Hrvatski jezik- gramatika

  • Published on
    19-Dec-2015

  • View
    44

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kk

Transcript

<ul><li><p>o sloene kraenice postaju rijei i ponaaju se kao samostalne rijeiHAZU (Hazu), HINA (Hina), INA (Ina), Nama itaju se kako se piu</p><p>o kratice nastaju kraenjem rijei i koriste se samo u pismu, a itaju se kao prve rijeiTaj gl. je u 3. l. jd. prez. (Taj glagol je u treem licu jednine prezenta.)</p><p>i sl. , itd. samo u pisanju</p><p>i slino, i tako dalje pri itanju</p><p>Vrste rijei</p><p>PROMJENJIVE NEPROMJENJIVE</p><p> GLAGOLI PRILOZI</p><p> IMENICE PRIJEDLOZI</p><p> PRIDJEVI imenske VEZNICI </p><p> ZAMJENICE UZVICI</p><p>Rijei prema sadraju i uporabi</p><p>PUNOZNANE, LEKSIKE</p><p>imenice, zamjenice,pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi</p><p>imaju i gramatiko znaenje</p><p>POMONE, GRAMATIKE</p><p>- prijedlozi, veznici, estice, usklici</p><p>45</p></li><li><p>BROJEVI ESTICE</p><p>1. PROMJENJIVE (sklonidbene ili deklinabilne)</p><p>SKLONIDBENE (DEKLINABILNE)</p><p>- imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi</p><p>- osnovni oblik: N jd. (m.r.)</p><p>- mijenjaju se po deklinaciji</p><p>- imaju rod i broj</p><p>SPREZIVE (KONJUGACIJSKE)</p><p>- mijenjaju se u vremenu i nainu </p><p>konjugacija</p><p>- gramatike odlike vrijeme (nain), </p><p>lice i broj</p><p>- glagoli osn. olik infinitiv</p><p>o mijenjaju svoj oblik u skladu s gramatikim kategorijama koje im pripadaju rodu, broju i padeu (ponekad ih zovemo imenske rijei, zbog zajednikih svojstva promjene </p><p>odnosno, ako su u istoj reenici moraju se slagati u svim kategorijama)</p><p> GRAMATIKE KATEGORIJE: odnose se na imenice, zamjenice, pridjeve i brojeve </p><p>o ROD : muki</p><p>46</p></li><li><p>enski</p><p>srednji</p><p>o BROJ: jednina</p><p>mnoina</p><p>o PADE: SKLONIDBA (deklinacija) </p><p>NOMINATIV (TKO, TO) - neovisan o prijedlogu</p><p>GENITIV (KOGA, EGA nema) bez, do, od, kod, zbog</p><p>DATIV (KOMU, EMU dajem) k, ka, nasuprot, unato, usprkos</p><p>AKUZATIV (KOGA, TO vidim) kroz, niz, uz, u, za, na, o, po, nad, pod, pred</p><p>VOKATIV (OJ!, EJ!) bez prijedloga, odjeljuje se zarezom</p><p>LOKATIV (O KOME, O EMU) - neovisan o prijedlogu</p><p>INSTRUMENTAL (S KIM, S IM) s (bie), sa (stvar), meu, nad, pod</p><p>47</p></li><li><p>IMENICE</p><p>o Vrsta rijei kojom IMENUJEMO BIA, PREDMETE, POJAVE, OSJEAJE. o VRSTE: </p><p> OPE kazuju ime koje je zajedniko svim biima stvarima i pojavama iste vrste, a </p><p>znae:</p><p> apojedinu vrstu bia, stvari i pojava (ovjek, lopta, ena)</p><p> skup istovrsnih bia ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina - zbirne imenice </p><p>(granje, lie, cvijee)</p><p> tvar, gradivo, ili materiju - gradivne imenice (sol, voda, vino)</p><p>VLASTITE kazuju ime kojim se imenuje samo odreeno bie, premet ili pojava </p><p>(Mario, Kupa, Zagreb)</p><p>o S obzirom na ovjekov dodir s onim to one znae imenice se dijele na:</p><p> stvarne (konkretne) imenice oznauju