Inoviranje obrazovanja odraslih

  • View
    1.030

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

JAVNA USTANOVA UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET PEDAGOGIJA - PSIHOLOGIJA ANDRAGOGIJA

DR. SILVIJE PONGREC

INOVIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH

TUZLA;2004;

JAHI AZRA

Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na podruju ex-yu

IOSTVARIVANJE ALTERNACIJA PERMANENTNOG OBRAZOVANJA I ALTERNATIVA U PRIMJENI

permanentno obrazovanje nee ispuniti sav prostor svojega znaenja sve dok se ne izmijeni cijeli sistem izvoenja obrazovanja . Paul Legrand

1. OD KONCEPCIJE PREMA REALIZACIJI Sintagma permanentno obrazovanje se esto koristi. Nastala prije nekoliko desetljea, obogaivanja je novim spoznajama, brojnim deskripcijama, meusobno kontradiktornim definicijama, citatima, prepriavanjima, dodavanjima, simplifikacijama. Zapravo, ideje o permanentnom obrazovanju nastale su u dalekoj prolosti ( Konfucije, Platon, Aristotel ). Komensky u manje poznatom djelu Panpaedica , obrazlae nunost obrazovanja bez ogranienja. Tvrdio je da obrazovanje mora biti UNIVERZALNO ( za sve ljude ), da traje ITAVOG IVOTA i da se sadraji obrazovanja zasnivaju promjenjivim IVOTNIM, a time i OBRAZOVNIM POTREBAMA. U dananjem svijetu, u kojem jo uvijek raste nepismenost i gdje se mnogi jo uvijek zadovoljavaju znanjima koja su stekli u mladosti, mnotvo je ljudi prihvatilo dalje uenje kao sastavni dio savremenog ivota. U mnogim razvijenim zemljama su se znatno ubrzali i intenzivirali obrazovni proces. Shvatanje realizacije permanentnog obrazovanja kao PROCESA, a ne samo kao dostignuto STANJE dovelo je do ve postojeih postignua. Ali, nije bitan samo kvantiteta, tj. koliko se ljudi tijekom ivota obrazuju i koliko frekventno ili kontinuirano sudjeluju u svom obrazovanju, nego je bitno i pitanje KONCEPTA i STRUKTURE obrazovanja. Paul Legrand je upozorio da permanentno obrazovanje jednostavno produenje tradicionalnog obrazovanja. Ono znai nove pristupe osnovnim elementima cjelokupnog ivota ovjeka i donosi nove solucije kljunih problema u ivotu ljudi i drutva. Suchodolski smatra da je permanentno obrazovanje znaajno pri razrjeavanju kljunih ivotnih problema sadanjosti, naglaavajui da je takva edukacija u funkciji vlastite KVALITETE ivota,Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na podruju ex-yu

