Gradski Promet

  • Published on
    30-Dec-2015

  • View
    40

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Gradski Promet

Transcript

<p>UNIVERZITET U TUZLIPRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTETODSJEK ZA GEOGRAFIJUStudent: Muminovi Isabela</p> <p>SEMINARSKI RADGRADSKI PROMET</p> <p> Mentor: Dr.sc. Alma Kadui, docent</p> <p>Tuzla, decembar, 2013.SADRAJ</p> <p>1. UVOD............................................................................................................................2</p> <p>2. Razvoj gradskog prometa kroz historiju...............................................................................3</p> <p>3. Pojava i razvoj sredstava javnog gradskog prevoza............................................................4</p> <p>4. Prevozna sredstva............................................................................................................4</p> <p> 4. 1. Omnibus............................................................................................................4</p> <p> 4. 2. Konjski tramvaj....................................................................................................5</p> <p> 4. 3. Elektrini tramvaj................................................................................................7</p> <p> 4. 4. Autobusi...............................................................................................................8</p> <p> 4. 5. Trolejbus............................................................................................................9</p> <p> 4. 6. Taksi...................................................................................................................10</p> <p> 4. 7. Brza gradska eljeznica..........................................................................................11</p> <p> 4. 8. Prigradska eljeznica.............................................................................................11</p> <p> 4. 9. Osobni automobili...............................................................................................13</p> <p> 4. 10. Biciklistiki promet.............................................................................................14</p> <p>ZAKLJUAK..................................................................................................................15</p> <p>LITERATURA I IZVORI......................................................................................................16</p> <p>1. UVOD</p> <p>Gradska naselja su najznaajnija svjetska vorita prometa, pa je promet u nijma i najraznovrsniji. U nekim gradovima postoje i specifini i jedinstveni oblici prometa koji se inae ne javljaju u ostalim naseljima i prostoru , kao to su podzemne eljeznice i tramvaj. U ovom radu emo obraditi prije svega razvoj gradskog prometa kroz historiju, od prvobitnih prevoznih sredstava do savremenog prevoza, zatim pojavu i razvoj sredstava javnog gradskog prevoza. U okviru prevoznih sredstava detaljnije emo prikazati karakteristike omnibusa, konjskog tramvaja, elektrini tramvaj, autobusa, trolejbusa, taksija, brze gradske eljeznice, prigradske eljeznice, osobnih automobila te biciklistikog saobraaja.