Kome (NE)trebaju socijalni radnici u školama

  • Published on
    26-Sep-2015

  • View
    7

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kolski socijalni rad.Nasilnitvo kod djece i mladih.Specifinosti okoline; resursi, oekivanja, zakoni i pravila.

Transcript

<ul><li><p>doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica</p><p>Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada </p></li><li><p> Socijalni radnik strunjak koji je osposobljen za provoenje intervencija iji je cilj sprjeavanje/preveniranje, ublaavanje i/ili rjeavanje socijalnih problema (Ronnby, 1990).</p><p> u profesionalnom radu koristi specifine metode struke socijalnog rada (rad s pojedincem, obitelji, lokalnom zajednicom) znanstvena disciplina koja promie socijalnu promjenu; bavi se rjeavanjem problema u meuljudskim odnosima osnauje i oslobaa ljude da unaprijede svoju dobrobit (IFSW, 2005). Suvremeni socijalni rad je znanstveno-primijenjena disciplina (ganec, 1996:126)</p></li><li><p>kolski socijalni rad je specijalizirano podruje prakse unutar profesije socijalnog rada (Constable, 2006). </p><p>Djelatnost kolskog socijalnog rada se pokazala osobito potrebnom u pruanju psiho-socijalne pomoi djeci koja su marginalizirana ekonomski, socijalno, politiki ili osobno. </p><p>Cilj SR = unaprjeenje obrazovnog, psiho-socijalnog okruenja meu uiteljima, uenicima i njihovim roditeljima. </p><p>Timski rad, osobito s uiteljima, uenicima i njihovim obiteljima (Constable, 2006). </p><p>HOLISTIKI PRISTUP I INTERDISCIPLINARNOST</p></li><li><p>kolski socijalni rad -specijalizirana djelatnost usmjerena na:</p><p>Na koordinaciju i usmjeravanje rada kole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja kolskog uspjeha djeteta (NASW,2002). </p><p>Aktivnosti usmjerene rjeavanju konflikta i neslaganja izmeu uenika, roditelja, uitelja u koli ili osobe povezane sa kolom.</p><p>Aktivnosti za poticanje uitelja i uenika da postignu uspjeh u okviru zajednikog nastojanja za to boljim razvojem ivota kole (kola je ivo bie). </p><p>Suradnju s javnim i privatnim institucijama - od vitalnog znaenja (http://members.aon.at/). </p></li><li><p>kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA</p></li><li><p>Zlostavljana su djeca od 4 do 7 puta vie u riziku da e se nasilno ponaati od nezlostavljane.</p><p>to dijete ranije iskazuje nasilno ponaanje, to je vei rizik za njegovo ponavljanje.</p><p>Djeca koja svjedoe nasilju u obitelji u veem su riziku za nasilno ponaanje i meuvrnjako nasilje.</p><p>Nasilje meu djecom: kad jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeuje ili iskljuuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne moe obraniti. </p><p>Takvo nasilje moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja stvari... </p></li><li><p>DNOP rezultati istraivanja (indikacije)</p><p>Istraivanje Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba 2003: Uzorak: 25 osnovnih kola, djeca od 4-8 razreda</p><p>Uestalost doivljenog nasilja: 27 % uenika doivljava barem jedan od oblika nasilja u koli skoro svakodnevno, 16 % djece se svakodnevno ponaa nasilno prema drugoj djeci,djeca koja ee doivljavaju nasilje, ee su i sama nasilna prema drugoj djeci.</p><p>Od koga djeca doivljavaju nasilje:37 % sluajeva od djeteta iz istog razreda, 16 % sluajeva od djeteta iz vieg razreda (starije), 11 % sluajeva od djeteta iz iste generacije ali iz drugog razreda.*</p></li><li><p>CYBERBULLING</p><p>Nalazi Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba (2013)</p><p>4000 uenika iz 19 osnovnih (od etvrtog do osmog razreda) i dvije srednje kole (prvi i drugi razred)</p><p>PRIMANJE I SLANJE UVREDLJIVIH PORUKA:- svako drugo dijete barem jedan put- svako peto dijete nekoliko puta ili esto</p><p>9% djece priznaje da je poslalo uvredljive poruke vie puta </p><p>Svako esto dijete navodi da im se netko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima. - takvo ponaanje priznaje ak 8% djece</p></li><li><p>Veina nasilja meu djecom i mladima se dogaa u kolama</p><p>Ako su nasilni oblici ponaanja odraz razliitih (socijalnihih) nepovoljnih okolnosti u drutvu trebaju li kole strune kompetencije socijalnog radnika za rjeavanje socijalnih i drugih problema kod djece i mladih i njihovih obitelji ili je to jo uvijek suvian troak za dravni budet?