Ispitni Katalog Iz Etike

  • Published on
    24-Oct-2015

  • View
    17

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja </p><p>NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA </p><p> Ispitni katalog iz Etike </p><p>u kolskoj godini 2007./2008. </p><p>veljaa 2008. </p></li><li><p> 2 </p><p>Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Etike: </p><p>dr.sc. Dijana Lozi Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok </p><p>Kreimir Gracin , prof., X. Gimnazija Ivan Supek, Zagreb </p><p>Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevac. </p></li><li><p> 3 </p><p>SADRAJ </p><p>1. UVOD 4 2. SVRHA PREDMETA 4 3. OPI CILJEVI PREDMETA 4 4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI 5 5. STRUKTURA ISPITA 10 6. VRSTE ZADATAKA 11 6.1.ZADATCI ZATVORENOGA TIPA 11 6.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA 13 7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA 14 8. TRAJANJE ISPITA 14 9. TEHNIKI OPIS ISPITA 14 10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA 15 10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA 21 10. LITERATURA 27 </p></li><li><p> 4 </p><p>1. UVOD </p><p>Ovaj tekst je Ispitni katalog iz Etike za nacionalni ispit koji e se odrati u svibnju 2008. godine. Svrha ispitnoga kataloga je pomoi nastavnicima, ali i ostalim dionicima nastavnoga procesa, da se upoznaju s pojedinostima nacionalnoga ispita iz Etike. Ispitom iz Etike provjeravat e se kako su i koliko uenici sposobni rabiti znanja i kompetencije koje su stjecali i razvijali tijekom trogodinjega obrazovanja iz ovoga nastavnoga predmeta. U ispitnome katalogu definirana je svrha Etike kao nastavnoga predmeta, te opi i specifini ciljevi iste opisi mjerljivoga ponaanja uenika koje e se provjeravati pisanim ispitom. Nadalje, odreena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje e se koristiti, s dodatnim pojanjenjem naina bodovanja za svaku vrstu zadatka te tehnikim opisom ispita. Na samome kraju ponuen je i ogledni primjerak testa kako bi se dionicima nastavnoga procesa pruio to jasniji uvid u izgled nacionalnoga ispita iz ovoga predmeta. U dodatnim poglavljima kataloga pojanjeno je kako se uenik moe pripremiti za ispit i koju literaturu moe koristiti. </p><p> 2. SVRHA PREDMETA </p><p>Etika kao nastavni predmet osposobljava uenika: </p><p>a) da kroz stjecanje znanja o terminologiji, koncepcijama i problemima etike kao filozofske discipline razvije sposobnost za moralno prosuivanje, etiko argumentiranje i orijentiranje u ivotu, </p><p>b) da razvija senzibilitet za moralno ispravno djelovanje, prije svega za suosjeanje s drugima te za potivanje temeljnih vrijednosti: ljudskoga dostojanstva, slobode, tolerancije i pravinosti. </p><p>3. OPI CILJEVI PREDMETA </p><p>Na kraju trogodinjega obrazovanja iz nastavnoga predmeta Etika uenik: </p><p> razumije etiku problematiku unutar povijesti filozofije, razlikuje sustave vrijednosti razliitih misaonih razdoblja, sposoban je smjestiti ih u povijesni kontekst razliitih kulturnih i religioznih tradicija, razlikuje i prepoznaje izvorne etike tekstove </p><p> sposoban je analizirati tekst etike problematike te argumentirano, temeljem razumijevanja opih naela etikoga prosuivanja, iskazati vlastiti odnos spram ideja predstavljenih u istome </p><p> moe primijeniti apstraktnu etiku