Izbor Sorti Za Ekovin.maletic

  • Published on
    08-Nov-2014

  • View
    241

  • Download
    12

Embed Size (px)

DESCRIPTION

e

Transcript

<p>Izbor sorata prikladnih za ekoloko vinogradarstvoEdi MaletiAgronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sadraj : Uvod: Sorte i njihov znaaj u vinogradarstvu vinarstvu; Sorte za ekoloko vinogradarstvo: Zahtjevi ekolokog vgd i plemenite sorte; Meuvrsni krianci i njihove karakteristike Dalmatinski sortiment i ekoloki uzgoj</p> <p> Sortiment vinove loze za ekoloko vinogradarstvo u budunostiEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Znaaj sorte u vinogradarstvuSorta posebno vana u proizvodnji vina:</p> <p>Kakvoa vina Karakteristike sorte Tehnologija proizvodnje</p> <p>Utjecaj okoline</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Okolinski uvjeti Klimatski imbenici (makro i mikroklima podruja, uvjeti godine) Reljef (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija) Tlo edafske karakteristike</p> <p>Tehnologija proizvodnje: groe</p> <p> Kvalitetna vinogradarska tehnologija osigurava kvalitetnu sirovinu za proizvodnju vina Omoguuje oitovanje karakteristika poloaja i sorte</p> <p>Sorta vinove loze</p> <p> Izuzetno vaan imbenik za kakvou vina sa svojim biolokim potencijalom direktno utjee na uspjeh proizvodnje, posebice kakvou vinaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sorte vinove loze Vinova loza vrlo stara kultura; Uzgoj stariji od 8.000 godina; iroko podruje rasprostranjenosti; Vegetativno razmnoavanje lako odravanje sorte; Razlike u okolinskim uvjetima - formiranje specifinog lokalnog sortimentaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Kako sorte nastaju?</p> <p>Svaka sorta je nastala krianjem 2 roditelja i razvojemEkoloko nove biljke iz sjemenke vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Poetna biljka</p> <p>Sorte vinove loze odravaju se stoljeima vegetativnim razmnoavanjem (kloniranjem)Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sorte - podrijetlo</p> <p>Sorte vinove loze</p> <p> Velike razlike unutar vrste.</p> <p>Sorte: bogatstvo mirisa i okusa</p> <p>Sorte vinove loze vegetativno (klonsko) razmnoavanje osigurava vjerno prenoenje svojstava; sorta se moe odravati beskonano dugo neke su stare i nekoliko tisua godina</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sorte u svijetu</p> <p> Razliite procjene: 8.000 20.000 sorata u svijetu; prema relevantnim istraivanjima 10.000 (Institut u Geilweilerhofu, Njemaka) U proizvodnim nasadima oko 1.000;Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sorte u svijetu Gospodarski vanih 200 300; Posljednjih desetljea intenzivno se iri tek dvadesetak vrhunskih sorata Cabernet sauvignon, Chardonnay, Merlot, Sauvignon blanc, Syrah danas zauzimaju veinu povrina u tzv. Novom Svijetu.Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Sorte u svijetu1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Airen B Grenache N Carignan N Cabernet sauvignon N Ugni Blanc B Merlot N Chardonnay B Sauvignon B Mourvedre N Pinot N Rkaciteli B Sangiovese N Syrah N Graevina B Rizling rajnski B</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Hrvatske sorte vinove loze Nekada gotovo 400 sorata vinove loze u Hrvatskoj I danas oko 200 sorata u RH Od toga 130 autohtonih, a najvie u Dalmaciji! Znaaj njihova ouvanja i revitalizacijeEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Razlozi erozije sortimenta filoksera (Phylloxera vastatrix), pepelnica (Uncinula necator) i plamenjaa (Plasmopara viticola); introdukcija stranih sorata u obnovi vinograda; preferiranje visokih prinosa za vrijeme tzv. socijalistike privrede; nedostatak odgovarajueg sadnog materijala problem nazoan i danasEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Najvanije sorte u RH:1. Graevina B 2. Malvazija istarska B 3. Plavac mali N 4. Plavina N 