Ispitni katalog iz Glazbene umjetnosti

  • Published on
    09-Feb-2017

  • View
    222

  • Download
    8

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p> Nacionalni centar za vanjsko </p><p>vrednovanje obrazovanja </p><p> NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA </p><p> Ispitni katalog iz Glazbene umjetnosti </p><p>u kolskoj godini 2007./2008. </p><p>veljaa 2008. </p></li><li><p> Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Glazbene umjetnosti: mr. sc. Alma Zubovi, prof. mentor, X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb voditeljica SRS-a Renato Happ, prof. savjetnik, Gimnazija I. Z. Dijankovekoga, Krievci Vesna Krgovi, prof., Gimnazija Bjelovar, Bjelovar mr. art Marina Novak, docent, Muzika akademija Sveuilita u Zagrebu, Zagreb. </p></li><li><p>SADRAJ </p><p>1. UVOD 4 2. OPI CILJEVI ISPITA 4 2.1. OPI CILJEVI PREDMETA GLAZBENE UMJETNOSTI 5 2.2. OPI CILJEVI ISPITA 6 3. OBRAZOVNI ISHODI POSEBNI CILJEVI 7 3.1. POPIS OBRAZOVNIH ISHODA 7 3.2. UDIO POJEDINIH SADRAJA U STRUKTURI ISPITA 9 4. STRUKTURA ISPITA 11 5. TEHNIKI OPIS ISPITA 14 5.1. PODACI O VRSTI ISPITA 14 5.2. TRAJANJE ISPITA 14 5.3. UKUPNI BROJ ZADATAKA 14 5.4. BROJ BODOVA 15 5.5. PROCEDURA TRETIRANJA POGAANJA ODGOVORA 15 5.6. OBVEZNI UVJETI ZA ODRAVANJE ISPITA 15 6. PRIMJERI ZADATAKA S DETALJNIM POJANJENJEM 16 6.1. ZADATCI 16 6.2. STRUKTURA ISPITA PREMA TIPU ZADATAKA 66 7. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT 67 8. LITERATURA 67 9. DODATCI 67 10. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA 68 </p></li><li><p>1. UVOD </p><p> Ispitni katalog iz Glazbene umjetnosti je temeljni dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na nacionalnome ispitu iz Glazbene umjetnosti u svibnju 2008. godine. Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno odreuje to se od uenika oekuje na ispitu. Ispitni katalog usklaen je s vaeim etverogodinjim nastavnim planom i programom za glazbenu umjetnost u gimnazijama. </p><p>Ispitni katalog sadri sljedea poglavlja: </p><p> opi ciljevi ispita obrazovni ishodi posebni ciljevi struktura ispita tehniki opis ispita opis bodovanja i ocjenjivanje primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem kako se pripremiti za ispit literatura dodatci. </p><p>Ispitni katalog je namijenjen uenicima gimnazija s etverogodinjim programom glazbene umjetnosti koji e izabrati predmet glazbena umjetnost na nacionalnim ispitima u svibnju 2008. godine, kao i nastavnicima glazbene umjetnosti koji ih pripremaju za ispit. </p><p>2. OPI CILJEVI ISPITA </p><p> Nacionalnim se ispitom iz glazbene umjetnosti se na standardizirani nain provjerava razina znanja, vjetina i kompetencija uenika dostignuta tijekom triju godina srednjokolskoga obrazovanja, a predviena posebnim obrazovnim ishodima. Cilj nacionalnoga ispita iz Glazbene umjetnosti je sustavno unaprjeivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja postavljanjem jasnih standarda koje uenici trebaju ostvariti i preciznim odreivanjem naina provjere ostvarenih rezultata. Jasnim standardima koje uenici trebaju ostvariti i preciznim odreivanjem naina provjere ostvarenih rezultata, uenicima i nastavnicima pruaju se jasne informacije o tome to je vano, na to treba usmjeriti svoj rad, te to raditi da bi se