</p> <p>2. Razvoj gradskog prometa kroz historijuJo su stari antiki gradovi imali razvijen individualni gradski promet. Posebno bi bilo interesantno poznavati promet velikih antikih gradova sa stotinama hiljada stanovnika, npr. Rim, Aleksandrija itd. Srednjovjekovni grad je malen i ima slabo razvijen gradski promet. Tek novovijeki grad, grad industrijske revolucije, sa snanom koncentracijom stanovnitva i djelatnosti, poinje nametati potrebu organiziranja prevoza ljudi izmeu etvrti grada. Meu prve oblike javnog gradskog prometa ubrajaju se unutargradski prevoz koijama u Parizu 1819. godine, te 1831. godine u New Yorku. Koije kasnije zamjenjuju kombinacije tranih vozila sa konjskom zapregom - konjski tramvaj. Pred kraj prolog stoljea javlja se elektrini tramvaj, vozilo koje je dugo vremena suvereno vladalo gradskim prometom. Tramvaj se i danas smatra najpovoljnijim prevoznim sredstvom za srednje velike gradove (oko 500.000 stanovnika). Na prijelazu u 20. stoljee javlja se novi vid gradskog prevoza - podzemna eljeznica. Prva je izgraena u Bostonu 1897. godine. eljeznica klasinog tipa vie se koristi i danas za prigradski promet, iako je u gradski promet bila, uvedena jo 1895. godine. Brze prigradske eljeznice osobitu ulogu dobijaju u metropolitanskim podrujima u kombinaciji s podzemnim eljeznicama. Autobusi su relativno kasno uvedeni u gradski promet, iako se spominju relativno rano (1872. parni autobus). Autobus se pokazao kao najpovoljnije gradsko prevozno sredstvo u manjim gradskim naseljima do 100.000 stanovnika. Gradski promet je razvijen u svim gradovima iznad 100.000 stanovnika, ali takoer i u mnogima i ispod 100.000 ljudi. Njime se prevozi svakodnevno u svijetu nekoliko milijardi putnika. To je nesumnjivo najfrekventniji oblik prometa uope. Posebna je tekoa praenja obima prevoza u ovom prometu. Mogue je pratiti jedino dosljednije javni gradski promet. Individualni i taksi promet moe se uglavnom procjenjivati. Gradski promet se razvijao u svojim poecima relativno ujednaeno i sporo. Uvoenje automobila u gradski promet unosi ubrzani razvoj kako grada tako i samog prometa. Problemi gradskog prometa, prema mnogima, upravo proizlaze iz prevelikog nagomilavanja osobnih vozila u gradskom prometu, posebno u centru grada.[footnoteRef:2] [2: http://www.prometna-zona.com/gradski.php] </p> <p>3. Pojava i razvoj sredstava javnog gradskog prevozaPoseban impuls razvoju grada dala je konstrukcija sredstava za masovni javni gradski prevoz ljudi. Prva prevozna sredstva u gradu s konjskom vuom javljaju se prije 2,5 stoljea, a sredstva s mehanikom vuom susreemo tek prije stotinjak godina. Postoji vie podjela sredstava, ali emo ih grupirati u dvije osnovne skupine:1. prevozna sredstva koja se kreu mreom gradskih ulica2. prevozna sredstva koja se kreu izvan uline mree(klasina eljeznica, podzemna eljeznica i nadzemni prijevozni sistemi)Prevozna sredstva koja se kreu ulinom mreom imaju vrlo veliko znaenje u prevozu ljudi na gradskom prostoru, posebice u prevozu na krae udaljenosti. S poveanjem gradova i veom koncentracijom prometnih tokova u osnovnim smjerovima kretanja, dolazimo do spoznaje da ova sredstva ne mogu u vremenu vrnog optereenja, zadovoljiti potrebu za brzim i masovnim prevozom ljudi s jednog dijela grada na drugi ili u centar grada. Za ovu vrstu prevozne potranje namee se potreba izgradnje brih visokokapacitetnih tranikih prevoznih sredstava. Da bi se izbjegao sukob s ostalim prometom u gradu, vozila se kreu izdvojeno od ostalog prometa.[footnoteRef:3] [3: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>4. Prevozna sredstva4. 1. OmnibusKrajem 18. stoljea susreemo u Engleskoj u prigradskom prijevozu Londona vee koije koje vuku konji i kojima se moe odjednom prevesti vei broj putnika. Kretanje tih tzv. dugih kola namijenjeno je samo prijevozu putnika, ali ne i robe, odnosno pote za to su se slina kola upotrebljavala ranije u meugradskom prometu. U gradski prijevoz Londona uvodi se omnibus 1829. godine. Kapacitet vozila u Londonu iznosi 20 putnika, a vozila vuku 3 konja. S vremenom, zahvaljujui pouzdanosti, tonosti, brzini i veem kapacitetu, omnibus postaje u Londonu sredstvo masovnog javnog prijevoza.