Hemija Ud Benik Za 7. Raz. Osn. Kole

  • Published on
    01-Dec-2015

  • View
    331

  • Download
    12

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>UREDNICA Jasmina AlagiC </p><p>RECENZENTI HilmoBucuk Jasmina HadiimurteziC </p><p>DIZAJN I GRAFICKO UREDENJE Izedin Sikalo Fotoarhiv Sarajevo~PublishiHgu </p><p>SLOG I PRIJELOM DTP studio Sarajevo-Publishinga I Rihad CovCic </p><p>LEKTURA I KOREKTURA Leklorsko-korektorska sluiba Sarajevo-Publishinga </p><p> Sarajevo-Publishing d.d. Sarajevo, 2003. Nijcdan dio ove knjige ne smije se umnoiavati, fotokopirati niti na bila koji naciH reproducirati bez izdavacevog pismenog odobrenja. </p><p>Fedemlno ministarstvo obrazovanja i nauke l1a osno\'u odluke Vijeca za izradu i pracenje nastavnih planova i programa i odabir udibenika od lL 06. 2003. godine, rjesenjem broj 01-38-2035/03-72 ad 1. 07. 2003. odobrilo je ovaj udibenik za upotrebu. </p><p>Stampa: "GRAFOTISAK" Grude - Bosna i Hercegovina </p><p>eIP - Ka~alogizacija u publikaciji Naciona1na i univerzic:ecska bib1ioteka Bosne Hercogovine, Sarajevo </p><p>54 (075 2) </p><p>DRACO, Hadzira Hemija za 7. cazred osnovne sKo1e / </p><p>Hadzira Draco i Mirsada Rizvanovic. Sarajevo Sarajevo fubJj shj.ng, 2003. 128 str. i1ustr.; 26 em </p><p>ISBN 9958-21-179-3 1. Rizvanovic, Mlrsada COBISS BE-ID 1~~09158 </p><p>I Jr;c . zr,-.' '. , , -.. ~.-</p><p>Hadzira Draco Mirsada RizvanovlC </p><p>Hemija za 7. razred osnovne skole </p><p>SARAJEVO PUBLISHING, Sarajevo, 2004. </p></li><li><p>Hemija 7 </p><p>Ucenici ! </p><p>Ove godine pocinjete uciti novi predmet - HEMUU. Pojmove koje tete obradivat'l u hemiji vee ste nautili u predmetu p r i rod 3, pa jz toga proizilazi da je i hemija prirodna nauka. Takoaer eete upoznati mnoge tvari koje nalazimo u prirodi i one 5to ih proizvodi covjek, te kako se od pojedinih tvari mogu dobiti nove tvari. Iz toga sHjedi da je osnovni zadatak hemije da se bavi proucavanjem tvari i njihovih promjena. Ovaj udibenik pisan je po Nastavnom planu i programu za sedmi razred osnovne skole. Zbog bolje preglednosti udzbenikje podije!jen na osam poglavlja. Svaka nastavna jedinica je obraaena tako da je nastavnik lzvodi ne sarno uz obavezu demonstracije ogleda nego uz puno angazovanje ucenika u toku casa po principu "URAD1TE, POSMATRAJTE PA ZAKUUCITE" sa zeljom da nastava hemije bude intenzivnog radnog karaktera. Da biste lakse usvojili nova znanja IZ hemije (kemije), u udibeniku su navedeni hemijski ogledi I pokusi vezani uz gradivo. Prije izvodenja svakog ogleda pailjivo procitajte uputstva i pripremite potreban pribor. Tacno se drzite datih uputstava jer sarno tako ogled (pokus) moze uspjeti. lzvodenjem hemijskih ogleda postupno tete se osposobiti za eksperimentalni rad, koji je vrlo zanimljiv i koristan jer se ogledima dolazi do novih otkriCa u hemiji i do novih hemijskih proizvoda. Takoder eete u ovom udzbeniku naiCi na mnoge CRTEZE i SUKE koje ee yam pomod u razumijevanju gradiva obradenog u osnovnom tekstu. Da bismo yam pomogli pri ucenju, svi novi pojmovi i bitni dijelovi grad iva naglaseni su masnim s!ovima. Taj dio gradiva treba upamtiti i znati ga samosta!no objasniti. Sem