Kognitivnost i geni

  • Published on
    02-Jun-2015

  • View
    108

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li> 1. K O G N I T I V N O S T I G E N IKognitivnost i geni</li></ul> <p> 2. Kognitivno ponaanje (djeluje)= razne sustave (nisu nam svi poznati)Genom djeluje na neuronske mree kognitivnost (kako ??)ne znamona 3. Dokazi: Nemamo ih za sada1.: nema sigurnih dokaza da GENSKA ili KROMOSOMSKA anomalija ( na pr.delecija) dovodido neuropsiholokog deficitaIndirektni dokaz za genskodjelovanje na kognitivni razvojJe fenotip (deficit)-mutacija2. Samo 30000 GENA na golemi broj NEURONA= nemamo znanje o povezanosti100 miljardiKoji geni-kojineuroni? 4. SIGURNOST: samo kad je :JEDAN GEN-JEDAN FENOTIPJedan gen = boja cvijetaNESIGURNOST: MR syndrom koji sve geni (gen) ???MentalnaretardacijaNe znamo------------------------------------------------------------------------QI--- kod genskih varijanti jest sloen.Genetski utjecaj na QI je nespecifian.SamoJemjeraQI-- jest samo mjerilo ope inteligencije 5. VIE OD 800 PRIMJERA SINDROMA S Ment.Ret. ZNAI DA NIJE POSLJEDICAJEDNOG GENA PRIMJERI su :- Turnerov sy.(manjak cijelog kromosoma) PRI EMU NEMOEMO ZNATI KOJI OD GENA U TIM PODRUJIMADJELUJE NEGATIVNO NA MENTALNI-KOGNITIVNISTATUS. Turner. Nije MR.ali ima manjkavosti uneverbalnom i prostornom rasuivanju, tematematikim sposobnosti.- Williamsovog sy. delecija 7. kromosoma.Simptomi naverbalnoj i neverbalnoj razini nisu od poetka odreeninego se postupno razvijaju to znai da genski utjecajdjeluje na putanju razvoja-postupno..- DiGeorgeov sy.:delecija 22q11-posljedice: anomalije lica,imunitet i MR. Brisan je dio 11 na 22-om kromosomui to vie od 1.5 MB koja sadri vie od 14 gena.Ponekad se jave i psihoze. Nije odreen niti jedanspecifian gen pa se misli da je posljedica poligena. 6. Kako djeluju geni na kognitivne procese?Doznati da je fenotip (MR) uzrokovan mutacijom gena nije dovoljnoda u isto vrijeme doznamo kako geni djeluje openito na kognitivneprocese.1. Genetska mutacija DJELUJE TIJEKOM RAZVOJA, pa fenotip ne nastajezbog izravnog djelovanja gena. Razvojni geni stvaraju produkte proteinekoji dreuju fenotip-------------------------------------------2. Mutacije djeluju na- INTERAKCIJE s drugim genima. 7. Uzroci - Mogunosti Mentalne Retardacijepretpostavke:1. Aksonska sveza prekinuta u bolesnicimas mutiranim genima..2. Funkcija sinapsa je ugroena -poremeaj otputanjaneurotransmitera . 8. 3. Poremeaj transkripcije uprodukciji proteina4. Fenotip zahtijeva djelovanje viegenaPrimjer. Rubinstein-Taybi sy.(kraniofacijalna obiljeja, paleviI Ment.Ret.) 9. Primjer Razliite Varijante istog Gena =razliiti FenotipStudija PROTEINA KLOTHO, kojeg kodiraGEN nazvan KLLjudi s VS verzijom KL GENA na kromosomima imajuBOLJE kognitivne sposobnosti od onih bez te varijacije.Geni za jednu osobinu se razlikuju kod razliitih osoba ubrojnim nijansama- to je jedno od bitnih i najtrajnijihkarakteristika u ivom svijetu 10. INTELIGENCIJA je mentalna karakteristika koja se sastoji od- sposobnosti za uenje iz iskustva,- prilagodbe na nove situacije,- razumijevanja i koritenja apstraktnih pojmova i- koritenja prethodnih znanja za snalaenje u novoj okolini u kojimane pomae stereotipno nagonsko ponaanje..Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretiari se slau da jeINTELIGENCIJA POTENCIJAL,a ne potpuno razvijena sposobnost... 11. Smatra se da je inteligencija KOMBINACIJA :1.UROENIH KARAKTERISTIKAIVANOG SUSTAVA i.-2. RAZVOJNE INTELIGENCIJE, OBLIKOVANEISKUSTVOM I UENJEM. 