.646,65 kn.

  • Obvezniku koji uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost, a prema propisima o porezu na dobitak oddruge djelatnosti utvruje dobitak, godinja osnovica za obraun doprinosa je DOBITAK ostvaren uporeznom razdoblju, ali najvia godinja osnovica za obraun doprinosa za 2015. ne moe biti vea od61.955,40 kn.

    Dobitak predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda prije smanjenja za preneseni gubitak i ostalihsmanjenja dobitka prema odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14) iPravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.) i ostalim moebitnim posebnim propisima(DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA).

  • Primjer: (Ne)Utvrivanje godinje osnovice za obraun doprinosa s osnove druge djelatnosti obveznikaporeza na dobitak

    Fizika osoba u radnom odnosu obavlja drugu samostalnu djelatnost (obveznik poreza na dobitak),a u 2015. u obrascu PD iskazala je 40.000,00 kn prihoda i 50.000,00 kn rashoda, te ima gubitak prije oporezivanja.

    U ovoj situaciji obveznik nema osnovice za obraun dorinosa.

  • Utvrivanje godinje osnovice za obraun doprinosa kada se druga samostalna djelatnost obavlja u supoduzetnitvu

    Dvije fizike osobe u supoduzetnitvu uz radni odnos obavljaju drugu samostalnu djelatnost, i to na nain propisan za oporezivanje dobitka.

    Pod pretpostavkom da e u obrascu PD za 2015. iskazati dobitak u svoti od 120.000,00 kn, za svakog supoduzetnika godinja osnovicu za obraun doprinosa predstavlja dobitak ostvaren u predmetnom poreznom razdoblju.

    Ugovorom o supoduzetnitvu utvreno je da se dobitak s osnove samostalne djelatnosti dijeli u omjeru 50:50.

    To znai da e i godinja osnovica za obraun doprinosa za svakog supoduzetnika iznositi60.000,00 kn

  • ISPLATA PODUZETNIKE PLAE OBRTNIK JE U RADNOM ODNOSU

  • ISPLATA NAKNADA OBRTNIKU KOJI JE U RADNOM ODNOSU

    - Obveznik poreza na dohodak

    - fizike osobe obveznici poreza na dohodak (obrtnici, s obrtom izjednaene djelatnosti, osobe koje obavljajuslobodna zanimanja te fizike osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i umarstva) koji vode poslovneknjige, mogu odreene naknade, potpore i nagrade, ukljuujui i trokove nastale na slubenom putu(propisane l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak), isplatiti neoporezivo.

    Navedeno se odnosi i na one fizike osobe koje samostalnu djelatnost oporezivu porezom na dohodak obavljajuuz radni odnos, a izdatci nastali po toj osnovi mogu se u knjigu primitaka i izdataka evidentirati prema naelublagajne kao porezno priznati izdatak.

  • - Obrtnik obveznik poreza na dobitak

    - fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost i iji se dohodak oporezuje na nain propisanza porez na dobitak, nije po toj osnovi obvezni osiguranik, ve se obvezno osiguranje utvruje po osnovi radnogodnosa kod drugog poslodavca, te stoga

    - Obveznici poreza na dobitak ne mogu isplate s osnove nagrade, potpore i trokova nastalih na slubenom putuisplatiti neoporezivo.

  • OBRTNIK OBVEZNIK POREZA NA DOBIT

  • OBVEZNIK PLAANJA POREZA NA DOBIT

    Zakon o porezu na dobit(4) Porezni obveznik je i fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak:

    1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od 3.000.000,00 kuna, ili

    2. ako ispunjava dva od sljedea tri uvjeta:

    u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak vei od 400.000,00 kuna,

    ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000,00 kuna,

    u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika.

  • Ukupni primitak - kao uvjet za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak utvruje se prema iskazanim ukupnim primitcima iz knjige primitaka i izdataka obrazac KPI, stupac 9.

    Ako je svota ostvarenog primitka u 2015. vea od 3.000.000,00 kn, poduzetnik je obvezan promijeniti nain oporezivanja od 1. sijenja 2016. godine.

    Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izmeu naplaenih poslovnih primitaka i plaenih poslovnih izdataka -bez PDV-a evidentiranih u knjizi primitaka i izdataka u stupcu 15. obrasca KPI bez korekcije za porezno nepriznate trokove i olakice.

  • Vrijednost dugotrajne imovine kao uvjeta za promjenu naina oporezivanja, misli se na knjigovodstvenuvrijednost odnosno na razliku izmeu nabavne vrijednosti i ispravka vrijednosti kao akumulirane amortizacije ugodinama uporabe osnovnog sredstva.

    Podatak se utvruje na temelju podataka u obrascu DI utvrenih linearnom.

    Prosjean broj zaposlenih u prethodnoj godini treba izraunati tako da se zbroje stanja fizikog broja radnika na kraju svakog mjeseca 2015. godine i podijeli s brojem mjeseci poslovanja u 2015.

    Fizikim stanjem radnika smatra se broj svih zaposlenih u radnom odnosu, bez obzira na to jesu li neki od njih bili odsutni zbog bolovanja, koritenja rodiljnog dopusta, godinjeg odmora i sl.

    Ne uzimaju se u obzir radnici koji su radili na zamjeni nenazonog radnika.

    Zahtjev, najdalje do 15.01....

  • U poetnoj bilanci treba prikazati (l. 16. Zakona o porezu na dobit):

    U AKTIVI:- vrijednost zateenih zaliha- dane predujmove za robu i usluge- potraivanja od kupaca za robu i usluge- potraivanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine- aktivna vremenska razgranienja- zahtjeve za povratom poreza na promet i istovrsnih poreza

    OKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETERTNITVO I SLOBODNA ZANIMANJAU PASIVI:- obveze prema dobavljaima za robu i usluge- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge- pasivna vremenska razgranienja- dugorona rezerviranja- obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

  • 919 - Kapital za ulaganja obrtnika dobitaa slui za ravnoteu poene bilance

    Ta svota nema formalno znaenje kapitala jer obrtnici nisu zasnovali djelatnost na kapitalnoj osnovi, alipredstavlja razliku izmeu imovine i obveza.

    To su sredstva poduzetnika fizike osobe uloena u djelatnost koju on moe uporabiti za svoje osobne potrebe. Ta je svota podlona porezu na dobitak nakon isteka prve godine poslovanja u sustavu poreza na dobitak, ispravljajui ostvareni dobitak pribrajanjem stavaka imovine, a odbijanjem stavaka obveza

    Odnosno

    133 Potraivanja odpoduzetnika ukoliko je razlika negativna

    Na kraju godine sastavlja se korekcija dobitka na PD obrascu

  • Prelaskom s oporezivanja porezom na dobitak na porez na dohodak ponovno se mijenjaju naela utvrivanja porezne osnovice.

    Potraivanja koja su ostala nenaplaena su sadrana u prihodima ostvarenim u prethodnoj godini.

    Kada e se naplaivati tijekom sljedee godine, evidentirat e se u primitcima prema naelu blagajne.

    Neplaene obveze sadrane su u poslovnim rashodima.

    Kada e se te obveze podmirivati u sljedeoj godini, bit e evidentirane u izdatcima.

    Prema naelu blagajne, razlika izmeu tih, preostalih, naplaenih potraivanja i plaenih obveza je dohodak na koji bi u pravilu trebalo obraunati porez na dohodak. S obzirom na to da je ta razlika ve sadrana u dobitku prethodne godine na koji je plaen porez na dobitak, treba je neutralizirati da ne bi dolo do ponovnog oporezivanja.

    PRELAZAK SA DOBITKA NA DOHODAK

  • Stanja na pasivnim i aktivnim kontima (potraivanja, obveze) iz zavrne bilance prethodnog poreznog razdoblja treba proknjiiti u poslovne knjige propisane Zakonom o porezu na dohodak (knjigu primitaka i izdataka, obrazac KPI i knjigu trabina i obveza, obrazac TO), a prema odredbi l. 32. Pravilnika o porezu na dohodak treba obaviti sljedea knjienja:

    U POSLOVNE PRIMITKE TREBA PROKNJIITI:

    obveze s osnove nabave dobara i usluga, obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, obveze za obraunane, a neisplaene plae,

    pasivna vremenska razgranienja, dugorona rezerviranja, obveze s osnove poreza na promet i obveze s osnove slinih poreza;

    U POSLOVNE IZDATKE TREBA PROKNJIITI:

    zalihe, dane predujmove za obrtna sredstva i usluge, potraivanja po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,

    aktivna vremenska razgranienja, potraivanja za vie plaeni porez na promet i druge sline poreze

  • OBRTNIK OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK

  • O B R T

    Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od

    strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje

    proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.

    Obrtnik u smislu Zakona o obrtu je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie

    djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih

    osoba.

    -NKD (Nacionalna klasifikacija djelatnosti)

  • Jedini uvjeti za obavljanje obrta od strane fizike osobe su:

    1. da joj pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju iliodlukom Suda asti Hrvatske obrtnike komore nije izreena sigurnosnamjera ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje

    2. da ima pravo koritenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta.

  • Obrti su:

    1. slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne trai ispit ostrunoj osposobljenosti ili majstorski ispit

    2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet trai ispit o strunojosposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traiodgovarajua srednja struna sprema i vezani obrti za obavljanjekojih se kao uvjet trai majstorski ispit

    3. povlateni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temeljupovlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadleno ministarstvo,odnosno drugo tijelo ija je nadlenost propisana posebnimpropisom ovisno o djelatnosti.

  • -Pravilnik o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica (NN 42/08)

    -vezani obrt- vaan je uvjet struna sprema, radno iskustvo, majstorski ispit

    -Oznake u zadnjem stupcu Sloenost zanimanja oznaavaju:1 struna osposobljenost prema Programu ispita o strunoj osposobljenosti (Narodne novine, broj 101/95 i 5/04)

    1*- struna osposobljenost odreena posebnim propisom2 nia struna sprema3 srednja struna sprema u trogodinjem trajanju3+ osposobljavanje za trgovako poslovanje4 srednja struna sprema u etverogodinjem trajanju i srednja kolska sprema (KV, SSS i SS)4++ osposobljavanje za trgovako poslovanje i poznavanje robe5 majstorski ispit5* trgovacDaljnja kvalifikacija 5 za osobe koje izvode praktini dio naukovanja i za osobe koje ele stei viu kvalifikaciju

    -Popis vezanih obrta

    -Povlateni obrti - potreban je odredeni stupanj i vrsta strune spreme, te povlastica nadlenog tijela -Popis povlatenih obrta

    -Slobodni obrti - za osnivanje nije uvjet zanimanje, kolska sprema niiskustvo

  • -Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kaosezonski obrti (NN 60/10)

    -Sezonski obrti mogu se obavljati u trajanju od najvie est mjesecigodinje, neprekidno ili s prekidima.

    -Postojei se obrti mogu obavljati kao sezonski, to e bitievidentirano upisom promjene u obrtnom registru nadlenog uredadravne uprave u upaniji.

    -Popis sezonskih obrta

  • Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenimprostorijama (NN 101/95)

    Djelatnosti koje se mogu obavljati u obimu i na nain kojine zahtjevaju izmjenu postojeih uvjeta koritenjastambenog prostora.

