Hrvatski jezik - 1. razred

  • Published on
    13-Apr-2015

  • View
    259

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ponavljanje prvog razreda gimnazije

Transcript

Ponavljanje 1. Razred

Knjievnost kao umjetnost rijei

Znanost o knjievnosti prouava knjievno djelo kao samostalno umjetniko djelo i promatra ga u kontekstu Teorija knjievnosti prouava zakonitosti oblikovanja knjievnog dijela: Analiza knjievnog djela Klasifikacija knjievnosti ( uenje o knjievnim rodovima i vrstama )

LIRIKA

-

-

-

Versifikacija ( znanost o stihu ) o Stih: Ritmika, zvukovna, sintaktika i znaenjska cjelina Slobodni stih Vezani stih: esterac, osmerac Deseterac ( epski deseterac, lirski deseterac ) Dvostruko rimovani dvanaesterac Stih bugarice Strofa ( kitica ): o Vea sintatika cjelina od stiha. Vrsta strofe odreuje se prema broju stihova u njoj, bezobzira na njihovu duljinu. o Vrste strofa: 2s dvostih/distih 3s trostih/tercet 4s etverostih/katrena Tercina ( 3x11 stihova s odreenom rimom ) Rima ( srok, slik ) o Glasovno podudaranje, najese na kraju stihova. Bitan je initelj u ostvarivanju cjelokupnog smisla pjesme Rijei koje se rimuju asocijativno se povezuju i tako smisleno i zvukovno obogauju znaenje pjesme. o Vrste rima: Parna ( aabb )

-

-

Ukrtena ( abab ) Obgrljena ( abba ) Isprekidana ( abcb ) Nagomilana ( aaa ) Ritam ( pjesniki ritam ) o Razlikuje se od ritma svakodnevnog govora. U njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture pjesme. Prebacivanje ( postupak kojim se sintatika cjelina razlama stihom tako da se samo jedna rije prebacuje u drugi stih ) Opkoraenje ( postupak kojim se sintatika cjelina razlama stihom tako da nekoliko rijei prelazi u drugi stih ) Prijenos ( postupak u kojem se sintatika cjelina prenosi iz jedne strofe u drugu strofu ) Pjesnike figure: o Glasovne figure ( figure dikcije, zvune figure ) Asonanca uzastopno ponavljanje samoglasnika Aliteracija uzastopno ponavljanje suglasnika ili glasovnih skupina u stihovima Onomatopeja oponaanje glasova iz prirode Anafora ponavljanje jedne ili vie rijei na poetku nekoliko uzastopnih stihova Epifora ponavljanje jedne ili vie rijei na kraju nekoliko uzastopnih stihova Simploka ujedinjena anafora i epifora Anadiploza jedna ili vie rijei s kraja jednog stiha ponavlja se na poetku idueg stiha o Figure konstrukcije Inverzija poredak rijei ( ili reenica ) obrnut od gramatikog Elipsa nastaje kada iz reenine cjeline izostavimo pojedine rijei Polisindeton nizanje veznika bez gramatike potrebe Asindeton nizanje rijei bez njihova gramatikog povezivanja Retoriko pitanje pitanje koje ne trai odgovor o Figure rijei ( tropi ) Metafora skraena usporedba Personifikacija davanje ljudskih osobina ivotinjama, biljkama i svemu neivom Metonimija stilska figura koja gradi preneseno znaenje prema nekim stvarnim odnosima Sinegdoha stilska figura u kojoj se dio uzima umjesto cjeline, jednina umjesto mnoine i sl. Eufemizam zamijenjivanje rijei blaim izrazom Epitet ukrasni pridjev Alegorija produena metafora, preneseno znaenje se odnosi na cijelo djelo