</p><p>Isplati li se investirati?to kolski socijalni rad nudi?</p></li><li><p>kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA</p></li><li><p>SOCIJALNI RADSocijalna pedagogijaMentalno zdravljeSocijalna medicinaEkonomijaPravoPsihologijaSocijalna politikaReligija i duhovnostSociologija</p></li><li><p>Grupe korisnika:djeca i mladi - u rjeavanju problema u koli, obitelji i lokalnoj zajedniciRoditelji i uitelji i drugo osoblje kole</p><p>Podruja rada: pomae uenicima u uenju i socijalizaciji veza izmeu obitelji, kole i lokalne zajednice upuuje uenike/roditelje u ustanove u lokalnoj zajednici pomae u kriznim situacijamaprovodi preventivne programe (SSWAA,2005)</p></li><li><p>Svako dijete moe biti u odreenom trenutku ranjivo ili se tako osjeati zbog poruka koje mu alje drutvo ili sama kola obzirom na njegov: spol, nacionalnost, vjersku orijentaciju, socio-ekonomski status, njegove posebne potrebe i sl. </p><p>Mo obrazovanja je da se ovakve poruke korigira.Uloga kole...</p><p>Proaktivno djelovanje (Constamble,2006). </p></li><li><p>Struni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednom radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njihove obitelji, surauje s institucijama i ustanovama, po potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskog pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.</p><p>Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (Zakon o osnovnom kolstvu NN 59/90, 27/93 i 7/96) lanak 9, st. 6:</p></li><li><p>Udomljeno dijeteSiromatvoProblemi sa Zakonom (roditelji ili dijete)Odvojeni ivot od roditeljaZlostavljeno i zanemareno dijeteRastava roditeljaSocijalni problemi kao osnova za intervenciju kolskog socijalnog radnika (obitelji u riziku)Ovisnost roditelja/djetetaSmrt roditelja (alovanje)Dijete s posebnim potrebama</p><p>Maloljetnika trudnoaRizik u obitelji odispadanja iz kole Migranti</p><p>*</p></li><li><p>Loe ocjeneKraaPovuenost</p><p>Markiranje</p><p>AutoagresijaAgresivno ponaanje(fiziko i verbalno)Ponaanje djeteta u koli_DV - indikacije za intervenciju kolskog socijalnog radnikaUnitavanje stvari uenikaUnitavanje kole i kolskog inventaraVrijeanje, psovke</p><p>Ometanje nastave*EksperimentiranjeSa sredstvima ovisnosti...</p></li><li><p>**Uzorak: 1500 mladih u dobi 14-27, na podruju cijele Hrvatske M=50,8% =49,2%; 48,6 % ima prihvatljiv stav o konzumaciji alkohola (Iliin, 2013)</p></li><li><p>**Rizini imbenici razvoja:</p><p>Razina pojedinca</p><p>Obitelji</p><p>kole</p><p>LokalneZajednice</p><p> DrutvaDNOP</p><p>MarkiranjeNasilniko ponaanjeUlazak u loe drutvo Konzumacija sredstava ovisnosti,Krae, Provale</p><p>Posljedice:</p><p>Sukob sa zakonomOvisnost Ispadanje iz koleSocijalna iskljuenost</p></li><li><p> KOLSKI SOCIJALNI </p><p> RADNIK - medijator</p><p>POJEDINAC(Socijalni rad s pojedincem) GRUPA/OBITELJ(Socijalni rad s obitelji, Socijalni rad s grupom)LOKALNA ZAJEDNICA(Socijalni rad u lokalnoj zajednici)</p></li><li><p>kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA</p></li><li><p>*Slika1: Bronfenbrenners structure of environment (Paquette &amp; Ryan, 2001:1)</p></li><li><p>1. mikrosustav (obitelj, kola, susjedstvo)</p><p>2. mezosustav (sustav u kojem dijete ivi u odnosu izmeu vie mikrosustava)</p><p>3. egzosustav (sustavi u kojima dijete nije aktivan sudionik ali oni utjeu na njegov ivot, primjerice radna sredina roditelja),</p><p>4. makrosustav (ira lokalna zajednica, drutvo koje daje pravila funkcioniranja za prethodne sustave. </p></li><li><p>ZajednicaDrutvo</p><p> Egzo sustav Mezo sustav </p><p>kola, susjedstvo, DVDIJETE obiteljDrutvoKulturaZajednica Micro sustav Makro sustavZakoniVrijednosti</p></li><li><p>Radi razumijevanja odnosa koji se dogaaju u realnosti i kako ih moemo vidjeti na jasniji nain radi pojanjenja i razumijevanja situacije.