    Popis djelatnosti

  • Novim Zakonom vie se ne moe provesti ovrha radi ostvarenja novane trabineprotiv obrtnika na nekretnini za stanovanje nunoj za zadovoljavanje osnovnihivotnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu duan udravati, odnosno nanekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstavaza ivot

    TO JE NOVO IZ ZADNJIH IZMJENA U ZAKONU O OBRTU? (NN 143/2013) od 01.01.2014.

    Omoguen je prijenos obrta na branog duga i krvne srodnike u ravnoj lozi(primjerice, kod odlaska obrtnika u mirovinu)

  • lanstvo u obrtnikoj komori i dalje je obavezno, a lanovima mogu postati i fizikeosobe, trgovaka drutva i druge pravne osobe koje iskau interes

    Obvezna lanarina (2% od visine osobnog odbitka) 52 kune od 01.01.2015. , u 2014. bilo 44,00 kune.

    Omogueno je obavljanje svih doputenih gospodarskih djelatnosti u smislu domaeradinosti i sporednog zanimanja (ne vie iz popisa listi gdje su bila samo neke uskoograniene usluge).

    Tako umirovljenici koji ele biti aktivni i osigurati si dodatne prihode ( najvie do79.430,00 kuna ) mogu takoer obavljati razne djelatnosti bez zamrzavanja statusaumirovljenika i primanja mirovine.

  • Vlasnik obrta plaa doprinos za zapolajvanje i ima pravo na naknadu za vrijemenezaposlenosti u sluaju prestanka obrta odjavom ili po sili zakona.

    Plaanje doprinosa bit e ureeno provedbenim propisima za obvezna osiguranja. Zaobrtnike, obveznike poreza na dohodak to e znaiti poveanje financijskih izdataka za87,77 kuna mjeseno, za paualci 54,01 kune mjeseno, a za obveznike poreza na dobit148,53 kuna mjeseno.

    Opravdanim razlozima za zatvaranje obrta prema lanku 40.a Zakona smatraju se:- insolventnost, odnosno nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi,- zakljuenje steajnog postupka,- poslovanje s gubitkom,- gubitak poslovnog prostora,- gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom,- bolest osobe osigurane u sluaju nezaposlenosti,- gubitak poslovnog partnera,- ozbiljna teta na imovini osobe osigurane u sluaju nezaposlenosti,- prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana viom silom,- drugi razlozi za koje osoba dokae da su opravdani.

  • lanovi obitelji mogu pomagati u obrtu u prisutnosti i odsutnosti obrtnika. Ako pomau u odsutnosti obrtnika moraju udovoljiti svim traenim uvjetima obrazovanjakada se radi o vezanom obrtu, kao i posebnim zdravstvenim uvjetima pripisanihposebnim zakonima.

    Prema dosadanjem zakonu fizike osobe koje imaju zavreno odgovarajue srednjestrukovno obrazovanje mogle su 2 godine od dana upisa obrta u Obrtni registar obavljativezani obrt bez obveze polaganja majstorskog ispita, ako je sjedite obrta na podrujuodreenom Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim podrujima ili Zakonom o otocima.

    Sada je to promijenjeno, obavljanje vezanih obrta u podrujima sukladno navedenimZakonima mogue je ako se poloi majstorski ispit u roku od 3 godine.

  • Tradicijski i umjetniki obrti

    Tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanjezanatskih vjetina i umijea u obavljanju djelatnosti te koji se obavljajupretenim udjelom runog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada,namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tomsmislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.

    Umjetniki obrti su obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visokeestetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rjeenjima uz naglaenukreativnost i individualnost majstora obrta - umjetnika.

  • Uz zahtjev, potrebno je dostaviti sljedee priloge (koje ima):

    presliku rjeenja o upisu u obrtni registar,preporuke, struna miljenja organizacija ili strunih udruenja (akoobrtnik s njima surauje),preslike (dokaze) o dobivenim nagradama i priznanjima,fotografiju proizvoda,popis oglednih proizvoda za pregled,dokaz o uplati trokova rada Komisije.

    Naknada za rad Komisije iznosi= 4.000,00 (etiritisue) kn iuplauje se na iro raun Hrvatske obrtnike komore: 2340009-1100174539; poziv na broj: 4013-JMBG; opis plaanja: Uvjerenje trad. iumj. obrti.

  • DUGOTRAJNA IMOVINA

    96

    Svi obveznici poreza na dohodak

    obrtnici i sa obrtom izjednaene djalatnosti, slobodne, samostalne, profesionalne i ostalesporedne djalatnosti

    koje su upisane u RPO i oporezivi dohodak utvruju kao razliku izmeu naplaenih poslovnihprimitaka i plaenih poslovnih izdataka, a na temelju poslovnih knjiga i evidencija,

    duni su, ako se koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti veoj od 3.500,00 kn i vijekutrajanja duljem od godine dana, istu iskazati u knjizi

    Popisu dugotrajne imovine koja se vodi u slobodnim listovima na Obrascu DI, a slui zaiskazivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije

  • Propisi koji reguliraju pojam dugotrajne imovine

    Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak

    Zakon i Pravilnik o porezu na dobit

    Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

    97

  • TO JE DUGOTRAJNA IMOVINA?

    Pojam dugotrajna imovina, sukladno l. 24. Zakona,obuhvaa

    stvari i prava koja slue za stjecanje dohotka iji jepojedinana nabavna vrijednost (ili troak proizvodnje ako suproizvedeni u vlastitoj reiji)

    vea od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine -ako je rije o dugotrajnoj imovini nabavljenoj 1. srpnja 2010. ikasnije.

    ( vea od 2.000,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine ako je rije odugotrajnoj imovini nabavljenoj do 30. lipnja 2010.)

    98

  • 99

    DUGOTRAJNA IMOVINA

    MATERIJALNA

    POTROIVA NEPOTROIVA

    NEMATERIJALNA

    TO OBUHVAA DUGOTRAJNU IMOVINU?

  • a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja moe bitipotroiva i nepotroiva. Potroiva materijalnaimovina (npr. graevinski objekti, strojevi i oprema,transportna sredstva i dr.) podlijee amortizaciju zarazliku nepotroive koja se ne amortizira (npr.zemljita, prirodna bogatstva i umjetnika djela)

    b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) kojapredstavlja istroivu dugotrajnu imovinu kao to suna primjer patenti, licencije, softveri i sl.

    100

  • 101

  • KOJU DUGOTRAJNU IMOVINU UNIJETI U POPIS ?

    Koju je fizika osoba koja obavlja samostalnu djelatnostpribavila:a) kupnjom iz novanih sredstava obrta odnosno djelatnosti

    slobodnog zanimanja (na domaem tritu, iz zemaljalanica EU ili iz uvoza),

    b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka,

    c) na financijski leasing,

    d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj reiji npr.proizvodnja stroja u vlastitoj radionici i sl.,

    102

  • 103

    e) gradnjom graevinskog objekta u vlastitoj reiji obrtse pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvoaa,

    f ) gradnjom poslovnog prostora ili graevinskog objekta obrt je investitor, a radove izvodi drugi poduzetnik, ili,

    g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnostslobodnog zanimanja na temelju Zapisnika o ulaganju,

    h) stjecanjem prava ali samo ako su plaena.

    U Popis dugotrajne imovine NE unosi se dugotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih

    fizikih ili pravnih osoba.

  • KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAA

    U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema l. 29. st. 1.Pravilnika o porezu na dohodak, ukljuuju se:1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u raunu,2. carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvo nabavljeno u

    inozemstvu),

    3. nepovratni porezi (npr. troarine pri nabavi automobila, porez napromet rabljenih motornih vozila i sl.),

    4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,

    5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovoenja opreme u radnostanje,___________________________________________________

    NABAVNA VRIJEDNOST OPREME (1 + 5).

    (Na isti se nain utvruje i nabavna transportnih sredstava i osobnih automobila,

    ureaja, uredskog namjetaja i dr.)

    104

  • KALKULACIJA NABAVNE VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE

    Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne

    imovine ne ukljuuju PDV iskazan na R raunima dobavljaa, ve ga u trenutku

    plaanja rauna priznaju kao pretporez.

    Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu

    vrijednost dugotrajne imovine ukljuuju i PDV zaraunan na Rraunima u vezi s

    nabavom dugotrajne imovine. 105

  • 106

    Stjecanje predmeta dugotrajne materijalne imovine iz drugih drava lanica EU-a

    Fizike osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izravno nabavljatiopremu, ureaje, transportna sredstava i drugu dugotrajnu materijalnuimovinu na jedinstvenom tritu Europske unije.

    Kada su ovi obveznici poreza na dohodak ujedno i obveznici PDV-a

    (upisani su u registar poreznih obveznika) te posjeduju PDV identifikacijski

    broj (koji je evidentiran u VIES bazi), dobavlja porezni obveznik iz drugedrave lanice EU-a izdaje raun za isporuena dobra uz poreznoosloboenje i prenosi poreznu obvezu na stjecatelja.

    Naime, predmet oporezivanja, u skladu s l. 4., st. 1., t. 2a.) Zakona oPDV-u smatra se i stjecanje dobara unutar EU-a koje je u tuzemstvu

    obavljeno uz naknadu.

  • 107

    Pri stjecanju dobara i usluga iz drugih drava lanica EU-a, dohodai ne mogu primijenitinaelo blagajne, ve neovisno o tome je li raun ino-dobavljau plaen, trebaju uobraunskom razdoblju iskazati obvezu za PDV i pretporez (osim ako nije rije o dobrima zakoje se pretporez ne moe priznati - npr. osobni automobili).

    Kada je rije o stjecanju novoga osobnog automobila, obrtnik porezni obveznik popunjavaobrazac NPS i dostavlja ga Poreznoj upravi na ovjeru. Kod stjecanja osobnog automobila iz

    EU-a obrtnik nema pravo na priznavanje pretporeza u skladu s l. 61. st. 1. Zakona o PDV-u.Zato se u evidenciji o stjecanju dobara iz EU-a iskazala obveza i pretporez koji se ne moepriznati.

    U nabavnu vrijednost osobnog automobila ukljuuje se pretporez koji se ne moe priznati iposebni porez.

  • 108

    Uvoz dugotrajne materijalne imovine iz treih zemalja

    U nabavnu vrijednost uvezene opreme iz treih zemalja ukljuuje se i carina te drugecarinske pristojbe. Pri uvozu opreme, u skladu s l. 32. st. 1. Zakona o PDV-u, oporezividogaaj i obveza obrauna PDV-a nastaje u trenutku uvoza.

    PDV obraunava carina na osnovicu koju ini carinska vrijednost utvrena premacarinskim propisima (l. 35. st. 1. Zakona o PDV-u). Ona se utvruje tako da se vrijednostuvezene opreme prema carinskim propisima uvea za carinu, posebne poreze i troarinu(ako je propisana za ova dobra), carinske pristojbe i druga davanja koja se plaaju priuvozu.

  • NABAVA DUGOTRAJNE IMOVINE NA KREDIT

    Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski

    leasing obraunana kamata se ne ukljuuje u nabavnu vrijednost,ve kao naknada za financiranje u trenutku plaanja ini poslovniizdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaenu jednokratnunaknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita.

    Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100%

    porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.

    109

  • NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA

    FINANCIJSKI LEASING

    Financijski leasing jedan je od oblika financiranja nabave dugotrajne materijalne

    imovine. Iako je rije o najmu osobnih automobila, strojeva i druge vrste opreme ilinekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obiljeje kupnje opreme nadugoroni kredit, osim to vlasnitvo nad predmetom leasinga ne prelazi odmah naprimatelja, ve u pravilu tek nakon otplate posljednje lizinke rate.

    Prema tome, po zavretku trajanja ugovorenog najma vlasnitvo nad predmetomleasinga prenosi se na najmoprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao to je to sluajkod operativnog leasinga.

    110

  • 111

    Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis DI te

    se amortizira, neovisno o tome to e plaanje rauna biti tijekom ugovorenog leasingrazdoblja.

    Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i

    ima je pravo amortizirati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasnitvu leasing drutva.

    Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik e i formalno postati njezinim vlasnikom.

  • POSTUPCI KOD FINANCIJSKOG LEASINGAa) Leasing drutvo isporuuje, tj. daje na raspolaganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u

    tom obraunskom razdoblju izdaje mu R-1 raun za opremu danu u leasing (bez uraunanihkamata). Uz raun dostavlja i Plan otplate financijskog leasinga s mjesenim ratama koje se sastojeod otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uveane za pripadajui PDV) i kamata.

    b) Obrtnik primatelj leasinga stavlja opremu u uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radikasnijeg obrauna amortizacije. Po ulaznom R-1 raunu za opremu primljenu u financijski leasing,tijekom lizinkog razdoblja obrtnik priznaje pretporez malo po malo u dijelu kako plaa lizinkerate.

    c) Praksa leasing drutva je da se najee istekom svakog mjeseca izdaje raun R-1 za obraunanu idospjelu kamatu. Kako bi iskazao ukupnu mjesenu obvezu za primatelja leasinga (lizinku ratu),leasing drutvo esto na raunima za kamate dodaje jo i dio glavnice koji se odnosi na vrijednostpredmeta leasinga (ukljuivo s PDV-om).

    112

  • ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRT

    Obrtnik moe radi obavljanja djelatnosti u obrt unijeti i privatnu imovinu.Ako ona ima obiljeje dugotrajne imovine, evidentira se u Popisudugotrajne imovine.

    Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik

    unese u djelatnost, a ne potjeu od obavljanja djelatnosti. Zbogtoga se sastavlja Zapisnik o ulaganju.

    Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj trinojvrijednosti. Kod ulaganja je to cijena nove nabave. Ako se ne moepouzdano utvrditi, usporedivu trinu vrijednost treba procijeniti.

    Primjerice, ako obrtnik koji ulae poslovni prostor u svoj obrt neposjeduje odgovarajuu ispravu o njegovu stjecanju (kupoprodajniugovor, rjeenje Porezne uprave o obraunu poreza na prometnekretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno trina vrijednosti sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angairatistrunog procjenitelja.

    113

  • 114

  • 115

    Osobni automobili koji su dio dugotrajne imovine

    poduzetnika mogu se koristiti za:

    1.obavljanje djelatnosti ili

    2. za prijevoz zaposlenika i lanova uprave.

    Njihovim koritenjem nastaju trokovi koje je potrebnoevidentirati u poslovnim knjigama ovisno o njihovomporeznom poloaju s motrita Zakona o porezu na dohodak idobit.

    Na evidentiranje trokova uporabe osobnih automobilautjee obraunava li se za njihovo koritenje primitak unaravi.

    OSOBNI AUTOMOBILI

  • 116

    U smislu l. 61. st. 2. Zakona o PDV-u i l. 136. st. 5.Pravilnika o PDV-u pri nabavi i uporabi osobnih

    automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te

    isporukama dobra i obavljenih usluga u vezi s njima,

    pretporez se moe odbiti u cijelosti ako se koriste za:- obuku vozaa,- testiranje vozila,

    - servisnu slubu,- taksi slubu,- prijevoz putnika i dobara,

    - prijevoz umrlih,

    - iznajmljivanje i

    - daljnju prodaju.

  • 117

  • 118

  • 119

  • 120

    Porezni obveznik treba ustrojiti operativnu evidenciju osobnih automobila

    kako bi bio u mogunosti tono odrediti njihov porezni poloaj.

    Meutim, na porezni poloaj trokova osobnih automobila, osim njihovenamjene i injenice obraunava li se za njihovo koritenje plaa, utjee itrenutak nabave i svota nabavne vrijednosti, ali samo pri obraunuamortizacije.

    Naime, porezni poloaj obraunane amortizacije ovisi o tome je li nabavnavrijednost automobila do 400.000,00 kn ili via, o emu vie u nastavku.Meutim, na porezni poloaj svih ostalih trokova koritenja ne utjeenabavna vrijednost te se oni jednako tretiraju.

    Prilikom obrauna amortizacije poduzetnik treba obratiti pozornost nanekoliko bitnih injenica o svakom osobnom automobilu, a to su:1. kada je vozilo nabavljeno,

    2. koja je njegova nabavna vrijednost i

    3. obraunava li se za njegovo koritenje plaa u naravi.

  • 121

    AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH DO 31. PROSINCA 2009.

    Prilikom nabave osobnih automobila do 31. Prosinca 2009. bio je

    doputen odbitak pretporeza u cijelosti.

    Meutim, u skladu s l. 132. Zakona o PDV-u, porezni obveznici kojisu nabavili vozila do navedenog datuma i koristili se pravom na

    odbitak pretporeza obvezni su obraunavati i plaati PDV na 30 %svote troka amortizacije na nabavnu vrijednost do 400.000,00 kn,odnosno na 100 % svote troka amortizacije za svotu koja prelazi400.000,00 kn, i to sve do isteka amortizacijskog vijeka, odnosno do

    trenutka prodaje, darovanja, otuenja na drugi nain ili unitenja tihsredstava.

  • 122

    PDV se obraunava po stopi od 25 % neovisno o tome to je prilikom nabave koriten odbitak pretporeza po stopi od 22 ili 23 %. Sada, u vrijeme koritenja primjenjuje se stopa PDV-a 25%.

    Primjer: Knjienje amortizacije osobnog automobila nabavljenog do 31. prosinca 2009.

    U 2009. nabavljen je osobni automobil nabavne vrijednosti

    180.000,00 kn, a pretporez je odbijen u cijelosti.

    Godinja stopa amortizacije je 16,67 %. Obraunava se amortizacija za travanj 2014. te PDV na 30 % troka amortizacije.

    Izraun: (180.000,00 x 16,67) / 1200 = 2.500,5070 % 1.750,35 kn i 30 % 750,15 kn

    PDV na 30 % amortizacije = 750,15 x 25 % = 187,54 kn se zajedno

    s ostalim obvezama pod tokom II. 3. Isporuke dobara i usluga u RH po stopi 25 %.

  • 123

    AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH OD 1. SIJENJA 2010. DO 29. VELJAE 2012.

    Evidencija osobnih automobila nabavljenih u razdoblju od 1. sijenja 2010.do 29. veljae 2012. je najsloenija jer je u tom razdoblju bio doputenodbitak 70 % pretporeza dok je 30 % pretporeza bilo potrebno evidentirati

    kao dio nabavne vrijednosti.

    S obzirom na to da se nabavna vrijednost takvih automobila sastoji od

    dvaju dijelova (ista nabavna vrijednost i svota nepriznatog pretporeza),potrebno je obraunati amortizaciju svakog dijela i posebno je evidentirati.Amortizacija obraunana na istu nabavnu vrijednost dijeli se u omjeru 70: 30 dok je amortizacija nepriznatog pretporeza u potpunosti porezno

    nepriznat troak.

  • 124

    Primjer: Knjienje amortizacije

    Osobni automobil nabavljen je 2010. i njegova je nabavna vrijednost

    100.000,00 kn, a akumulirana amortizacija 55.000,00 kn, pretporez koji

    se ne moe priznati je 6.900,00 kn i akumulirana amortizacija 30 %pretporeza je 3.795,00 kn.

    Obraunava se amortizacija za travanj 2014. po stopi od 20 %.

    Izraun: (100.000,00 x 20) / 1200 = 1.666,67 kn70 % 1.166,67 kn i 30 % 500,00 kn

    (6.900,00 x 20) / 1200 = 115,00 kn

    Amortizacija nepriznatog PDV-a provodi se na jednak nain kao iamortizacija nabavne vrijednosti primjenom jednake stope amortizacije.

  • 125

    AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH NAKON 1. OUJKA 2012.

    Amortizaciju vozila nabavljenih nakon 1. Oujka 2012. najjednostavnije jeobraunati jer se zbog nemogunosti odbitka pretporeza prilikom nabaveamortizacija obraunava samo na jednu svotu. Tako izraunana amortizacijadijeli se u omjeru 70 : 30 ako se ne obraunava plaa u naravi.

    Knjienje amortizacijeObraunava se amortizacija za travanj 2014. Za osobni automobil koji jestavljen u uporabu u oujku 2014. Nabavna je vrijednost 150.000,00 kn, agodinja stopa amortizacije 40 %.

    Izraun: (150.000,00 x 40) / 1200 = 5.000,00 kn70 % 3.500,00 kn i 30 % 1.500,00 kn

    Svota nepriznate amortizacije (30 % troka amortizacije) iskazuje se u KPI kao nepriznati izdatak.

  • 126

    TROAK GORIVAZa pogon osobnih automobila koristi se gorivo (dizel, benzin, plin i

    elektrina energija) koje se moe nabaviti u tuzemstvu, drugoj dravilanici ili u treim zemljama.

    Na ispravno evidentiranje troka goriva utjee injenica gdje je gorivonabavljeno te obraunava li se po osnovi:

    koritenja osobnim automobilom plaa u naravi.

    Ako se po osnovi koritenja osobnim automobilom obraunava plaa unaravi, svota iskazana na raunu (s pripadajuom svotom PDV-a)porezno je priznati troak.

    Raun za gorivo potrebno je evidentirati primjenom omjera 70 : 30 akose za koritenje osobnim automobilom ne obraunava plaa u naravi.

    No, u svakom od spomenutih sluajeva, obraunani se pretporez nemoe odbiti.

  • 127

    REGISTRACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA

    Vozila koja sudjeluju u prometu moraju, u skladu sa Zakonom o

    sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08. 158/13.), imatiobavljen tehniki pregled i biti registrirana.

    Kod osobnih se automobila registracija i tehniki pregled obavljajujedanput godinje i vrijede godinu dana.

    Prilikom obavljanja tehnikog pregleda plaa se naknada za tehnikipregled, eko-test i naljepnica za vozilo, a prilikom registracije naknada

    za ceste, posebna naknada za okoli i administrativne usluge.

  • 128

    Od navedenih trokova

    eko-test,

    naknada za ceste i

    posebna naknada za okoli

    nisu oporezive PDVom i s motrita poreza na dobitak (l. 25.Pravilnika o porezu na dobit) u potpunosti su porezno priznati

    troak. Ostale naknade dijele se u omjeru 70 : 30

    ako se za koritenje osobnim automobilom ne obraunava plaau naravi.