argumentaciju razliitih koncepcija na konkretne moralne dileme ili situacije </p><p> razumije ljudsko djelovanje kao centralnu kategoriju praktike filozofije, sposoban je promotriti ga ne samo iz etikoga aspekta nego je u stanju razumjeti etike implikacije srodnih podruja; politike filozofije, filozofije prava, socijalne filozofije, antropologije te religijskih uenja </p></li><li><p> 5 </p><p> moe razlikovati temeljne etike probleme razvitka prirodnih znanosti, posebno biologije, medicine, informacijskih znanosti, te njihov utjecaj na individualni i socijalni ivot </p><p> razumije globalne procese industrijalizacije i modernizacije te naraslu potrebu za odgovornou prema prirodi, zbog mijenjanja, degeneriranja i unitavanja bio i ekosustava </p><p> temeljem poznavanja etikih naela sposoban je donositi moralne prosudbe o vlastitomu djelovanju, kao i djelovanju drugih, te predlagati etika rjeenja za ispravno i dobro djelovanje </p><p> sposoban je dalje razvijati/osvjetavati vlastiti moralni identitet kako bi se lake snalazio u suvremenome svijetu svjetonazorskoga pluralizma </p><p> sposoban je suoiti se sa situacijama koje ukljuuju moralne dileme i konflikte te impulzivna rjeenja zamijeniti racionalnim shvaanjem </p><p> uenik treba pojasniti, povezati, prosuditi znaenje, moralni smisao vlastite uloge unutar obitelji, kole, odnosa uzajamnoga potovanja prema vrnjacima, drutvenoj zajednici, te ljudskoj zajednici kao cjelini. </p><p>4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI </p><p>Posebni ciljevi su jasne i konkretne tvrdnje o konkretnim uenikovim znanjima, vjetinama i kompetencijama. Definirani su koritenjem revidirane Bloomove taksonomije znanja i kognitivnih procesa na razliitim razinama sloenosti kognitivnih procesa (procesa koji se koriste da bi se nauilo pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluacija ili kreiranje) te na razliitim razinama znanja (injenino, konceptualno, proceduralno znanje). </p><p>Razvrstani su u etiri tematske cjeline koje ne odgovaraju godinama uenja etike, ve predstavljaju sintezu svih programa sistematiziranih prema kljunim podrujima izuavanja. Tematske cjeline su: </p><p>1) Savjest i identitet 2) Drutveno okruje i moralna svijest 3) Odnos prema prirodi tehnologiji i znanosti 4) Etika kao filozofija morala </p></li><li><p> 6 </p><p>Pregled posebnih ciljeva Etike </p><p>SADRAJNE CJELINE POSEBNI CILJEVI </p><p>(to uenik mora znati, razumjeti i moi uiniti) </p><p>1. Savjest i identitet </p><p> prepoznati i odrediti pojmove: etika, moral, vrlina, </p><p>djelovanje, vrijednosti, volja, moralni osjeaj, moralno </p><p>iskustvo, osobnost, moralni identitet </p><p> razlikovati sustave vrijednosti, ideale i idole </p><p> prikazati u kratkim crtama i prepoznavati povijesne </p><p>primjere moralnih uzora ( Sokrat, Franjo Asiki, Albert </p><p>Schweitzer) </p><p> poznavati Kohlbergovu teoriju o razvitku moralne svijesti </p><p> odrediti i razlikovati razine moralne svijesti </p><p> pojasniti razliku vrijednosnih i injeninih sudova </p><p> pojasniti moralnost kao temeljnu antropoloku znaajku </p><p>ovjeka </p><p> navesti znaajke, prepoznati i pojasniti pojam savjesti kao </p><p>osnovu moralnoga identiteta, prepoznati razliite aspekte </p><p>djelovanja u skladu sa savjeu, teoloki (razjasniti etike </p><p>postulate