Hrvatski jezik-državna matura

  • Published on
    01-Dec-2015

  • View
    954

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta iz hrvatskog jezika za dravnu maturu.

Transcript

PRIPREME ZA NASTAVNI SAT, U I L I T E

Nedjeljka Dubroja,

profesor hrvatskog

jezika

Puko otvoreno uilite

PulaSKRIPTA IZ HRVATSKOG JEZIKA

ZA IV. RAZRED (KOMERCIJALISTI, HTT, TZOI) Pula, 2010.

LEKTIRA mogui naslovi:

1) Sofoklo: Antigona / Kralj Edip / Eshil: Okovani Prometej (tragedije)

2) Dante: Boanstvena komedija (Pakao) /Boccaccio: Decameron (izbor pripovjetki)

3) W. Shakespeare: Hamlet (tragedija) / San ivanjske noi (romanca) /Cervantes: Don Quijote (roman) / M. Dri: Dundo Maroje / Novela od Stanca (komedije)

4) E. A. Poe: Crni maak/ Krabulja crvene smrti (izbor pripovjetki) /J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera (roman)

5) H. de Balzac: Otac Goriot/ L. N. Tolstoj: Ana Karenjina/ F. M. Dostojevski: Zloin i kazna/ V. Novak: Posljednji Stipanii (romani), J. Kozarac: Tena (pripovijetka)

6) H. Ibsen: Nora / A. P. ehov: Tri sestre, M. Begovi: Bez treega / Pustolov pred vratima (drame)

7) F. Kafka: Proces (roman) / Preobraaj (pripovijetka) / A. Camus: Stranac (roman) / M. Krlea: Gospoda Glembajevi (drama), I. Andri: Prokleta avlija (roman), R. Marinkovi: Ruke (izbor pripovjetki), P. Pavlii: Koraljna vrata (roman)

Obavezno proitati i napisati 3 lektire, koje treba predati posljednji dan predavanja.

Lektire trebaju biti iz razliitih razdoblja .

Sadraj lektire: bibliografski podaci, kratak sadraj, psiholoki portret likova uz mogue citate; opirnije o temi, ideji, problemu djela, i svom miljenju o djelu.

Obavezno pisati lektiru svojim rijeima, a ne prepisivati iz Vodia kroz lektiru, sa Interneta i sl.

HRVATSKI JEZIK

Ponavljanje prethodnih razdoblja (priprema za maturu)

I. KNJIEVNOST

1. Podrijetlo i pojam

Knjievnost je sveukupnost pisanih predloaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga, civilizacije

Knjievnost je zbir tekstova pedagokog, filozofskog, religijskog, openito humanistikog znaenja za razliku od djela ue znanstvene, tehnike ili praktine naravi.

Knjievnost ine djela tzv. lijepe knjievnosti (beletristika), umjetnost rijei.Po podrijetlu knjievnost je narodna (anonimna, puka, usmena, nastala putem predaje) ili umjetnika (poznatih autora).Knjievnost se ostvaruje u pojedinanim jezicima kao izraz nacionalnoga duha, pa se prouava kao hrvatska, talijanska, njemaka

Knjievnost se ostvaruje u razliitim oblicima rodovima i vrstama, kao pjesniki i prozni govor.

Stvarana je u razliito vrijeme. Stoga govorimo o klasinoj, modernoj i suvremenoj knjievnosti.

2. KNJIEVNI RODOVI

etiri su knjievna roda: lirika, epika, drama i diskurzivni knjievni oblici.

Lirika dolazi od grke rijei lyra (iani instrument)

- nastala je sjedinjenjem glazbe, glume, govora i

plesa;

- subjektivna, iznosi osjeaje (doivljaj), zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvom pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava.

Podjela lirike:

a) prema sadraju: domoljubne, ljubavne, pejzane, socijalne, misaone (refleksivne), religiozne pjesme.

b) prema obliku (tradiciji):

ditiramb pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot;

himna -pjesma posveena domovini (ranije: nekome/neemu tko/to je dostojno najveeg divljenja i potovanja;

oda pjesma posveena nekome/neemu prema kome/emu osjeamo ljubav, privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti;

elegija pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim;

epigram kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja;

epitaf natpis na nadgrobnom spomeniku.

Epika dolazi od grke rijei epos (rije, pjesnika

pripovijest);

-objektivna, iznosi dogaaj, koristi se pripovijedanjem i

opisivanjem;

-za nju je znaajno postojanje likova i duina vanjske

forme.

Podjela epike:

a) epsko-lirske vrste:

- poema iznosi dogaaj, sadri i elemente lirskog izraza;

-balada tunog raspoloenja s traginim zavretkom;

-romanca ljubavnog sadraja, bez traginog zavretka;

b) epsko pjesnitvo:

-epska pjesma krae djelo u stihovima pripovjednog

karaktera;

-epopirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera;

- epopeja u epu prikazana djela nekog junaka koji se

stavlja u slubu svog naroda (nacionalna

epopeja);

c) jednostavni prozni oblici

Znaajke: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj knjievnosti.