    Na visinu navedenih naknada utjee vrsta vozila, njegova starosti obujam motora.

  • 129

    TROAK OSIGURANJA OSOBNOG VOZILA

    Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (Nar. nov., br. 151/05. 76/13.) ureena je obveza vlasnika osobnih automobila da sklope ugovor oosiguranju od odgovornosti za tetu koju uporabom vozila moe nanijetitreim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, naruavanja zdravlja, unitenjaili oteenja stvari.

    Polica osiguranja sklapa se na razdoblje od godinu dana.

    Osim obveznog osiguranja, mogue je sklopiti policu osiguranja i za kasko-osiguranje.

    Troak osiguranja vozila (obvezno i kasko) porezno je priznati troak ucijelosti.

  • 130

    Kada lizing-drutvo zaraunava osiguranje vozila korisniku lizinga, navedenitroak nije u potpunosti porezno priznat ve se dijeli u omjeru 70 : 30.

    POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA (CMV)

    Obveza plaanja poreza na CMV ureena je Zakonom o financiranjujedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93. 25/12.) u l. 17. 19. Porezni je obveznik svaka pravna i fizika osoba kojaje vlasnik registriranih putnikih automobila i motocikala. Predmetoporezivanja su osobni automobili do 10 godina starosti, a svota poreza

    kree se od 200,00 do 1.500,00 kn godinje, ovisno o starosti vozila i snazimotora iskazanoj u kW.

    Kada se obrt koristi osobnim automobilom na operativni leasing, lizing-

    drutvo mu prefakturira porez na CMV. U tom sluaju porez na CMVpoprima karakteristike troka operativnog lizinga na koji lizing-drutvozaraunava 25% PDV-a, a ukupna svota rauna se dijeli u omjeru 70 : 30ako se za koritenje vozilom ne obraunava primitak u naravi.

  • 131

  • 132

  • 133

  • 134

  • AMORTIZACIJA

    Stvari i prava dugotrajne imovine koji su evidentirani u

    Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj.

    amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potroive odnosnoistroive dugotrajne imovine sukladno odredbama l. 12.Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 90/05. do 80/10.), na

    iju primjenu upuuje l. 24. st. 4. Zakona o porezu nadohodak i l. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

    Prema tome, pri utvrivanju izdataka za dugotrajnu imovinu

    odstupa se od temeljnog naela blagajne.

    135

  • 136

  • OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU

    Osnovica za obraun amortizacije je nabavna vrijednost dugotrajne imovine, odnosno:

    nabavna vrijednost (troak nabave) pojedinog predmeta dugotrajneimovine ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing

    cijena proizvodnje (troak proizvodnje) ako je ono proizvedeno uvlastitoj reiji;procijenjena trina vrijednost predmeta dugotrajne imovine ako je

    ono u Popis dugotrajne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju

    dugotrajne imovine.

    144

  • 145

  • STOPE AMORTIZACIJE

    146

  • Udvostruene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijenitina svu dugotrajnu imovinu koja podlijee amortizaciji, ukljuujuiosobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.

    Ako obrtnik obraunava amortizaciju po niim stopama od onihpropisanih u l. 12. st. 5. spomenutog Zakona, tako obraunanaamortizacija smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se

    korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.

    Razlog primjene nie stope amortizacije je iskazivanje manjih poslovnih izdataka u KPI i sprjeavanje nastanka gubitka od obrtnike djelatnosti.

    OBRTNIK SE MOE ODREI AMORTIZACIJE !... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svojoj poslovnoj

    politici, moe odluiti da u pojedinom poreznom razdoblju upopisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje

    vodi, ne iskae izdatke otpisa (amortizacije) dugotrajne imovinekoja slui za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis.stajalite je Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur.br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) ALI JE DUANNAPRAVITI OBRAUN I SASTAVITI OBRAZAC DI ZA TEKUUGODINU 147

  • 148

  • 149

    FIZIKE OSOBE OBVEZNICI POREZA NA DOHODAKKOJI E NA DAN 31. PROSINCA 2015. U POPISUDUGOTRAJNE IMOVINE ISKAZATI KNJIGOVODSTVENU

    VRIJEDNOST DUGOTRAJNE IMOVINE VEU OD2.000.000,00 KUNA, OD 01. SIJENJA 2016. PO SILIZAKONA ULAZE U SUSTAV POREZA NA DOBITAK.

  • GODINJI POPIS - INVENTURA

  • Posebnosti godinjeg popisa u obrtnikim djelatnostima

    Godinji popis inventura takoer je jedna od bitnih pripremnih radnji priizradi godinjeg obrauna obrtnikih djelatnosti radi utvrivanja stvarnogstanja pozicija imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim

    knjigama.

    To je ujedno i pripremna radnja za izradu godinjeg obrauna fizikihosoba na obrascu DOH. Obrtnici dohodai iskazuju primitke i izdatkeprema naelu blagajne, a to znai da e samo poslovni dogaaji koji suplaeni i naplaeni zakljuno s 31. prosinca 2014. biti evidentirani uposlovnim knjigama te mogu biti predmet godinje porezne prijave naobrascu DOH, odnosno DOH-Z za 2014.

    Obveza provedbe godinjeg popisa inventure obvezuje obrtnike,slobodna zanimanja i poljoprivrednike.

    Obveza proizlazi iz l. 56. st. 13. Opega poreznog zakona (Nar. nov., br.147/08. i 73/13.) kojim je odreeno: Na poetku poslovanja porezniobveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove

    pojedinane vrijednosti.

  • Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao

    godinji popis. Fizike osobe krajem poslovne godine popisujudugotrajnu imovinu, sitan inventar i zalihe te kontroliraju jesu li

    ispravno provedena sva knjienja u poslovnim knjigama. Razlikeutvrene na temelju provedene inventure treba evidentirati uposlovnim knjigama.

    Samostalne djelatnosti utvruju dohodak na temelju podataka izKnjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) kao razliku izmeuposlovnih primitaka i porezno priznatih izdataka, na temelju Zakona

    o porezu na dohodak, dalje: Zakon) i Pravilnika o porezu na

    dohodak. Inventuru trebaju provesti sve obrtnike djelatnostineovisno o tome jesu li poslovali cijelu godinu ili samo dio godine

    (npr. sezonsko obavljanje obrta, obrti koji su tijekom godine poeliobavljati djelatnost i dr.).

  • U poslovnim se knjigama obrtnika razlikuju knjienja doputenoga kala, rastepa, kvara i loma od prekomjernog i utvrenog manjka, odnosno vika dobara:

    1. Obrtnici i slobodna zanimanja trebaju evidentirati svote

    doputenoga kala, rastepa, kvara i loma (na temelju odluke HOK-a ili interne odluke) samo u svojim pomonim evidencijama:

    - u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj slinoj evidenciji) utrgovini na veliko kao izlaz na temelju kala, rastepa, kvara i loma

    - u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao storno

    zaduenja- u materijalnim karticama, KRM karticama ili slinoj evidenciji uproizvodnji i ugostiteljstvu kao izlaz dobara na temelju kala,rastepa, kvara i loma.

  • 2. Prekomjerni kalo, rastep, kvar i lom te manjak dobara za koje se ne

    tereti odgovorna osoba smatraju se i prema odredbama novih propisa o

    PDV-u (l. 26. st. 2. Pravilnika o PDV-u) izuzimanjem dobara u nepoduzetnike svrhe i podlijeu oporezivanju, a prema propisima o dohotku, izuzimanjem u naravi.

    Knjienje u knjizi I-RA, obrascu KPI i knjizi popisa (obrazac KP), ako je rije o samostalnoj trgovakoj radnji, treba provesti u svim navedenim evidencijama, imajui na umu i izraun razliitih osnovica.

    3. Vikove dobara treba evidentirati:- u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj slinoj evidenciji) u trgovini na malo kao zaduenje- u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao zaduenje na temelju primke PKV

    - u materijalnim karticama, KRM karticama ili slinoj evidenciji u proizvodnji i ugostiteljstvu kao zaduenje- u obrascu KPI kao izdatak u naravi na temelju zapisnika o ulaganju

    zaliha.

  • Pritom treba napomenuti da se, prema l. 26. st. Zakona (ne smatra se izuzimanjem) te je porezno priznati izdatak, i to:

    - kalo, rastep, kvar i lom do visine utvrene odlukom HOK-a- tehnoloki manjak nastao u procesu proizvodnje do visine utvrene normativima prema djelatnosti, odnosno do visine utvrene zakonima o posebnim porezima, odnosno troarinama za proizvode koji podlijeu plaanju posebnih poreza. Normativi mogu utvrditi poduzetnici ili strukovna grupacija, a ako ih nema, utvruje ih Porezna uprava procjenom na temelju meuovisnosti primitaka i izdataka putem normativa utroka materijala, energije, rada i drugih proizvodnih imbenika- manjak dobara zbog neodgovarajue kvalitete protekom roka trajanja kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrene odlukom HOK-a, ako je pri utvrivanju injeninog stanja nazoan ovlateni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolae odgovarajuom dokumentacijom nadlenih tijela ili pravnih osoba o koliini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili unitenje.

  • Fizike osobe obrti i slobodna zanimanja popisuju sljedee:

    - dugotrajnu imovinu

    - zalihe sirovina i materijala (trgovina na veliko, trgovina na

    malo, ugostiteljstvo, graevinarstvo i proizvodnja)

    - komisijsku robu

    - ostala dobra koja su se zatekla u obrtu (tuaambalaa, dugotrajna imovina u najmu operativni lizing,oprema nabavljena na financijski lizing i dr.).

    Popis obveza i potraivanja kod samostalnih djelatnosti neutjee na primitke i izdatke.

  • Obveza voenja evidencija o nabavi i uporabi odnosi se prije svega na proizvoae, uslune djelatnosti i ugostitelje.

    Evidenciju ne trebaju voditi trgovci na malo, kao ni obrtnici proizvoaikoji svoje proizvode prodaju na malo, jer prema propisima o trgovini

    trebaju voditi posebnu evidenciju, najee knjigu popisa (obrazac KP)ili drugu evidenciju koja sadrava propisane podatkeke prwma Zakonuo trgovini.

    Evidencije ne trebaju voditi ni ugostitelji ako u posebnoj materijalnoj

    evidenciji osiguravaju koliinske podatke o nabavi i utroku pia inapitaka.

    Pritom se misli na uobiajenu evidenciju koju, neovisno o tome to nijepropisana, vode ugostitelji pod nazivom knjiga anka ili promet izakljuno stanje, ako sadrava traene podatke.

  • Evidentiranje u knjizi I-RA

    Za potrebe obrauna PDV-a na prekomjerni kalo, rastep, kvar, lom imanjak treba sastaviti poseban obraun, odnosno izdati raun.

    Razlog tomu je, izmeu ostalog, i injenica da su osnovice za obraunPDV-a i poreza na dohodak razliite. Tako je, u skladu s l. 33. st. 4.Zakona o PDV-u i l. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u, osnovica zaprekomjerni kalo, rastep, kvar, lom i manjak (koji se smatra izuzimanjem

    dobara u nepoduzetnike svrhe) nabavna cijena dobra. Nabavnomcijenom smatra se cijena nove nabave, odnosno neto nabavna cijena

    uveana za zavisne trokove nove nabave.