5. Merlot N 6. Chardonnay B 7. Trbljan B 8. Rizling rajnski B 9. Kujundua B 10. Babi N 11. Poip B 12. Debit B 13. Moslavac B 14. Ugni blanc B 15. Frankovka N 16. Pinot B 17. Cabernet sauvignon N 18. Kraljevina Rs 19. Grenache N 20. Vranac N 21. Maratina B 22. Teran N 23. Traminac Rg 24. Ranfol B 25. Ruica Rs 26. Sauvignon B 27. Pinot sivi Gr 28. Rizvanac (Mueller Thurgau) B 29. Rkaciteli B 30. Carignane NEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Vinova loza i njezini srodnici por. Vitaceae lozice: sadri 10 rodova, najvaniji Vitis; rod Vitis loze: sadri oko 70 vrsta, 10-tak vano u vinogradarstvo; Najvanija vrsta: Vitis vinifera L. - vinova lozaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Neke vane vrste... Rasprostranjenost: jugoistona Kanada, Velika jezera te istone drave SAD-a; Vrlo su dobre otpornosti prema bolestima i niskim temperaturama, a prema filokseri slabe do srednje; Najpoznatija je V. labrusca, gospodarski vana vrstaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Vitis labrusca L. prirodno rasprostranjena uzdu istone obale SADa i jugoistone Kanade, a odavna se uzgaja i kao kultura. U SAD-u su posaene velike povrine pod nekim sortama (&gt;50.000 ha), a najzastupljenija je sorta Concord</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Vitis labrusca L. najpoznatija sorta Izabela (Izabelle), sorta mnogih okunica i vrtova; Concord, Niagara...</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Jo neke vane vrste... Od ostalih, najpoznatije su V. riparia, V. rupestris i V. berlandieri, kao najvanije podloge u vinogradarstvu (kao iste vrste ili meuvrsni krianci)</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Jo neke vane vrste... Azija jako bogata vrstama loza, no jo su uvijek slabo istraene, neka su podruja (Kina) jo uvijek slabo istraena, Najpoznatija je vrste V. amurensis (amurska loza)Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Divlja ili umska loza (Vitis sylvestris)</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Divlja ili umska loza (Vitis sylvestris)</p> <p>Kanjon Paklenica, 2012.</p> <p>Stvaranje hibrida Osjetljivost sorata plemenite loze prema filokseri i amerikim bolestima (peronospori i pepelnici) veliki problem, kako ga rijeiti? Prva razmiljanja o stvaranju otpornih hibrida krajem 19. stoljea; Vie sjeverno-amerikih vrsta posjeduje otpornost na ove bolesti i filokseruEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Zato su ove vrste otporne? U dugom vremenskom kontaktu sa patogenim organizmima tijekom evolucije formirani su obrambeni mehanizmi; Europska loza Vitis vinifera nema nasljednu osnovu otpornosti na ove patogene, jer nije bila s njima u kontaktu (tek zadnjih 100-tinjak godina).Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Izvori otpornostiOsjetljive vrste (V. vinifera)</p> <p>Kishmish vatkana</p> <p>Otporne vrste Djelomino otporne vrste</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Stvaranje otpornih sorata Introdukcija novih bolesti - kraj nekoliko tisuljea starog europskog vinogradarstva osnovna ideja je da se krianjem kombinira otpornost amerikih vrsta i kakvoa europske loze U poetku su oplemenjivaki programi imali ideju stvaranja idealne sorte kvalitetne, a otporne na bolesti i filokseru (koja bi se razmnoavala bez cijepljenja i ne bi je trebalo prskati)Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Stvaranje otpornih sorata</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Program Idealrebe U Institutu Geilweilerhof njemaki znanstvenik Husfeld je 1926. godine zapoeo obiman oplemenjivaki program stvaranja idealne sorte koja bi objedinila kvalitetu europske i otpornost amerike loze. Kriao je: Oberlin 592 (V. riparia x Gamay) x Riesling</p> <p> Na kraju I faze (1940) stvorena je sorta Aris koja je imala visoku otpornost i visoku kvalitetu vina. Naalost, imala je izuzetno malu rodnost. Razoaranje, ali u isto vrijeme i optimizam, jer je dokazano da kvaliteta i otpornost nisu kontradiktorni.Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p> Krajem XIX i poetkom XX st. Pojavili su se prvi direktnorodni hibridi: Otelo, Delaware, Noah, Herbemont, Jaquez, Izabela, Elvira, Lidija i dr.; Rairili su se i u naim krajevima, prozvani jo i direktori i tudumi; Bili su otporni na filokseru i bolesti, ali nisu zadovoljili kvalitetom imali su vrlo lou reputaciju; Iz tog su razloga zakoni u veini zemalja zabranjivali proizvodnju vina od ovih sorata (na stari ZOV ih je izriito navodio kao zabranjene sorte;Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Meutim, hibridizacija nije ispunila oekivanja</p> <p> ...iako, problem filoksere je uspjeno rijeen cijepljenjem plemenitih sorata na otporne podloge; nakon toga su hibridi izgubili svoj prvobitni znaaj, ali je ovaj posao nastavljen stvaranjem meuvrsnih krianaca 2. i 3. generacijeEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Razlozi neuspjeha Otpornost i kvalitetu nije mogue postii u jednoj ili nekoliko oplemenjivakih generacija Zbog poligenske prirode otpornosti na bolesti, kao i kvalitete nuno je provesti vie povratnih krianja Krianja, razmnoavanja i evaluacija svake generacije dugotrajan je postupakEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>2. generacija interspecies sorti Izmeu dva svjetska rata prioritet selekcionera se promijenio i usmjerio na stvaranje sorti otpornih na gljivine bolesti. Tako je u Francuskoj nastao veliki broj genotipova poznatih kao FRANCUSKO-AMERIKI HIBRIDI Najpoznatiji su: Seibel 7053, Plantet, Rayon dor, Baco noir, Baco blanc, Villard noir, Villard blanc, Seyval, M. de St. Vallier, Pierelle, Couderc noir, Oberlin noir, Chambourcin. Oni su zauzeli velike povrine u Francuskoj.Otporna sorta Osjetljiva sortaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Potronja fungicida u FrancuskojFungicides (France)45000</p> <p>40000</p> <p>35000</p> <p>30000</p> <p>itariceTonnes de matires actives 25000</p> <p>Vinova loza20000</p> <p>ostalo</p> <p>15000</p> <p>10000</p> <p>5000</p> <p>0 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999</p> <p>Godina</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Povrine vinograda u Francuskoj sa interspecies hibridima (Galet 1985)GODINA HEKTARA % 1958. 1968. 1980.</p> <p>402.147 31,0</p> <p>299.225 23,5</p> <p>72.500 6,5</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Marchal Foch (Kuhlmann 188.2)(V. riparia x V. Rupestris) x Goldriesling Nastao 20-tih godina 20. st. u vicarskoj Bujan Rano dozrijeva Vrlo dobra otpornost prema plamenjai, pepelnici i Botrytisu Grozdovi veliki, bobice sitne Daje puna i jaka vina (karakteristike junih vina)Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Chancellor (Seibel S.7053) Nastao u Francuskoj oko 1860. (Albert Seibel) Vrlo bujan i rodan Vrlo dobra otpornost na gljivine bolesti</p> <p>,</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Stvaranje otpornih sorti nakon 2. svjetskog rata Veina oplemenjivaa odustaje od meuvrsne hibridizacije U Francuskoj je ovaj rad skoro prestao, ali je zato intenziviran u Njemakoj, u institutima u Geilweilerhofu, Geisenheimu i Freiburgu. Vrlo intenzivno se radilo u vie velikih Instituta u Rusiji, Ukrajini, Moldaviji, Armeniji, zatim Maarskoj, Bugarskoj, ehoslovakoj, Jugoslaviji (Poljoprivredni fakultet Novi Sad) Rad se temelji na drugoj generaciji krianaca, koje se viekratno kriaju sa sortama plemenite lozeEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Villard blanc (SV 12-375)</p> <p>U nasljednoj osnovi sadri: 50% V. viniferae i 50% sjeverno-amerikih vrsta. Kasnog dozrijevanja i vrlo visoke rodnosti. Otporan na plamenjau, pepelnicu, botritis i niske temperature Vino je gorkasto, pomalo divljeg mirisa, no prihvatljivog okusa. Roditelj i donor otpornosti novih sorti: Zala gyngye, Bianca, Phnix, Orion, Moldova, Terez i drugih.