razliitih religija), antropoloki (razjasniti </p><p>probleme egzistencije ovjeka u smislu nedovrenosti </p><p>ovjeka, otvorenosti i vjenog traganja za smislom, </p><p>slobode i njezinih granica), socioloki (pojasniti, analizirati </p><p>moralnu svijest ili savjest iz aspekta uzajamnih odnosa u </p><p>nekoj zajednici) </p><p> analizirati konflikte savjesti, konflikte normi i vrijednosti </p><p> objasniti znaaj samorefleksije u Sokratovoj etici </p><p> prepoznati i objasniti osnovne etike misli grkih i </p><p>kranskih mitova i legendi </p><p> analizirati etiko odreenje borbe izmeu dobra i zla u </p><p>grkoj mitologiji i bajkama </p><p> prepoznati bitne karakteristike i objasniti utjecaj razvitka </p><p>znanja i moi na etiko shvaanje i moralno djelovanje </p><p>ovjeka (Prometej, Faust) </p><p> usporediti i objasniti problem opega vaenja i </p><p>utemeljenja vrijednosti, moralnih naela i normi </p><p> razlikovati deskriptivnu i normativnu etiku, (etiki i </p></li><li><p> 7 </p><p>normativni relativizam te kategoriki imperativ, zlatno </p><p>pravilo) </p><p> odrediti i objasniti razliku izmeu etikoga egoizma (kao </p><p>opega naela djelovanja: hedonizam, utilitarizam) i </p><p>psiholokoga egoizma </p><p> odrediti i objasniti savjest kao prethodnu i naknadnu </p><p>(grinja savjesti) </p><p> navesti i objasniti razliite oblike povrede savjesti, zbog </p><p>neznanja, nesagledavanja posljedica djelovanja ili </p><p>namjernoga proputanja djelovanja </p><p>2. Drutveno okruje i moralna svijest </p><p> prikazati u kratkim crtama i izvesti zakljuak o vanosti </p><p>moralno ureenih i normiranih meuljudskih odnosa </p><p>(socijalnih institucija), objasniti granice prirodnoga stanja </p><p>i apsolutne slobode (Hobbes) </p><p> kategorizirati razliite uzroke sukoba u meuljudskim </p><p>odnosima kao psiholoke (predrasude i diskriminacija), </p><p>ekonomske (konzumerizam i ekonomsko natjecanje), </p><p>politike (zlouporaba moi i autoritarizam), moralne </p><p>(moralna iskljuivost i netolerantnost), religiozne (vjerska </p><p>nesnoljivost) te objasniti etike vrijednosti demokracije i </p><p>ljudskih prava, suivota i pluralizma etikih i politikih </p><p>orijentacija u modernom drutvu </p><p> interpretirati konflikt izmeu egoizma pojedinanih </p><p>interesa i opega dobra </p><p> objasniti razliite aspekte slobode (sloboda od i sloboda </p><p>za) </p><p> odrediti i objasniti osnovne moralne i etike postavke: </p><p>kranstva (katolicizam, protestantizam, pravoslavlje), </p><p>idovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucijanizma </p><p> analizirati tekstove iz razliitih religijskih tradicija </p><p> prepoznati i opisati zlatno pravilo u razliitim kulturama </p><p> objasniti i etiki procijeniti vanost ideje ekumenizma </p><p> analizirati etiko utemeljenje ljudskih prava </p><p> navesti razliite vrste ljudskih prava </p><p> odrediti i analizirati osnovne razlike izmeu prava i morala </p><p> prepoznati bitne karakteristike i objasniti vanost </p><p>ureenja pravne drave </p></li><li><p> 8 </p><p> objasniti Platonovu ideju pravednosti </p><p> objasniti razliku moralnoga i politikoga odreenja </p><p>pravednosti, objasniti odnos pravednosti i demokracije </p><p> objasniti sofistiko razlikovanje prirodnoga i pozitivnoga </p><p>prava </p><p> objasniti problematiku paternalizma