    U proizvodnji se trinom cijenom smatraju vlastiti trokovi (cijenaproizvodnje) utvreni prema raunovodstvenim propisima.

  • To znai da je, npr. kod manjka trgovake robe, osnovica za PDVnabavna cijena robe (prema raunima dobavljaa), dok je to uugostiteljstvu zbroj nabavne cijena dobara, sirovina i materijala za

    pripremu hrane, pia i napitaka, a kod manjka dugotrajne imovinenabavna cijena takva rabljenog stroja i sl., odnosno cijena kojase za takav rabljeni stroj moe tog trenutka postii na tritu(trina cijena).

    Za te potrebe treba izdati raun, obraunati PDV i raunevidentirati u knjizi I-RA.

  • Evidentiranje u obrascu KPI

    Prema naelu blagajne, doputeni kalo, rastep, kvar i lom ne trebaknjiiti u obrascu KPI jer je svota rauna pri nabavi dobara veknjiena kao izdatak u trenutku plaanja. Nadalje, prema l. 26. st.6. Pravilnika o porezu na dohodak, prekomjerni se kalo smatra

    izuzimanjem, a PDV je, prema l. 22. st. 1. t. 2. Zakona o porezu nadohodak, izdatak koji se porezno NE priznaje.

    Stoga evidentiranje prekomjernog kala treba provesti kao primitak

    u naravi, odnosno zajedno sa svotom PDV-a treba knjiiti u stupac7 obrasca KPI, PDV u stupac 8 ne treba knjiiti, a stupac 9 jednakje stupcu 7 (svota manjka, odnosno prekomjernog kala + PDV).

    Takav nain evidentiranja u skladu s poreznim propisima, a proizlaziiz odredaba Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te kao

    primitak poveava osnovicu poreza na dohodak.

  • ZNAENJE NAELA BLAGAJNE I KADA NASTAJE PRIMITAK ILI IZDATAK KODRAZNIH OBLIKA NAINA PLAANJA

    Primitci i izdatci od poslovnih dogaaja utvruju se tek nakonprimljenih uplata, odnosno obavljenih isplata (l. 8. st. 3. Pravilnika).

    Ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima,treba ih utvrivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi.

    Pritom se nenovani primitci utvruju prema trnoj vrijednosti,odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobiajenomposlovnom prometu, a nenovani izdatci se utvruju prema cijenamanabave ili cijenama kotanja.

    Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti,preraunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem teaju Hrvatskenarodne banke vaeem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekomporeznog razdoblja ne moe tono utvrditi, preraunavanje na srednji teajHrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosincem godine u kojoj je primitakostvaren.

  • SPECIFINA SREDSTVA PLAANJA I NJIHOVO PRIZNAVANJE U PRIMITAK

    ek - kada je za naplatu primljen, odnosno predan ek; mjenica - primitak, odnosno izdatak nastaje naplatom ili prijenosommjenice; kreditna kartica - primitak nastaje naplatom na iro-raun, a izdatakplaanjem sa iro-rauna; prijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom naplate, odnosno plaanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajui ugovor ili druge isprave).

    Primitcima se smatraju primljeni predujmovi za buduu isporuku robe ili usluga.Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni

    primitci u stupcu 9, ovisno o tome radi li se o primicima u gotovini, na iro-raun ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi rauna o naelu blagajne jer se poslovnim Primitcima smatraju samo naplaena potraivanja. Smatra se da su dobra, a time primitci naplaeni, kada porezni obveznik njima moe raspolagati.

  • Sukladno l. 20. st. 1. Zakona, l. 8. i 24. Pravilnika, poslovnim primitcima smatraju se:

    1. Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imajunovanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjemobrtnike i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznomrazdoblju prema njihovoj trnoj vrijednosti

    Navedeni primitci su rezultat obavljanja registrirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaenih u poreznom razdoblju od 1. sijenja do 31. prosinca , neovisno o tome radi li se o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dijelu godine.

    Primitcima se smatraju i primljeni predujmovi (l. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio

  • Primitci i izdatci koji su nastali u ime i za raun drugoga (prolaznestavke) ne smatraju dohotkom prema l. 12. st. 7. Zakona pa ih zatoniti ne treba knjiiti u obrazac KPI, odnosno ako se knjie, treba ihevidentirati u stupac 14.

    Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ihtakoer NE treba knjiiti u obrazac KPI (l. 21. st. 4. Zakona).

  • 2. Primitci svote dravnih pomoi i poticaja

    Primitcima se prema l. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljenesvote dravnih pomoi, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost,odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kaoprimjerice pri zapoljavanju (samo dio godine), u poljoprivredidravne potpore, za elementarne nepogode i dr.

  • Poslovnim primicima smatraju se i primici ostvareni po osnovi dravnihpomoi, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost (na primjer, primljenipoticaji za zapoljavanje radnika, poticaji za unapreenje poljoprivrednedjelatnosti itd.).

    U 2014. Godini poslovnim primicima smatrali su se i primici od dravnihpomoi, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine pa je obveznikporeza na dohodak od samostalne djelatnosti koji je tijekom 2014, godine

    dobilo ovaj oblik dravne pomoi, njegov ukupan iznos, primjenom naelablagajne, trebao iskazati u Knjizi primitaka i izdataka kao primitak u trenutku

    kada je s tim sredstvima mogao raspolagati.

    Istovremeno, ukupno plaeni iznos rauna za nabavu dugotrajne imovinenije mogao iskazati u Knjizi primitaka i izdataka, jer se izdatak iskazuje do

    iznosa amortizacije koja se za tu imovinu obraunava u skladu s odredbamaZakona o porezu na dobit.

    Zbog ovakvog iskazivanja primitaka i izdataka, primljena dravna pomo,poticaj ili potpora za nabavu dugotrajne imovine znaajno je utjecala naiznos dohotka u poreznom razdoblju u kojemu je ostvaren.

  • Prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, koje se primjenjuju od 1.sijenja2015. Godine, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nakon navedenog

    datuma dobije dravnu pomo, poticaj ili potporu za nabavu dugotrajne imovine, u Knjiziprimitaka i izdataka iskazuje primitak istovjetan iznosu evidentiranog izdatka nastalog temeljem

    amortizacije te dugotrajne imovine, a ne u ukupnom iznosu primljene dravne pomoi.

    Budui da se u poreznom razdoblju po toj osnovi u Knjizi primitaka i izdataka knjie primici i izdaciu istom iznosu, poevi od 1.sijenja 2015. Godine, primici po osnovi dravnih pomoi potpora ipoticaja za nabavu dugotrajne imovine su porezno neutralna stavka.

  • O primljenim dravnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosimaobraunate amortizacije, porezni obveznik vidu posebnu evidenciju, iji sadraj propisujuodredbe Pravilnika o porezu na dohodak.

    Ostale oblike dravne pomoi, poticaja i potpore, obveznici poreza na dohodak odsamostalne djelatnosti i nadalje evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku kada su

    sredstva doznaena na njihove raune ili kada su po toj osnovi primili odreena dobra iliusluge kojima mogu gospodarski raspolagati.

  • 3. Primitci na temelju oprotenog duga od strane vjerovnika

    Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odnosno otpie dug na osnovi kredita za nabavustvari i prava, a koja se unosi u Popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnikapredstavlja primitak u naravi prema l. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.

  • 4. Primitci na temelju odricanja potraivanja od kupca

    Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraivanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslugekoje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraivanja ili kasnije, dovela do primitaka, svotaotpisanog potraivanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju odpotraivanja sukladno l. 8. st. 8. Pravilnika.

    Na osnovi potraivanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbogsteaja ili likvidacije dunika, ne utvruje primitak (l. 8. st. 8. Pravilnika).

  • 5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti likvidacije

    Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz l. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu bitiprema l. 31. st. 3. Pravilnika sljedei izdatci:

    -nenaplaena potraivanja od kupaca,-usporediva trina vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda,trgovake robe i ostalih zaliha te-usporediva trina vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu dugotrajne imovine neovisno

    o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta.

    Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog naela blagajne i oni se u knjigu primitaka i izdataka biljee kaoprimitci u naravi.

  • 6.3.6. Primitci od otuenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)

    Otuitelj je u poreznom razdoblju u kojem je djelatnost otuena obvezan iskazati poslovneprimitke.

    Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetniku djelatnost, primitci od otuenja se neoporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih priuva.

    Prema tome, trebao bi se zadrati kontinuitet poslovanja i kontinuitet oporezivanja kod novogvlasnika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraivanja i obveze.

  • Vrijednosti dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugogoblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domainstvaili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti, smatraju seizuzimanjem, odnosno primitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuzetadobra treba knjiiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj trnojvrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znai po prodajnoj cijeni.

    Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe,proizvoda, koritenja drugih dobara i usluga.

    Izuzimanja kao niti ulaganja u obliku financijske imovine ne utjeu nadohodak od samostalne djelatnosti, to znai da se niti ne knjie u obrazacKPI (l. 20. st. 4. Zakona, l. 24. st. 1. t. 3. i l. 26. st. 4. Pravilnika).

  • 7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u sluaju prodaje (otuenja) iliizuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu DI

    Primitcima se smatraju, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanograuna) stvari ili prava.Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje,obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svogkuanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti.Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj trnoj vrijednosti, nakoju treba obraunati PDV (moe se smatrati i bruto-svotom cijena na tritu).

  • 8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrene odlukom Hrvatske obrtnike komore uveani za pripadajui PDV

    Hrvatska obrtnika komora je propisala manjak koji ne podlijeeoporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjii u primitak, odnosno neuveava osnovicu poreza na dohodak.Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a se knjii u primitak

    uveava dohodak i smatra se izuzimanjem.

    Porezni propisi kako o PDV-u tako i dohotku, ne navode kao doputene, sitne krae do visine od 1% od koliine proizvoda koji su u obraunskomrazdoblju prodani, a to je propisivala Hrvatska obrtnika komora.

  • 9. Naplaene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava kojaslue za obavljanje djelatnosti i zatezne kamate na potraivanja izposlovnih odnosa

    Uvjet je da kamate po sredstvima i plasmanima sredstava nisuoporezive, odnosno da nije rije o kamatama koje za fiziku osobupredstavljaju dohodak od kapitala.

    No kamate na pologe (po vienju i oroene) na iro-raunu ideviznom raunu koje je obrtniku isplatila banka u kojoj ima otvorenraun, ne ulaze u poslovne primitke jer se ove kamate, ne smatrajudohotkom.

  • NOVO

    Prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, od 1.sijenja 2015. Godine kamate natednju postaju oporeziv dohodak fizikih osoba,

    kamate na pozitivno stanje na transakcijskim raunima (iroraun, tekuem i deviznom raunu) kojesu ostvarene od banaka, tedionica i drugih financijskih institucija, i to najvie u visini koju ti isplatiteljiplaaju za pologe po vienju, nee podlijegati oporezivanju.

    Ove kamate se, dakle, i nadalje izuzimaju od oporezivanja, ako je kamata za pologe po vienju manjaod najmanje kamate za oroenu tednju, odnosno, ako iznosi najvie do 0,5% godinje.