</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Interspecies sorte 3. generacijevinske sorte: Zalagyngye Kunleny Bianca Phnix Orion Merzling Johanniter Regent Solaris stolne sorte: Ljana Moldova Plskei muskotly Palatina Terz Nero Original Karmen LastaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Priznavanje sorata potomaka meuvrsnih krianja 3. generacije 1992. Phoenix priznat kao sorta - do 2004. priznato dvadesetak sorata, od kojih veina na sortnoj listi Njemake Sorte su priznate kao sorte vrste Vitis vinifera Po svojim ampelografskim karakteristikama nalaze se unutar raspona variranja ostalih sorata ne mogu se taksonomski razlikovati od Vinifere Imaju odgovarajua gospodarska svojstva i kakvou vinaEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Monarch(Merzling X (Saperavi severnyi XMukat ottonel)) X Dornfelder</p> <p> Institut u Freiburgu (1988.) Dobra otpornost na plamenjau, osrednja na pepelnicu</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Cabernet CortisCabernet Sauvignon X (Merzling X (Zarya Severa X Muskat Ottonel))</p> <p> Staatliches Weinbauinstitut Freiburg (1982.) Otpornost prema plamenjai vrlo dobra, prema pepelnici vrlo dobra do dobra Grozd velik, bobice srednje velike Kree s vegetacijom u vrijeme kad i Pinot crni, dozrijeva tjedan dana ranije Prinos 13 500 15 000 kg/ha, sadraj eera u prosjeku cca 10 Oe vii od Pinota crnog Vino u tipu Cabernet sauvignona, intenzivno obojeno, ekstraktno, bogato fenolima, ugodne aromeEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Regent(Silvaner x Mller-Thurgau) x Chambourcin</p> <p> Institute of Grapevine Breeding Geilweilerhof (1967., Gerhardt Alleweldt) Od 1996. na europskoj sortnoj listi u Njemakoj preporuen za gotovo sva uzgojna podruja U Njemakoj povrine konstantno rastu - jedna od pet sorata koja se najvie sadi Trenutno zauzima 2.180 ha Vina Regenta dobivaju brojne nagrade na ocjenjivanjima Potroai je sve vie prihvaajuEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Regent Visoka otpornost na plamenjau nije potrebna zatita Dobra otpornost na pepelnicu preporua se tretiranje sa sumporom u izrazito nepovoljnim godinama Srednja do dobra otpornost prema sivoj plijesni Kree s vegetacijom neto prije Rizvanca, dozrijeva u isto vrijeme ili neto ranije od Portugisca Otporan na niske zimske temperatureEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Prinos i kakvoa Regenta u usporedbi sa drugim sortama u NjemakojSorta Pinot crni REGENT Portugizac REGENT Dornfelder 90-96 89-96 razdoblje 88-96 Prinos kg/ar 101 (100%) 104 (103%) 150 (100%) 115 (77%) 168 (100%) eer Oechsle 80 (100%) 82 (103%) 70 (100%) 82 (117%) 72 (100%) Kiselost g/l 11.1 (100%) 8.3 (75%) 8.4 (100%) 8.0 (95%) 8.2 (100%)</p> <p>REGENT</p> <p>122 (73%)</p> <p>81 (113%)</p> <p>8.0 (98%)</p> <p>Vino dobro obojeno, jakog tijela, arome umskog voa, ponekad podsjea na juna vina.Ekoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>JohanniterRiesling x (Seyve-Villard 12-481 x (Rulnder x Gutedel))</p> <p> Staatliches Weinbauinstitut Freiburg (1968.) Visoka do vrlo visoka otpornost prema plamenjai Visoka otpornost prema pepelnici Kree s vegetacijom neto prije Rizlinga rajnskog Dozrijeva u isto vrijeme kada i SilvanacEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Johanniter - karakteristike Grozd srednje velik, zbijen, dui od RR Bobica srednje velika Vino puno, vono (arome citrusa i jabuke), ugodne kiselosti u kuanjima pokazala visoki stupanj prihvatljivostiEkoloko vinogradarstvo,Zadar 6.7. 10. 2012.</p> <p>Prinosi i kakvoa u usporedbi sa Rizlingom rajnskim (prosjek 55 berbi isti poloaj, ista starost nasada, ista godina berbe)Prinos kg/ha Johanniter 13.300 eer Oe 85,1 Kiselost g/l 9,2</p> <p>Rizling rajnski</p> <p>12.000</p> <p>78,4</p> <p>11,5</p> <p>Ekolok...</p>