Higijena zemljista slide 0

Higijena zemljista

  • Published on
    07-Jun-2015

  • View
    3.333

  • Download
    4

Transcript

Hig ij ena zemlji st a ovjek je neposredno il posredno u stalnoj vezi sa povrinskim slojevima zemlje. U njima se, pored minerala, nalaze i organske materije, te mikro organizmi i paraziti ( njihova jaja ), i iz tog razloga zemljiste je od velikog znaaja za zdravlje ovjeka. Vlano zemljiste je takoe od velikog znaaja, naroito ako se izgradi naselje na tako vlanom zemljistu koje moze imati neke negativne posljedice na zdravje zbog ega se mora voditi rauna pri odabiru zemljista za naselje. STRUKTURA ZEMLJISTA: Moze biti zrnasta (sljunak) ili kompaktna (stijene, glina). Izmeu vrstih estica nalaze se pore ispunjene vodom ili vazduhom. Od broja i veliine pora zavisi poroznost zemljista. Porozno zemljiste bolje propusta vodu, a u dubljim slojevima ovakvog zemljista nalazi se nepropusni sloj. to e ovaj sloj dublji to je zemljiste ocjednije i bolje za izgradnju.Zemljite vr st e e st ice tla, por e, vod a i z rak . Struk tura tla . Pokazuje se da veoma veliki utjecaj na ponaanje tla ima koliina vode u tlu, veliina i oblik vrstih estica, te raspored vrstih estica. Prostor izmeu vrstih estica (solids) zovemo porama (pore, pores). Vano za ponaanje tla bit e i jesu li pore potpuno ili samo djelomino ispunjene vodom a rijetko se moe govoriti o suhom tlu. Uobiajeno je razlikovati tri faze u tlu: vrste estice tla, voda u porama tla i zrak, takoer u porama tla.Zemljite Struktura tla (soil structure) odnosi se na 1. raspodjelu vrstih estica i grupa vrstih estica, kao i pora izmeu njih veliine, orijentacije (soil fabric) 2. sile izmeu vrstih estica prije svega elektrokemijske sile izmeu sitnih estica Na sta ja nje i mije nja nje tla . Uslijed temperaturnih promjena, djelovanja vode (smrzavanje, otapanje, prenoenje), vjetra, bilja, ljudske djelatnosti, stijena se razgrauje u sitnije elemente (ljunak, pijesak, prah mehanika razgradnja), rastapa se ili dolazi do promjena u kristalima stijene (kemijska razgradnja). Pri tome usitnjeni, rastopljeni ili drugaije promijenjeni materijal ostaje na mjestu ili se transportira u dubinu, niz padinu, na manje ili vee udaljenosti.Zemljite Preneseni materijal se taloi na nain uvjetovan temperaturom, slanoom vode, brzinom strujanja vode ili zraka, granulometrijskim sastavom i drugim uvjetima na mjestu taloenja. Svojstva tla koja su interesantna u graditeljstvu vezana su na raspodjelu veliine vrstih estica (granulometrijski sastav), na svojstva pojedinih vrstih estica (mineraloka svojstva), te na nain i rezultat nastajanja tla. Sedimentna tla (sedimentary soils) su ona ije se vrste estice, nastale razgradnjom stijene (mehanikom ili kemijskom), noene vodom, vjetrom, ledom, organizmima ili uslijed sile tee (pri emu dolazi do daljeg troenja, otapanja, sortiranja,) taloe (sedimentiraju) na novom mjestu. Nain sedimentiranja moe znatno utjecati na svojstva tla.Zemljite Rezidualna t la (residual soils) ini materijal nastao razgradnjom stijene koji nije odnesen. esta su u vlanim i toplim krajevima, te su prilino slabo istraena. Nas ip (fill) nastaje ugradnjom (graditeljskom djelatnou): sa pozajmita materijal se vadi, prenosi do eljenog mjesta i ugrauje, sa ili bez zbijanja. Svaki od ovih procesa spor je i dugotrajan, te se esto moe smatrati da jo uvijek traje. Zato tlo treba promatrati ne samo u trenutnoj datosti, nego i ovisno o uvjetima u okolini u trajnom mijenjanju. Veoma vaan proces moe biti razgradnja tla uslijed djelovanja vode, promjena temperature (weathering).Zemljite HEMIJSKI SASTAV ZEMLJISTA: ine elementi periodnog sistema u najrazliitijim kombinacijama jedinjenja. Naroito je znaajno prisustvo oligo elemenata joda, fluora, bakra, kobalta, cinka koji su neophodni za odreenje procese u organizmu. Hemijski sastav zemljista ima uticaj na sastav vode, te na biljni i zivotinski svijet, a time indirektno na ovjeka. Nauka koja prouava meusobnu