Klasicizam i Prosvjetiteljstvo za hrvatski jezik gimnazija

  • Published on
    30-Nov-2015

  • View
    322

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Predvieno za gimnaziju,mogu koristiti i uenici strukovne kole uz par preinaka,no zato ne iznenaditi profesora/icu i znati malo vie od ostalih,te uz malo muke dobiti lijepu ocjenu,ako neete uit,onda ete kopat grabe,a vjerujte to vam se nee! :D

Transcript

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

javljaju se prvi put u Francuskoj poetkom 17. stoljea lat. classicus - izvrstan, uzoran oponaa se antika (konkretno Rim, pisci Aristotel i, najvie, Horacije) klasicizamje epoha, a prosvjetiteljstvo pokret od antike se preuzimaju knjievni rodovi (lirika, epika, dramatika) strogo odijeljeni rodovi (nema mjeanja traginog i kominog, stiha i proze kao kod Shakespearea) najznaajniji su epovi i tragedije glavni teoretiar bio je Nicolas Boileau [Boalo] - njegovo djelo je Pjesniko umijee teme povijest, legende i mitovi

Filozofije pokreu se mnoge filozofije - RACIONALIZAM - lat. racio razum glavni predstavnik Ren Descarts (Cogito ergo sum) inzistiranje na uenosti svjetonazora klasicistike poetike DIDAKTICIZAM - zabaviti i pouiti - didaktika MORALIZAM - moralna knjievnost aurea mediocritas zlatna sredina donosi etika naela koja se ne smiju prijei dobro biva nagraeno, a zlo kanjavano likovi su visoko moralni staleka klauzura plemenitog porijekla (polubogovi)

Naela strogo potivanje svih naela; umjetnost se shvaa kao zanat

1. NAELO VJERODOSTOJNOSTI ili ISTINOLIKOSTI mogu se opisati dogaaji samo oni koji su prihvatljivi zdravom razumu2. NAELO DOLINOSTI strogo potivanje ukusa publike, ne smije se povrijediti pa je zato pisano sve visokim stilom; nema ubojstva na sceni3. NAELO PRAVILNIH KNJIEVNIH RODOVA prvi put se definiraju 3 razliita roda: lirika oponaanje tradicionalnih lirskih formi (elegija, oda, idila, epistula + sonet) epika cijenjena, piu se tradicionalni vergilijanski epovi dramatika najdominantnija; piu se klasicistike tragedije

tragedija pravila - visoki stil jednostavna radnja (vezana samo uz 1 konkretan dogaaj s namjerom pronalaenja rjeenja za problem) teme iz legenda i mitova te povijesti potivanje pravila o 4 jedinstva: radnja prema Aristotelu vrijeme prema Aristotelu; od izlaska do zalaska sunca ili 24h, ili barem da dogaaj ima svoj kontinuitet mjesto prema Castelvettru (renesansnom talijanskom teoretiaru) ton ili stil djelo mora biti strogo odijeljeno prema rodovima (lirika, epika, dramatika) i stilovima (visoki, srednji i niski); u Francuskoj je karakteristian aleksandrinac (dvanaesterac) psiholoka analiza likova poeljno je da likovi nisu ploni, va da imaju barem nekakvu osobnost, a ako je mogue da dou i do izraaja psiholoki realizam kojeg je ustvrdio Dscartes iz klasicizma utjecao je i na moderne romane

komedija elementi iz tragedije vrijede i za komediju

Lirika dolaze do izraaja tradicionalne forme Klopstock, Mesija (aluzija na Izgubljeni raj, Miltona)

Epika stihovana Voltaire, Henrijada (nacionalna epopeja) prozna razvoj romana Voltaire Candide, Mikromega (1. fantastina pria) Richardson Pamela ili nagraena vrlina (sedimentalni roman) Daniel Defoe Robinson Crusoe (pustolovni roman robinsonijada), Moll Flanders (pikarski roman) Jonathan Swift Gulliverova putovanja (alegorijsko-pastirini) Henry Fielding Tom Jones (pikarski) Lawrence Sterme ivot i miljenje Tristrama Shandyja (pretea modernog romana), Sedimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji (pretea romantizma) D. Diderot Jakov fatalist,Paradox o glumcu, Redovnica (pripovijetka) J.J. Rousseau Julija ili Nova Heloisa [Eloisa] (uzorak za romantini sedimentalni ep) G.E. Lessing Hamburka dramaturgija (knjievni teorijski ep, ali vezan i uz dramu)