u politikim odnosima </p><p> pojasniti osnovne ideje politike filozofije kroz analizu </p><p>teorijskih shvaanja Platona, Aristotela, Machiavellija, </p><p>Morusa, Hobbesa, Lockea i Rawlsa </p><p> objasniti shvaanje pojma pravednosti unutar </p><p>kranskoga socijalnoga nauka </p><p>3. Odnos prema prirodi, tehnologiji, znanosti </p><p> navesti, prepoznati, objasniti osnovne termine u sklopu </p><p>ove sadrajne cjeline i njihove meusobne odnose </p><p>(antropocentrizam, biocentrizam, etiku znanosti, </p><p>biotehnologiju, gensku manipulaciju, prirodu, tehnologiju, </p><p>ekoloku etiku, eugeniku, genom, genetiku, gensku </p><p>terapiju, kloniranje, genetiko inenjerstvo, medicinsku </p><p>etiku, pobaaj, doniranje organa, donore, eutanazije </p><p> prepoznati i usporediti koncepcije antropocentrizma i </p><p>biocentrizma </p><p> opisati i identificirati osnovne etike probleme u </p><p>koncepcijama antropocentrizma i biocentrizma npr. </p><p>odgovornost znanstvenika za ukupan sustav prirode </p><p> objasniti naela Jonasove etike odgovornosti, etike straha </p><p>i etike budunosti </p><p> argumentirati vanost moralne odgovornosti znanstvenika </p><p>i politikih subjekata u uvjetima nesagledivosti posljedica </p><p>tehnolokoga razvoja </p><p> prikazati u kratkim crtama odnose ovjeka prema </p><p>biotehnolokim rezultatima, izvesti mogue moralne </p><p>posljedice iz primjene eugenike, genetskog inenjerstva, </p><p>genske terapije </p><p> opisati i identificirati osnovne moralne probleme koji </p><p>nastaju na medicinskom podruju (eutanaziju, pobaaj, </p></li><li><p> 9 </p><p>odravanje pacijenta na ivotu, presaivanje organa, </p><p>paternalizam, autonomiju bolesnika) </p><p> odrediti i opisati osnovna tematska podruja (odnos </p><p>lijenik - pacijent, pravo na ivot, dostojanstvo osobe, </p><p>biomedicinska istraivanja, etike kodekse i zakletve) </p><p> objasniti moralne norme u sustavu zdravstva, smisao i </p><p>sadraj Hipokratove prisege </p><p> analizirati tekstove razliitih koncepcija odnosa ovjek -</p><p>priroda (Bacon, Descartes, poglavica plemena Seattlea) </p><p>4. Etika kao filozofija morala </p><p> prepoznati i odrediti filozofske pojmove (etika, moral, </p><p>udoree, moralno djelovanje, deontoloka etika, </p><p>teleoloka etika konzekvencijalistika etika, </p><p>eudaimonistika, utilitaristika, hedonistika etika, etika </p><p>dobra i etika ispravnoga djelovanja, dunost, praktika </p><p>filozofija, zlatno pravilo, kategoriki imperativ, krepost, </p><p>etike i dijanoetike kreposti, dobro najvie dobro, </p><p>moralna autonomija i heteronomija) </p><p> razlikovati i navesti razliite, nefilozofske oblike moralne </p><p>refleksije: mitske, knjievne, religijske </p><p> razlikovati i navesti razliite vidove morala: subjektivni </p><p>(savjest, krepost, izbor moralnih naela i normi) i </p><p>objektivni (obiajnost, tradicija, autoriteti, sustavi </p><p>vrijednosti, osnova vaenje pravnih politikih i drugih </p><p>normi neke zajednice) </p><p> analizirati temeljne tekstove svjetske etike batine i </p><p>njihove autore: Aristotel, Kant, Konfucije, Stari i Novi </p><p>zavjet </p><p> analizirati problem utemeljenja dobra i pojam najviega </p><p>dobra u etici, objasniti Mooreovu 'naturalistiku </p><p>pogreku', te interpretirati von Wrightovu analizu pojma </p><p>dobro </p><p> razlikovati pojmove moralno, nemoralno, amoralno, </p><p>normativna etika, deskriptivna etika i metaetika, te </p><p>razlikuje opu etiku od primijenjenih etika razliitih </p><p>podruja kao to su medicinska etika, profesionalna etika, </p><p>etika zatite okolia i sl. </p></li><li><p> 10 </p><p> pojasniti razlike izmeu etikoga kognitivizma i </p><p>nonkognitivizma; preskriptivizma, emotivizma i </p><p>intuicionizma </p><p> poznavati, analizirati osnovne pojmove, teorije i teorijska </p><p>uporita etikih uenja Sokrata, Aristotela, kranske </p><p>etike, Kanta te suvremene etike Habermasa (etika </p><p>diskursa, konsenzualna teorija istine) </p><p> 5. STRUKTURA ISPITA </p><p> Ispit iz predmeta Etika obuhvaa sadraje trogodinjega gimnazijskoga obrazovanja iz ove oblasti i jednak je za sve uenike gimnazijskoga programa. Ispit obuhvaa etiri tematske cjeline odreene u prethodnome poglavlju (savjest i identitet, drutveno okruje i moralna svijest, odnos prema prirodi, tehnologiji i znanosti, etika kao filozofija morala). Ispitivat e se injenina, konceptualna te proceduralna razina znanja na razliitim razinama kognitivnih procesa (pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluiranje i kreiranje). Ispit je podijeljen na dvije ispitne cjeline. Tablica 1. </p><p>ISPITNE CJELINE Vrste zadataka Razina znanja </p><p>injenino znanje </p><p>konceptualno znanje </p><p>I. DIO ISPITA o zadatci zatvorenoga tipa </p><p>o zadatci dopunjavanja i kratkih odgovora </p><p> proceduralno znanje </p><p>II. DIO ISPITA o esej </p><p> proceduralno znanje </p><p> U drugome dijelu ispita uenici trebaju sastaviti krai tekst (do 450 rijei) na temelju ponuenoga teksta ili tekstova. Tekstovi mogu biti etiki (odlomci iz filozofske literature) ili nefilozofski (novinski ili sl.). Tekstovi e biti popraeni pitanjima koja trebaju biti i smjernice za pisanje sastavka. </p></li><li><p> 11 </p><p> Tablica 2. PRVI DIO TESTA TEMATSKE CJELINE </p><p>Savjest i identitet </p><p>Drutveno okruje i moralna svijest </p><p>Odnos prema prirodi, tehnologiji i znanosti </p><p>Etika kao filozofija morala </p><p>Zastupljenost pojedinih cjelina </p><p> 20% 30% 20% 30% </p><p>Trajanje 30 minuta </p><p>BODOVI </p><p> 30 bodova 50% od ukupnog broja bodova </p><p> Tablica 3. DRUGI DIO TESTA Ispitne cjeline Mogue je ispitivanje svih navedenih </p><p>tematskih cjelina. </p><p>Vrsta zadataka Zadatak esejskoga tipa </p><p>Trajanje: 60 minuta </p><p>BODOVI 30 bodova 50% od ukupnog broja bodova </p><p>6. VRSTE ZADATAKA </p><p>6.1.Zadatci zatvorenoga tipa </p><p> 1. Zadatci viestrukoga izbora Zadatci viestrukoga izbora sastoje se od upute, osnove i etiriju ponuenih odgovora. Jedan je odgovor toan. Primjer U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za dogovore uz redni broj zadatka oznaite slovo tonoga odgovora. Hedonistika, ali i utilitaristika etika dobro odreuje kao: A. krepost B. ugodu C. dunost D. ljubav </p></li><li><p> 12 </p><p> 2. Zadatci alternativnoga izbora Zadatci alternativnoga izbora sastoje se od pitanja ili tvrdnje za koju uenik treba utvrditi je li tona ili ne. Primjer Odredite je li navedena tvrdnja tona (T) ili netona (N). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka obiljeite znakom X slovo tonoga odgovora. Aristotel je rekao: Dobro je ono emu sve t...</p></li></ul>