ostvario uspjeh. </p></li><li><p>Ispit je sastavljen prema vaeem Nastavnom planu i programu za glazbenu umjetnosti u gimnaziji. Zadatcima u ispitu obuhvaeno je gradivo prvoga i drugoga razreda te gradivo treega razreda bez romantike opere, baleta i impresionizma. </p><p>2.1. OPI CILJEVI PREDMETA GLAZBENE UMJETNOSTI </p><p> Opi ciljevi predmeta Glazbene umjetnosti su: </p><p> razvijanje glazbenoga senzibiliteta kroz sluanje i razumijevanje glazbenih djela svjetske i nacionalne glazbene batine </p><p> razvijanje interesa za sve vrste glazbene umjetnosti (klasinu, narodnu i popularnu) </p><p> razvijanje sposobnosti kritikoga sluanja glazbe </p><p> razlikovanje zvuka to veega broja povijesnih, narodnih i umjetnikih glazbala </p><p> prepoznavanje estetske i etike vrijednosti umjetnikih glazbenih djela svjetske i nacionalne glazbene batine </p><p> usporeivanje vrijednih umjetnikih postignua hrvatskih skladatelja u sklopu europskih glazbenih kretanja </p><p> obogaivanje glazbene terminologije </p><p> razlikovanje znaajki glazbenih djela ovisno o stilskome razdoblju </p><p> razvijanje interesa za aktivno bavljenje glazbom </p><p> razvijanje interesa za praenje glazbenih dogaaja u svojoj sredini </p><p> razvijanje interesa za samostalno stjecanje novih spoznaja, znanja i vjetina o glazbenoj umjetnost </p><p> razvijanje umijea koritenja suvremenih tehnolokih naprava za stjecanje novih znanja i spoznaja. </p></li><li><p> 2.2. OPI CILJEVI ISPITA </p><p> Opi ciljevi ispita su: </p><p> poznavanje i razumijevanje ispitnih sadraja iz glazbene umjetnosti navedenih u ispitnome katalogu </p><p> razumijevanje glazbenih djela svjetske i nacionalne glazbene batine kroz sluanje glazbenih djela navedenih u ispitnome katalogu </p><p> kompetentna uporaba glazbenih pojmova kao potvrda razumijevanja glazbenih djela </p><p> poznavanje glazbenih vrsta i oblika, te razumijevanje specifinosti njihove grae </p><p> razlikovanje glazbenih stilova i poznavanje uloge najistaknutijih skladatelja i njihovih reprezentativnih skladbi. </p></li><li><p>3. OBRAZOVNI ISHODI POSEBNI CILJEVI </p><p>3.1. POPIS OBRAZOVNIH ISHODA </p><p> Redni broj </p><p> OBRAZOVNI ISHODI </p><p> 1. sluno prepoznati, opisati i razlikovati um i ton te sastavnice tona </p><p>2. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvoai glazbenoga djela, izvoaki sastavi, tempo, metar, ritam, dinamika, melodija, harmonija, glazbeni oblik i glazbeni slog </p><p>3. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati naine izvoenja glazbenoga djela 4. kronoloki odrediti trajanje stilskih razdoblja sa pripadajuim predstavnicima i razlikovati glazbene stilske znaajke 5. razlikovati specifinosti grae glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja 6. razlikovati tehnike skladanja svakoga pojedinoga stilskoga razdoblja 7. prikazati u kratkim crtama povijesni razvoj programne glazbe i usporediti s apsolutnom glazbom 8. razlikovati multimedijalne glazbene vrste i protumaiti strukturu i specifinosti promjena 9. sluno prepoznati, razlikovati i imenovati naine uglazbljivanja teksta 10. opisati razvoj tonske grae od srednjega vijeka do 19. stoljea 11. prepoznati i razlikovati naine biljeenja glazbe 12. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 19. stoljea i usporediti s glazbenim dostignuima u svijetu </p></li><li><p> Glazbeni primjeri: 1. Pater noster 2. M. d' Arras: Ce fut en mai (To bje u svibnju) 3. C. G. da Venosa: Moro lasso 4. O. di Lasso: Super flumina Babylonis 5. G. P. da Palestrina: Missa papae Marcelli 6. A.Vivaldi: etiri godinja doba, koncerti za violinu i orkestar 7. J. S. Bach: Preludij i fuga u c-molu ("Dobro ugoeni glasovir", I. sv.) 8. G. F. Hndel: Mesija, Alleluja 9. W. A. Mozart: 40. simfonija u g-molu, KV 550 10. W. A. Mozart: arobna frula 11. J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru 12. L. van Beethoven: 5. simfonija u c-molu 13. B. Smetana: Vltava 14. F. Schubert: Vilinski kralj 15. R. Schumann: Sanjarenje iz ciklusa "Djeiji prizori" 16. P. I. ajkovski: Koncert za glasovir i orkestar u b-molu. </p></li><li><p> 3.2. UDIO POJEDINIH SADRAJA U STRUKTURI ISPITA </p><p> Ispit iz Glazbene umjetnosti provjerava razine steenih znanja, vjetina i sposobnosti uporabe adekvatnih glazbenih pojmova kojima uenici pokazuju razumijevanje odsluanoga glazbenoga djela. </p><p>Redni broj </p><p>OBRAZOVNI ISHODI Dimenzije kognitivnih procesa </p><p>Dimenzije znanja </p><p>pame</p><p>nje </p><p>razu</p><p>mijevanje </p><p>primjenjivanje </p><p>analiziranje </p><p>evaluiranje </p><p>nun</p><p>o </p><p>van</p><p>o </p><p>vrijedno </p><p>1. sluno prepoznati, opisati i razlikovati um i ton te sastavnice tona X X 2. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati sastavnice </p><p>glazbenoga djela: izvoai glazbenoga djela, izvoaki sastavi, tempo, metar, ritam, dinamika, melodija, harmonija, glazbeni oblik i glazbeni slog </p><p> X X </p><p>3. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati naine izvoenja glazbenoga djela </p><p> X X </p><p>4. kronoloki odrediti trajanje stilskih razdoblja sa pripadajuim predstavnicima i razlikovati glazbene stilske znaajke </p><p> X X </p><p>5. razlikovati specifinosti grae glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja </p><p> X X </p><p>6. razlikovati tehnike skladanja svakoga pojedinoga stilskoga razdoblja X X 7. prikazati u kratkim crtama povijesni razvoj programne glazbe i </p><p>usporediti s apsolutnom glazbom X X </p><p>8. razlikovati multimedijalne glazbene vrste i protumaiti strukturu i specifinosti promjena </p><p> X X </p><p>9. sluno prepoznati, razlikovati i imenovati naine uglazbljivanja teksta X X 10. opisati razvoj tonske grae od srednjega vijeka do 19. stoljea X X 11. prepoznati i razlikovati naine biljeenja glazbe X X 12. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 19. stoljea i </p><p>usporediti s glazbenim dostignuima u svijetu X X </p></li><li><p>openito poznavanje </p><p>VRIJEDNO ZNATI </p><p>znanje i efikasno djelovanje </p><p>VANO ZNATI </p><p>duboko i trajno razumijevanje </p><p>NUNO ZNATI </p><p>Pri definiranju poeljnih obrazovnih ishoda uinjena je podjela na tri razine znanja: nuno znati, vano znati i vrijedno znati. Sadraji triju razina znanja i udio zadataka po pojedinim razinama ispita prikazani su u tablici. </p><p>NUNO ZNATI VANO ZNATI VRIJEDNO ZNATI </p><p>sadraji koji predstavljaju temeljni cilj pouavanja glazbene umjetnosti, ono to ostaje nakon to se zaborave brojni detalji </p><p>za razumijevanje glazbene umjetnosti vana znanja (injenice, pojmovi i