bia, stvari, i pojave u iju se stvarnost moemo </p><p>uvjeriti pomou svojih osjetila (ovjek, drvo, zemlja, zvuk)</p><p> mislene (apstraktne) imenice oznauju neto nestvarno to promiljamo kao stvarno </p><p>(duevna pjava: misao, tuga, osobina: dobrota, mladost, starost) Aldo, Amber </p><p>(piemo velikim slovom)</p><p>o GRAMATIKE KATEGORIJE: rod, broj, pade </p><p>48</p></li><li><p> ROD - gramatika kategorija koja se oituje u slaganju imenica s pridjevskim rijeima </p><p>(muki, enski srednji)</p><p> BROJ - morfoloka kategorija po kojoj se razlikuje jedan primjerak onoga to imenica </p><p>znai (jednina) od vie primjeraka onoga to imenica znai (mnoina)</p><p> PADE - morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to rije znai prema </p><p>sadraju reenice. Promjena rijei po padeima je sklonidba ili deklinacija. </p><p>o UMANJENICA crijep crjepio UVEANICA cijev cjevinao RIJEI ZA IMENOVANJE PRIPADNOSTI MJESTU, KRAJU, ZEMLJI I NARODU </p><p> Veina ETNIKA tvori se nastavcima -anin, -janin, -ac.</p><p>Metkovanin, Varadinac, Labinjanin (jotacija)</p><p>MJESTO POSV. PRIDJEV STANOVNIK PRIPADNOST </p><p>STANOVNIKU</p><p>Osijek osjeki Osjeanin Osjeaninov</p><p>49</p></li><li><p>GLAGOLI</p><p>o Vrsta rijei kojom IZRIEMO RADNJU, STANJE I ZBIVANJE.o GRAMATIKE KATEGORIJE: vid , lice , prelaznost , nain , vrijeme i stanje </p><p> VID trajanje radnje, njezino izvravanje </p><p> Nesvreni bacati, ekati, izvjeivati, dospijevati</p><p> Svreni baciti, doekati, izvijestiti</p><p> dvovidni </p><p>- glagoli koji u svrenom vidu imaju osnovu je, tvore nesvreni vid duljei je u </p><p>ije</p><p> LICE I BROJ prvo (govorno), drugo (sugovorno), tree (negovorno); 1., 2., 3.</p><p> GLAGOLI PO OBJEKTU (prelaznosti) osobina glagola da mu radnja izravno </p><p>prelazi ili ne prelazi na objekt estica se </p><p> Prijelazni itati, dati (mogu imati objekt u akuzativu)</p><p> Neprijelazni hodati, leati (ne mogu imati objekt u akuzativu)</p><p> Povratni bojati se, smijati se (uza se imaju povratnu zamjenicu se)</p><p>50</p></li><li><p> Pravi Djeak se (sebe) umiva.</p><p> Nepravi Djeak se smije.</p><p> Uzajamno povratni Djeak i djevojica se grle.</p><p> GLAGOLSKA STANJA oznaavanje odnosa izmeu subjekta i glagolske radnje </p><p> aktiv ( radno stanje ) - zovem, pobijedili su</p><p>Oni su pobijedili.</p><p> pasiv ( trpno stanje ) zvan sam, pobijeeni su</p><p>Oni su pobijeeni.</p><p> NAIN oznaavanje odnosa govornika prema radnji o kojoj se radi) </p><p> indikativ izjavni nain Oprezno vozi.</p><p> kondicional pogodbeni nain Daj, napii to.</p><p> imperativ zapovjedni nain Uini to! Ne ulazi!</p><p> lice nema</p><p> lice dodavanje nastavka</p><p> lice neka + prezent</p><p> optativ eljeni nain Molim te, pomozi mi.</p><p>51</p></li><li><p>KONDICIONAL PRVI (pogodbeni nain)</p><p>o glagolski oblik sloen od nenaglaenog aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnog o njime se izrie pogodbao Kondicionalom se prvim izrie : </p><p> radnja koja bi se mogla vriti (Podjela bi nas osiromaila i posvaala.)