Kopneni Promet

  • Published on
    17-Oct-2015

  • View
    69

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kopneni promet

Transcript

<ul><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 1/45</p><p>Kopneni promet</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 2/45</p><p> Cestovni zauzima najveupovrinusa najniim stupnjemfizikih zapreka; utjecaj na okoli; prosjena fleksibilnostdjelovanja (vozila se ne mogu kretati van prometnica);</p><p>visoki trokovi odravanja; usko vezani uz laku industriju;razvijanjem kontejnerizacije cestovni promet postajeneizostavna karika u lancu prijevoza tereta</p><p> eljeznikiprosjeanstupanj fizikihzapreka u odnosu natip lokomotiva i stupanj nagiba terena; teka industrija;</p><p>kontejnerizacija; najtei teret prevezen kopnom eljeznikakompozicija sa 23 000 tone ugljena</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 3/45</p><p> Morskikanali, rijeke, jezera, obale; visoki trokovigradnje infrastrukture; tekaindustrija</p><p> Zrani neogranien; duljina piste, klima, zranastrujanja, tercijarni i kvartarni sektor</p><p> Cjevovodi Kanada, od Alberte do Sarnie (plin,2,911 km); Transsibirski (nafta, od Zapadne Europedo istonogSibira9,344 km)</p><p>Telekomunikacije neograniene, bez zapreka,trenutaanprijenos podataka, visok troakizgradnjemree, kasnije niski trokovi, ograniavaju potrebuza kretanjem</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 4/45</p><p>Cjevovod na Aljaski, izgraen 1975. godine</p><p> Nafta, luka Valdez</p><p> 1 300 km</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 5/45</p><p>New York - Boston</p><p>Nain prijevozaCijena (u jednom</p><p>pravcu)Vrijeme</p><p>LimoLiner</p><p>(luksuzni autobus)$69 4 sata</p><p>Acela (Amtrak</p><p>vlak)$99 3 sata</p><p>Greyhound</p><p>autobus$30 4 sata</p><p>Air Shuttle $128 1 sat (+ check in)</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 6/45</p><p>Prijevoz putnika s obzirom na tip prijevoza u</p><p>Japanu u razdoblju od 1950. do 1999. godine</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 7/45</p><p>Prednosti zajednikog prijevoza tereta i putnika</p><p> Visoki trokovi poetnih ulaganja</p><p> Nii trokovi odravanja</p><p> Isti pogon</p><p>Nedostatci zajednikog prijevoza tereta i putnika</p><p> Razliite lokacije</p><p> Razliita uestalost potranje Usklaivanje vremena</p><p> Ravnotea prometa</p><p> Pouzdanost</p><p> Zajednike prometnice esto prednost daju putnicima Razliite brzine kretanja</p><p> Mjere zatite</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 8/45</p><p>Razvoj cestovnog prometa</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 9/45</p><p> Cestovni prometvid prometa kojim se ljudi i roba s jednog na drugomjesto prebacuju cestovnim komunikacijama, pomou cestovnihvozila</p><p> Ceste dananjice prate pravce nastale prije vie stoljea Rimskocarstvo</p><p> Prve ceste slijedile su staze kojima se kretali nomadi Trgovina</p><p> Konj, magarac, deva</p><p> Do 3 000 g. Pr. K.prvi cestovni sustav u Mezopotamiji AsfaltBabilon, 625 g. Pr. Kr. Perzijsko carstvo2 300 km cesta, 5. st. Pr. Kr. Prvi vei cestovni sustav Rimsko carstvo, od 300 g. Pr. Kr., 150 000 km; mostovi, vijadukti, potporni zidovi, tuneli</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 10/45</p><p>Najstarija cesta izvedena kaldrmom sagraena je uIII. tisuljeu pr. Kr. u Babilonu</p><p> Izum kotaa izmeu 3500 i 3000 g. pr. Kr.</p><p> Kaldrmagornji sloj ceste (kolnik)graen odpravilno sloenih komada graevnog materijalapoloenih na podlogu</p><p>Karavanske ceste starog vijekajantarskaodBaltika do Sredozemlja,put svileod Kine doCrnog mora</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 11/45</p><p>Rimska cesta, izgraena oko 312. godine prije Krista</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 12/45</p><p>Put svile</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 13/45</p><p> Tek sa nastankom prvih modernih drava tijekom 17. st.grade se cestovni pravci</p><p> Francuska24 000 km, Royal Roads</p><p>Velika Britanijaprivatna ulaganja, 32 000 km,turnpikes, naplata cestarine</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 14/45</p><p>Gradnja makadama, Maryland, 1823.