predvidenog grad iva udibenik na kraju sadrii !aboratorijske vjezbe koje mogu samostalno izvesti ucenici na casu iii uz pomoe nastavnika. Svaka vjezba je detaljno opisana tako da je svaki ucenik moze sam izvesti. Takoder uz ovaj udzbenik, uradena je Radna sveska, kOja pomaze ucenicima da samostalno rjesavaju zadatke, Radna sveska ee se upotrebljavati poslije svake obraaene cjeline. Na kraju svake lekcije nalaze se pitanja, tako da ucenik samo na osnovu pazljivog izvodenja ogleda, moze izvesti odgovarajuee zakljucke i dati pravilan odgovor. Smatramo da ee ovakav rad doprinijeti razvijanju kreativnih sposobnosti ucenika i njihovom osamostaljivanju u radu.Velika nam je zelja da tokom ucenja hemije zavolite taj predmet, jer znanje hemije nije potrebno samo buduCim hemicarima, vee i strucnjacima mnogih drugih naucnih podrucja, a korisno je i u svakodnevnom zivotu. </p><p>Autori </p><p>4 </p><p>RAZVOJ HEMIJE </p></li><li><p>Hemija 7 </p><p>Uvod </p><p>Meau prvim naukama 0 prirodL kOje su poceleda se razvijaju izonog opsteg, polaznog covjekovog posmatranja prirode i razmisljanja 0 njoj prije vise od 30 vijekova, bile su fizika i hemija. Fizika potjece od greke rijeei "fizis" a znaci "priroda': Kao nauka 0 prirodi ona izucava tijeJa u prirodi, njihove osobine i njihova stanja, promjene koje se na njima desavaju, uzroke i posljedice tih promjena i zakone po kojima se one desavaju. Fizika proucava promjene pri kojima se mijenja samo ob!ik tijela iii njegovo mjesto u prostoru, ali ne i sama materija od koje se tijelo sastoji. Hemija, meautim, proueava one promjene na tijelima pri kojima se mijenja materija od koje je tijelo graaeno. Ona proucava, dakle, bltne i trajne promjene u samoj prirodi tljela. Npr. sta se desava sa drvetom kad ga stavimo u vatru i one izgort. Gorenjem drveta nastaje dim i pepeo koji je ostao na ognjiStu. To znaCi da je od jedne tvari nastala sasvim druga tvar, njihove osobine su se promijenile. Takve se promjene zovu hemijske promjene i one predstavljaju predmet hemije kao nauke. Hemija je dobila svoje ime po staroj egipatskoj rljed "hemi" a oznacavala je Egipat i zemlju crnicu koJu je potapao Nil. Fizicke promjene nisu uvijek pracene hemijskim promjenama, dok hemijske promjene, nasuprot tome prate redovno i fizicke promjene. Razvoj hemije mozemo rastaviti u vise perioda ito: Pry! poceci hemije, odnosno alhemije nasta!i su kod Indijaca i kod Kineza - poznavaH su neka jedinjenja. Najstariji narodi Egipcani, Fenicani, !ndijci i drugi imali su pojedinacna zapazanja 0 hemijskim procesima, bez ikakvog objasnjenja. Egipcani su poznavali: zlato, srebro, bakar, zeljezo, olovo, kalaj, zivi krec, sumpor, minijum, sapun, sirce, skrob, spiritus, sto se moglozak!juciti po ostacima njihove kulture (piramidama, grobnicama, mumijama). Znacaj u hemiji postlgli su grcki filozofi Demokrit, i leu kip - razvili su ucenje da je atom - nedjeljiv, ujedno su objasnjavali razHCite obHke supstanci tvari kao i njihove promjene. U srednjem vljeku razvila se alhemija za koju je bilo karakteristicno mijesanje nauke i magije, razna cuda i carolije. U to doba trazen je "kamen mudraca" pomo(u kojeg bi se pomenuti