    Uz ispunjavanje navedenih uvjeta, kamate na pozitivno stanje irorauna ili deviznom raunu osobekoja obavlja samostalnu djelatnost, obraunane za razdoblje nakon 1.sijenja 2015. Godine, nee se inadalje evidentirati u Knjizi primitaka i izdataka,

  • 10. Primitcima koje treba knjiiti u obrazac KPI smatraju se i sljedei primitci:

    primitci naplaeni od osiguravajuih drutava na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, ivota isluaja ozljede na radu i imovine koje je isplatilo osiguravajue drutvo na ime osiguranja, osiguranja za sluajozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj ikorisnik police osiguranja obrt, primitci od refundacije naknada plaa za bolovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta)primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zatituzdravlja na radu, Novana sredstva primljena od Hrvatskog zavoda za zapoljavanje na ime sufinanciranja trokovanovozaposlenih radnika temeljem Programa poticaja zapoljavanja i sl., drugi poslovni primitci.

  • 11. Poslovnim primitcima koji se NE biljee u obrazac KPI (iako e neki od njih biti evidentirani kao uplata naizvatku irorauna)smatraju se:

    primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizikih i pravnih osoba (l. 21. st. 4. Zakona), primljene pozajmice vlasnika (uplaene na iroraun), izuzimanja financijske imovine odnosno isplata novca za osobne potrebe vlasnika tj. za potrebe koje nisu u vezi sobavljanjem djelatnosti (l. 20. st. 4. i l. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika), prolazne stavke novac primljen u ime i za raun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. l. 12. st. 7. Zakona), naplaene kamate po sredstvima po vienju ili oroenim sredstvima na raunima koje fizika osoba kojaobavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (l. 9. st. 1. t. 1. Zakona), nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a, dospjela, a nenaplaena potraivanja od kupaca.

  • EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKA

    Poslovni izdatci se evidentiraju u stupcima 10, 11, 12, 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI.Izdatak nastaje, u skladu s naelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi odljevi

    dobara s novanom vrijednou izvreni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom poreznog razdoblja, asmatra se da je dolo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima vie ne moeraspolagati.

    Razlikujemo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati kao i odljeve novanih sredstava koji sene smatraju izdatcima pa se i ne knjie u obrazac KPI.

  • POREZNO PRIZNATI IZDATCI

    U poslovni izdatak mogu se priznati samo oni izdatci o kojima postoje uredne isprave ikoji su izravno vezani za ostvarivanje primitaka.

    Izmeu primitaka i izdataka mora postojati meuzavisnost (l. 25. st. 2.Pravilnika), a polazi se od normativa (utroka materijala, energije i dr.), vodei pritomrauna o nainu rada i posebnosti djelatnosti.

    Promjene u evidenciji nabave i uporabe reprodukcijskog i potronog materijala, pia inapitaka knjie se najkasnije u roku 15 dana po proteku svakog mjeseca, a evidencijutreba zakljuiti sa stanjem na dan 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznikkoji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potroni materijal, pia i napitke moeobavljati knjienje i na temelju specifikacija o mjesenoj uporabi reprodukcijskog ipotronog materijala, pia i napitaka te mjesenoj proizvodnji gotovih proizvoda u kojeje ugraen reprodukcijski i potroni materijal.

  • Poslovnim izdatcima se smatraju i knjie se u obrazac KPI sljedei poslovniizdatci:1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge na osnoviobavljanja samostalne djelatnosti i dani predujmoviIzdatak se priznaje u visini cijene nabave, odnosno u visini primljenog iplaenog rauna dobavljaa ili troka proizvodnje (l. 21. st. 7. Zakona) uzuvjet da se radi o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtnike djelatnosti.

    Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu neutvruju primjenom naela blagajne u visini izdataka za nabavljenuimovinu, ve se rasporeuju kroz vijek trajanja potroive dugotrajneimovine kao otpis (amortizacija - l. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).Kod nepotroive dugotrajne imovine (zemljita), izdatci za nabavu se moguodbiti tek prilikom otuenja ili izuzimanja. Ako se obrtnika djelatnostobavlja u stambenom prostoru, u poslovne izdatke se mogu uraunati samopoveani izdatci do kojih dolazi zbog koritenja stambenog prostora zaobavljanje djelatnosti (l. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi nastalineovisno o tome rabi li se stambeni prostor za obavljanje djelatnosti ili ne.Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neisporuenu robu i neobavljeneusluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

  • 2. Izdatci osoblja

    Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaene plae zaposlenika (porezna dohodak i moebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnihisplata.Uplaeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobekoja obavlja samostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaeni, do visinepropisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (l. 21. st. 8. Zakona).Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost nemoe iskazati izdatak na ime isplaene plae, nego samo u svoti uplaenihpropisanih obveznih doprinosa (l. 21. st. 6. Zakona).

  • 3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnikaRije je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovihradnika koji jo dodatno kao poticaji zapoljavanja dodatno umanjujudohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz l. 18. Zakona.Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika iz l. 25. st. 1. t. 2.1.Pravilnika smatraju se svote naknada za:- obrazovanje na osnovnim, srednjim, viim, visokim kolama, fakultetima,poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaeniobrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade zateajeve,- seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu iinozemstvu plaene pravnim i fizikim osobama ovlatenim odnosnoregistriranim za obavljanje tih djelatnosti,-izdatci za nabavu knjiga, udbenika, prirunika, skripti i druge literature upapirnatom ili elektronikom obliku, ako se kolovanje i strunousavravanje obavlja izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravitaradnika,-izdatcima za kolovanje i struno usavravanje smatraju se i trokoviprijevoza prigodom upuivanja na i povratka sa kolovanja i strunogusavravanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza itrokovi smjetaja do visine stvarnih izdataka, a u sluajevima seminara isavjetovanja (ne i kolovanja) dnevnice do visine i pod uvjetimapropisanim l. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.

  • 4. Otpisi dugotrajne imovine amortizacija

    Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u Popis DI otpisuju sesukladno l. 12. Zakona o porezu na dobit te je svota otpisa,neovisno o tome je li obraunana prema stopama iz navedenoglanka, uveanim za 100% ili niim od propisanih, porezno priznatiizdatak.

    Nadalje, ako se dobro dugotrajne imovine zbog unitenja vie nemoe rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi nain otui, tada senjegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelostii knjii kao izdatak.

  • 5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu

    To mogu biti sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost,a koja ne potjeu od obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnimizdatcima kada se ulaganje obavi (l. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika).

    Ulaganje obrtne imovine se procjenjuje prema nabavnoj vrijednosti, aulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj trnoj vrijednosti.Ulaganje dugotrajne imovine se ne smatra izdatkom nego se izdatcirasporeuju kroz vijek trajanja potroive dugotrajne imovine.

  • Izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvruju se primjenom naela blagajne,nego se ti izdatci rasporeuju kroz vijek trajanja potroive dugotrajneimovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

    Kod nepotroive dugotrajne imovine (zemljita) izdatci za nabavu mogu seodbiti tek prilikom otuenja ili izuzimanja.

    Meutim, ako je zemljite kupljeno kao trgovaka roba za daljnju prodaju(ne radi se o gradnji nekretnine), izdatak se moe evidentirati u trenutkuplaanja.

  • 6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u sluaju prodaje ili izuzimanja imovine

    Prodaja ili otuenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u PopisuDI se u sluaju otuenja knjii na nain da poslovni izdatak ini preostalaknjigovodstvena vrijednost (l. 21. st. 2. Zakona i l. 25. st. 1. t. 7.Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuenja, a poslovni primitak jeprimitak od prodaje/izuzimanja.

    Za stvari koje nisu u Popisu DI, knjigovodstvena vrijednost se izraunava natemelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.

  • 7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrtnike djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanimanja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike kod navedenih obveznika

    Rije je o naknadama koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednaenedjelatnosti mogu isplaivati sebi (l. 25. st. 1. t. 8.) ili svojim zaposlenicima iknjiiti kao izdatak. To su npr.-naknade prijevoznih trokova i trokova noenja na slubenom putu u visinistvarnih izdataka, naknade trokova prijevoza na posao i s poslameumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,-Naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do visine 2,00 knpo prijeenom kilometru i dr.-izdatci mogu biti isplaeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00kn godinje, potpore za sluaj smrti radnika - 7.500,00 kn ili lana ue obiteljiradnika - do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina ivota u svoti od 600,00 kn,prigodne nagrade do 2.500,00 kn godinje (boinica, regres), dnevnice,terenski dodatak, naknada za odvojeni ivot, pomorski dodatak, otpremnineradi odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade zaposlenicima, nagrade uenicima istudentima za vrijeme praktinog rada i dr.

  • Neoporezive isplate iz l. 13. Pravilnika priznaju se na temeljuvjerodostojnih isprava (rauna, obrauna, odluka, potvrda o cijenikarata i drugog).

    Pritom se izdatci za slubena putovanja iz l. 13. Pravilnika(dnevnice, naknade prijevoznih trokova, naknade koritenjaprivatnog automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i drugo)obraunavaju (l. 14. st. 1. i 2. Pravilnika) na temelju urednog ivjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava kojima sedokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu.

  • Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna ispravasadri osobito sljedee podatke:nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upuuje na slubenoputovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanjaputovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojimse putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku iregistracijsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/ sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlatene osobe, peat,obraun trokova, likvidaciju obrauna te izvjee s puta.

    Uz putni se nalog obvezno prilau isprave kojima se dokazuju nastaliizdatci, i to osobito:

    rauni za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, rauni za smjetaj idrugo.

  • 8. Isplate stipendijaNeoporeziva svota stipendije uenicima i studentima za redovito kolovanje na srednjim, viim i visokimkolama te fakultetima, priznaje se u izdatke do visine 1.600,00 kn mjeseno, sukladno l. 45. st. 1. t. 3.Pravilnika.Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjeseno moe se isplaivati i studentima nasveuilitima u tuzemstvu za izvrsna dostignua u znanju iu ocjenama na sveuilitima, koji su izabrani na javnim natjeajima.Meusobno se iskljuuje neoporeziva svota stipendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00kn.No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplauju nagrade uenicima za vrijemepraktinog rada i naukovanja ili stipendije, ili portskestipendije, ili naknade portaima (u visini neoporezivih svota) za vie mjeseci istog ili prethodnogporeznog razdoblja, propisane neoporezive svote priznaju se u ukupnoj svoti kumulativno za brojmjeseci za koje je nagrada, stipendija, portska stipendija ili naknada trebala biti isplaena. Isplatiteljisu obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaenim primitcima i to na osnovi svihnavedenih isplata koje obavljaju, a ako se primitci isplauju kod dva ili vie isplatitelja, porezni obveznikobvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primitcima kod drugihisplatitelja.

  • 10. Izdatci u vezi s otuenjem ili likvidacijom djelatnosti

    To su:

    knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,neplaene obveze dobavljaima i druge neplaene obveze u vezi s djelatnou te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.

  • 11. Plaene kamate po kreditima i zajmovima koje su u vezi sobavljanjem djelatnosti kao i zatezne kamate na obveze izposlovnih odnosa

    Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaenih kamata pozajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratnenaknade te drugi izdatci u svezi s odobravanjem kredita (l. 25. st. 1.t. 10. Pravilnika).