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 15/45</p><p>Makadam</p><p> Kolnika konstrukcija nainjena od nekoliko slojeva drobljenogkamena i kamene sitnei razliitih veliina zrna bez upotrebeveznog sredstva</p><p> Poetkom 19. st., Engleska</p><p> John MacAdam</p><p> Gradio je ceste s kolnikom uzdignutim od okolnog terena,</p><p>niui slojeve kamenog materijala poevi s onim najveeg zrna(drenaa)</p><p> Povrh svega dolazila je kamena sitne kojom se kolnikporavnavao; slojevi se uvruju tijekom koritenja ceste</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 16/45</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 17/45</p><p>Cestarina</p><p> Vrsta maltarine (pristojba koju su ubirali feudalci, gradovi</p><p>i samostani za robu i vozila u prolazu prilikom stupanja na</p><p>njihovo zemljite) koja se ubirala na tzv. suhim maltama(sicca telonia) za razliku od malta na mostovima, skelama i</p><p>prijevozima (ius nauli)</p><p> Pretpostavlja se da je nastala kod Rimljana, ali je svoj puni</p><p>znaaj dosegnula u feudalnim odnosima srednjeg vijeka inovog vijeka</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 18/45</p><p>Pravci na kojima se naplaivala cestarina u Velikoj Britaniji, kraj 18. i poetak 19. st.</p><p> Od 1706. godine</p><p> Svako Udruenje je osnovano u svrhu odravanja jednog dijela odreenog cestovnogpravca</p><p> Naplata cestarine Turnpikepikeiljak</p><p> U razdoblju od 1750. do 1800. vrijeme putovanja od Londona do Edinburgasmanjeno je sa 12 na 4 dana</p><p> "flywagons izmjena konjskih zaprega</p><p> 1836.32 500 km; nakon toga uslijedila je dominacija eljeznice</p><p>Izmijenjeno prema: D. Bogart (2004)"Turnpike Trusts and the TransportationRevolution in Eighteenth Century England",http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf</p>http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf</li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 19/45</p><p> 1794. poetak modernog cestovnog prometa prva potanska koijaizmeu Londona i Bristola, imala je tono odreen vozni red</p><p> Pojava automobilabeton, asfalt Prva autocestovna graevina u svijetu izgraena je u Italiji 1925. </p><p>Milano-Laghi</p><p>Prva u potpunosti dovrena autocesta u Njemakoj zavrena je 1931.na relaciji izmeu Klna i Bonna; 6.8.1932.putena u promet Kraftfahrtstraecesta za automobilski promet Cesta bez pjeakih prijelaza, samo za automobile i motocikle Do 1939. godine samo je Nizozemska imala plan izgradnje</p><p>autocestovne mree</p><p> SADHarrisburg-Pittsburgh1940., ve 1920-ih postoji vie kraihautocestovnih graevina Ujedinjeno kraljevstvoLondon-Birmingham1959. JapanMeishi, Kobe-Nagoya1965.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 20/45</p><p>Automobil-Verkehrs- und bungs-Strae AVUSstaza zautrke, SZ od Berlina</p><p> Krug je konstruirao Njemaki autoklub 1907. godine</p><p> Zbog nedostatka novca projekt nije ostvaren</p><p> Krug je konano otvoren 1921. godine</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 21/45</p><p> Autocesta iroka prometnica namijenjena iskljuivomotornom prometu s odreenom najmanjom brzinom idoputenim velikim brzinama; ima dva kolnika od kojihsvaki sluisamo za jedan smjer vonje,a svaki kolnik imanajmanje dva traka za vonju(jedan za vonju,a drugi za</p><p>pretjecanje), uz koje je s vanjske strane trak zazaustavljanje s bankinom (boni trak) i meusobno suodvojeni zelenim pojasom</p><p> Trasa autoceste nalazi se izvan naselja, nema raskrija urazini, nema velikih uspona ni padova; ulazak i izlazak na</p><p>autocestu omoguuju putovi u obliku petlje; uz autocestepodignute su pumpne postaje, moteli, restauracije, servisi idr.