Dramatika basne popularizira La Fontaine G.E. Lessing Miss Sara Samson (1. graanska drama, tragedija), Hamburka dramaturgija (knjievni teorijski ep, ali vezan i uz dramu)

Prosvjetiteljstvo opi europski pokret iji su nositelji graanstvo razdoblje uenosti i razvoja znanosti, a posebno vidljiv velik utjecaj filozofa (Issac Newton, John Locke, Ren Dscartes, Thomas Hobbes, Spinoza, Leibnitz) najvei pothvat ikad napravlje vezan uz prosvjetiteljstvo bila je enciklopedija, a prvi ju je napisao D. Diderot za ovaj pokret rekli bismo jo i da je politiki, graanski i kulturni pokret, a zapoet je francuskom revolucijom, 1789. g. novi drutveni poredak; razdoblje razvoja romama najpoznatiji izdavai enciklopedija Diderot, dAmber, Voltaire, Montesquien, Hollbach, a oni su ujedno i prosvjetitelji

PIERRE CORNEILLE [1606. 1684.] 1. veliki pisac u vladavini Luja XIV. najpoznatije njegovo djelo je Le Cid (1637.), ali su ga kritiari popljuvali zbog nepridravanja Aristotelovih naela motiviku preuzima od Guillema de Castra ostala djela: Cinna (1641.), Horace (1640.), Polyeucte (1641.-1643.) => sva strogo po poetici Le Cid je 1. tragikomedija u kojoj su psiholoki ocrtani kakarteri, ope ljudske osobine donekle se podudara s epom Pjesan o Cidu iz srednjeg vijeka alexandrinac, 5 inova, ne potuje pravila

JEAN RACINE [1639. - 1699.] bio je veliko ime francuskog klasicistikog teatra uz Corneilla i Moliera odgojen u duhu jansenizma i odricanja teoloko uenje gdje oduzima ovjeku slobodu djelovanja i poziva ga na strogu pobonost, odricanje od svijeta, potpuna okrenutost unutarnjem ivotu, protivnici isusovci djela: Andromaha (1667.), Britanik (1669.), Ifigenija (1674.), Fedra (1677.), Esther (1689.) i Athalie Phedre preuzeta ponajprije od Euripidovog Hipolita, potom i od Senekine Fedre (ali ne doslovno!) prava klasicistika tragedija koja potuje naela u 5 ina sa alexandrincem tema - Fedrino uzaludno nastojanje da suzbije neumjerenu strast prema posinku Hipolitu, koju je izazvala Venera; ena raskidana strau i osjeajem krivice; tema preuzeta i iz mitologije lik Enone spiritus movens pokretak radnje ili antagonist pokreta radnje u negativnom smjeru objanjenje Fedrine traginosti njenom porijeklu kontrast erotizma i puritizma

JEAN BAPTISTE POQUELIN MOLIRE (pseudonim) [1623. 1673] sva njegova djela dijela se na:1. FARSE jednoinke ili burleskne igre grubi crni humor; Ljenik protiv svoje volje2. COMEDIA BALETTI karakterne komedije s glazbeno-plesnim dijelovima; Graanin plemi, Umiljeni bolesnik3. POLEMIKE KOMEDIJE komedije pisane u vlastitu obranu; Kritika kole za ene, Versailleska improvizacija4. KOMEDIJE ZAPLETA po uzoru na commediu delarte; Scapinove spletke5. DRUTVENO-KRITIKE KOMEDIJE Kaiperke ili Precioz, kola za mueve, kola za ene, Don Juan ili kameni gost, Mizantrop (ovjekomrzac), Georges Dandine [or Danden], Tartuffe ili varalica [Tartif], krtac, Uene ene, Amfitrion velika praina njegovih djela Fran Krsto Franskopan Jarme bogatih prijevod Geogesa Dandinea krci - Plaut => Euklion, Aulularija Moliere => Harpagon, krtac Dri Skup, Skup sve 3 komedije imaju 5 inova i likove krtaca, a takvi motivi su iz farsi i talijanske comedie dellarte