    Izdatcima se NE smatraju plaene zatezne kamate zbognepravodobno uplaenih javnih davanja, kao primjerice, poreza nadohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obveznaosiguranja i dr.

  • 12. Doprinos Hrvatskoj obrtnikoj komori, lanarina turistikoj zajednici, spomenika renta 1. Obveznici plaanja komorskog doprinosa su fizike osobe (dohodai i dobitai), lanovi Hrvatske obrtnike komore koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.Nain, stope, osnovice i rokovi plaanja doprinosa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici, visini, stopi te nainu i rokovima za plaanje doprinosa Hrvatskoj obrtnikoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06).

    Doprinos se plaa:

    - u paualnoj svoti, (mjeseno 2% od osobnog odbitka)

    rema naelu blagajne, plaeni doprinosi se knjie u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konani obraun za plaeni komorski doprinos na obrascu KD. .

  • 2. Obveza plaanja lanarine turistikim zajednicama propisana jeodredbama Zakona o lanarinama u turistikim zajednicama (Nar. nov., br.152/08. i 88/10.). Obveznici su fizike osobe koje imaju sjedite uturistikom mjestu, a prema iframa djelatnosti koje su navedene u l. 4.Zakona o lanarinama u turistikim zajednicama.

    Plaene predujmove je u 2014. trebalo knjiiti u obrazac KPI u izdatke, anajkasnije do kraja mjeseca veljae 2015., zajedno s DOH obrascem, trebapredati i konani obraun na obrascu TZ.

  • 3. Obveza plaanja spomenike rente proizlazi iz Zakona o zatiti i ouvanju kulturnihdobara (Nar.nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09 i 88/10.).Moe se plaati na temelju dvije osnove:

    a) prihodi od spomenike rente koja se plaa po stopi od 0,05% na ukupne primitke,UKINUTO za veinu

    Ostalo za:46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,61. Telekomunikacijske (osim odravanja komunikacijske mree i prijenosa radijskog i

    televizijskog programa),66.61 Pomone djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih

    fondova,92.00 Djelatnosti kockanja i klaenja.47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,64.1 Novarsko posredovanje

    b) prihodi od spomenike rente koja se plaa po etvornom metru korisne povrineposlovnog prostora.

  • Pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju, a to su sljedeiizdatci:

    70% izdataka reprezentacije

    Pod reprezentacijom se, prema l. 22. st. 1. t. 1. Zakona smatraju ugoenja,darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdatci za odmor, port,rekreaciju i razonodu, izdatci za koritenje osobnih motornih vozila, plovila,zrakoplova, kua za odmor i slini izdatci poslovnim partnerima u visinitrokova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.Prema navedenoj odredbi Zakona, samo 30% izdatka reprezentacije smatrase porezno priznatim poslovnim izdatkom, dok je 70% izdatkatacije poreznonepriznati izdatak. Fizike osobe koje su u sustavu PDV-a u 70% poreznonepriznatog troka trebaju ukljuiti i pripadajui PDV (l. 22. st. 1. t. 2.Zakona).

  • Porez na dodanu vrijednost na vlastitu potronju te besplatneisporuke i drugi slini izdatci

    Ova skupina izdataka se smatra izuzimanjem jer nisu u vezi sobavljanjem djelatnosti (l. 26. st. 1. Pravilnika) te se smatrajuposlovnim primitcima u trenutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jerse radi o besplatnim isporukama (l. 22. st. 1. t. 2. Zakona).

  • Isplate naknada poduzetnicima koji obavljaju samostalnu djelatnost naosnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane svote

    Radi se, primjerice, o dnevnicama i trokovima slubenog putovanjapoduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih svota.

    Navedena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom plaom ako se radi o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaujevanjskim suradnicima, tada je rije o drugom dohotku. Prekomjerne isplatenositeljima obrta ne knjie se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatratiakontacijom dohotka.

  • 30% izdataka u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornimvozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnihi drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja tih sredstava zaosobni prijevoz ne utvruje plaa

    Izdatke u vezi s koritenjem osobnih motornih vozila treba knjiiti u svoticijelog rauna u stupac 10, 11 ili 12, ovisno o nainu plaanja te potom30% vrijednosti u stupac 14 zajedno s pripadajuim PDV-om ako se radi oprimljenom R-1 ili R-2 raunu.

    Na taj je nain porezno priznati izdatak iskazan u visini od 70% svoteprimljenog rauna po kojem se priznaje i PDV (l. 22. st. 1. t. 5. Zakona).Treba napomenuti da se izdatci za osiguranje osobnih motornih vozila idrugih prijevoznih sredstava knjie kao izdatak u visini ukupne svoterauna kao i porez na cestovna motorna vozila i plovila te trokovi kamataza osobne automobile koji su u financijskom leasingu.

  • Evidentiranje trokova prijevoznih sredstava ovisi o tome je liautomobil (l. 22. st. 2. Zakona):a) u imovini obrta nepriznato 30% troka amortizacije, goriva,registracije (ukljuivo cestarinu, naknadu za okoli i druge naknadekoje se plaaju kod godinje registracije), trokova tekuegodravanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za popravak i sl.), pranjaautomobila, autoguma i dr.;b) u financijskom leasingu nepriznato 30% troka amortizacije,goriva, trokova tekueg odravanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATOsvih drugih trokova koje po ugovoru snosi korisnik financijskogleasinga (npr. naknada koju leasing-kua zarauna korisniku zaregistraciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila isl.). Kamata kao troak financiranja priznaje se u 100% svoti;

  • c) u poslovnom najmu (operativni leasing) nepriznato 30% troka naknade po ugovoru o najmu, troka goriva i svih drugih trokova koje po ugovoru snosi korisnik najma;

    d) rent a car nepriznato 30% troka za uslugu rent a cara i troka goriva.

  • Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnimpotrebama poreznog obveznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanjaporeznih primitaka, a kako je navedeno u l. 12. st. 8. i l. 22. st. 3. Zakona, to susljedei izdatci:

    - plaeni porez na dohodak (mjesene akontacije i razlika po godinjojporeznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju mjesenog ilitromjesenog PDV obrasca kao i godinjeg prema PDV-K obrascu), porez nanasljedstva i darove te drugi osobni porezi,

  • -izdatci za novane kazne i prekraje, izdatci za trokove sudskog iliupravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakanjelaplaanja osobnih izdataka,

    -otplate kredita i zajmova nositelja obrtnike djelatnosti,

    -svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

    U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisunastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, neovisno o tometo su moda plaeni preko iro-rauna poreznog obveznika.

  • OLAKICE

  • Od 2014. primjenjuju se nova pravila u vezi s uvjetima i stjecanjima prava na

    poreznu olakicu, odnosno smanjenja dohotka koji se odnose naobrazovanje i izobrazbu radnika, i to:

    veliina poduzetnika utvruje se u skladu sa Zakonom o poticanju razvojamaloga gospodarstva (Nar. nov., br. 92/02. - 56/13.)

    ukupna svota smanjenja osnovice poreza na dohodak od samostalnedjelatnosti ne moe biti vea, niti s jedne osnove od one predviene u l. 3.st. 1. i 2. te l. 4 Zakona o dravnoj potpori

    osnovica poreza na dohodak moe se smanjiti u vezi s uenicima koji suna naukovanju za zanimanja samo u sustavu vezanih obrta, a ne vie zasva obrtnika zanimanja

    vie se ne primjenjuju karte regionalnih potpora u vezi s opim iposebni obrazovanjem.

  • Korisnici dravne potpore, u skladu sa Zakonom o dravnoj potpori, sudakle fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju uprometu robe i usluga. Naime, to su poduzetnici koji se prema Zakonu o

    poticanju razvoja maloga gospodarstva dijele na mikro, male i srednje te

    velike poduzetnike

  • Svota dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnimpropisima

    Rije je o Zakonu o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, akorisnicima dravne potpore za ovu skupinu poduzetnika smatraju sesamo one fizike osobe u sustavu vezanih obrta prema Pravilniku ovezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastice (Nar. nov.,br. 42/08.) koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu

    robe i usluga.

    Radnikom se prema navedenom zakonu smatra i obrtnik koji osobno radi

    u obrtu.

    Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostalne

    obrtnike djelatnosti koje vode poslovne knjige, a koje mogu osiguratidokaze o trokovima za ope i posebno obrazovanje i izobrazbu radnikate za izvoenje praktine nastave i vjebi naukovanja za zanimanja usustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. sijenja do 31. Prosinca2014., a koji e za navedeno razdoblje u godinjoj poreznoj prijavi za2014. ostvariti potpore za navedene namjene.

  • I. Korisnici dravne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:- do 60 % opravdanih trokova u sluaju opeg obrazovanja i izobrazbe radnika- do 25 % opravdanih trokova u sluaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

    Nadalje, a prema l. 3. st. 2. Zakona o dravnoj potpori, mikro i mali poduzetnicimogu ovaj postotak uveati za 20 postotnih bodova, a srednji poduzetnici za 10postotnih bodova. Smanjuje se red. br. 4.2.4. obrasca DOH, i to u sljedeimpostotcima:

    OPE OBRAZOVANJE do 80%POSEBNO OBRAZOVANJE do 45%

  • Trokovi za ope obrazovanje i izobrazbu

    stjecanje kvalifikacija koje su veim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na drugaradna podruja, ime znatno poboljavaju mogunost radnika za zapoljavanje.

    1. kolarine u osnovnim i srednjim kolama, na visokim uilitima te drugim obrazovniminstitucijama, na kojima se stjee osnovno, srednje i visoko obrazovanje, ukljuujuiposlijediplomske studije i doktorske studije

    2. naknada za prisustvovanja seminarima, teajevima i kongresima, trokovi specijalizacija idrugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

    3. trokovi predavaa i instruktora te trokovi savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja iizobrazbe

    4. trokovi strune literature (knjige, asopisi) u papirnatom ili elektronikom obliku.Strunom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela dravne uprave, tijela podrune(regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasnitvu

    5. trokovi otpisa (amortizacija) ureaja, pomagala i opreme koji su koriteni u obrazovanju iizobrazbi, u skladu s opsegom njihova koritenja u tu svrhu.

  • Trokovi za posebno obrazovanje i izobrazbu

    stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radnapodruja, ili koje su samo dijelom prenosive.

    1. naknade za prisustvovanja seminarima, teajevima i kongresima

    2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

    3. predavaa i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja iizobrazbe

    4. strune literature (knjige, asopisi) u papirnatom ili elektronikom obliku Strunomliteraturom ne smatraju se javna glasila tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne)samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasnitvu.

    5. otpisa (amortizacija) ureaja, pomagala i opreme koji su koriteni u obrazovanju iizobrazbi, u skladu s opsegom njihova koritenja u tu svrhu.

  • II. Korisnik dravne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskogprijevoza moe dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:

    do 100 % opravdanih trokova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzirana to odnose li se ti trokovi na ope obrazovanje i izobrazbu ili naposebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

    obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova

    osoba koja se usavrava ne moe biti djelatni, ve priuvni lan posade.

