Hentig, H. - Sto Je Obrazovanje - Skripta 1

  • Published on
    17-Dec-2015

  • View
    45

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hartmut von Hentig, obrazovanje, to je obrazovanje

Transcript

- to je obrazovanje: esej -(Hartmut von Hentig)

1. POGLAVLJE to obrazuje ovjeka?? SVE! (makar nas i ostavljalo ravnodunim i dosaivalo nam) ovjek je plastino bie promjenjiv i podloan utjecajima za razliku od ostalih stvorenja sposoban za bezgranino oblikovanje ukoliko je ono eljeno nazivamo ga obrazovanjem ovjeka doista obrazuje, tj. oplemenjuje vrlo malo toga, gotovo nita ustrajnou ostaje onakav kakav je bio nepouljiv, vezan za navike, usmjeren na tjelesne potrebe (seks, kretanje), duhovne i drutvene potrebe (drutvo, sigurnost, novosti)

kakvo obrazovanje trebamo i elimo?? to pitanje zaokuplja brojne pedagoge to je sadraj zapleteniji i nejasniji vea je elja za njegovim definiranjem obrazovna teorija razlikovanja, povezivanja i odreenja koja se primjenjuju tokom definiranja sadraja ono to se na kolama ini pravilno ili pogreno mjeri se prema njihovoj svrsi to je ta svrha?? pripremiti djecu za svijet? kakav to tono? onaj kakav jest, kakav moe biti, kakav bi trebao biti ili treba postati? - jo neke svrhe : kao osobe spremiti ih za ivot, kao graane ih osposobiti za zajednicu, polis, sauvati djecu i mlade, zatititi ih od pokvarenog svijeta, sortirati, odabrati najbolje uitelji trebaju vlastito motrite i praksu provjeriti spram temeljnih pozicija teorije obrazovanja Kakvu predodbu o obrazovanju posjedujem? imam li materijalnu predodbu o obrazovanju

postoje li obrazovna dobra koja ovjeka sama po sebi obogauju i osposobljavaju? (latinski, matematika, povijest, vjeronauk) ili su to ope i prenosive sposobnosti koje uenici razvijaju na pojedinim predmetima Georg Kerschensteiner Obrazovanje je ono to ostaje nakon to sam naueno iznova zaboravio

obrazovanje je razvitak uroenih sposobnosti i snaga pojedinca, njegovih krajnjih individualnih mogunosti Njemaki odbor za odgoj i obrazovanje Obrazovan je onaj tko ivi u stalnom nastojanju da shvati sebe, drutvo i svijet i djeluje sukladno tom razumijevanju Johan Gottfried Herder obrazovanje je napredovanje ovjeka prema humanosti G.W.Hegel obrazovanje je kretanje od subjektivnog pojedinca k objektivnosti apsolutnog duha obrazovanje je nastavak odgoja na viem stupnju J.J.Rousseau Nakon to je gojenac uvjebao svoje tijelo i osjetila i iskustvom na predmetima oblikovao svoju rasudnu mo, a obrtnikim, fizikim radom usavrio svoju spretnost, dakle nakon to moe samostalno misliti i djelovati preostaje samo da bismo ovjeka usavrili stvoriti od njega ljubavlju ispunjeno i uvstveno bie - sada ovjek stjee predodbe i pojmove usporedbom svog ivota s drugima

pojam obrazovanje izgubio svoje povijesno znaenje te dijelom oznauje izobrazbu, dijelom njene ustanove, dijelom stupnjeve ovlasti ako obrazovanje podrazumijeva sve tada obrazovati znai oblikovati, ostaviti otisak u plastinoj masi obrazovanje oznaava I PROCES I REZULTAT treba li proces odreivati mogui rezultat ili pak rezultat proces koji se treba odvijati

obrazovani ovjek za sobom je ostavio animalni egocentrizam Robert Spaemann on gleda svijet tuim oima govori diferenciranim, nijansiranim i osobnim jezikom vlada znanstvenim jezikom ali mu ne robuje sposoban za uivanja ne boji se vrednovati sam sebe obrazovanje stvara normalnost dostojnu ovjeku! obrazovani ovjek je subjekt, nikad objekt obrazovanja on se obrazuje