naela) i vjetine (procesi, strategije i metode) </p><p>sadraji vani za temeljne ideje, koji olakavaju razumijevanje ili olakavaju povezivanje s drugim idejama ili disciplinama </p><p>42 % 44 % 14 % </p></li><li><p>4. STRUKTURA ISPITA </p><p> Ispit se sastoji od dvaju cjelina ukupnoga trajanja 90 minuta. Prvom cjelinom ispituju se opa teorijska znanja. Drugom cjelinom provjeravaju se steena znanja, vjetine i sposobnosti pri analizi dvaju glazbenih primjera pojedinano i komparativno. Ispit sadrava 50 pitanja. Procijenjena teina ispita je 63,8%. </p><p>Ispitne cjeline Dijelovi testa </p><p>Subtest Broj zadataka i postotni udio </p><p>UKUPNO </p><p> I. cjelina </p><p> Teorija </p><p> - </p><p> 20 (40 %) </p><p> 20 </p><p>(40 %) </p><p>I. glazbeni primjer </p><p>10 (20 %) </p><p>II. glazbeni primjer </p><p>10 (20 %) </p><p>II. cjelina </p><p>Analiza glazbenih primjera Poredba </p><p>glazbenih primjera </p><p> 10 (20 %) </p><p>30 (60 %) </p></li><li><p>Redni broj </p><p>OBRAZOVNI ISHODI Dimenzije kognitivnih procesa </p><p>pame</p><p>nje </p><p>razumijevanje </p><p>primjenjivanje </p><p>analiziranje </p><p>evaluiranje </p><p>1. sluno prepoznati, opisati i razlikovati um i ton te sastavnice tona </p><p> X </p><p>2. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvoai glazbenoga djela, izvoaki sastavi, tempo, metar, ritam, dinamika, melodija, harmonija, glazbeni oblik i glazbeni slog </p><p> X </p><p>3. sluno prepoznati, imenovati, opisati i razlikovati naine izvoenja glazbenoga djela </p><p> X </p><p>4. kronoloki odrediti trajanje stilskih razdoblja sa pripadajuim predstavnicima i razlikovati glazbene stilske znaajke </p><p> X </p><p>5. razlikovati specifinosti grae glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja </p><p> X </p><p>6. razlikovati tehnike skladanja svakoga pojedinoga stilskoga razdoblja </p><p> X </p><p>7. prikazati u kratkim crtama povijesni razvoj programne glazbe i usporediti s apsolutnom glazbom </p><p> X </p><p>8. razlikovati multimedijalne glazbene vrste i protumaiti strukturu i specifinosti promjena </p><p> X </p><p>9. sluno prepoznati, razlikovati i imenovati naine uglazbljivanja teksta </p><p> X </p><p>10. opisati razvoj tonske grae od srednjega vijeka do 19. stoljea X 11. prepoznati i razlikovati naine biljeenja glazbe X 12. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 19. stoljea </p><p>i usporediti s glazbenim dostignuima u svijetu X </p></li><li><p>Dimenzije kognitivnih procesa </p><p>Broj zadataka </p><p>Postotni udio u ukupnome rezultatu </p><p> Pamenje </p><p> 16 </p><p> 32 % </p><p> Razumijevanje </p><p> 6 </p><p> 12 % </p><p> Primjena </p><p> 4 </p><p> 8 % </p><p> Analiza </p><p> 24 </p><p> 48 % </p><p>Dimenzije znanja </p><p>Broj zadataka </p><p>Postotni udio u ukupnome rezultatu </p><p> injenino </p><p> 15 </p><p> 30 % </p><p> Konceptualno </p><p> 31 </p><p> 62 % </p><p> Proceduralno </p><p> 4 </p><p> 8 % </p></li><li><p>5. TEHNIKI OPIS ISPITA </p><p>Uenici koji pristupaju ispitu iz Glazbene umjetnosti dobivaju ispitnu knjiicu s ispitnim zadatcima i listove za odgovore. Od uenika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti pri rjeavanju postavljenih zadataka. Znakovi X koji nee biti ispravno ubiljeeni nee se vrjednovati kao toni odgovori. Ukoliko