Kako Gledanje Pornografiji Mijenja Mozak

  • Published on
    28-Oct-2014

  • View
    72

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

<p>Pornografija i mozak Uticaj pornografije sve vie definira dananju kulturu. Prema jednom istraivanju prosjean zaposlenik provede 20 % svog radnog vremena gledajui pornografske sadraje. 70% takvog sadraja pregledano je na poslu. Pornografija se ne nalazi samo u odreenim asopisima, filmovima ili web stranicama. Ona zapravo redefinira kako suvremeno drutvo gleda na seks. Ne filtrira se vie ni u javnim bibliotekama ni na drugim javnim mjestima. Nita je ne izdvaja od drugih oblika kulture. Internet, za razliku od bilo kojeg drugog medija, nudi informacije na dohvat ruke. Nije vie potrebno zavlaiti se u skriveni kut svoje sobe kako bi u tajnosti prelistavali kakav pornografski asopis ili gledali porno film. Danas je za vrlo mala materijalna sredstva dostupan iroki spektar takvih sadraja. Tokom samo jednog dana aktivira se vie od 1.000 novih pornografskih web stranica. Bitno je zadovoljiti umove onih to tragaju za takvim sadrajima te ih stimulirati na neto novo i bolje. Svaki takav video ili slika donosi svojevrsnu uzbuenost kojoj u veini sluajeva nema kraja. Neuroloki pristup fenomenu oznaenom terminom poronografija U savremeno doba je, bez ikakve sumnje, dokazano da je struktura mozga promjenjiva. Ta struktura se mijenja sa naim iskustvima i formira putove i veze koji korespondiraju onome to gledamo, sluamo i uimo. Od filozofskih rasprava na predavanjima do upoznavanja ulica u novom gradu u kome se nalazimo; ak naizgled pasivno sjedenje i sluanje muzike ili gledanje TV-a dovodi do formiranja novih veza u mozgu koje nas, u konanici, ine onim to jesmo. Veliki problem, iako izuzetno prikriven, koji je dosegao razmjere epidemije je gledanje pornografije i pogaa mnogo vie mukarce nego ene. Zato je gledanje pornografije izuzetno veliki problem? Veina lanaka o problematinoj naravi ove teme obino govore o tome iz psiholoke i / ili socioloke perspektive. Ovdje emo, meutim, pokuati objasniti uinke gledanja pornografije iz perspektive neuroznanosti. Aktuelni model koji objanjava kako uimo i pamtimo stvari na razini mozga, uzima sinaptiku prilagodljivost kao osnovu. Sinaptika prilagodljivost je sposobnost mozga da promijeni snagu u vezama izmeu neurona (modanih stanica) kao odgovor na odreeno iskustvo. To ukljuuje promjenu koliine i vrste odreenih receptora, kao i koliine osloboenih neurotransmitera. Jedan od najbitnijih neurotransmitera u mozgu je dopamin. On ima mnog vanih uloga u mozgu poput onih u regulaciji voljnih pokreta, motivacije, nagrade, kazne i uenja.</p> <p>Nedostatak dopamina je povezan sa poremeajem panje kod djece ADHD, padom kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba i depresijom. Upoznavanje javnosti sa utjecajem dopamina na zdravlje ljudi je najee kroz sluajeve poznatih linosti kao to su Muhameda Ali i Michael J. Fox koji boluju od Parkinsonove bolesti, koja je usko povezana sa disfunkcijom dopamina u mozgu. Vanu ulogu dopamin ima u iskustvima uitka, nagrade i uenja. Droge kao to je kokain ciljaju dopaminergini sistem to vodi oslobaanju velike koliine dopamina i rezultira osjeajem izuzetnog zadovoljstva, ali to esto dovodi do ovisnosti. Brojne studije dovode dopamin u vezu sa iekivanjem ili samim doivljajem uitka. Ovisno o podruju mozga, dopamin moe biti osloboen prije ili tokom samog doivljaja uitka. Kada je osloboen, dopamin jaa i uvruje veze u mozgu nastale kao rezultat aktivnosti koja se provodi. Ovo je prvi korak koji vodi pojednica ka ponavljanju aktivnosti, kako bi osjetio isto zadovoljstvo jo jednom. Kako je sve ovo vezano za pornografiju? Kako se slike projiciraju na displeju, to izaziva uzbuenje to aktivira dopaminergini sistem na isti nain kako ga aktivira i u sluaju droge poput kokaina. Novoformirane veze u mozgu nastale gledanjem pornografskih slika ili video materijala uveliko postaju ojaane od strane ogromne koliine osloboenog dopamina. Umjesto da slike koje gledamo idu u kratkoronu memoriju gdje bi bile zaboravljenje nakon to ugasimo displej, uee dopamina osigurava da se one presele u dugoronu memoriju i opsjedaju um osobe konstantnim reprojiciranjem. Uznemirujua je injenica da to se vie neega prisjeamo to vre ostaje u naoj memoriji. Sjetite se svojih studentskih dana i procesa pripremanja