</p><p> elja da se vri neka radnja (Ja bih radije ostao ovdje. Biste li prenoili.)</p><p> uljudno pitanje i molba (Gospodine, biste li nam pokazali put?)</p><p> blaa tvrdnja (Rekao bih da je istina.)</p><p> pogodba (Kad bismo uili kako treba, rezultati bi bili bolji.)</p><p> namjera (Vikao je ne bi li ga uli.)</p><p>KONDICIONAL PRVI</p><p>liceglagol</p><p>HTJETI BITI MORATIja htio bih bio bih morala bihti htio bi bio bi morala bi</p><p>52</p></li><li><p>on, ona, </p><p>onohtio bi bio bi morao (la, lo) bi</p><p>mi htjeli bismo bili bismo morali bismovi htjeli biste bili biste morali biste</p><p>oni, one, </p><p>onahtjeli bi bili bi morali (le,la) bi</p><p>KONDICIONAL DRUGI (elje, mogunosti)</p><p>o glagolski oblik sloen od kondicionala glagola biti i radnog pridjevao Kondicionalm drugim izrie se: </p><p> radnja koja se mogla izvriti u prolosti (Dioba bi nas bila osiromaila.)</p><p> elja koja je postojala u prolosti da se izvri neka radnja (Ja bih bio radije ostao </p><p>ovdje.)</p><p>KONDICIONAL DRUGI</p><p>liceglagol</p><p>II PJEVATI OSTATIja bio bih iao bio bih pjevao bio bih ostaoti bio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao</p><p>on, ona, </p><p>onobio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao</p><p>mi bili bismo ili bili bismo pjevali bili bismo ostalivi bili biste ili bili biste pjevali bili biste ostali</p><p>53</p></li><li><p>oni, one, </p><p>onabili bi ili bili bi pjevali bili bi ostali</p><p> VRIJEME </p><p> sadanjost PREZENT</p><p> prolost PERFEKT, AORIST, IMPERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT</p><p> budunost FUTUR PRVI, FUTUR DRUGI </p><p> GLAGOLSKI PRIDJEV pridjev izveden od glagola</p><p> radni rekao, izvadio, ivio (ivjela,ivjelo, ivjeli), letio (letjela, letjelo, letjeli)</p><p> trpni reen, izvaen, ivljeni</p><p> GLAGOLSKA IMENICA glagolski pridjev trpni + je</p><p>pleten + je = pletenje</p><p>pit + je = pie</p><p> GLAGOLSKI PRILOG: </p><p> Sadanji </p><p>- Tvori se od 3. lica mnoine prezenta + -i</p><p>Pjevajui, pleui, uei On je pjeva pleui sambu.</p><p> Proli </p><p>- Tvori se od osnove + -avi, - vi</p><p>Stigavi, digavi, vidjevi, pobijedivi On zaplae ugledavi majku.</p><p> Ako glagolski prilog dolazi na poetku reenice, sam ili s dopunama, odvaja </p><p>se zarezom.</p><p>54</p></li><li><p>itajui, puno moemo nauiti.</p><p>U svim glagolskim licima oni ostaju NEPROMIJENJENI!!!!</p><p> PASIV </p><p> Pasiv ili trpni lik mogu imati samo prelazni glagoli. Tvori se od pomou glagolskog </p><p>pridjeva trpnog.</p><p>hvaljen sam hvaljen si hvaljen je hvaljeni smo hvaljeni ste hvaljeni su</p><p>Glagolski oblici</p><p> SPREZIVI NESPREZIVI (konjugacija) (nema konjugacije) Infinitiv (- ti, - i) Glagolski pridjevi (radni i trpni) </p><p> Glagolski prilozi (proli i sadanji)</p><p> VREMENA NAINI </p><p> imperativ</p><p> kondicional I. i II. optativ (Veseli, zdravi bili! ) JEDNOST SLO aorist perfekt</p><p> imperfekt pluskvamperfekt</p><p> prezent futur I.