Hrvatski - jezik skripta 4.r gimnazije

  • View
    60

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta hrvatski jezik, 4. r gimna

Transcript

UVOD U LEKSIKOLOGIJULeksem oblik rijei koji predstavlja skup svih svojih znaenja i gramatikih oblika npr. rije sva znaenja i svi padeni oblici jednine i mnoineLeksik skup svih leksema jednog jezikaLeksikologija grana jezikoslovlja koja prouava i opisuje leksikRijei se po stupnju odreenosti svoga znaenja dijele na:- punoznanice (imaju i leksiko i gramatino znaenje)- imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi- nepunoznanice (imaju samo gramatiko znaenje)- prijedlozi, veznici, usklici i esticeNAPOMENA: zamjenice su nepunoznane, ali mijenjaju imenice i pridjeve pa tu spadajuLeksiko znaenje rijei to znaenje upuuje na predmet ili pojam izvan jezika (npr. maslina drvo/plod)Gramatiko znaenje rijei kada rije slui za uspostavu gramatinih odnosa meu punoznanim rijeima (npr. o maslini L, jd, . rod)

LEKSIKOLOGIJA: U uem smislu prouava i opisuje leksik nekog jezika:- leksika semantika - tumai prirodu rijei i odreuje njezino leksiko znaenje- znaenje moe biti osnovno i preneseno- bavi se i tumaenjem odnosa meu rijeima (antonimi, sinonimi, homonimi)- leksikologija prouava i raslojenost jezika:- vremensku (aktivni, pasivni i leksik na prijelazu)- podrunu (mjesni govor, regionalni govor, dijalekt)- funkcionalnu (funkcionalni stilovi)U irem smislu leksikologija obuhvaa:- posuivanje rijei iz drugih jezika- onomastiku znanost o imenima- frazeologiju znanost o frazemima- tvorbu rijei znanost o tvorbenim nainima- lekskografiju znanost o sastavljanju rijenikaJEZINI ZNAKPrirodu jezinog znaka ini izraz (oznaitelj) jezinog znaka i sadraj (oznaenik) jezinog znaka. Sam imenovani predmet pripada izvanjezinoj zbilji.

Proizvoljnost (arbitrarnost) drugaiji izraz za istu rije na drugom jezikuJezini znak NIJE isto to i rije (jez. znak mogu biti i sintagme: pravila igre, medeni mjesec...)Leksiko znaenje znaenje koje se vee uz neku rije. Semantika znanost koja prouava sadrajnu stranu (znaenje) jezinog znaka Semiologija znanost koja prouava znakove i znakovne sustave, te ulogu znakova u drutvu

JEDNOZNANOST I VIEZNANOST RIJEIJednoznane rijei one koje imaju samo jedno znaenje (imenica, la, oujak)Vieznane rijei rijei kod kojih je jednom izrazu pridrueno vie sadraja (pu, krug)Svako znaenje moe se ralaniti na znaenjske sastavniceRijei imaju svoje doslovno znaenje, a sve ee i preneseno.Nova znaenja najee nastaju metaforom i metonimijom. METAFORA: - stilska figura koja preneseno znaenje gradi na temelju neke zajednike osobine, na slinosti- ta se vrsta metafore naziva stilska (individualna) metafora (jer je i stilska figura u knjievnosti)- vrsta metafore s kojom se susreemo u svakodnevnoj komunikaciji naziva se leksika (kolektivna) metafora (primjer je poljski ili raunalni mi)- neke metafore se toliko esto upotrebljavaju u jeziku da se ni ne smatraju metaforama. Takvu vrstu metafore nazivamo okamenjene (leksikalizirane) metafore: Primjeri su jagodica prsta, list noge, zebra na cesti, noga stola, virus na PC-uMETONIMIJA: - to je preneseno znaenej utemeljeno na asocijativnom povezivanju stvari u vremenu i prostoru- primjeri:- popio sam tri flae pive (ne flae, nego tekuine iz flaa) - itam Krleu. (ne Krleu, nego njegovo djelo)- Jedem pile. (ne pile, nego piletinu/pilee meso)- Pojest u jabuku. (ne jabuku jer to je stablo, ve plod jabuke) ZNAENJA RIJEI: Osnovno (glavno) znaenje osnovni sadraj, prvo znaenje. (npr. jezik dio organizma)Izvedeno (sporedno) znaenje proireni sadraj, izveden iz osnove na temelju neke zajednike osobine ili asocijacije (npr. vrat kao dio violine, jezik kao hrvatski/njemaki jezik)Neutralno (denotativno) znaenje izravno upuuje na imenovani pojam (mrak nedostatak svjetla)Obiljeeno (konotativno) znaenje znaenje ne mora biti jednako za sve govornike (mrak cool)Vrste konotativnog znaenja:- podrutvljeno (socijalizirano) znaenje jednaka asocijacija kod veine govornika npr. zec = plaljiva osoba- individualno (okazionalno) znaenje ako konotacija ovisi o kontektstu (esto u pjesmama)SAETAK str. 22. i 23.

ZNAENJSKI ODNOS MEU RIJEIMA

Hiperonimi i hiponimi: - odnos u kojoj je jedna rije nadreena drugoj je hiperonimijski-hiponimijski odnos- nadreenica (hiperonim) rije koja obuhvaa sadraje podreenica (npr. biljka je hiperonim za hrast, bukvu, jelu, ruu)- podreenica (hiponim) je suprotno od reda iznad (lav i pas su podreeni rijei ivotinja)- supodreenice (kohiponimi) - rijei koje su podreene zajednikom hiperonimu (lav, maka)

ANTONIMIJAAntonimi rijei suprotnog znaenja (visok nizak, dug kratak, duboka plitka)U antonimnom odnosu mogu se nalaziti:- imenice (govor utnja)- glagoli (govoriti utjeti)- pridjevi (priljiv utljiv)- prilozi (brzo polako)- prijedlozi (u iz)

SINONIMIJASinonimija je pojava potpunog ili djelominog poklapanja znaenja rijei razliitih izrazaSinonimi su rijei ___________ izraza, a ____________ ili ___________ znaenja. Sinonimi uvijek pripadaju istoj vrsti rijei. Ako sinonimi imaju isto znaenje onda su to istoznanice. Ako imaju slino znaenje, onda su to bliskoznanice. To mogu biti i rijei istog znaenja, ali razliite upotrebe (majka mama).Ako postoje dva sinonima, onda oni ine sinonimni par. Ako ih je vie od dva, to je sinonimni niz.

HOMONIMIJAHomonimija je odnos rijei koje imaju isti izraz, ali razliito znaenje. Rijei koje se nalaze u takvom odnosu su homonimi. Homonimni par su ________ rijei istog izraza, a razliita sadraja.

Razlikovati homonimiju i vieznanost!!! (vieznanost = polisemija)Kada jedna rije ima dva ili vie razliitih znaenja to je polisemijaKada dvije razliite rijei imaju isti izraz, onda je to homonimija (kosa moe biti alat, ali i vlas)

Razlikovati homofone i homografe (odnosi takvih rijei su logino ____________ i _____________)Homofoni (istozvunice) rijei razliita znaenja koja se isto izgovaraju, razliito piu (Rijeka-rijeka)Homografi (istopisnice) rijei razliita znaenja koje se isto piu, razliito izgovaraju (luk i luuuuk)