  • III. Korisnik dravne potpore moe smanjenje dohotka odsamostalne djelatnosti uveati za:

    - 10 postotnih bodova u sluaju opeg obrazovanja i izobrazbe teposebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom

    poloaju.

  • Radnikom u nepovoljnom poloaju smatra se:

    radnik mlai od 25 godina koji prethodno nije pronaao nikakav posao sredovitom plaom

    radnik s invalidnou koji je posljedica tjelesnih, duevnih ili psiholokihoteenja, a koji je sposoban sudjelovati na tritu rada

    radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, aposebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon to je prestao raditi zbogtekoa u usklaivanju svojih radnih obveza i obiteljskog ivota, pri emu se naradnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od est mjeseci od njegovaponovnog zapoljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon koritenja roditeljskih iobiteljskih prava ureenih posebnim propisima

    radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju kolsku ili srednju strunuspremu

    dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlentijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri emu se ovaj pojam primjenjuje naovog radnika u razdoblju od prvih est mjeseci nakon njegova ponovnogzapoljavanja

  • Svota dravne potpore na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta

    Prema l. 6. Zakona o dravnoj potpori, obrtnik u ijim se pogonima iliradionicama izvodi naukovanje za obrtnika zanimanja moe smanjitidohodak od samostalne djelatnosti

    za svotu isplaenih nagrada naunicima u vrijeme naukovanja,

    neovisno o tome to je u poslovnim knjigama obrascu KPI ve knjienizdatak na temelju isplate naknade. Dodatno smanjenje ostvaruje i

    samostalna obrtnika djelatnost vezani obrti:

    za svotu isplaenih nagrada naunicima u vrijeme naukovanja i

    za 5 % dohotka od samostalne djelatnosti kod obrta koji su nanaukovanju imali od jednog do triju naunika i obrti kod kojih su nanaukovanju vie od triju naunika moe postotak smanjenja dohotka odsamostalne djelatnosti poveati za jedan postotni bod po svakomnauniku, a najvie do 15 % porezne osnovice.

  • Izdatci istraivanja i razvoja

    Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode

    poslovne knjige osnovica poreza na dohodak u skladu s l. 57. st. 1. Zakonamoe se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraivanje i razvoj, i to u visini100 % nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama obrascu KPI. Priutvrivanju olakice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima moe rabitinavedenu olakicu, jer je u l. 57. st. 2. Zakona odreeno da se:

    Istraivanjem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje temeljno istraivanje i primijenjeno istraivanje

    Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraivanja i razvoja jer se zapravo radi oposlovanju malih poduzetnika. Na temelju dosadanje prakse moe sepretpostaviti da e mali broj poreznih obveznika - obrtnika uz zadovoljenjepropisanih uvjeta moi rabiti navedenu poreznu olakicu.

  • Novim se zaposlenicima smatraju:

    zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodreenovrijeme, a koji su se zaposlili nakon najmanje jednomjesene prijave kodZavoda za zapoljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakicase rauna tek istekom trajanja probnog roka)

    osobe koje su zaposlene nakon odustanka od koritenja pravana mirovinu

    osobe koje se prvi put zapoljavaju (nije potrebna prijava naZavod za zapoljavanje)

    osobe zaposlene na odreeno vrijeme kao pripravnici, vjebenici,staisti i sl. (olakica se rauna odmah po zaposlenju).

  • Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu poticaja za

    novozaposlene djelatnike samo u visini

    stvarno isplaenih 12 plaa (naelo blagajne),

    neovisno o tome u kojem e poreznom razdoblju biti isplaene.

    U sluaju neredovitih isplata plae, moe se dogoditi da dohodakbude smanjivan tijekom nekoliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba

    voditi tonu evidenciju.

    U dodatnu olakicu ulazi bruto uvean za doprinose na plau.

  • Uveani osobni odbitci

    3.500,00 kn mjeseno, za porezne obveznike koji imajuprebivalite i borave na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih uI. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom

    razvoju Republike Hrvatske i na podruju Grada Vukovara utvrenog premaposebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara

    3.000,00 kn mjeseno, za porezne obveznike koji imajuprebivalite i borave na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih uII. Skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom

    razvoju Republike Hrvatske

  • I. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenostimanja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske:

    Babina Greda, Biskupija, Cetingrad, Civljane, aavica, Deanovac, DonjiKukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, ulovac, Gornji Bogievci,Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, KlotarPodravski, Krnjak, Levanjska Varo, Lokviii, Markuica, Mikleu, Nova Bukovica,Nova Raa, Okuani, Plaki, Podgora, Podravska Moslavina, Rovie, Sopje, StaroPetrovo Selo, Sunja, odolovci, pii Bukovica, tefanje, titar, Trnava, Voin,Vojni, Vrbje, Vrginmost, Vrhovinei Zrinski Topolovac.

  • II. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 50 % i 75 % prosjeka Republike Hrvatske:

    Andrijaevci, Antunovac, Barilovii, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belie, Benkovac,Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bonjaci, Brestovac, Breznica, Brinje, BrodskiStupnik, Budinina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, ainci, aglin, azma,eminac, Darda, Davor, Desini, Domainec,Donja Motiina, Donja Voa, Donji Andrijevci, Dragali,Dra, Drni, Drnje, Dubrava, akovo, urenovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farkaevac,Ferdinandovac, Ferianci, Garin, Garenica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka,Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Graac, Gradec, Gradite, Grubino Polje,Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jaki, Jarmina,Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneevi Vinogradi, Knin, Konanica,Koprivniki Bregi, Koka, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Liane Ostrovike,Lobor, Lovas, Lovre, Luka, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci,Martijanec, Martinska Ves, Mihovljan, Mu, Mursko Sredie, Negoslavci, Netreti, Nijemci, NovaGradika, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska upanija), Novo Virje, Novska, Nutar, Obrovac,Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle, Otoac, Otok (Splitsko-dalmatinska upanija), Otok(Vukovarsko-srijemska upanija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko,Pitomaa, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Polaa, Polinik, Popovac,Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska upanija), Proloac,Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Reetari, Ribnik, Runovii, Rui, Saborsko,Satnica akovaka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sira, Skradin, Slatina, Slavonskiamac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradika, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston,Strizivojna, Suhopolje, Sveti ur, Sveti Ivan abno, Sveti Petar Orehovec, androvac, estanovac,kabrnja, trigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unei,Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grevac, Veliko Trojstvo, Viljevo,Virje, Visoko, Vikovci, Vladislavci, Voinci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, ZagorskaSela, Zagvozd, Zaablje, Zdenci, Zmijavci, akanje i umberak.

  • Darovanja dana u naravi i novcu

    Rije je o darovanjima u novcu i naravi doznaena na iro-raun ukulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne,

    sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti

    obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2 % primitaka u

    prethodnoj poreznoj godini (2014.) ili vie, prema odlukama nadlenihministarstava, u skladu s l. 36. st. 12. Zakona.

    Napomena:

    Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2 % se u 2015. smatraju

    osobnim odbitkom i ne treba ih knjiiti u obrazac KPI kao izdatak, negododatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanjuju dohodak i

    evidentiraju se samo u obrascu DOH. Svota darovanja nije navedena u

    skupini trokova, ve svotom prihoda prethodne godine, a premaprimitcima iskazanim u godinjoj poreznoj prijavi.

  • POMORCI

  • PomorciSukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak svipomorci u meunarodnoj plovidbi su duni podnijeti prijavuporeza na dohodak. U prijavi pomorac je duan priloitiobrazac DPOM koji e pomorcu na kunu adresu dostavitiluka kapetanija i obrazac EPOM.

    - Obrazac DPOM je potvrda o broju dana u meunarodnojplovidbi i ukoliko je ukupni zbroj dana na potvrdi 183 i vie od183 dana pomorac je osloboen plaanja poreza nadohodak ali nije osloboen podnoenja prijave.

    Potvrda se sastoji od broja dana koji se prenose iz prethodnegodine, broja dana stvarne plovidbe, broja dana na lijeenju,broja dana na strunoj izobrazbi i broja dana koji se prenose uiduu godinu.

  • Pomorci u meunarodnoj plovidbi su obvezni plaatimirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu koji jedefiniran u Naredbi koju Ministarstvo mora, prometa iinfrastrukture donese za svaku godinu.

    Naredba o mjesenoj osnovici za obraun doprinosa zaobvezna osiguranja lana posade broda u meunarodnojplovidbi za 2014. objavljena je u NN 31/14. Prijavu obavljaLuka kapetanija, a Porezna uprava dostavlja rjeenje nakunu adresu pomorca.

  • Nain utvrivanja godinjeg dohotka je slijedei:Ukupan primitak se umanjuje za dio primitka na koji se neplaa porez na dohodak, a to je:

    iznos pomorskog dodatka obraunan za svaki danproveden na brodu u meunarodnoj plovidbi tijekom tograzdoblja u iznosu od 400,00 kn dnevno.

    iznos uplaenih doprinosa za obvezna osiguranja (MIO izdravstveno osiguranje) u Republici Hrvatskoj,

    iznos osobnog odbitka za samog pomorca (2.200,00 knmjeseno) te za uzdravane lanove ue obitelji, te se natako dobivenu osnovicu primjenjuju redovne stope porezana dohodak, kao i eventualni prirez.

  • Primjer 1:

    Porezni obveznik rezident prijavljen je u registar poreznih

    obveznika po osnovi ostvarivanja

    a) dohotka od imovine iznajmljivanjem nekretnine te jeobveznik poreza na dodanu vrijednost i za tu djelatnost vodi

    poslovne knjige i dohodak utvruje na nain propisan zasamostalne djelatnosti, a ujedno ostvaruje i

    b) primitke za rad kao pomorac koji je plovio u meunarodnojplovidbi u 2015. godini 185 dana.

    Pri podnoenju godinje porezne prijave za 2014. dohodak odsamostalne djelatnosti utvren na temelju podataka iz poslovnihknjiga (pregled primitaka i izdataka) upisuje pod tokom 4.2.1. ustupac 2, dok primitak za rad koji je ostvario kao pomorac ne

    upisuje u prijavu budui da ne podlijee obraunu poreza nadohodak, ali je duan prijavi priloiti obrasce DPOM i EPOM teostale propisane isprave.

  • Primjer 2:

    Porezni obveznik rezident ostvario je tijekom 2014. godine primitke poosnovi nesamostalnog rada u iznosu 86.000,00 kn kao lan posadebroda u meunarodnoj plovidbi u vlasnitvu tuzemnog brodara, te jeuplatio 15.000,00 kuna za obvezne doprinose prema rjeenju Porezneuprave.

    Stvarni broj dana koje je proveo na brodu u 2014. iznosi 140 dana. Uobrascu EPOM lan posade broda sam utvruje iznos pomorskogdodatka koji u ovom sluaju iznosi 56.000,00 kn (140 x 400,00), teoporezivi primitak iznosi 30.000,00 kn (86.000,00 56.000,00). Tajiznos u godinjoj poreznoj prijavi upisuje u dijelu 4.1.1. u stupcu 3:

  • Plaa 86.000,00

    Pomorski dodatak (140*400,00) 56.000,00

    UKUPNO PRIMITAK 30.000,00

    Doprinosi 15.000,00

Recommended

View more >