ispita-neprestano ponavljanje gradiva sve dok vrsto ne ostane u memoriji. Pornografija je fantazija. Razliite scene sa uvijek drugim akterima daju onome koji gleda iluziju imanja odnosa sa novom osobom svaki put. Ove zvijezde doputaju razne vrste ponienja od strane mukraca u eksplicitnim scenama. Same te radnje su apsolutno odvratne veini mentalno zdravih osoba. Meutim, samo dizajniranje i osmiljavanje pornografskih scena ide ka povezivanju nekoliko normalnih stvari glede seksualnosti sa elementima koji to nisu. Ovo je nain na koji onaj koji gleda stie novo iskustvo i elju za eksperimentisanjem u privatnom ivotu. Elektromagnetni talasi koji se emitiraju sa displeja izazivaju promjene u mozgu, koje rezultiraju oslobaanjem dopamina, to dovodi do osjeaja stvarnog, ali u osnovi iluzivnog, stanja ugode i zadovoljstva. Dopamin ojaava novonastale veze i steena seksualna iskustva i sljedea stvar koja se deava je da ovjek trai od svoje ene da se upusti u seksualne fantazije koje je on preuzeo u svoju podsvijest gledanjem pornografskih materijala. Slijed dogaaja u mozgu je zabrinjavajue jednostavan. Kroz sinaptiku prilagodljivost nove veze se stvaraju kao rezultat gledanja pornografije i skladite u memoriju. Budui da je</p> <p>iskustvo izuzetno uzbudljivo, koliina osloboenog dopamina je ogromna i utie na kreiranje izuzetno jakih neuronskih veza. Kada je slika smjetena u dugoronu memoriju, javljaju se dvije posljedice: 1. Budui da se isti sistem pokree kao i kod upotrebe kokaina, ovisnost se razvija, 2. Osoba koja je gledala pornografske materijale pokuava oponaati vieno, to vodi razoarenju. Umjesto brojnih ena koja se mogu vidjeti u pornografskim materijalima sada je samo jedna i to je jo gore, ta ena ne zvui, ini ili izgleda kao one koje su ule u podsvjest osobe preko gledanja pornografije. Naalost, to nije kraj prie. Nakon razoarenja u stvarnosti zbog nerealnih, na iluziji zasnovanih oekivanja, mozak ne samo da prestaje otputanja dopamina pri reafirmaciji tih situacija, nego se sputa ispod poetne razine. To vodi ka depresiji nastaloj kao rezultat razoarenja i nezadovljstvo branim drugom kao nekim ko nije ono to smo oekivali da e biti. Uprkos naporima mnogih ena da "zaine stvari", pa ak i da se same podvrgnu poniavajuim aktima koji su umjetno preuzeti u mozgove njihovih mueva, o pornografiju ovisni muevi samo e vrlo kratko uivati u tome prije nego to izgube interes. U meuvremenu, ena se osjea neprivlano i emocionalno naputeno, uprkos njezinim naporima, ne znajui da se ona ne moe takmiiti s dopaminskom eksplozijom u mozgu koju nudi pornografija. Izuzetno znaajna injenica je da mozak djeluje kao cjelina. ? Promjena u jednom podruju mozga utie na druga podruja. To je sistem umreenosti modanih neurona gdje se rezultati gledanja pornografije prenose na cijeli mozak. Opseg uticaja na druge dijelove mozga i kognitivne procese je podruje istraivanja koje zahtijeva detaljniji pristup i veu panju. Iako neuroznanost prikazuje veoma uznemirujuu sliku onih koji su pod uticajem pornografije, to nisu sve loe vijesti. Ve smo spomenuli da se prilikom gledanja pornografije aktivira isti sistem kao i prilikom uzimanja droge kao to je kokain, meutim sama osnova nije ista. Ovisnik o kokainu mora proi kroz izuzetno teak proces detoksifikacije svoga tijela ili u suprotnom izlae se opasnosti da izgubi ivot usljed konstantne upotrebe droge. S druge strane, mukarci koji su saznali za negativne strane gledanja pornografije mogu prestati istoga trena bez znaajnih psihikih problema. Naravno da to zahtijeva izuzetnu snagu volje i nalaenje drugih stvari koje interesuju pojedinca. U poetku, kao i kod svake ovisnosti, slike ve gledanih pornografskih sadraja se pojavljuju pred oima i testiraju volju pojedinca da ustraje. Sreom, mozak koji se odlikuje izuzetnom prilagodljivou, kako je jednom bio prilagoen pornografiji, isto tako se moe vratiti na poetno stanje istoe. To je iznimno uinkovit organ koji se vrlo efikasno rjeava nuronskih konekcija koje se vie ne koriste. to due osoba ne gleda pornografiju to je vie vjerovatno da e mozak odbaciti ve postojee sadraje koji opsjedaju ovjeka. Sudjelovanje u novim iskustvima i angaovanje mozga u razliitim</p> <p>aktivnostima prisilit e mozak da zanemari druge stvari. Samo je potrebno vremena i potrebno je ponuditi izbor mozgu, mozak e uvijek izabrati ono to osoba aktivira ee.</p>