</p> <p>U toku 19. stoljea mijenjala se konstrukcija omnibusa, prije svega radi poveanja kapaciteta i udobnosti putnika. Zbog velike prijevozne potranje, u Londonu je relativno brzo dolo do konstrukcije omnibusa u kojem su se putnici prevozili u dvije razine, i to na sjedalima u kolima i na krovu. Ovo se vozilo smatra preteom dobro poznatog autobusa na kat ili double-decker motorbus.[footnoteRef:4] [4: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 1. Omnibus[footnoteRef:5] [5: http://fineartamerica.com/featured/1-london-omnibus-1860-granger.html] </p> <p>4. 2. Konjski tramvajSvega sedam godina nakon izgradnje prve eljeznike pruge u Engleskoj, a 6 godina nakon poetka rada prvog omnibusa u Nantesu, uveden je u New Yorku 1832. godine prvi konjski tramvaj. To je kombinacija omnibusa kojeg vuku konji na gradskom podruju i eljeznice, odnosno eljeznikih tranica po kojima se kreu ova vozila.Odjednom se u ovom tramvaju moglo prevesti 60 putnika, i to 30 u 3 odvojena kupea na donjoj etai vozila i 30 na gornjoj etai, odnosno na krovu. Nakon New Yorka, konjski tramvaj uvodi se u New Orleansu, a zatim u Bostonu, Baltimoreu, Chicagu, Philadelphiji i Pittsburghu.Vea prijevozna mogunost ovog oblika prometa dola je do izraaja i u relativno niim trokovima prijevoza, odnosno nioj prijevoznoj tarifi, to je bila velika prednost konjskog tramvaja, posebice u odnosu na omnibus. Stoga je pojava konjskog tramvaja omoguila koritenje javnog gradskog prijevoza i onoj strukturi graana, kojoj prijevoz zbog visoke prijevozne cijene, prije nije bio dostupan. Konjski tramvaj je prvi put primijenjen u Americi, gdje je i doivio izvanrednu ekspanziju u veini velikih gradova te je u SAD-u ubrzo postao dominirajui oblik prijevoza na gradskom podruju, dok su se u Europi omnibus i tramvaj u odreeno vrijeme razvijali kao dopunjavajui sustavi, pri emu se tramvaj u veoj mjeri usmjeravao na novije dijelove gradova sa irim i povoljnije trasiranim prometnicama.[footnoteRef:6] [6: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 2. Konjski tramvaj[footnoteRef:7] [7: http://sciencehistorylover.wordpress.com/tag/omnibus/] </p> <p>4. 3. Elektrini tramvajSedamdesetih godina 19. stoljea konstruisan je dinamo i elektromotor, to je omoguilo uvoenje elektrinog pogona u sredstva javnog gradskog prevoza, prije svega u tramvaje.Godine 1879. Siemens gradi prvu elektrinu eljeznicu radi prezentacije na Berlinskom sajmu. Dvije godine kasnije gradi prvu elektrinu tramvajsku liniju u Lichterfeldeu kraj Berlina. U oba sluaja kao vodii struje slue eljezne tranice po kojima se kreu vozila. Budui da je ovaj nain uvoenja elektrine struje izazvao potekoe u radu, posebice sa stajalita sigurnosti, posebna panja na konstrukciji vozila bila je usmjerena na traenje pogodnijeg sistema voenja elektrine energije. Uskoro, ve na Parikoj izlobi 1880. godine, tvornica Siemens i Halske izlau tramvaj s elektrovodiem iznad vozila. Uvoenje elektrinog tramvaja u javni gradski prevoz bitno je utjecalo na smanjenje prevozne tarife, zbog manjih pogonskih trokova, a to je ujedno dovelo do masovnije upotrebe javnog gradskog prevoza.[footnoteRef:8] [8: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 3. Elektrini tramvaj[footnoteRef:9] [9: http://www.flickr.com/photos/36106399@N04/6088834693/] </p> <p>4. 