KRTAC potuje jedinstva, nije pisana alexandrincem; Moliere nije volio pisati stihom, ve prozom komedija intrige, drutvena je i karakterna kod Molierea je najkopliciranija radnja, a to se kosi sa klasicistikim naelima koje nalae jednostavnu radnju smjenost postignuta glumcima (La Fleche strijela, a glumi ga epavac); sukobima (temelj stareva straha), zapletima (npr. metodom qui pro qoua) in matrimonijalizacije; tipizirani likovi (nasljee erudite!) lukava Frosine, priprosti Jaques, krti starac Harpagon) naruio klasicistika pravila! njegova krilatica bila je: Svidjeti se i ganuti. njegove komedije su sinteza erudite, panjolskog baroka i plautovske komedije + duha klasicizma (razum, didakticizam, jednostavnost) njegovi likovi postaju tipovi i sinonimi za neke rijei Harpagon krti starac, Tartuffe licemjerni ovjek franezarije - prijevodi i prilagodbe talijanskih i francuskih komedija na hrvatski u Dubrovniku preuzima se samo osnovna nit, tema i ideja, a imena likova, jezik itd. se prevaa na hrvatski, uzimaju se hrvatska imena; npr Gartlic za as kratit, Jarme bogatih

CARLO GOLDONI [1707. 1793.] talijanski komediograf najpoznatije komedije: Kavana (1750.), Gostioniarka Mirandolina (1753.), Grubijani (1760.), Ribarske svae (1762.), Lukava udovica, Sluga dvaju gospodara vri reformu kominog teatra nastoji sprjeiti zanatske glumce da poseu za izlizanim, neukusnim poalicama -sudjeluje u izgradnji komedije karaktera -smanjuje utjecaj komedije dellarte -u dramski text uvodi zbilju, nema mitskih tema, antike i tradicije => tzv. Goldonijev realizam -uvodi karaktere iz svih stalea i kritizira plemstvo -utjecaj prosvjetiteljstva vidljiv u optimizmu i razumijevanju prema graanima i puanima i blagoj ironijiKRMARICA MIRANDOLINA komedija u kojoj nema potivanja klasicistikih naela, 3 ina visoki stil, ne potuje staleku klauzulu, potovana jedinstva tema manipuliranja ene mukarcima, likovi po uzoru na dellarte prikazujui postupke mlade gostioniarke Mirandoline u koju se zaljubljuju svi mukarci plemikog roda , suprostavlja se lik puanke koja zna kako osvojiti ih te poigrati se njima sa svojim arima na kraju se udaje za sobara Fabrizia tema svakodnevna, nema vulgarizama

PIERRE BEAUMARCHAIS [1732. 1799.] [Bomare] klasicistiki komediograf Figarov pir Mozart; Seviljski brija, Rossini opere koje su prema komedijama; Mozart i Rossini uzimaju njegova djela za opere

FRANOIS MARIE AROUET [1694. 1778.] => VOLTAIRE (pseudonim Arovet Li) Pariz, knjievnik, povjesniar, filozof i enciklopedist poznat po aferama u njegovim djelima je sveprisutna ironija, sarkazam, ak i groteska => realizam napisao je ep protiv religijskog fanatizma koji je ujedno trebao biti francuski nacionalni ep Henrijada tragedije: Zaire, Alzire, Merope romani: Zadig, Micromega, Candide napisao i neka libreta strastveni protivnik Crkve

CANDIDE ili OPTIMIZAM tema: Candidov odlazak u svijet, protjeran zbog incestuozne ljubavi prema roakinji Cunegonda ideja: optimizam je besmislica, treba biti realan i gledati realno na svijet motiv: pokvarenost svijeta eneva, 1759. Candidus lat. ist, naivan, nevin 29 kratkih poglavlja aluzije na Guliverova putovanja i Tisuu i jedna no Candide doivljava pustolovinu za pustolovinom i sve se vie razoarava u svoju nauku koja je ujedno i Panglossova (njegov uitelj, veli da je Zemlja najljepe mjesto za ivot, sve je lijepo) nema previe realnih dogaaja koje je Voltaire uklopio u roman, jedna od njih je jedino potres u Lisabonu utopija Eldorado nerealnost likova likovi na neki nain umru pa ponovno oive (npr. Cunegonda raspore joj trbuh pa se na kraju vraa iva), kao i nevjerodostojnost (dogaaji nisu prihvatljivi zdravom razumu) pregrt likova koji se samo spominju Pangloss je utjelovljenje Gottfrieda Leibneza kojoj se Voltaire izruguje ironija, sarkazam i groteska, pa i ismijavanje nepravednost sve dobre iskrene stvari koje je Candide nauio od Panglossa se uvru roman moemo percipirati kao uvrnuti pikarski roman (pikarski je pustolovni sa dobrim zavretkom, a Candide nema lijep zavretak) roman je ak vie filozovsko-alegorijski nego pustolovni za Voltairea je Najbolje obraivati sam svoj vrt. => reenica kojom je Voltaire zavrio roman sa zakljukom da je optimizam besmislica

sretno! lol :P

Recommended

View more >