metali pretvarali u zlato, a upotrebljavan je za lijecenje raznih bo!esti i sl. U drugoj polovini 17. vijekajavlja se prva hemijskateorija - flogistonska teorija.Znacajflogistonske teorije je bio u tome sto je obuhvatala viSe pojava i doprinijela unapredenju razvoja hemije. U drugoj polovini 18. vijeka otkriven je : vodonik (vodik), azot (dusik), hlor (klor) i kisik (kiseonik). Francuski hemicar Lavoazije - otkriva teoriju gorenja koja ima veliki znacaj za dar]i razvoj hemije. Slijedi otkrice zakona a odrzavanju mase {lomonosov}, osnovni zakon za reakcije u stanju hemijske ravnoteze (Guldberg-Waage), zakon umnozenih odnosa (Dalton), zakon ekvivalenata (Rihter). Pronalazenje ovih zakona bilo je temelj na kojem je izgraaena moderna hemija. </p><p>7 </p></li><li><p>Hemija 7 </p><p>1. Sta cema saznati ucenjem hemije Proucavanjem prirode i prirodnih promjena, kao i zakona po kojima se te promjene desavaju, bave se prirodne nauke: biologija, fizika, hemija, astronomija i dr. Oko sebe zapazamo mno5tvo razlicitih predmeta i iivih biea, npr: drveee, zivotinje, automobile i dr., a susrecemo se j s raznovrsnlm promjenama kao sto su gorenje, hraanje zeljeza, isparavanje vode, rast biljaka i dr. Sve ovo sto nas okruzuje i promjene kOje se desavaju oko nas i u nama predmet su covjekovog interesa, promatranja i izucavanja. (ime se bavi hemija, saznacemo posmatranjem materijala s kojim se susreeemo u zivotu kao j promjena koje mogu nastati njihovim uzajamnim djelovanjem. (51.1a, b, c,d, e) Izvest cemo nekoliko ogleda te sami dod do zeljenih odgovora. </p><p>U pet coso ulijmo malo vode, te u prvu dodamo secera, u drugu vinsko sirce, zatim deterdientf brasno i komadic drveta. Promijesajmo sadrzaj u svakoj casi. Posmatraj .~to se dogaaa sa svakim pojedinim uzorkom u vodi, </p><p>Stavimo ujednu epruvetu malo seeera. a u drugu nekofiko komadica usitnjenog drveta i zagrijmo. Sta Sf? dagoda sa seeerom i drvetom u toku sagorijevanja? </p><p>51.10 SI.lb </p><p>U casu sa vodom dodati dvije do tri kapi tinte, malo varikine i promijesati. Sta zapazaS? U jednu epruvetu u kojojje voda pomijesana 5 brasnom dodati nekoliko kapl jodne tfnkture. Kakva promjena nostaje ? Zapa/iti dvije svijece, a nakon toga jednu poklopiti staklenim zvonam. Posmatraj gorenje obiju svijeco. Sta primjecujes ? </p><p>51.1d 51. Ie </p><p>8 </p><p>Hemija 7 </p><p>Odgovor na pitanje sta su: voda, kuhinjska so, iii jodna tinktura, iii zasto su voda, varikina i tinta u tecnom stanju, a secer, kuhinjska so, drvo iii brasno u evrstom stanju, zatim zasto se so i secer rastvaraju u VOd'l, a bra~mo i drvo ne otapaju u vodi, da Ii deterdzent u vodi moze da pjeni, da Ii sapun sluii kao sredstvo za pranje i ciScenje, zasto svijeca pod zvonom ne gori, kao i mnoga druga pitanja kao npr.: kako je nastala nafia, ugljen, te sta se dobije preradom nafie, drveta, iii zasto svakodnevno uzimamo raznovrsnu hranu da bismo sacuvaH nase zdravlje doznat cemo ucenjem hemlje, Vodu, stijene, rude, zrak, ugljen, naftu, drvo i mnoge druge materijale nalazimo u prirodi. Zahvaljujuci hemiji i hemijskoj industriji, otkriveni su i usavrseni postupci pomoeu kojih se jz svih prirodnih