</p><p>2. Ekoloka perspektiva polazi od pozicije multikauzalnosti (viestrukih uzroka) vie nego linearno kauzalni pristup. </p><p> 3. Naa panja je usmjerena na promatranje situacija koje su posljedica transakcije izmeu ljudi i okoline. </p></li><li><p>Socijalni radnici se uglavnom susreu s (Monkman, 1978):</p><p>3 kategorije modela ponaanja ljudi 3 kategorije razliitih okruenja</p></li><li><p>Postoje tri kategorije strategija ponaanja: </p><p>1) strategije ponaanja za preivljavanje (potreba za preivljavanjem hrana, stanovanje, zdravstvena zatita)2) strategije ponaanja u intimnim odnosima (potreba za pripadanjem, stvaranje bliskih i vanih tipova veza, koritenje organizacija u LZ)</p><p>3) strategije ponaanja za rast i razvoj (potreba za postignuem).1) kognitivnih kapaciteta (otkrivanje BMR u vrtikoj dobi), 2) fizikih kapaciteta, 3) ekonomskih,4) emocionalnih kapaciteta. </p><p>Strategije ponaanja su u odreeno vrijeme pod odreenom vrstom utjecaja informacija iz prolih iskustava koje je osoba prikupila u ivotu i ove strategije se izgrauju tijekom vremena (utjecaj roditelja). </p></li><li><p>Okolina moe biti promatrana kao sastavnica: </p><p>1) resursa 2) oekivanja 3) zakona i pravila. </p></li><li><p>To su materijalni izvori koje moemo uloiti kada je potrebno u svrhu zadovoljavanja odreenih potreba.Pincus i Minahan (1972) su okarakterizirali resurse sustava kao neformalne, formalne i drutvene. </p><p>Neformalni su: obitelj, susjedstvo, suradnici na poslu, i sl. </p></li><li><p>Formalni mogu biti:lanstvo u nekim organizacijama, udruenjima, koja promoviraju interese svojih lanova, kao to su Udruenje Roma i sl.</p><p>Drutveni resursi:kole, bolnice, sudovi, agencije...</p></li><li><p>Resursi sustava mogu biti odgovarajui ili neodgovarajui i mogu osigurati mogunosti ali i stvoriti ogranienja (pr. dijete s posebnim potrebama (blaga mentalna retardacija - potrebe za zdravstvenim uslugama i prilagoenim kolskim programom)</p><p>U mnogim situacijama, ne postoji dovoljno resursa koji bi odgovorili na potrebe vezano uz strategije preivljavanja, intimnosti i razvoja osoba(Goljak - primjer djeaka koji oekuje roditelje koji su obeali doi mu u posjetu, a nisu odrali obeanje ve nekoliko puta).</p></li><li><p>U normativnom smislu osobe se ne ponaaju uvijek na isti nain u odreenoj ulozi. (pr. Uloga supruge obzirom na kulturu, mjesto ivljenja, religiju i sl.). Uloge se mijenjaju, jer su one drutveno definirane i funkcionalno orijentirane: Pr. Uloga majke nekad (odgoj djece i odravanje kuanstva) i danas (zaposlena + odgoj djece i odravanje kuanstva). Ponekad drutvene promjene ne odgovaraju pojedincima i stvaraju zbrku izmeu strategija ponaanja i okoline (ratna zbivanja, velike politike promjene i sl.). </p></li><li><p>= su poveznice izmeu postavljenih i pravilima odreenih ponaanja koje su postavili autoriteti poput zakonodavstva i volje veine (pritiska veine). </p><p>= su neophodna i pozitivna komponenta u okolini. Sub-kategorije: prava i odgovornostipostupci (procedure), sankcije, poticajni imbenici,kanjavajui imbenici. </p></li><li><p>Oekivanja, zakoni i propisi, procedure su povezani kroz resurse. Kvaliteta pojedinih resursa, kao to je kola, ovisi u velikom dijelu o dravnoj politici .</p><p>Uspjeh dravne politike se moe mjeriti kroz rezultate koji e pokazati koliko je politika bila uspjena u zadovoljavanju strategija ponaanja djece koja su u transakciji sa kolom (legalizacija droge, abortusa). </p><p>Ukoliko ta politika proizvodi destruktivne strategije ponaanja, politiku je potrebnu mijenjati.</p></li><li><p>Socijalni radnici su esto u prilici da procijene kompatibilnost izmeu dravne politike i strategija ponaanja. </p><p>Razred je dobar primjer koji moe stvoriti povezanost kategorija okoline (zakoni, oekivanja). Prijava zlostavljanja ili zanemarivanja (zlouporaba).