se u zadatcima viestrukoga izbora i viestrukih kombinacija oznae svi ponueni odgovori, zadatak e se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na meu njima oznaene tone odgovore. </p><p>5.1. PODACI O VRSTI ISPITA </p><p> Znanje uenika bit e provjeravano pisanim ispitom. Doputena je uporaba pribora: kemijske olovke plave ili crne boje te nalivpera. </p><p>5.2. TRAJANJE ISPITA </p><p> Prvi dio ispita traje 20 minuta, a drugi dio, koji ukljuuje i sluanje glazbenih primjera, traje 70 minuta. </p><p> U drugome dijelu ispita predviene su tri ispitne cjeline (subtestovi): </p><p>1. sluanje i analiza I. glazbenoga primjera 2. sluanje i analiza II. glazbenoga primjera 3. sluanje i poredbena analiza I. i II. glazbenoga primjera. </p><p>Prvi i drugi subtest provode se nakon dvokratnoga sluanja glazbenoga primjera, a trei subtest nakon jednokratnoga sluanja obaju glazbenih primjera. </p><p>5.3. UKUPNI BROJ ZADATAKA </p><p> Test sadri ukupno 50 zadataka. </p></li><li><p>5.4. BROJ BODOVA </p><p> Ukupni broj bodova u testu je 100. </p><p>5.5. PROCEDURA TRETIRANJA POGAANJA ODGOVORA </p><p> U zadatcima viestrukoga izbora i viestrukih kombinacija ne smiju se oznaiti svi ponueni odgovori, jer e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na meu njima oznaene tone odgovore. </p><p>5.6. OBVEZNI UVJETI ZA ODRAVANJE ISPITA </p><p> Ispit iz Glazbene umjetnosti provjerava razine steenih znanja, vjetina i sposobnosti uporabe odgovarajuih glazbenih pojmova kojima uenici pokazuju razumijevanje odsluanoga glazbenoga djela. Za uspjenu provedbu ispita iz Glazbene umjetnosti nuno je i neophodno osigurati odgovarajue akustike uvijete to podrazumijeva sljedee: </p><p>a) ureaj za reprodukciju zvuka vrlo visoke kvalitete (CD player, par zvunika po 50W sa odgovarajuim pojaalom) b) akustiki primjerena prostorija za provoenje ispita (uionica odvojena od vanjskih izvora zvuka, primjerena manjem broju uenika, </p><p>s vrlo malim odjekom zvuka). </p></li><li><p> 6. PRIMJERI ZADATAKA S DETALJNIM POJANJENJEM </p><p>6.1. ZADATCI </p><p> I. CJELINA 1. TEORIJA 1. Zadatci kratkih odgovora </p><p>Uputa pristupniku (ukoliko je potrebna) </p><p> Paljivo proitajte zadatak kako biste mogli odgovoriti na pitanje. </p><p>Tvrdnja </p><p>Stavite praznu crtu tamo gdje pristupnik treba umetnuti ili dopuniti. </p><p> Kako se zove zvuk neodreene frekvencije koji se prepoznaje u brujanju automobilskoga motora, umu valova i utanju lia? ___________ </p><p>Mogui toni odgovori: </p><p> * um </p><p>Koji obrazovni ishod se ispituje: </p><p>Iz popisa obrazovnih ishoda u Ispitnom katalogu </p><p> sluno prepoznati, opisati i razlikovati um i ton te sastavnice tona </p><p>Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: </p><p>(pamenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreiranje) </p><p> Razumijevanje </p><p>Koja vrsta znanja se ispituje: </p><p>(injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) </p><p> injenino znanje </p><p>Procijenjena teina pitanja na populaciji maturanata: </p><p>0 (nitko ne moe rijeiti zadatak tono) - 100 (svi mogu rijeiti zadatak tono) </p><p> 83% </p><p>Predloeno bodovanje 1 bod tono 0 bodova netono ili prazno </p></li><li><p> 2. Zadatci kratkih odgovora. </p><p>Uputa pristupniku (ukolik...</p></li></ul>