Na kakvoj se slici ovjeka temelji ljudsko obrazovanje za koje se zalaem/?

slika ovjeka- otkrivamo ili zamiljamo pravu sliku ovjeka i zahtijevamo da je ljudi prihvate idealizam mora zadobiti suglasnost to veeg broja ljudi, mora nam odgovarati Max Frisch Ne smije praviti nikakav lik sve slike tvore nasilje nad prirodom kad stvaramo sliku o nekome pokazujemo znakove slabosti i nedostatke ljubavi ljubav podnosi da njen predmet nije utvrdiv, da je bez odrednica, a ona sama zbog toga moda besmislena slika nosi crte naeg straha i naih elja; slikom ne utvrujemo drugoga samo za sebe ve i za njega on postaje onim to slika propisuje posljedica stvaranja slike je osuda svih odstupanja od te slike, a zapravo joj nitko u potpunosti ne moe odgovarati sliku o ovjeku tvorimo jer ona treba pruiti mjerilo pomae pedagogu zahtijevati, prosuivati, poteuje ga fizikog nasilja tako to vri duevno nasilje onaj tko ju posjeduje odgaja i obrazuje onoga tko je jo nema novovjekovna pedagogija ideal ovjeanstva je samoodreujui, samostvarajui pojedinac bira izmeu slika koje mu obeavaju ovo ili ono, no te slike su prije svega ogranienja, utvrivanja traena slika ovjeka je njegova mogunost izbora i odgovornost za izbor tako da ga drugi prihvate ili potvrde osoba koja slobodno donosi odluke s uspravnim hodom uz svijest o svojoj jedinstvenosti i s pravom na pogreke, slabosti, propast slika se mora protegnuti na ovjeka u mnoini to je dobar ivot? to je dobar ovjek? to je dobra zajednica/polis? Dobra zajednica Boja drava, neophodno znanje dano otkivanjem Civitas Dei - analogon drugim prirodnim zajednicama (mrava ili pavijana, sasvim svejedno) demokracija sofista - zamisliva kao konstrukt za opim dobrom tragaju ljudi za to odabrani i osposobljeni, zakonima se spreava razvitak egoizma Platonova Politea 3 znaenja slike:1. praslika pralik, neto to izmie naoj odluci (gr. eidos) npr. ovjek je bie koje ivi u zajednici (zoon politikon) ovjek je bie koje ui itd.2. prividna slika nacrt neto u duhu nastaje neovisno o iskustvenoj stvarnosti (gr. shema) npr. Teofrastovi karakterni tipovi (viteki ovjek) Lammetrijev ovjek stroj3. preslika neto to stvarnost reproducira u zgusnutom, ali ne izoblienom, uzvienom, idealiziranom obliku (gr. eikon) - reprodukcije vienog

Svi pedagozi imaju tajnu sklonost k pravljenju ljudi

obrazovanje ovjeka- cilj metafora obrazovni cilj je ideal ili slika ovjeka obrazovni cilj, obrazovna dobra, obrazovni procesi, obrazovni uinci, obrazovna sredstva

Kakve ljude s kojim vrlinama i kvalifikacijama - treba dananji svijet radi svladavanja budunosti?? pitanje koje si postavljaju politiari, gospodarstvenici, znanstvenici moderno obrazovanje/traeno obrazovanje/ obrazovanje za budunost to je prije bilo vano i ispravno, postalo je nemono naspram radikalno izmijenjenih odnosa pojedinac mora radi svoje sree, svog samopotovanja, za ope dobro raspolagati kvalifikacijom sposobnost za kritiku, prigovor i otpor