sirovina dobiva zeljezo, aluminij, bakar, staklo, papir, cement, boje, lakovi i dr. Ovi materijali koriste se za proizvodnju posuaa, alata, automobila, aviona, gradevinskog materijala itd. Proizvodi hemijske industrije su: lijekovi i kozmeticki preparati, sredstva za pranje, umjetna gnojiva, plastiCne mase, sinteticka vlakna, umjetna koza i mnogi drugi proizvodi kaje svakodnevno susrecemo u nasem iivotu. Ova dostignuca u hemijj omogueila su bo!ji i udobniji nacin stanovanja, rada, odrzavanja higijene, te bolju prehranu. Sama hemija nije mogla ostvarlti mnogo dostlgnuea vee je neophodna uska povezanost i ostalih prirodnih nauka i tehnike, a to znaci vecu saradnju sa biologljom, fizlkom, medicinom, gradevinarstvam, veterinom, tekstilnom industrijom, industrijom koze i obuce i dr. Tesko je zamislitl kako bi izg!edao zivot covjeka kad bi mu se oduzelo sve one 5tO mu je do sad a dala hemija, Znanja koja dobijete u hemiji pomoCi ce yam da bolje razumijete prlrodne pojave i zakone koji vladaju u prirodi. Razvoj drustva i tehnike doveli su i do neieljenih posljedica, a to je prije svega, zagadenje covjekove okoline, Pored toga, nekontrol1sana 'upotreba lijekova i droga ugrozava nase zdravlje. Savremen'ljim upoznavanjem procesa i ujedno zastitom okollne ucinit cemo da se opasnosti svedu na minimum. </p><p>- Sve promjene u prirodi desavaju Sf po odreaenim prirodnim zaiwnima, - Hemija je vaina nouka jer pomote razvoju medicine, poljoprivrede, saobracaja, raznih industrljskih grana - brodogradnjc, automobifske industrije, industrijc gradevinskih materijafa, baja, lijekovo, sredstava za oranje, eksp!oziva i dr. ~ Hemija pomate razvoju drugfh nauka, a naroe/to prirodnih nauka. </p><p>9 </p></li><li><p>Hemija 7 </p><p>VJEZBA 1 </p><p>a) Otapanje secera u vodi </p><p>Stavimo u casu napunjellu vodom jednu do dvije kocke secera, zatim staklenim stapiCem izmijesajma seeer sa vodom 5ta zapazate ? Ii --- -</p><p>SL 2 Otapanje seeera </p><p>Seeer se nakon kratkog vremena rastvorio u vodi u sitne cestice i potpuno se pomijesoo sa vodom, tako do postane nevidljiv _. seeer se rastvara u vodi (sl2). </p><p>b) Isparavanje vode </p><p> Ulijmo u tikvicu maJo vode, drZimo iznad tikvice okrenutu casu i zagnjmo. Promotraj sta se dagoda s vadom u toku zagrijavanja [opiS!. (sl3) </p><p>Zapazanja: Zagrijavanjem Ciste vade zapazili smo da se voda pretvara u paru, a hfaaenjem kondenzuje ponavo u vodu. Takoaer znamo da smrzavanjem vode nastoje fed, a topljenjem leda ponOVD se dobiva voda. </p><p>Zakljucak: Isparavanjem i smrzavanjem vode, kon-denzacijom vode, pare i topljenjem leda nij'e doslo do promjene tvod jer su led, voda i vodena para sarno razliCita agregatna stanja iste tvari. </p><p>10 </p><p>51. 3 Isporavanje vade i kandenzacija pare </p><p>Hemija 7 </p><p>c) Gorenje magnezija </p><p>Uzmite u laboratorijska klljesta komad magnezijeve trake, Unesite je u plamen i zapa/ite, lapaljeni magnezlJ posmatrajte kroz zatamnjene notale ifj stokla. 