Ispitni Katalog Iz Etike

  • View
    17

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

  • Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

    NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

    Ispitni katalog iz Etike

    u kolskoj godini 2007./2008.

    veljaa 2008.

  • 2

    Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Etike:

    dr.sc. Dijana Lozi Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok

    Kreimir Gracin , prof., X. Gimnazija Ivan Supek, Zagreb

    Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, urevac.

  • 3

    SADRAJ

    1. UVOD 4 2. SVRHA PREDMETA 4 3. OPI CILJEVI PREDMETA 4 4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI 5 5. STRUKTURA ISPITA 10 6. VRSTE ZADATAKA 11 6.1.ZADATCI ZATVORENOGA TIPA 11 6.2. ZADATCI OTVORENOGA TIPA 13 7. NAIN VRJEDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA 14 8. TRAJANJE ISPITA 14 9. TEHNIKI OPIS ISPITA 14 10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA 15 10. KLJU ZA ODGOVORE OGLEDNOGA PRIMJERKA TESTA 21 10. LITERATURA 27

  • 4

    1. UVOD

    Ovaj tekst je Ispitni katalog iz Etike za nacionalni ispit koji e se odrati u svibnju 2008. godine. Svrha ispitnoga kataloga je pomoi nastavnicima, ali i ostalim dionicima nastavnoga procesa, da se upoznaju s pojedinostima nacionalnoga ispita iz Etike. Ispitom iz Etike provjeravat e se kako su i koliko uenici sposobni rabiti znanja i kompetencije koje su stjecali i razvijali tijekom trogodinjega obrazovanja iz ovoga nastavnoga predmeta. U ispitnome katalogu definirana je svrha Etike kao nastavnoga predmeta, te opi i specifini ciljevi iste opisi mjerljivoga ponaanja uenika koje e se provjeravati pisanim ispitom. Nadalje, odreena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje e se koristiti, s dodatnim pojanjenjem naina bodovanja za svaku vrstu zadatka te tehnikim opisom ispita. Na samome kraju ponuen je i ogledni primjerak testa kako bi se dionicima nastavnoga procesa pruio to jasniji uvid u izgled nacionalnoga ispita iz ovoga predmeta. U dodatnim poglavljima kataloga pojanjeno je kako se uenik moe pripremiti za ispit i koju literaturu moe koristiti.

    2. SVRHA PREDMETA

    Etika kao nastavni predmet osposobljava uenika:

    a) da kroz stjecanje znanja o terminologiji, koncepcijama i problemima etike kao filozofske discipline razvije sposobnost za moralno prosuivanje, etiko argumentiranje i orijentiranje u ivotu,

    b) da razvija senzibilitet za moralno ispravno djelovanje, prije svega za suosjeanje s drugima te za potivanje temeljnih vrijednosti: ljudskoga dostojanstva, slobode, tolerancije i pravinosti.

    3. OPI CILJEVI PREDMETA

    Na kraju trogodinjega obrazovanja iz nastavnoga predmeta Etika uenik:

    razumije etiku problematiku unutar povijesti filozofije, razlikuje sustave vrijednosti razliitih misaonih razdoblja, sposoban je smjestiti ih u povijesni kontekst razliitih kulturnih i religioznih tradicija, razlikuje i prepoznaje izvorne etike tekstove

    sposoban je analizirati tekst etike problematike te argumentirano, temeljem razumijevanja opih naela etikoga prosuivanja, iskazati vlastiti odnos spram ideja predstavljenih u istome

    moe primijeniti apstraktnu etiku argumentaciju razliitih koncepcija na konkretne moralne dileme ili situacije

    razumije ljudsko djelovanje kao centralnu kategoriju praktike filozofije, sposoban je promotriti ga ne samo iz etikoga aspekta nego je u stanju razumjeti etike implikacije srodnih podruja; politike filozofije, filozofije prava, socijalne filozofije, antropologije te religijskih uenja

  • 5

    moe razlikovati temeljne etike probleme razvitka prirodnih znanosti, posebno biologije, medicine, informacijskih znanosti, te njihov utjecaj na individualni i socijalni ivot

    razumije globalne procese industrijalizacije i modernizacije te naraslu potrebu za odgovornou prema prirodi, zbog mijenjanja, degeneriranja i unitavanja bio i ekosustava

    temeljem poznavanja etikih naela sposoban je donositi moralne prosudbe o vlastitomu djelovanju, kao i djelovanju drugih, te predlagati etika rjeenja za ispravno i dobro djelovanje

    sposoban je dalje razvijati/osvjetavati vlastiti moralni identitet kako bi se lake snalazio u suvremenome svijetu svjetonazorskoga pluralizma

    sposoban je suoiti se sa situacijama koje ukljuuju moralne dileme i konflikte te impulzivna rjeenja zamijeniti racionalnim shvaanjem

    uenik treba pojasniti, povezati, prosuditi znaenje, moralni smisao vlastite uloge unutar obitelji, kole, odnosa uzajamnoga potovanja prema vrnjacima, drutvenoj zajednici, te ljudskoj zajednici kao cjelini.

    4. POSEBNI CILJEVI OBRAZOVNI ISHODI

    Posebni ciljevi su jasne i konkretne tvrdnje o konkretnim uenikovim znanjima, vjetinama i kompetencijama. Definirani su koritenjem revidirane Bloomove taksonomije znanja i kognitivnih procesa na razliitim razinama sloenosti kognitivnih procesa (procesa koji se koriste da bi se nauilo pamenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluacija ili kreiranje) te na razliitim razinama znanja (injenino, konceptualno, proceduralno znanje).