4. AutobusiPrvi autobusi javljaju se oko 1900 godine, a ve su 1911. godine svi londonski omnibusi zamijenjeni autobusima. Oko 1920. godine stavljaju se na autobusne kotae pneumatske gume kojih primjena dovodi do daljnjeg poboljanja autobusnog prevoza. U SAD-u prvi se autobusi uvode izmeu 1905. i 1908. godine u New Yorku. Nakon toga njihova vea primjena slijedi u drugim gradovima. U poetku se razvio oblik slobodnog autobusnog prevoza u kojemu su se autobusi kretali po glavnim prometnicama bez odreenog voznog reda. Cijena njihove usluge je bila vrlo niska. Razvojem dolazi do postupnog usmjeravanja rada ovih vozila prema organiziranju linijskog prevoza. Mnoga tramvajska poduzea nabavljaju autobuse i organiziraju autobusni prevoz putnika na manje optereenim prometnicama, nadopunjujui na taj nain svoju osnovnu uslugu koja je pruena u smjerovima masovnog kretanja. Daljnja tehnoloka usavravanja ovih vozila, u pogledu poboljanja pogona vozila i prevoznog kapaciteta omoguila su brz rast i razvoj autobusnog prometa. Danas gotovo da i nema grada u svijetu u kojem ne postoji autobusni prevoz.[footnoteRef:10] [10: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 4. Autobus[footnoteRef:11] [11: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Autobus_Sippel_Citaro_100_8545.jpg] </p> <p>4. 5. TrolejbusGotovo u isto vrijeme kada je uveden autobus razvijao se jo jedan ulini oblik prevoza putnika, a to je trolejbus. Prve eksperimente s cestovnim vozilom na elektrini pogon obavljale su u Njemakoj tvrtke Siemens i Halske 1882. godine. Na parikoj izlobi 1900. godine demonstrirana je prva trolejbusna linija na svijetu, a nakon toga slijedi i njena komercijalna upotreba. U njemakoj se trolejbus pojavio 1902.godine u Bietalu. Nakon toga, dolazi do vee primjene trolejbusa u Italiji, Danskoj i vicarskoj, a tek neto kasnije trolejbuse uvodi i Velika Britanija. Od 1926. godine zapoinje primjena trolejbusa u smjerovima veeg prometnog optereenja. Nova vozila su raena tako da vie slie autobusu nego tramvaju, to je bio sluaj u prvoj fazi trolejbusa. Trolejbus nalazi svoju primjenu i u drugim zemljama kao to su Brazil, Mexico, panjolska, Francuska, Italija, Grka, ali ne u takvoj mjeri kao u Velikoj Britaniji i SAD-u. Ekspanzija trolejbusa traje do polovice pedesetih godina prolog stoljea kada se taj oblik prijevoza postupno zamjenjuje autobusnim prijevozom. Zbog minimalnih nepovoljnih uinaka ovog prevoza na ljude kao i prednosti koritenja elektrine energije za pogon ovih vozila, trolejbus se jo uvijek masovno koristi.[footnoteRef:12] [12: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 5. Trolejbus[footnoteRef:13] [13: http://www.flickriver.com/photos/robokubo/sets/72157594409845421/] </p> <p>4. 6. TaksiTaksiji imaju vanu ulogu u javnom gradskom prevozu, naroito u mjestima gdje je to jedini oblik dostupnog javnog prevoza. Tri su naina naruivanja taksija, a to su:- telefonom - najuobiajeniji nain. Taksiji su opremljeni radiom, a dispeer ih usmjeruje nakon telefonskog poziva.- zaustavljanje taksija s pjeake staze - uobiajeno je u velikim gradovima u svijetu. Oni krue ulicama ekajui poziv na vonju, to poveava prometnu guvu i dodatno zagauje okoli. Najvea koncentracija taksija je na Manhattanu u SAD-u.- ekanje na oznaenim mjestima reducira nepotrebno kruenje. Stajalita se obino nalaze ispred hotela, putnikih terminala(autobusni i eljezniki kolodvori, zrane luke). Neprikladan je za korisnike izvan grada koji ne znaju lokacije tih stajalitaVozarina se odreuje na sljedee naine: pomou mjeraa - najuobiajeniji nain izrauna vozarine. Odreena je osnovna vozarina, zatim se poveava s prijeenom udaljenou, a u gradovima s gustim prometnim zaguenjem ona se poveava i s ekanjem, dok vozilo stoji. sistem zona - vozarina se poveava kada vozilo prijee granicu nove zone, opremljen je kartom zona i cijenama u svakoj od njih. jedinstvena vozarina - ne mijenja se s prijeenom udaljenou. Koristi se u manjim gradovima gdje su sva putovanja jednake duljine.[footnoteRef:14] [14: http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download] </p> <p>Prilog 6. Taksi[footnoteRef:15] [1...</p>