12. Znati kako geni utjeu na inteligenciju je komplicirano.Vie gena, mnogi jo uvijek nepoznati, smatra se da komunicirajumeusobno uz okoline imbenike i da utjeu na razliite sposobnostiukljuene u inteligenciji.Interakcija gena na samo dva lokusamce1 i mce 4Genska suradnja u vrijemeraznih faza stvaranja proteinaprimjer 13. Brojni transkripcijski imbenici-poticaj rada genaTranskr. imb. djeluje napromotor gena i poinjestvaranje proteinaPromotorGENProteinBrojni geni sudjeluju u stvaranju i razvijanju inteligencije- kognitivnosti 14. GCTA (Gvanin-CitozinTimin Adenozin) analiza SNP-ova (single-nukleotidnihpolimorfizama,)Promjene samo jedne baze (G-C-T-A) u istoj DNA)moe omoguiti procijene kolikoVARIJANTE JEDNOG ZAJEDNIKOG GENApridonose razlikama u kognitivnimsposobnostima.kognitivnih osobina u pet irokih podruja:- izvrna funkcija,- memorija,- kompleksnije spoznaje,- drutvenih spoznaja i- sposobnost itanja.SNP- znairazlike u samojednoj bazi istoggena? 15. SNP (promjena u samo jednoj bazi CGAT) inili otprilike- 40 posto razlike u NEVERBALNOM REZONIRANJU,- 30 posto razlike U JEZIKU RASUIVANJA.samo - 3 posto razlike u PROSTORNOJ MEMORIJI sposobnost uzemljopisnom poloaju. 16. Kretanja u istraivanju ljudskog genoma omoguilo jeprve korake u MOLEKULARNOM RAZUMIJEVANJUKOGNITIVNE FUNKCIJE.Da postoje brojni geni na X kromosomu koje utjeune inteligenciju vie nije dvojba.Pojave mutacija su do sada dovele do identifikacijesedam gena koji sudjeluju u obiteljskojnespecifinoj X-vezanoj mentalnoj retardaciji.Ovi novi podaci pokazuju da je mnogo vie- X-vezanih (linked) i- autosomnih gena (21 gen)koji pridonose kognitivnim funkcijama.Molekularne sloenost predstavlja samo poetak, i nove tehnologije emorati biti uvedena kako bi upotpunili sliku. 17. Neuralna baza doputaspontano irenje mozgastjecanje molekularne osnove kojeomoguuju stvaranje novih ivanihkrugovaRasvjetljenje mehanizmastvaranja genskih bolestipa i MRStvaranje novih funkcionalnih ivanihkrugova i pojava kognitivnih funkcijaOd primata doovjeka-ekspanzijaneuralnihsvezakrugovakognitivnoomoguava 18. Porast broja neurona,dendritikih trnova isinapsaOdo jana faks 19. Isti etioloki kontekst moerezultirati razliitimfenotipovima, a pojedinaosobina moe biti posljedicarazliitih sloenih konteksta,od genado neurobiolokih,kognitivnihi bihevioralnih fenotipova.okoli genomPonaanjefenotipimbenici u oblikovanju-stvaranju osobinakoji stvaraju kognitivnost 20. sinaps a 21. Signali koji prolaze kroz sinapse su kemijski. Najei kemijski signal,poznat kao GLUTAMAT, koristi molekule nazvane NMDA RECEPTORI.Poznato je od ranije da ako glutamat STIMULIRA NMDA, ili ima MANJAKistih,moe jaati ili slabiti sinaptike sveze.SMATRA SE DA JE TO TEMELJ PAMENJA.Prolazslobodan-stimulirano 22. E T I O L O G I J A veineGenski i mogui okolini imbeniciPromjene u razvoju mozgaOdraava se naPromjene u funkcijimozgaPromjene u kognitivnimfunkcijamaPonaanje-osobine 23. Bioloka osnova INTELIGENCIJE ima temelje u stupnjupovezanosti neurona u mozgu i razliitim koliinama bijele i sivetvari..SBSIstraivanja pokazuju da je inteligencija u pozitivnoj korelaciji sukupnimcerebralnim volumenomKonkretno, volumen kortikalne sive tvari u prefrontalnoj regiji igra velikuulogu u oba: - volumenu mozga i inteligencije. 24. Broj neurona u mozgu se smanjuje tijekom razvoja,tako i neuronske veze kad rastu i putovi postaju uinkovitiji,prate strukture u poveanju mozga.Ovo poveanje okolnog tkiva, koje ukljuuju- mijelinaciju , -------------------------------------- krvne ile -------- glija stanice , -----------------------------------dovodi do poveanja ukupne veliine mozga. 25. GENETSKI IMBENICI INTELIGENCIJERazliite GENETSKE OSOBINERazliiti stupnjevi NEUROPLASTINOSTIutjeu na njihovu sposobnost da se prilagode uvjetima usvojim sredinama i djelotvorno ue iz iskustva.TO JE NEUROPLASTINOST?Ljudski mozak je nevjerojatnoprilagodljiv. Modanasposobnost da djeluje i reagirana sve promjene je"NEUROPLASTINOST. 