</p><p>Izvrenje pojedinih oekivanja u razredu dolaze do uenika kroz uitelja (i drugih osoba). </p><p>Uitelj je za uenika resurs, ali je istodobno u poziciji postaviti oekivanja za uenika u pogledu stvaranja strategija ponaanja, koja se ponekad ne podudaraju sa strategijama ponaanja koje je uenik usvojio (kultura ponaanja, rjeavanje sukoba i sl.).</p></li><li><p>Najei problemi u koli su razliita rizina ponaanja uenika</p><p>Rizina ponaanja predstavljaju ponaanja kojima se ne kre pravne norme, ali su ponaanja koja prethode delinkventnom ili se esto javljaju uz delinkventno ponaanje (Ajdukovi i Ruevi, 2008.) </p><p>U hrvatskoj se literaturi kao rizina ponaanja najee spominju (Zlokovi i Vrcelj, 2010.):</p><p>nasilje nad vrnjacima (fiziko, psihiko, cyber...),zloupotreba alkohola i droge, puenje duhana,rizina seksualna ponaanja,markiranje s nastave i trajno naputanje kole... </p><p>Rezultati jednog istraivanja (Iveli, Berc, 2013)</p></li><li><p>Ispitati percepciju strunih suradnika u kolama o pojavnosti rizinih ponaanja djece osnovnokolske dobi </p><p>Utvrditi postoji li potreba za strunim radom socijalnog radnika kao lanom strunog tima u koli. </p></li><li><p>Kvalitativna metodologija</p><p>Sudionici istraivanja: osam strunih suradnika koji rade u osnovnim kolama (Bjelovar, Zagreb): etiri pedagoga, jedan socijalni pedagog, jedan defektolog, jedan psihologjedan socijalni radnik. </p><p>Prosjean radni sta strunih suradnika u koli: 17,5 godina</p></li><li><p>Metoda prikupljanja podataka: polustrukturirani intervju</p><p>Istraivaka pitanja:</p><p>1. S kojim rizinim ponaanjima uenika osnovnokolske dobi se struni suradnici u koli danas susreu?</p><p>2. U kojim podrujima rada obzirom na pojavnost rizinih ponaanja u koli bi socijalni radnik bio najpotrebniji?</p><p>3. Kako struni suradnici procjenjuju suradnju s centrom za socijalnu skrb?</p></li><li><p>Postupak prikupljanja podataka:Kontakti sa kolama dopisi i osobni kontaktiOdobrenja ravnatelja kolaEtiki aspektiPotpisani pristanci</p><p>Podaci su prikupljani u svibnju 2012.godine na podruju Bjelovarko-bilogorske upanije i Grada Zagreba u etiri osnovne kole na radnim mjestima strunih suradnika</p><p>Obrada podataka: otvoreno kodiranje</p></li><li><p>Otvoreno kodiranje koraci (Mesec, 1998):</p><p>1. u svakom odgovoru podcrtavanje znaajnijih dijelova izjava ispitanika2. za svaki odgovor ispisivanje podcrtanih dijelova izjava (jedinice kodiranja)3. pripisivanje pojmova definiranim jedinicama kodiranja4. pridruivanje srodnih pojmova u kategorije5. analiza znaenja kategorija</p></li><li><p>I./ S kojim rizinim ponaanjima uenika osnovnokolske dobi se struni suradnici u koli danas susreu?</p><p>1. Vrnjako nasilje (...javljaju se meusobni sukobi uenika...(2);...ima agresivnih ponaanja...(5)...imamo pritube uenika da ih se vrijea, vi ste sa sela, zamazani ste...(4); ...ismijavanja uenika...(2)...problem vrnjakog nasilja, fizikog i psihikog, a u zadnje vrijeme i elektronskog nasilja...(1);...svae preko facebooka koje se nastavljaju u koli...(7)).</p><p>2. Problemi discipline uenika(...nepotivanje kunog reda...(1);...ne noenje potrebnog pribora...(1);...neprihvaanje kolskih pravila...(7)), zatim se javlja nepotivanje autoriteta (...nepotivanje autoriteta...(2);...nepotivanje autoriteta...(3)...najee problemi discipline...(1);...dosta ima nediscipline...(2);...najee su disciplinski problemi...(3))</p></li><li><p>3. Markiranje s nastave(...kanjenje na nastavu...(1);...nedolazak na nastavu...(2);...markiranje...(6);...uenici nepolaznici...(7)).</p><p>4. Konzumacija sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, droga)(...javlja se puenje unutar kole...(3);...pojavljuju se uenici koji pue...(5);...bilo je eksperimentiranja sa travom i cigaretama...(8);...bilo je i pive...(8)).</p><p>5. Vandalizam(...unitavanje kolske imovine...(3))</p></li><li><p>1. Savjetodavni rad sa uenicima, njihovim obiteljima i uiteljima(...kod razvoda...(1);...g...</p></li></ul>