povezanost hemijskog sastava zemljista i zdravlja ljudi naziva se GEOME DICIN A, koja u zadnje vrijeme sve vie dobiva na znaenju. Pojedine promjene zdravlja kod ljudi zbog nedostatka oligo elemenata u zemljistu, a posljedicno i u ishrani vide se iz sljedeceg prikazaZemljite OL IG OELEM ENTI Jod (J) pripada grupi halogenih elemenata. Nalazi se u tragovima gotovo u svim tkivima covjecijeg organizma, u hrani i vodi, u vazduhu i vezan sa nekim mineralnim materijama. Ima atomsku tezinu 126,92, dakle znatno vecu od svih do sada opisanih elemenata. U ishrani glavni izvor joda je biljna hrana, morske ribe, mlijeko, lisce i korijenje nekih biljaka, riblje ulje itd. Jod u ishrani ima vrlo vaznu ulogu. Njegov nedostatak moze da izazove teske poremecaje u organizmu, a narocito u funkcijama stitne zlijezde (gusavost) i polnih zlijezda. U tezim slucajevima dolazi i do pojave kretenizma. Da bi se ovo izbjeglo, u krajevima gdje nema dovoljno joda u vazduhu, vodi, hrani, preduzimaju se posebne mjere jodiranje kuhinjske soli i dr. Kod nas postoji zakonski propis o obaveznom jodiranju kuhinjske soli.Zemljite Fluor (F) je halogeni element koji kao sastavni dio kostanog tkiva ima vaznu ulogu u okostavanju formiranju skeleta organizma. U manjim kolicinama stiti zube od kvarenja, ali u vecim skodi ne samo zubima nego i drugom kostanom tkivu. Smatra se da dnevne potrebe iznose 0,2 - 1 mg na jedan litar vode. Po nekim naucnicima, flour djeluje inhibitorno na bakterije koje se unose hranom. Dosta je rasprostranjen u prirodi, ali ga malo ima u zivotnim namirnicama. Covjek se najcesce snabdijeva ovim elementom preko vode.Zemljite Gvozdje (Fe) je najvazniji sastav hemoglobina crvenih krvnih zrnaca. Ovo je neophodan sastojak celija. Unosi se u organizam hranom, uglavnom u obliku organskih jedinjenja. Relativno je dosta rasprostranjeno u zivotnim namirnicama, ali se resorbuje samo neznatan dio. Gvozdje ima visestruku biolosku ulogu u organizmu bez njegovog prisustva bilo bi nemoguce ne samo snabdijevanje organizma kiseonikom nego ni osnovna funkcija celija asimilacija i disimilacija. Sposobnost gvozdja da snabdijeva organizam kiseonikom pripisuje se njegovoj osobini sto moze da mijenja hemijske valence tj. Da relativno przo prima i otpusta kiseonik. Ono je takodje vazan bioloski faktor i sastavni dio gotovo svih fermenata. Od ukupne kolicine gvozdja u organizmu oko 5 g (3/5) se nalazi u krvi (vezano sa hemohromogemom) a ostatak u sastavu celija i fermenata. Rezerve u gvozdju, otprilike 1/5 od ukupne kolicine koja se nalazi u organizmu, deponuju se u jetri, slezini, kostanoj srzi i bubrezima.Zemljite Bakar (Cu) je element koji se nalazi u tragovima u nasem organizmu pa i u nasoj hrani. Covjeciji organizam sadrzi prosjecno 100 do 150 mg bakra. Njegova uloga u organizmu nije jos sasvim proucena, ali se smatra da mu je najvaznija u formiranju kostane srzi i metabolizmu gvozdja, u stvaranju eritrocita u zajednici sa gvozdjem i u funkcionisanju nervnog sistema. Gotovo sav bakar koncentrisan je u jetri, manje kolicine nalaze se u misicnom tkivu, a izvjestan dio u krvi. Bakar unijet hranom resorbuje se u crijevima. Najvise ga ima u kakao-proizvodima, ljesnicima, bademu, mlijeku, zivotinjskom tkivu, ostrigama idr .Zemljite Mangan (Mn) se nalazi u gotovo svim biljkama i u krvnoj plazmi. Resorbuje se u obliku soli relativno lako i potpuno. Smatra se da je stetno unosenje u organizam prevelikih kolicina mangana. U krvi covjeka nalazi se u koncentraciji od oko 0,002 mg na 100 kg tjelesne tezine.Nedostatak dovodi do poremeaja rasta, osifikacije i reprodukcije. Selen njegov nedostatak dovodi do poremeaja u CVSZemljite MIKRO ORGANIZMI I PARAZITI KOJI ZIVE U TLU: U povrsinskim slojevima zemlje mogu se nai vegetativni i sporogeni oblici raznih bakterija, kao i jaja i larve izvjesnih parazit. Od nepatogenih bakteria od naroitog su znaaja one koje izazivaju truljenje i gnjiljenje organskih materia, a to su takozvane NITRIFICIRAJUCE bakterije