Hrvatski Jezik-gramatika i Knjizevnost

  • View
    1.567

  • Download
    10

Embed Size (px)

Transcript

J J ] qaJ5ez 'JoJd ';>!AafIOpU!W !IaN J 'll d .d "lId >lIZ3[ l. ;; rr r L I - " L ! l , HRVATSKI JEZIK 1. GLAS (FONETIKA I FONOLOGIJA) 1.1. Jezik i govor (govorno 2 1.2. Hrvatski standardni jezik 3 1.3. Glasovi (nastajanje i podjela glasova, funkcija glasova u jeziku, fonem) .4 1.4. Pismo (grafija) i pravopis (ortografija), grafem, pisanje i izgovor i d i 5 1.5. Morfonologija (morfem) 8 1.6. Glasovne promjene 9 1.7. Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika 17 1.8. Vrednote govorenoga jezika, interpunkcija 20 1.9. Stilistika pisma i glasova; hrvatski standardni jezik i narodni govori, idiom 20 1.10. Hrvatska 24 2. - OBLICI I VRSTE (MORFOLOGIJA) 2.1. Morfem. Podjela morfema 26 2.2. Osnova Vrste osnove 27 2.3. kategorije. Vrste 28 2.4. Promjenjive vrste .29 2.5. Nepromjenjive vrste 44 3. (SINTAKSA) 3.1. Odnosi u gramatici. Sintaksa. Sintagma .46 3.2. kao jedinica. ustrojstvo .47 !r' 3.3. Vrste 48 3.4. Tekst. Ustrojstvo teksta. Red Interpunkcijski znakovi u tekstu 50 k.J 4. LEKSIK! SUSTAV (LEKSIKOLOGIJA) , 4.1. Semiologija, semantika. Leksikologija. Leksem 52 L4.2. Raslojenost jezika (vremenska. funkcionalna - stilovi) 53 4.3. Purizam. Onomastika. Frazeologija 54 4.4. Tvorba 56 r lj 5. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA 58 L 6. HRVATSKI PRAVOPIS (kratka povijest) 63 KNJiEVNOST f' 1. Knjievnost. Znanosti o knjievnosti. Podjela knjievnosti. RODOVI I VRSTE 64 ,I L 2. STILISTIKA (stilske figure) 65 3. VERSIFIKACI ..IA (stihotvorje) 67 J 4. Temeljna civilizacijska djela (Stari Istok) 75 L5. knjievnost knjievnost, rimska knjievnost) 76 6. Srednjovjekovna knjievnost 79 r 7. Predrenesansa 82 I L8. Hrvatski humanizam 84 9. Renesansa 85 r'10. Barok 91 u 11. Klasicizam 95 L 12. Prosvjetiteljstvo 96 13. Hrvatska knjievnost 18. st. 97 r 14. Romantizam 100 L 15. Protorealizam (enoino doba) 106 16. Realizam .i naturalizam 108 r17. Modernizam 114 L 1R Moderna knjievnost 20. st. Avangarda. Moderna poezija, proza i drama 119 19. Hrvatska knjievnost od 1914. do 1929 127 ,: 20. Hrvatska knjievnost od 1929. do 1952 128 .1 L21. Druga moderna (1952. - 1969.) 131 22. Postmodernizam (1970. - 1995.) 136 s:

. 23. i novine 140 LDRAVNA MATURA 142 1 rI l "l l 'I HRVATSKI JEZIK , J 1. GLAS (fonetika i fonologija) 2. - oblici i vrste (morfologija) J 3. (sintaksa) ']4. SUSTAV (leksikologija)cl I J GLAS ] (fonetika i fonologija) ul JEZIK I GOVOR nf! j:GOVORNO - SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA) U To je proces prenoenja poruke, slanje poruke i primanje poruke od poiljatelja do primatelja (od govornika do sluatelja ili sugovornika).p Sporazumijevanje je osnovna funkcija jezika. L Poruka je obavijest koju prenosimo. II ili komunikacijski kanal jest put kojim poruka ide od govornika sugovorniku, od poiljatelja poruke do primatelja poruke. Put poruke: i proces slanja i proces primanja poruke ide u tri faze: psiholoka, fizioloka i (i obrnuto). Bukom u kanalu nazivamo smetnje i u sporazumijevanju do kojih dolazi ukoliko samo jedan segment ili poruke nije primljen rB onako kako je poslan (lonac/konac). Stvara se nesporazum u komunikaciji. L JEZIK. GOVOR. ZNAK. [ JEZIK je sustav znakova kojima se ljudi sporazumijevaju. KOD je sustav znakova (zbornik) za sporazumijevanje. JEZICNI ZNAK odnosi se na stvarni svijet, a ima sadraj i izraz. znakove ostvarujemo kao razlikovne glasove (foneme), u pismu kao slova (grafeme), a ili sadraj ostaje [ isti. ima IZRAZ ili oznaka) i ili SADRAJ Izraz znaka: njegova materijalna strana, oblik (glasovi, slova). l: Sadraj znaka: njegovo GOVOR je ostvarivanje jezika u izgovoru. Jezik se mijenja kroz vrijeme (dijakronija) i na prostoru (dijatopija). J. EKONOMIJA jest nastojanje da se sa to manje izraza L to vie sadraja. . ZALIHOST ili redundancija jesu oni elementi koje moemo razumjeti . okolini ili kontekstu (ostalim elementima poruke) i koji su, zato to su pretkazivi, suvini (ova crven_ jabuka, mi bi_). To je broj znakova, sredstava, nego to je L potrebno za razumijevanje. Zali host je, dakle, viak obavijesti zbog konteksta. " fi Lc 2 " L HRVATSKI STANDARDNI JEZIK Indoeuropski jezici: jezika kojima se nekad govorilo od Indije do zapadne Europe. Indoeuropska zajednica raspala se oko 2000. g. pr. Kr. i nastalo je vie srodnih skupina: indoiranska, albanska, itaiska (dananji romanski jezici), keltska, germanska i baltoslavenska. Baltoslavenska skupina raspala se u 2. prije Krista na i slavensku (praslavensku). Sve do 3. Slaveni su govorili jednim jezikom. Nema pisanih spomenika. Praslavenska zajednica jedna je od najsrodnijih unutar indoeuropske zajednice. Slavenska skupina: zapadnoslavenska i junoslavenska. Junoslavenska skupina: hrvatski, slovenski, srpski, makedonski, bugarski i staroslavenski jezik. Staroslavenski je prvi zapisani slavenski jezik. To je knjievni jezik Konstantina utemeljen na jednom junoslavenskom IDIOMI HRVATSKOGAJEZIKA (idiom = govor) Idiom je termin za svaki pojedini idiolekt (govor pojedinca), lokalni sustav, dijalekt i jezik. Idiomi hrvatskoga jezika: organski idiomi (govor ue, seoske sredine, plemena, roda) i neorganski idiomi (substandardni idiomi i standardni jezik). Substandardni idiomi: govori koji nisu usko vezani uz sredinu, tj. govori organskog idioma i knjievnog (standardnog) jezika. Substandardnim idiomima pribrajamo: razgovorni ili kolokvijalni jezik, dobne argone (naratajne, uglavnom i studentske), ili profesionalne argone, jezik kao jezik rubnih drutvenih skupina. HRVATSKI STANDARDNI JEZIK Knjievni jezik jednoga naroda (i pisani i govorni oblik) slui tom narodu kao univerzalno sredstvo sporazumijevanja. Uz taj termin rabi se i termin standardni jezik (standard = norma, mjerilo, pravilo). Standardni je jezik autonoman vid jezika, svjesno normiran i polifunkcionalan. hrvatskoga knjievnog (standardnog) jezika Potpuno je autonoman (samostalan) u odnosu na bilo koji idiom; se! Normiran je. Normu skup pravila, sustav propisa. Mora biti funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama. Funkcionalni stilovi: knjievno znanstveni, administrativni i razgovorni. Ostvaruje se u prostoru (stabilan u prostoru) i prilagodljiv u vremenskom slijedu stabilan u vremenu). Norma i normiranje standardnoga jezika Norma: sustav propisa kojima se to je u standardnome jeziku pravilno, a to nije. Normativni pravopis, gramatika, i savjetnik. Vrste norma: ortografska (pravopisna), ortoepska (pravogovorna), (morfoloka - morfemi i - i ZNANSTVENE DISCIPLINE U OKVIRU LINGVISTIKE FONETIKA glas sam po sebi (fon), artikulacijska i svojstva glasova. FONOLOGIJA foneme, glasove u funkciji, njihova funkcionalna svojstva. MORFOLOGIJA morfeme i MORFOFONOLOGIJA (MORFONOLOGIJA) funkciju fonema u morfemima. SINTAKSA spojeve ili sintagme, i tekst. SEMANTIKA sadraj, znaka. LEKSIKOLOGIJA i opisuje sustav. LEKSIKOGRAFIJA se bavi sastavljanjem ETIMOLOGIJA podrijetlo i razvoj pojedi