    Razvrstani su u etiri tematske cjeline koje ne odgovaraju godinama uenja etike, ve predstavljaju sintezu svih programa sistematiziranih prema kljunim podrujima izuavanja. Tematske cjeline su:

    1) Savjest i identitet 2) Drutveno okruje i moralna svijest 3) Odnos prema prirodi tehnologiji i znanosti 4) Etika kao filozofija morala

  • 6

    Pregled posebnih ciljeva Etike

    SADRAJNE CJELINE POSEBNI CILJEVI

    (to uenik mora znati, razumjeti i moi uiniti)

    1. Savjest i identitet

    prepoznati i odrediti pojmove: etika, moral, vrlina,

    djelovanje, vrijednosti, volja, moralni osjeaj, moralno

    iskustvo, osobnost, moralni identitet

    razlikovati sustave vrijednosti, ideale i idole

    prikazati u kratkim crtama i prepoznavati povijesne

    primjere moralnih uzora ( Sokrat, Franjo Asiki, Albert

    Schweitzer)

    poznavati Kohlbergovu teoriju o razvitku moralne svijesti

    odrediti i razlikovati razine moralne svijesti

    pojasniti razliku vrijednosnih i injeninih sudova

    pojasniti moralnost kao temeljnu antropoloku znaajku

    ovjeka

    navesti znaajke, prepoznati i pojasniti pojam savjesti kao

    osnovu moralnoga identiteta, prepoznati razliite aspekte

    djelovanja u skladu sa savjeu, teoloki (razjasniti etike

    postulate razliitih religija), antropoloki (razjasniti

    probleme egzistencije ovjeka u smislu nedovrenosti

    ovjeka, otvorenosti i vjenog traganja za smislom,

    slobode i njezinih granica), socioloki (pojasniti, analizirati

    moralnu svijest ili savjest iz aspekta uzajamnih odnosa u

    nekoj zajednici)

    analizirati konflikte savjesti, konflikte normi i vrijednosti

    objasniti znaaj samorefleksije u Sokratovoj etici

    prepoznati i objasniti osnovne etike misli grkih i

    kranskih mitova i legendi

    analizirati etiko odreenje borbe izmeu dobra i zla u

    grkoj mitologiji i bajkama

    prepoznati bitne karakteristike i objasniti utjecaj razvitka

    znanja i moi na etiko shvaanje i moralno djelovanje

    ovjeka (Prometej, Faust)

    usporediti i objasniti problem opega vaenja i

    utemeljenja vrijednosti, moralnih naela i normi

    razlikovati deskriptivnu i normativnu etiku, (etiki i

  • 7

    normativni relativizam te kategoriki imperativ, zlatno

    pravilo)

    odrediti i objasniti razliku izmeu etikoga egoizma (kao

    opega naela djelovanja: hedonizam, utilitarizam) i

    psiholokoga egoizma

    odrediti i objasniti savjest kao prethodnu i naknadnu

    (grinja savjesti)

    navesti i objasniti razliite oblike povrede savjesti, zbog

    neznanja, nesagledavanja posljedica djelovanja ili

    namjernoga proputanja djelovanja

    2. Drutveno okruje i moralna svijest

    prikazati u kratkim crtama i izvesti zakljuak o vanosti

    moralno ureenih i normiranih meuljudskih odnosa

    (socijalnih institucija), objasniti granice prirodnoga stanja

    i apsolutne slobode (Hobbes)

    kategorizirati razliite uzroke sukoba u meuljudskim

    odnosima kao psiholoke (predrasude i diskriminacija),

    ekonomske (konzumerizam i ekonomsko natjecanje),

    politike (zlouporaba moi i autoritarizam), moralne

    (moralna iskljuivost i netolerantnost), religiozne (vjerska

    nesnoljivost) te objasniti etike vrijednosti demokracije i

    ljudskih prava, suivota i pluralizma etikih i politikih

    orijentacija u modernom drutvu

    interpretirati konflikt izmeu egoizma pojedinanih

    interesa i opega dobra

    objasniti razliite aspekte slobode (sloboda od i sloboda

    za)

    odrediti i objasniti osnovne moralne i etike postavke:

    kranstva (katolicizam, protestantizam, pravoslavlje),

    idovstva, islama, hinduizma, budizma i konfucijanizma

    analizirati tekstove iz razliitih religijskih tradicija

    prepoznati i opisati zlatno pravilo u razliitim kulturama

    objasniti i etiki procijeniti vanost ideje ekumenizma

    analizirati etiko utemeljenje ljudskih prava

    navesti razliite vrste ljudskih prava

    odrediti i analizirati osnovne razlike izmeu prava i morala

    prepoznati bitne karakteristike i objasniti vanost

    ureenja pravne drave

  • 8

    objasniti Platonovu ideju pravednosti

    objasniti razliku moralnoga i politikoga odreenja

    pravednosti, objasniti odnos pravednosti i demokracije

    objasniti sofistiko razlikovanje prirodnoga i pozitivnoga

    prava

    objasniti problematiku paternalizma u politikim odnosima

    pojasniti osnovne ideje politike filozofije kroz analizu

    teorijskih shvaanja Platona, Aristotela, Machiavellija,

    Morusa, Hobbesa, Lockea i Rawlsa

    objasniti shvaanje pojm