-

-

Simbol zamjenjivanje neke rijei, pojave ili pojma njegovom alegorijskom oznakom o Figure misli Gradacija izbor rijei, slika ili misli koji izaziva postupno pojaavanje ili slabljenje Usporedba ( komparacija ) nastaje kada se neto usporeuje na temelju slinosti Antiteza posebna vrsta usporedbe koja se zasniva na suprotnosti Hiperbola posebna vrsta usporedbe, u njoj se neto preuveliava radi naglaavanja emocionalnog stava Litota suprotna hiperboli, izraz se zamjenjuje slabijim, u pravilu negativnim ili suprotnim Ironija izraavanje putem suprotnosti, misli se suprotno od reenog Oksimoron posebna vrsta antiteze, novi pojam se stvara spajanjem protuslovnih pojmova Paradoks figura u kojoj se izrie misao koja je sebi naizgled protuslovna Teme lirske pjesme o Ljubavna lirska pjesma o Misaona lirska pjesma o Pejzana lirska pjesma o Socijalna lirska pjesma o Domoljubna lirska pjesma o Duhovno-religiozna lirska pjesma Tradicionalni oblici o Himna Sveana pjesma posveena nekom ili neem to ovjek smatra vrijednim najveeg potovanja Znaajke: S potovanjem se obraa onome kome/emu je posveena Izborom motiva istiu se osobine onoga kome/emu je posveena Uzvien ton Svean i polagan ritam Antun Mihanovi: Horvatska domovina Gaudeamus ( lat. Veselimo se ) studentska himna o Oda Sveana pjesma grkog podrijetla koja ima iru tematiku od himne. Uglavnom je posveena nekoj osobi ili neemu to ovjek smatra vrijednim potovanja. Znaajke: Uzvien i patetian ton

o

o

o

o

o

Elegija Pjesma u kojoj se izrava tuga, bol i aljenje za neim nedostinim Znaajke: Tuan i polagan ton Ditiramb Pjesma u kojoj se iznosi oduevljenje i slavljenje ivotnih radosti zanosnim tonom Posveena bogu Dionizu Epigram Kratka, duhovita i satirina pjesma saetog izraza koja neoekivanim zakljukom iznenauje itatelja Epitaf Pjesma koja saetim izrazom izraava ovjekov odnos prema prolaznosti ivota i ovjekovoj sudbini Idila Pjesma s temom iz ivota u prirodi, najese pastirskog

LIRSKO-EPSKE VRSTE

-

Lirsko-epske vrste ujedinjuju znaajke dvaju rodova, lirike i epike. Najpoznatije vrste: o Balada Lirsko-epska vrsta u kojoj se iznose teme vezane uz stradanja i nesree koje prate njezine junake, a oni zavravaju tragino. Ugoaj je u baladi sumoran, ton tuan, a ritam polagan. o Romanca Lirsko-epska vrsta koja redovito donosi dogaaj vezan uz ljubavnu temu. Ugoaj je vedar, a ritam ubrzan. o Poema Lirsko-epska vrsta u kojoj se pripovjedanje ispreplee s neposrednim lirskim izricanjem i dramskim elementima.

EPIKA

-

-

-

-

-

Tema o predmet umjetnike obrade; ono o emu se u djelu govori. o Budui da se odnosi na cjelinu djela, tema se moe razlagati na motive ( manje tematske jedinice ) Pripovijeda o Svako epsko djelo ima priu ( njezin poetak, sredinu i zavretak ), tu nam priu pripovijeda pripovijeda o Moe pripovijedati u 1. licu ( ja ) i u 3. licu ( pripovijeda je netko izvan prie ) o Moe biti nepouzdan, pouzdan i sveznaju Fabula o Niz dogaaja povezanih i rasporeenih onako kako bi se oni mogli dogoditi o Razvoj fabule Stepenast Paralelan ( dvije odvojene prie koje se ponekad spoje ) Koncentrian ( iroka pria koja se suava ) o Dinamika zbivanja: Uvodni dio Zaplet Kulminacija Rasplet Lik o Zamiljamo ga kao stvarnu osobu i gradimo njegov izgled i karakter o Odreujemo ga: Fiziki Psiholoki Socijalno Etiki Govorno Epika u stihu: o Ep Opirno epsko djelo u stihovima u kojemu se oko glavnoga dogaaja i likova niu sporedne radnje i likovi Invokacija Dolazi na poetku epa Postupak u kojemu epski pjesnik zaziva muze ili boju pomo u pisanju epa In medias res ( lat. U sreditu zbivanja ), radnja poinje bez uvoda Koriste se sredstva retardacije ( usporavanje radnje ) Epizoda

