Ispitni katalog biologija

  • Published on
    14-Sep-2014

  • View
    456

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Ispitni katalog za dravnu maturu u kol. god. 2009./2010.

Biologija

rujan 2008.

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Biologije: Zrinka Pongrac timac, mr. sc., V. gimnazija, Zagreb, voditeljica doc. dr. sc. Ivana Maguire; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Milenko Milovi, mr. sc., Medicinska i kemijska kola/Gimnazija A. Vrania, ibenik Mirko Rui, mr. sc., Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu Damir Sirovina, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb. Suradnici: prof. dr. sc. Floriana Buli-Jaku, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Jasminka Buljan-Culej, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Jugovi, prof., konzultant, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb prof. dr. sc. Biserka Nagy, struna konzultantica; Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.

Uvod 3 1. Podruja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 4Biologija stanice Mikrobiologija 5 Protoktisti i gljive Botanika 5 Zoologija 6 Biologija ovjeka Genetika i evolucija 7 Ekologija 4 5 6 6

Sadraj

4

3. Struktura ispita 8 4. Tehniki opis ispita

4.1. Trajanje ispita 9 4.2. Izgled testa i nain rjeavanja 4.3. Pribor 9

9

9

5. Opis bodovanja

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 10 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 10 6.1. 6.2. 6.3. 9.4.

10

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 10Primjer Primjer Primjer Primjer zadatka viestrukoga izbora 10 zadatka povezivanja i sreivanja 12 zadatka dopunjavanja 13 zadataka kratkih odgovora 14

7.1. 7.2. 7.3. 7.4.

7. Kako se pripremiti za ispit

Razradba obrazovnih ishoda 16 Pokusi 39 Osobe koje su doprinijele razvoju biologije Oznake i kratice u genetici 44

15

43

UvodBiologija je na dravnoj maturi izborni predmet. Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u kol. god. 2009./2010.Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu. Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom1 za Biologiju u gimnazijama.

Ispitni katalog sadri ova poglavlja: 1. Podruja ispitivanja 2. Obrazovni ishodi 3. Struktura ispita 4. Tehniki opis ispita 5. Opis bodovanja 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 7. Kako se pripremiti za ispit.

U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. U estome poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. Mogunosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za pristupnike s tekoama opisane su u dodatku kataloga. Dodatno, uz Ispitni katalog za dravnu maturu iz Biologije bit e objavljen ogledni primjer testa, klju za odgovore i nain bodovanja.

1

Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11, kolske novine, Zagreb, 1995.

1. Podruja ispitivanjaIspitom iz Biologije provjerava se u kojoj mjeri pristupnik razumije: jedinstvenu molekularnu i staninu organizaciju kao temelj velike raznolikosti ivoga svijeta poloaj i ulogu mikroorganizama u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka poloaj i ulogu protoktista i gljiva u biosferi i njihovo znaenje za ovjeka veliku raznolikost biljnoga svijeta i vanost biljaka za odranje ivota na Zemlji veliku raznolikost ivotinjskoga svijeta te moe objasniti ulogu ivotinja u biosferi i u ivotu ovjeka osnove grae i funkcije ljudskoga organizma te moe primijeniti steena znanja s ciljem odgovornoga ponaanja prema vlastitome zdravlju i zdravlju drugih ljudi osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivoga svijeta odnose u biosferi te moe analizirati posljedice djelovanja ovjeka na nju. Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika provjerava se, dakle, u sljedeim podrujima: biologija stanice mikrobiologija protoktista i gljive botanika zoologija biologija ovjeka genetika i evolucija ekologija.

2. Obrazovni ishodiU ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.

2.1. Biologija stanicePodrazumijeva se da pristupnik zna, odnosno moe: definirati biologiju kao znanost, opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji te analizirati znaenje biolokih otkria za ivot ovjeka objasniti uloge osoba koje su znaajno pridonijele otkriu stanice i razvoju biologije objasniti kemijski sastav ivih bia te osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)

opisati stanine diobe (mitozu i mejozu) i objasniti njihovu ulogu u ivotnome ciklusu viestaninoga organizma analizirati procese fotosinteze, staninog disanja i vrenja (na razini ope jednadbe) i objas niti njihove uloge za iva bia objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninoga organizma.

2.2. MikrobiologijaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: analizirati razlike izmeu virusa i ivih bia te objasniti mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama.

2.3. Protoktista i gljivePodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi navesti osobine i znaenje liaja navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama.

2.4. BotanikaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela razvrstati ope poznate biljne vrste u pripadajue glavne skupine razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem ivotu na kopnu analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih skupina biljaka analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih imbenika na te procese objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih imbenika na te procese

analizirati gibanja biljaka.

2.5. ZoologijaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: navesti zajednike osobine ivotinja te analizirati osobitosti glavnih skupina razvrstati ope poznate ivotinjske vrste u pripadajue glavne skupine analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije ivotinja s nainom ivota analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije ivotinja tijekom evolucije analizirati znaenje glavnih skupina ivotinja u biosferi i ivotu ovjeka objasniti posebnosti faune Hrvatske opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere zatite.

2.6. Biologija ovjekaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva objasniti sastav tjelesnih tekuina te analizirati sastav i ulogu krvi objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada glavnih organa i organskih sustava ovjeka: - srca i krvoilnoga sustava - dinoga sustava - imunolokoga sustava - probavnoga sustava - metabolikoga sustava - sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekuina - sustava organa za kretanje - endokrinoga sustava - spolnoga sustava - osjetilnoga i ivanoga sustava analizirati znaenje pojedinih organa i organskih sustava u odranju homeostaze organizma navesti glavne poremeaje i bolesti organa i organskih sustava ovjeka analizirati imbenike i ponaanja koji unaprjeuju zdravlje ovjeka od onih koji ga naruavaju.

2.7. Genetika i evolucijaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati njihove meuodnose objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja gena

objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje navesti vrste promjena genotipa te objasniti mogue uzroke i posljedice objasniti mogunosti primjene genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti objasniti osnovna naela i etape kemijske i bioloke evolucije analizirati glavne dokaze evolucije objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretake sile evolucijskoga procesa objasniti evoluciju ovjeka.

2.8. EkologijaPodrazumijeva se da pristupnik zna odnosno moe: objasniti osnovne ekoloke pojmove i analizirati njihove meuodnose analizirati odnose izmeu ivih bia i abiotikih