</p><p> futur II. </p><p>55</p></li><li><p>4 NEPRAVILNA GLAGOLA: </p><p> biti (jesam, budem, bi, bud)</p><p> htjeti (u, hou, htjeti)</p><p> ii (idem, iao)</p><p> spati (spim, spi, spi, spimo, spite, spe)</p><p>1. Jednostavni glagolski oblici(infinitiv, imperativ, prezent, aorist, imperfekt)</p><p>INFINITIV</p><p>o Infinitiv je neodreeni glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje, a ne kazuje gramatike kategorije glagola (lice, vrijeme). Infinitiv zavrava nastavkom ti ili i.</p><p>o Najee je dopuna glagolu (dio predikata) mogu, hou, kanim, namjeravam, smijem, umijem, znam, pokuavam, nastojim, volim</p><p>- ti - i</p><p> plesti rei</p><p> tonuti tui</p><p> vidjeti stii</p><p>o Budui da se infinitivom daje samo ime glagolskoj radnji u reenici moe biti . subjekt (Dobro je ivjeti)</p><p>naglaeni nenaglaenijesam samjesi sijest jejesmo smojeste stejesu su</p><p>56</p></li><li><p> dopuna nekim glagolima (poeti, stati, htjeti, voljeti, smjeti, morati, trebati)</p><p> dopuna pridjevu (Je si li spreman oprostiti pogreku?)</p><p>IMPERATIV</p><p>o glagolski oblik kojim se izrie zapovijed, zabrana, poticaj, upozorenje, molba </p><p>IMPERATIV</p><p>liceglagol</p><p>UI PISATIja - -ti ui pii</p><p>on, ona, ono neka ui neka piemi uimo piimovi uite piite</p><p>oni, one, ona neka ue neka piu</p><p>o nastavci za imperativ : -, mo, te; j, jmo, jte; i, imo, ite; ji, jimo, jite o u prvom licu jednine nema imperativa (sam sebi ne moe nareivati!!!)o glagolske promjene su: sibiralizacija, jotacija i umetnuto l </p><p>pis + ji = pii glod + ji = gloi gib + ji = giblji</p><p>57</p></li><li><p>PREZENT</p><p>o glagolsko vrijeme kojim se izrie sadanjost. Tvori se od svrenih i nesvrenih glagola nastavcima: -em ( rastem), -jem (pijem, krijem), -am (gledam, itam), -im (lovim, muim).</p><p>o Prezentom se izrie: prava sadanjost (radnja koja se vri u istom asu kad se o njoj govori)</p><p> neprava sadanjost (pripovjedaki prezent u prianju prolih dogaaja gnomski ili </p><p>poslovini prezent u poslovicama, svevremenost odnosno svagdanjost, budunost </p><p>-futurski prezent)</p><p> elja ili zapovijed</p><p>PREZENT</p><p>liceglagol</p><p>GOVORITI BITI PEIja govorim bijem peemti govori bije pee</p><p>on, ona, ono govori bije peemi govorimo bijemo peemovi govorite bijete peete</p><p>oni, one, ona govore biju peku (palatalizacija)</p><p>58</p></li><li><p>o NESVRENI PREZENT - Sada itam novine.o SVRENI PREZENT - Kad stignem, javit u se.o PRIPOVJEDAKI PREZENT - Satima se izleavam na plai.o FUTURSKI PREZENT - Radujem se darovima. Ne uim nita.</p><p>PREZENT POMONOG GLAGOLA BITI</p><p>licenesvreni</p><p>naglaeni nenaglaeni nijenisvreni</p><p>ja jesam sam nisam budemti jesi si nisi bude</p><p>on, ona, ono jest je nije budemi jesmo smo nismo budemovi jeste ste niste budete</p><p>oni, one, ona jesu su nisu budu</p><p>PREZENT POMONOG GLAGOLA HTJETI</p><p>licenesvreni</p><p>naglaeni nenaglaeni nijenija hou u neuti hoe e nee</p><p>on, ona, ono hoe e neemi hoemo emo neemovi hoete ete neete</p><p>oni, one, ona hoe