-

Dulje udaljavanje od glavne radnje koje se moe izdvojiti iz nje kao zasebna cjelina. To nije dulji opis, ve tematski jedinstvena cjelina koju moemo pratiti od poetka do kraja. U mnogim se epovima pojavljuju samostalne epizode umetnute u sredinju radnju. Digresija o Udaljavanje od osnovnoga tijeka radnje duljim opisom ( to moe biti opis predmeta, osobe ili dogaaja ). o Opisujui tit, epski se pjesnik ( Homer ) udaljuje od ratnikih zbivanja prikazom grkoga ivota u mirnodopsko vrijeme. Ponavljanje o Ponavljaju se rijei, izrazi ili situacije s ciljem da se podsjeti na prijanja zbivanja Karakterizacija likova Koriste se stalni epiteti Ne opisuju se psiholoki, ali po njihovim postupcima uoavamo njihove osobine Junaci su kao predstavnici naroda kojemu pripadaju nositelji osobina toga naroda o Epska pjesma Obrauje jedan dogaaj, ali osim te injenice nema velike razlike u odnosu na ep. Usmene epske pjesme esto se povezuju u cikluse i za ivot nekoga naroda vane su gotovo kao epovi. Postoje i teorije o tome da su epovi nastali povezivanjem epskih pjesama u cjelinu. o Epopeja ( herojski ep ) Reprezentativan je primjer epske poezije. U njoj se daje najira slika ivota, obiaja i vjerovanja nekoga naroda prikazana preko reprezentativnih heroja i dogaaja presudnih za opstanak toga naroda. Jednostavni oblici: o Mit Jednostavan oblik u kojemu se oblikuje pria koja najee objanjava neto ovjeku nepoznato, neobjanjivo Najpoznatiji: Sizif mit o neostvarivoj ovjekovoj potrebi za vjenim ivotom o Bajka Knjievna vrsta u kojoj se pojavljuju nestvarni dogaaji i likovi, ali tako da se isprepleu sa stvarnim dogaajima. Odlikuje je formularian nain izraavanja te polarizacija likova na dobre i zle. o

-

Legenda Knjievna vrsta u kojoj se pripovijeda o ivotu nekog ovjeka iji ivotni stav i ponaanje predstavljaju uzor drugim ljudima. U prvim su se legendama prikazivali ivoti kranskih svetaca, a kasnije njihovom temom postaju i likovi koji nisu vezani uz kranstvo. o Basna Kratka knjievna vrsta pisana u obliku alegorije. Nositelji radnje najee su ivotinjski likovi preko kojih se prikazuju ljudski karakteri. o Saga Oblik staroskandinavske prie o nekome dogaaju iz daleke prolosti ( o podvizima bogova, o starim rodovima, o prvim vladarima i sl. ) o Anegdota Duhovita, a esto i satirina kratka pria o znamenitim ljudima ili dogaajima. o Vic Saeto se iznose neke situacije, dogaaji ili karakteri na nain da se obratom na kraju izaziva komian dojam. esto je utemeljen na dvosmislenosti, a za njegovo razumijevanje odluujui je kontekst. o Zagonetka Poseban oblik postavljanja pitanja tako da se navode osobine onoga o emu je rije. Te su osobine vrlo esto na prvi pogled skrivene. o Poslovica Jednostavnom jezinom strukturom saeto se izraava neka spoznaja o bitnim ivotnim pojavama. Najee je u obliku jedne reenice, a vrlo je esto ritmina. Sloeni oblici: o Novela Kraa pripovijedna vrsta. U njoj se u saetom obliku najee obrauje jedan lik ili dogaaj. Kompozicija je graena na naelu ekonominosti: Uvod donosi saet prikaz osobina lika ili dogaaja koji e se obraditi; svrha je kod itatelja izazvati oekivanje Sredinji