Svi mogu biti zadovoljni ako su potrebni NIJE TONO! dobro funkcioniranje cjeline moe nas, ukoliko se dobro ne promisli smjer i ne provjeri stvarna dobit pojedinca, sruiti u ponor najvee nam probleme ne stvara nedostatak ivotnih sredstava nego nedostatak ivotnog smisla, ivotnih zadaa, ivotne kvalitete puanstvo treba i eli duhovno-moralni zaokret

najozbiljnija pitanja koja se postavljaju pred na obrazovni sustav su djelomice nerjeiva i ogromna; temelje se na neospornoj sigurnosti gubitak sporazumijevanja i elementarnog povjerenja u naem drutvu = gubitak orijentacije / rasap vrijednosti preoptereenost ovjeka zbog ogromnog gomilanja tehnikih i administrativnih sredstava svi se pribojavaju autoritarnog dranja nitko ne eli biti neomiljen ljudi izdali vrijednosti koje su do sada vrijedile sloboda, mir, pravednost, istina moe li se u takvom vremenu imati trajna predodba o tijeku stvari?

obrazovanje je ono to ovjeka ini osobom osobom koja razumije, moe i eli, koja provjerava ono to oduvijek inimo samo stoga jer to drimo dobrim, koja se usuuje initi ono to spoznaje neophodnim

2. POGLAVLJE obrazovati znai obrazovati se [povratni glagol!] nismo uvijek subjekt obrazovanja udio koji imamo u njemu trebamo poveati malo dijete u veoj mjeri svoj uitelj nego to e kasnije biti uenik obrazovati nekoj tvari ili stvari dati oblik obrazovanje je proces kojim neto poprima oblik (svoj oblik) lat. formatio, rim. forma, gr. eidos platonska predodba svaka stvar sadri svoj eidos, sebi svojstven oblik zahvaljujui Humboldtu obrazovanje postalo temeljnim pojmom pedagogije

obrazovanje slui nespecifinom imenovanju raznolikih pedagokih nastojanja koja trebaju uroditi duhovnom i praktinom spretnou i udorednim karakterom

duhovne neslobode i zabluda = edukacija svrha i sredstvo joj je prosvjeenje

Humboldt obrazovanje je poticanje (ne zahvat ili prisila) svih (ne samo duevnih) snaga ovjeka kako bi se one preko prisvajanja svijeta (usvajanjem stranog u aktivnom procesu) u uzajamnom preplitanju (ni svijet ne ostaje neizmijenjen) i ograniavanju (razvitak nije puko bujanje, on iziskuje disciplinu) ; harmonino ravnomjerno (obrazovanje ne potie jednostranu genijalnost nego sve aspekte) razvile (one su ve tu, samo ih treba razviti) i dovele do samoodreujue individualnosti ili osobnosti koja u svojoj idealnosti i jedinstvenosti obogauje ovjeanstvo

najutjecajniji obrazovni roman Robinson Crusoe Daniela Defoea na njegovu se primjeru moe spoznati kako se odvija prirodni razvitak ovjeka stvari, tj. njihove nunosti i prednosti imaju velik utjecaj na nae oblikovanje potpuno je nevano izgovara li netko strani jezik vie ili manje ispravno rije je o oponaanju (podreenoj duhovnoj djelatnosti) te je tu vjetinu potrebno stei bez mnogo uzbuivanja, jer ona inae prikriva stvarni dobit ivot obrazuje!! Pljujem uz vjetar (Joan Lowell); Heidi (Johanne Spyri) obrazovanje je objektiviranje samoobrazovanja

obrazovanje se mijenja kada ga prenesemo na neku ustanovu kola (jer radi za mnoge mlade ljude) standardizira povode, poticaje i zahtjeve i na sva odstupanja od mjere reagira sredstvima koja joj se ine primjerenima za uspostavu jedinstvenog postupka (ocjene, ponavljanje razreda, ispiti..) od procesa se radi cilj!!!, od neeg subjektivnog neto objektivno, od neeg to treba iskusiti znanje koje se moe akumulirati Nesuvremena razmatra