Vrste: -mit na temelju mitskog iskustva govori najee o

postanku svijeta, bogovima,..;

legenda najee govori o ivotu kranskih svetaca;

bajka djelo u kojem se isprepliu stvarni i nestvarni dogaaji;

basna djelo u kojem su glavni likovi ivotinje, nosioci ljudskih osobina, ima pouku;

saga govori o dogaajima iz obiteljskog ivota;

vic kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam;

zagonetka poseban oblik postavljanja pitanja i traenja odgovora;

poslovica u obliku tvrdne izraeno neko ivotno iskustvo;

d) sloeni prozni oblici: novela, pripovijetka i roman.

Drama: -dolazi od gre rijei drama (in, gluma, igrokaz)

-iznosi radnju u dijalokom smislu i namijenjena je

izvoenju na pozornici;

-drama predstavlja knjievni tekst i scensko djelo,

bitno joj je obiljeje dramska napetost i dramski sukob.

Podjela drame:

a) tragedija dramsko djelo sa sukobima koji na kraju vode

do smrti (propasti) glavnog/glavnih junaka.

Nastala je u staroj Grkoj u vrijeme sveanosti

posveenih bogu Dionisu, kada mu se, uz ples i pjesmu, prinosio jarac kao rtva (gr. tragos= jarac, tragodia= jareva pjesma).

b) komedija dramsko djelo s ugoajem kominosti.

Vrste komedije: komedija karaktera, intrige (zapleti), situacije, konverzacije(razgovora).

Podvrste komedije: farsa, lakrdija, vodvilj.

c) drama u uem smislu scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaaj vezan za neke osobe i drutvenu sredinu. U njoj moe biti duhovitosti, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, te nema tragian zavretak.

Diskurzivni knjievni oblici

Karakteristike: diskurzivni (lat. diskurs =govor, razmiljanje)

knjievni oblici povezuju znanstveni izraz s

elementima lirike, epike i drame, a tee pou-

avanju.

Vrste: esej-tekst u kojem se neko znanstveno ili knjievno

pitanje obrauje na umjetniki nain;

ostale vrste: putopis, dnevnik, memoari, autobiografija, biografija,

3. KNJIEVNA RAZDOBLJA:

3.1. Antika knjievnost (grka, rimska; od 8.st.pr.n.e. do 5.st.)

3.2. Srednjovjekovna knjievnost (5. do 15.st.)

3.3. Humanizam i predrenesansa (13. i 14. st.)

3.4. Renesansa (14. do 16. st.)

3.5. Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo (17. do kraja 18.st.)

3.6. Romantizam (1800. do 1830.)

3.7. Realizam i naturalizam (1830. do 1890.)

3.8. Modernizam (kraj 19.st.)

3.9. Knjievnost 20.st.

- Avangarda, modernistiki pravci poetka 20.st.

- Knjievnost 1914. do 1929. (suvremena proza,

ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti)

- Knjievnost II. razdoblja (od 1929. do 1952.)

- Knjievnost druge moderne (od 1952. do 1968.)

- Postmodernizam (od 1968. do danas)

ANTIKA KNJIEVNOST

(8.st.pr.n.e. do 5.st.)

1) Grka knjievnost

dijeli se na nekoliko razdoblja:

a) Arhajsko razdoblje (750. 450.pr.n.e.)

Dominantne knjievne vrste u ovom razdoblju su epovi i lirske pjesme. U 8.st.pr.n.e. nastaju Homerovi epovi Ilijada

Odiseja. Homer je bio slijepi pjeva koji je putovao od mjesta do mjesta i govorio svoje stihove.

Lirika se dijelila na monodijsku i korsku. Predstavnici su Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar.

b) Klasino razdoblje (450.-323.pr.n.e.)

Glavno kulturno i knjievno sredite Grke bila je Atena.

Osobito su razvijene tragedija i komedija. U ovom razdoblju djeluju i veliki grki filozofi Platon i Aristotel.

Najpoznatiji pisci tragedija su Eshil, Sofoklo, Euripid; najpoznatiji komediograf je Aristofan.

c) Helenistiko razdoblje (323.-30.pr.n.e.)

Najpopularnija knjievna vrsta u tom razdoblju je epigram, pojavljuje se i pastirska pjesma.

d) Rimsko (carsko) razdoblje (30.pr.n.e.-529.g.)

Grka se knjievnost razvija unutar rimske drave. Najveu popularnost u tom razdoblju doivljava roman- Predstavnici grke knjievnosti i kratki pregled njihovih djela:

Homer nema mnogo podataka o njegovom ivotu; pretpostavlja se da je bio slijep i pjevao svoje pjesme putujui od mjesta do mjesta. Sumnja se i u autorstvo Ilijade i Odiseje. Svi dosadanji istraivai mogu se podijeliti na pluraliste