koje omoguavaju mineralizaciju organskih materija i DENITRIFICIRAJUCE bakterije koje iz organskih materija oslobaaju azot, koji potom odlazi u atmosferu. Izvjesne bakterije imaju osobinu da koriste atmosferski azot za stvaranje visih azotnih jedinjenja. Od patogenih mikroorganizama znaajni su: ba ci lli us an thrac i, cl ostrid iu m b ot ulin um , c lo stridi um tet ani , bakterije iz grupe sal mon el la e, shi gel la, v ibr io ch ole rae, m ycob ac ter iu m tube rcu los is i uzr ocni ci ga sne gan gr ene. Najei paraziti prisutni u zemlji su: jaj a dj eci je gl iste( a ska ris l um bric oi de s), ja ja go ve e pan tlji a re ( tae nia s oli um ), l arve rud arsk og crva (a nc ylo stoma du ode nal e ), d iz en teric ne am eb e i d rugi p arazi ti.Zemljite Zbog svega ovog higijensko epidemijoloski znaaj zemljista je veliki, te pri izboru mjesta za stambenu izgradnju treba voditi rauna,ne samo da je ono porozno i da se vodonosni sloj nalazi najmanje 6m ispod povrsine zemlje, ve i da zemlja ne bude zagaena organskim materijama koje mogu zagaivati i vazduh, a uz to predstavljaju pogodnu sredinu za razmnoavanje mikroorganizama. Higijenska ocjena zemljista osim utvrivana fizickih svojstava zemljista obuhvata jos hemijsko, bakterijolosko i parazitolosko ispitivanje i ocjenjivanje stepena zagaenosti. U koliko zemljiste ne odgovara higijenskim zahtjevima, potrebno e izvrsiti asanaciju terena, koja se sastoji u odvodnjavanju putem dreniranja tla i zatrpavanja mocvara i rupa. Isusivanje mocvara je mjera ne samo za smanjenje vlage u stanovima vec i mjera za smanjenje crijevnih zaraza, parazitarnih bolesti, kao i svih oni bolesti ciji razvoj pomaze nehigijenski stan (TBC, astma, reumatizam) Zemljite Zagaenje tla Povrinski rastresiti sloj Zemljine kore, sastoji se od mineralnih i organskih materija. Brojnim zahvatima ovjek stalno ugroava i zagauje taj sloj raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao to su hemijska sredstva, pesticidi, vjetaka ubriva, nekontrolisano odlaganje otpada i dr. Ova sredstva unitavaju ivi svijet rastresitog sloja zemljita, a posebno one organizme koji djeluju na organske materije i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze (bakterije, gljive, gliste i dr.). Na zemljite djeluje iva priroda; koja uestvuje u nastajanju tla ili u njegovom oteenju i zagaivanju, kao i razne ovjekove aktivnosti. Oteenje zemljita odvija se u tri oblika: De gradacija zemljita nastaje unoenjem otrovnih supstanci prilikom ubrenja i zatite biljaka, te usljed poremeaja strukture zemljita i erozije. De strukcija je tee oteenje zemljita, koje nastaje pod uticajem otpadnih voda i vrstih otpada i Zemljite Totaln o o teenje ze mljit a moe biti privremeno (npr. izgradnjom povrinskih kopova za eksploataciju mineralnih sirovina, deponija otpada, kampova, igralita i dr.) i trajno (npr. izgradnjom naselja, puteva, vodenih akumulacija, aerodroma i dr.) Moderna poljoprivreda koristi hemijska sredstava - pesticide, za suzbijanje bolesti biljaka, tetoina i korova. Pesticidi se teko rastvaraju u zemljitu i vodi, gdje dospijevaju putem zapraivanja zemljita. Kao takvi, gotovo u neizmijenjenom obliku gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane. Tlo se zagauje i posrednim putem preko kiselih kia, koje mijenjaju kiselost zemljita. Veliki broj ivog svijeta i mikroorganizama ivi u neutralnim i slabo bazinim zemljitima. Takoe, za navodnjavanje oranica koriste se esto zagaene, odnosno otpadne vode, koje sadre otrovne teke metale, kao to su: bakar, cink, iva, olovo, stroncijum, kadmijum i dr. Prema procjenama, ovjek je samo u prolom 20. vijeku zagadio i unitio oko 2 milijare hektara zemljita. Razumna, kontrolisana i smanjena upotreba hemijskih sredstava i preduzimanje odgovarajuih mjera koje spreavaju zagaenje voda i zraka znai, istovremeno, i smanjenje zagaenosti tla. Veoma zagaena zemljita postaju izvor daljeg zagaenja prirode, te je neophodno da se zagaenje tla svede na to manju mjeru.