26. Do nedavno se mislilo dase mozak ne moemijenjati nakon nekolikoprvih godina ivota.Nova istraivanjapokazuju da mozak imasposobnost mijenjanja-gradeinove ivaneputove i sinapse u svakodoba ivota. Taj proces jepoznat kaoMODANAPLASTINOST 27. U ljudskom fetusu skoro triljun neurona se stvaraTijekom posljednjih mjesec dana, oni su proizvedeninevjerojatnom brzinom od 250.000 u sekundi.Osamdeset do STOTINU MILIJARDI tih neurona e sekoristiti iskustvom i POSTATI TRAJNI, a drugi 900milijardi e se paljivo demontirati s jedinstvenimimunolokim sustavom u mozgu.MNOGI OD TIH VEZA E SEMIJENJATI SVAKI DAN.Jedan neuron moe imati i do 100.000 dendrita. - 28. Korteks je podijeljen u oko 40 regija u kojima postojerazliiti oblikovani neuroni koji imaju razliitearhitekture, gustoe, veliine i sveze.Nedavna analiza koristi genetske podatke od svakevrste neurona (anatomski razna mjesta) i konstruiranakarta je otkrila da ove dvije karte nisu identini.Na primjer: OKCIPITALNE I PARIJETALNE REGIJEIMAJU RAZLIITE GENETSKEVRSTE NEURONA.Povezanost bijele tvari - MRITractography. -Raznigeni 29. Stupanj u kojem inteligencija moe biti povezana sgenetskim nasljeem raste s dobi. Istraivanjenizozemskih blizanaca zakljuuje da je inteligencija sa- pet godina 26% nasljedna, dok je inteligencija- sa 12 godina 64% na temelju nasljednost .Strukturno, genetski utjecaji objanjavaju 77-88%varijacija u debljini:- sredinom sagitalnog podruja corpus callosuma ,- volumena caudatusa ,- volumena parijetalnih i temporalnih renjeva. 30. Psiholoki imbenici.Psiholoki imbenici mogu biti utjecajni na inteligenciju.Djeci s poetkom kroninog stresa umanjena su korticolimbinapovezivanja u razvoju.Ova djeca su pokazali smanjene kognitivne funkcije , posebice spoznaje, ili sposobnost da uinkovito iskoristiti radnu memoriju .Nedostatak povezanosti izmeuLIMBIKOG SUSTAVA I PREFRONTALNOG KORTEKSA mogu biti krivi zaovaj nedostatak.. 31. Osim stresa , percepcija inteligencije takoer moe odigrati negativnu ulogu ukognitivnom razvoju . Istraivanje na Sveuilitu Columbia pokazala je da suLJUDE S VJEROM U FIKSNU INTELIGENCIJUpokazali manje poboljanje na kognitivnim testovima nakon to primili informacijeod ljudiS VJEROM U FLEKSIBILNU INTELIGENCIJU.Ljudi koji su usredotoeni na dokazivanje svoje inteligencije, ini ih ranjivimna nove informacije i rezultat je neuspjeh.To je u suprotnosti s postupnim shvaanjem ljudi da su bolji ciljevi uenja inovih informacija. Pojedininci su vie usredotoeni nazadacima uenja i primanja novihsaznanja-informacija koji proirujuinteligenciju umjesto da rade kako bidokazali svoju vlastitu inteligenciju kao fiksnu.Dakle, niz psiholokih faktora moeSprijeiti neiju sklonost proirianjusvoje inteligencije. Tko je ravanmojoj inteligenciji 32. Bihevioralni imbenici. U istraivanju fleksibilne inteligencije, imbenici ponaanja su estonajintrigantniji jer su to faktori koje ljudi mogu kontrolirati. Postoje brojniimbenici koji utjeu na ponaanje, intelektualni razvoj i neuronskuplastinost. Klju je plastinosti aksonsko nicanje novih grana irazvoj novih presinaptikih terminala .Ove nove grane esto dovode do vee mentalne obrade u razliitimpodrujima.Na primjer, koritenje popularnog Fast forword(brzo naprijed) sustava uenja je pokazala da sepovea vizualni temelj IQ.Kao rezultat toga, verbalni rezultat itanjasudionika je takoer poboljan.Dakle, mentalna obrada je openitopoboljana zbog poboljanja utemporalnoj obradi vidnog polja .Ostali programi slini Brzi forwordsu se hvalili slinim rezultatima. </p>