te nalazi njene veze sa stvaralatvom. On naglaava da kvaliteta ivota ne proizilazi samo objektivnih ve i iz subjektivnih faktora ( to je poseban nain individualne egzistencije ). Pozivajui se na Fromma i poznate ivotne orijentacije imati i / ili biti , autor upozorava da sve imaju za posljedicu razliite stilove ivota : 1. vertikalni stil imati uspjeha, imati vie novca, moi nad ljudima, 2. horizontalni stil ( biti netko, postati netko, uiniti neto za sebe, sa sobom, za svijet),-orijentiran je na nematerijalna bogatstva linosti. Koegzistiranje razliitih orijentacija u obrazovanju na irem planu izraeno je primjenom pragmatike i neobiheviolitike obrazovne koncepcije. Prema prvoj se obrazovanje realizira prvenstveno u radu i za svrhu iskljuivo radnog uinka izobrazbom na radnom mjestu, a druga se zalae za humanistike ciljeve, mnogostrani razvoj linosti, obrazovanje izvan utilitarnosti u ivotu ( pri emu se zanemaruju socijalni i ekonomski ciljevi obrazovanja ) obje koncepcije koegzistiraju i doprinose realiziranju permanentnog obrazovanja. Ustanovljeno je da je permanentno obrazovanje u biti VIEDIMENZIONALNO. Naglaena je dimenzija SVEOBUHVATNOSTI obrazovanja, to znai da se odnosi na sve ljude, a ne samo na tzv. duhovnu elitu. U tom smislu ono postaje i GLOBALNO, jer se iri u zemljama sa razliitim drutvenim ureenjima. o Problemi primjene Uenje za veinu ljudi jo nije stvarnost, pa je utopijska i teza Suchodolskog- ne uimo da bi smo ivjeli, nego ivimo da bi smo uili . Freire ( predstavnik teze da drutvene snage koje su na vlasti putem obrazovanja nastoje sudionike prilagoditi drutvenom sistemu ) istie teoriju kritikog osvjeenja. Osvjeenje se postie radikalnim promjenama u obrazovnoj sredini, poevi od koncepata i politike obrazovanja, naina komuniciranja te metoda i tehnika obrazovnog rada, promjena u angamanu sudionika i sadrajima obrazovanja. Kulturna difuzija utie na ljudske zajednice. Mogua je pri tome, akulturacija, pri kojoj jedni preuzimaju samo elemente tue kulture, a rezultati ovise o atraktivnosti kulturne novine. Mogua je i multikulturalnost kao ansa ljudima da ive pod uticajima slobodnog razvoja vie kultura, da su pripadnici dviju kultura (posebno vai za imigrante ). No, mogua je i asimilacija koja se ostvaruje dominacijom jedne kulture nad drugima (npr: amerikanizacija). Kulturna difuzija znai, izaziva PLURALITET, a time i obilje RAZNOVRSNOSTI permanentnog obrazovanja. Asimilacijski procesi su esto podrani propagandom, indoktrinacijom, obrazovanjem, a u permanentnom obrazovanju se razliito manifestuju.

Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na podruju ex-yu

Mogu biti izraeni u :INSTITUCIONALIZACIJI permanentnog obrazovanja

Osobito u primarnoj oblasti SKOLARIZACIJE, Te u jaanju ESTABLIMENTA, dravne regulative i kontrole obrazovanja na svim razinama drane vlasti. U ekonomski nerazvijenim zemljama, vie se sprovodi UNIFICIRANJE odgojnoobrazovnog rada ( tei se jednoobraznosti, konfekciji, prosvjetnom sivilu ). AUTARKINOST u drutvenom ivotu znai orijentaciju na tradicionalne vrijednosti, prevlast KONZERVATIVIZMA, velianje sadanjosti, nastojanje da se odri status quo u zemlje i narodi razliito pristupaju permanentnom obrazovanju. Permanentno obrazovanje je SUKCESIVNI proces koji ne prodire svugdje podjednako. Postoje bolji ili loiji uvjeti za realizaciju, ali i vea ili manja ogranienja koja se u svakoj zemlji trebaju savladati. Uenje je u osnovi svakog obrazovanja. Kluckholn i Murray kau da je svaki ovjek u izvjesnom pogledu Kao svi drugi ljudi, Kao neki drugi ljudi, Kao ni jedan drugi ovjek. To znai da svaki ovjek mora imati na raspolaganju izbor razliitih mogunosti uenja. Ameriki andragog C. O. Houle je formulirao TEORIJU ORIJENTACIJE. Prema toj teoriji 3 su osnovne orijentacije u procesu uenja odraslih : Pojedinci CILJEM ORIJENTIRANI, koriste uenje kao sredstvo da bi postigli neke, za njih vane i jasne ciljeve, Sudionici AKTIVNOU ORIJENTIRANI sudjelovanjem u obrazovanju nastoje savladati usamljenost, dosadu ( u prvom planu su kontakti a ne sadraj uenja), Ljudi UENJEM ORIJENTIRANI, trae znanje zbog znanja, nalaze zadovoljstvo u sistematskom sticanje novih spoznaja.

Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na podruju ex-yu

S obzirom na to da je svaki ovjek svijet za sebe , te da postoji interakcija svih faktora koji utiu na uenje, javljaju se razliiti odnosi prema uenju, koje prema teoriji orijentacije, karakterizira 6 tipova ljudi : 1. Nesvjesni ljudi nisu svjesni mogunosti za uenje ili ne pokazuju nikakve interese za to; 2. neukljueni ljudi svjesni obrazovnih mogunosti ali ih ne koriste; 3. rezistentne osobe znaju za obrazovne mogunosti, ali se prema njima iz nekih razloga negativno odnose; 4. usmjerene osobe imaju pozitivan odnos prema uenju, ali su im suena gledita o prednostima uenja, smislu i cilju uenja; 5. eklektiari - na njihov izbor sadraja uenja i promjenjivi odnos prema uenju djeluju razliite vrednote; 6. univerzalno orijentirani sudionici smatraju uenje stalnim vidom ivota, neodvojivim od vlastitih aspekata. o Prevladavanje zapreka Izvjesne inovacije u pravcu permanentnog obrazovanja korespondiraju sa postojeom praksom? odgoja i obrazovanja i teorijski se mogu ukljuiti u postojei sklop miljenja?, a druge to ne mogu. Zanimljiva je i situacija da novi obrazovni fenomeni koegzistiraju pored tradicionalnih prilino dugo, a da se izmeu njih ne uspostavljaju veze. Ipak su izraene tenje ka promjenama, te se dosta kritika upuuje rutinom proetoj praksi i tradicionalnou sputanoj teorijskoj misli. Inovacije u pravcu permanentnog obrazovanja su ve prisutne u postojeem svijetu obrazovanja i djeluju kao marginalna, periferna i opskurna djelatnost, koju prati uglavnom oprezno i jo necjelovito izraena teorijska misao. Takve mogue doprinose permanentnom obrazovanju valja komparativno prouavati, istraivati ih i pratiti u praksi, to nije jednostavno. Pri (pre )poznavanju novijih doprinosa teoriji i praksi odgoja i obrazovanja postoje mnoge zapreke i ogranienja. N. oljan upozorava na izoliranost pedagogije i drugih znanosti o odgoju i obrazovanju od ostalog pedagokog svijeta ( koje traje ve desetljeima ). Istraivanja problema permanentnog obrazovanja mogu otvoriti nove vidike. Svaku znaajnu inovaciju za koju se pretpostavlja da pridonosi permanentnom obrazovanju, mogue je evaluirati u praksi. Potrebno je istraivati obrazovanje i u stranim zemljama.Objavljeno na: www.4study.info - Prvi studenski portal za slobodnu i besplatnu razmjenu informacija na podruju ex-yu

2. ALTERNACIJE I ALTERNATIVE o Putovi Savremeni ivot je suvie bogat, i obiluje stalnim promjenama i nije ga mogue uspjeno zakivati samo jednim tipom obrazovnih institucija, jer i kad bi bile vrlo kvalitetne, ne mogu biti univerzalne. ALTERNACIJA u obrazovanju oznaava zamjenu pojava i procesa drugima, to moe uticati na kvalitetu odgojno-obrazovnih aktivnosti, ali ih bitno ne mijenja. ALTERNATIVA u obrazovanju ( izbor izmeu dvije mogunosti )- oznaava znatnije proirene mogunosti izbora, kvalitativno novo rjeenje u preinaenim uvjetima za obrazovanje; pridonosi ispunjavanju neostvarenih obrazovnih potreba uklanjanju ogranienja; otvara nove prostore odgojno-obrazovnog rada. Alternacija u obrazovanju se pojavljuje kao pandan u postojeoj praksi, a alternativa kao sadrajni, metodiki i morfoloki novum. Moe se rei da promjene u odgojno-obrazovnom radu obino zapoinju s vie ili manje uoljivim alternacijama. Dogaa se da alternacije u obrazovanju, daljnjim promjenama postaju