5ta ste zapozifi? (sl.4) </p><p>Zapazanja: Magnezij gori bljestavim plamenom oslobaaa top/ow, i od njega nastaje bijeli prahl koji se zove magnezijev oksid. </p><p>Zakljucak: U navedenom primjeru, od jedne tvari nasta/a je druga tvar, koja ima sasvim drukcije osobine nego tvarod koje je nasta/a. </p><p>51.4 Gorenje magnezijske trake </p><p>Poslije izvrsenih og/eda odgovorite na sljedeca pitanja: </p><p>1. Kakve promjene tvari mogu biti? 2. Date primjere razvrsl'ojte prema nacinu promjene a navedite jos primjera za te </p><p>promjene. 3. Kako se zovu proml'ene prj kojima se mijenja oblik, velicina, poloial' iii stanje tvari? 4. Kako se zovu promjene pri kojima od jedne tvari nastoje druga tvar? </p><p>11 </p></li><li><p>Hemija 7 '"" "," """ ' """" """"" ,", </p><p>1.2. HEMIJSKI PRIBOR I MJERE ZASTITE PRIIZVODENJU HEMIJSKIH OGlEDA </p><p>Hemija uzteoretskl dio sadrzi i laboratorljske oglede pa je zbog toga vazno da upoznamo osnovni laboratorijski pribor koji se koristi pri jzvodenju ogleda, a takoder i mJere opreza prj jzvodenju ogleda, </p><p>Stakleni i porculanski pribor </p><p>Pri izvoc1enju hemijskih ogleda upotrebljava se stakleno i porculansko posuc1e, metalni pribor, razne aparature, hemikalije, te uredaji za zagrijavanje i hladenje. Za izvoc1enje hemijskih ogleda najpodesnije su staklene posude, providne su, pa se u njima mogu vidjeti razne promjene pri hemijskim reakdjama. Zagrijavanje tvari vrsi se u vatrostalnim, staklenim i porculanskim posudama, tako da se ispod posude stavi azbestna mreiica. Zagrijane posude ne smiju se stavljati na hladne povrsine, pa se stavljaju na azbestnu mreiicu iii plocu. U epruvetama od vatrostalnog stakla, supstance se mogu zagrijavati neposredno na pia menu. Najcesce stakleno posuc1e: laboratorijske case, epruvete, baloni (tikvice), a od porculanskog posuda pravljeni su loneki i soljice. Kada je u pitanju mjerenje zapremine tecnosti koriste se menzure, pipete i birete iii tikvice (sl. 5). </p><p>II II </p><p>""'t </p><p>~~ .,ttl, , ~~,.~ </p><p>sr. 5 Hemijske posude i pribor </p><p>Univerzalni fabaratorijski stativ, Koristi se za postavljanje i drianje raznih aparata (sl.5a). Izvori toplote. Znamo da prilikom hemijskih reakcija vrlo cesto trebamo supstance zagrijati a kao izvor toplote koristi se spiritna grijalica, iii elektricni reso. Sklapanje aparata. U svakoj vjezbi na!azi se crtei aparata za izvodenje ogleda na osnovu kojeg moiete sklopiti aparat. </p><p>12 </p><p>/ f \; </p><p>Hemija 7 </p><p>Stakleno posuc1e Od staklenog posuda najcesce se upotrebljavaju: </p><p>b) epruvete e) menzure </p><p>d) Drugo stakleno posude </p><p>Prj izvodenju ogleda stakleno posuc1e se moze koristiti samostalno iii u sastavu pojedinih aparatura . </p><p>Porculansko posude Od porculanskog posuda upotre-bljavaju se zdjelice, lonciel i avani (tarionici). (51. Sf) </p><p>51. sf. Avan (tarionik) </p><p>13 </p></li><li><p>HemJja,7 </p><p>Metalni i ostali pribor </p><p>Od metal nag pribora spomenut cema najprije anaj kaji se upatrebljava pri sastavljanju pajedinih aparatura, a to su: stativ, razlicite vrste hvataljki i mufa, zatim tronozac, hemijska kHjesta, skare, pinceta, spatula, noz i 51. 5 g, h, i. </p><p>Od ostalog hemijskog pribora navest cemo: </p><p>h) (epave, ravne i kaljenaste staklene ejevCice </p><p> Kada zelimo mije!,at! dvije teku...</p></li></ul>