e nee</p><p>59</p></li><li><p>AORIST</p><p>o je prolo svreno vrijeme, tvori se preteno od infinitivne ili prezentske osnove svrenih glagola nastavcima </p><p> -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe (ako gl. osnova zavrava na suglasnik) &gt; rekoh</p><p> -h, -, - , -smo, -ste, -e (gl. osnova zavrava na samoglasnik) &gt; vidjeh, proitah</p><p>o Aorist se danas vrlo rijetko rabi, uglavnom za prole radnje netom zavrene, za izricanje kratkih, brzih i dinaminih radnji (najee u knjievnim djelima). Slui i za izricanje budunosti </p><p>(futurski) te svagdanjosti (svevremenosti). Danas se zamjenjuje u govoru svrenim perfektom </p><p>(proitah = proitao sam).</p><p>Ljudi, pogiboh! to rekoh, ne porekoh. Dooe divlji, istjerae pitome. Oni dooe, i </p><p>odnesoe. </p><p>AORIST</p><p>liceglagol</p><p>HTJETI BITI PEIja htjedoh bih pekohti htjede bi pee (palatalizacija)</p><p>on, ona, ono htjede bi pee (palatalizacija)mi htjedosmo bismo pekosmovi htjedoste biste pekoste</p><p>oni, one, ona htjedoe bie (bi) pekoe</p><p>o nastavci za aorist: e, e, osmo, oste, oe h, -, -, smo, ste, e </p><p>Pekoh kolae. Bijah u trgovini. Kad budem gledao, vidjet u.</p><p>60</p></li><li><p>IMPERFEKT</p><p>o je prolo nesvreno vrijeme, stoga se tvori iskljuivo od nesvrenih glagola (danas) tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci:</p><p> ah, ae, ae, asmo, aste ahu (zvah)</p><p> jah, jae, jae, jasmo, jaste, jahu (bijah)</p><p> ljah, ljae, ljae, ljasmo, ljaste, ljahu (ivljah)</p><p> ijah, ijae, ijae, ijasmo, ijaste, ijahu (vucijah) </p><p>o Imperfektom se izriu dogaaji koji su u prolosti trajali. Danas se ne rabi, osim u jeziku umjetnike knjievnosti. Drugdje se zamjenjuje perfektom svrenih glagola (pisah = pisao </p><p>sam).</p><p>IMPERFEKT</p><p>liceglagol</p><p>ZVATI BITI PEIja zvah bijah pecijahti zvae bijae pecijae</p><p>on, ona, ono zvae bijae pecijaemi zvasmo bijasmo pecijasmovi zvaste bijaste pecijaste</p><p>oni, one, ona zvahu bijahu pecijae</p><p>2. SLOENI GLAGOLSKI OBLICI61</p></li><li><p>(perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, kondicional I, </p><p>kondicional II)</p><p>PERFEKT</p><p>o tvori se od naglaenih i nenaglaenih oblika pomonog glagola biti u prezentu i glagolskog pridjeva radnog</p><p>o Perfektom se izriu dogaaji koji su u prolosti trajali i u prolosti zavrili. Njime se moe izrei i budua radnja (futurski perfekt - Ako ne odgovori, stradao si), a est je i u poslovicama </p><p>(poslovini ili gnomski perfekt &gt; im se koza diila, tim se ovca sramila.)</p><p>o Perfektom se mogu zamijeniti sva prola vremena.</p><p>PERFEKT</p><p>liceglagol</p><p>GOVORITI BITI PEIja sam govorio sam bio sam pekaoti si govorio si bio si pekao</p><p>on, ona, ono je govorio (la, lo) je bio (la, lo) je pekao (la,lo)mi smo govorili smo bili smo peklivi ste govorili ste bili ste pekli</p><p>oni, one, ona su govorili (le, la) su bilisu pekli </p><p>(palatalizacija)</p><p>o nastavci za perfekt: o, la, lo, li, le, lao KRNJI PERFE...</p></li></ul>