</p><p> Motorway, freeway, autobahn</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 22/45</p><p> Roger Bacon1250. godine predvia pojavu prometnog sredstva kojebi pokretao motor</p><p> Leonadro da Vinci1500. godine izradio je nacrt za samopokretnakola</p><p>N. J. Cugnot1769. godine konstruirao je prvi automobil na parnipogon namijenjen potrebama topnitva; tri kotaa, jedan sprijeda, dvastraga. Motor se nalazio ispred prvog kotaa, mogao je povui 5 tonatereta, ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 minuta da bi se</p><p>postigla odgovarajua napetost pare; 5 km/h</p><p>1784. James Watt je zatraio patent za izradu parnog automobila kojinikad nije konstruirao</p><p> 1. automobil na parni pogon u Engleskoj konstruirao je W. Murdoctri kotaa, jednocilindarski parni motor</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 23/45</p><p> U SAD-u prvi parni automobil konstruirao je O. Evans</p><p>1787. godine</p><p> Engleski parlament donosi odluku kojom se zabranjuje da</p><p>parni automobil razvija brzinu veu od 6 km/h, a 1831.donosi odluku da parni automobil po danu mora izvjesiti</p><p>crvenu zastavu, a po noi crveno svjetlo; visoke cestarine imostarine</p><p> Prvi motor s unutranjim sagorijevanjem konstruirao je J.</p><p>J. Lenoir 1860. godineskupa i spora pokusna vonja N. Otto1867. godine konstruirao je etverotaktni plinski</p><p>motor</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 24/45</p><p> Daimler1885. godine konstruirao je petrolejski motorsmjeten u sredini kola</p><p> Benz1886. godine konstruirao je trokolicu s benzinskimmotorom koji je imao KS</p><p> Dunlop1890. godinegumene zranice</p><p> 1893. godine u Francuskoj je uvedena prva registarska</p><p>ploica za automobil</p><p> AUTOMOBILIZACIJApojava i primjena automobila uprometu, vezano uz proizvodnju, kupnju i uporabu</p><p>automobila u svakodnevnom ivotu; izraava se brojemautomobila na 100 stanovnika neke drave</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 25/45</p><p>Dwight D. Eisenhower Nacional</p><p>System of Interstate and Defense</p><p>Highways 1941. Roosvelt; imenujeodbor koji je trebao utvrditi kolika je</p><p>potreba za gradnjom jednog takvog</p><p>sistema</p><p>1956.tono jeodreen nainfinanciranja; Federal-</p><p>Aid Highway Act</p><p>Do 2003.46,700 milja</p><p>Od 1954. do 2001. uloeno je 370 milijardi $</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 26/45</p><p>Autocestovna mrea SAD</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 27/45</p><p>Autocestovna mrea SAD u razdobljuod 1955. do 2010. godine</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 28/45</p><p>Prodaja automobila u SAD, 1931.</p><p>2010.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 29/45</p><p> 1919.na putovanje od Washingtona do San Francisca upuen jekonvoj vojnih kamiona kako bi utvrdili stupanj uinkovitosti cestovnemree u sluaju opasnosti. Putovanje je trajalo 62 dana</p><p> 1941.predsjednik Franklin D. Roosevelt imenovao je Nacionalnimeuregionalni odbor za izgradnju autocestovne mree (National</p><p>Interregional Highway Committee) Financiranje je odobreno 1952. godine, ali izgradnja nije zapoela</p><p>zbog prevelikih sredstava koja je vlada trebala uloiti Prvo se grade pravci na kojima se naplaivala cestarina Predsjednik Eisenhower 1956. godine donosi zakon prema kojem e</p><p>drava osigurati financiranje gradnje autocestovne mree (Federal-AidHighway Act) 2005. godine46 800 milja "drive-in", "drive-through"</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 30/45</p><p>Cestovna prometna mrea u svijetu</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 31/45</p><p>Utjecaj cestovnog prometa na prostor</p><p> na 20% cestovne mree odvija se 60 do 80% prometa</p><p>Gustoa cestovne mree u zemljama lanicama grupe G7 1996. god.Razliito geografsko okruenje i stupanj motorizacijeIako SAD i Kanada imaju nizak stupanj gustoe cestovnih prometnih</p><p>mrea u usporedbi sa Japanom i Zapadnom Europom cestovni promet u timzemljama predstavlja najznaajniji vid prijevoza</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 32/45</p><p>Proizvodnja automobila u svijetu u razdoblju od</p><p>1965. do 2007. godine</p><p>80% automobila koristi se u razvijenim zemljama</p><p>gospodarska kriza, recesija</p><p>3440 miliona automobila godinje tijekom 90-ih</p><p>preko 40 miliona automobila godinje tijekom 2000-ih</p><p>550 miliona automobila 2001. godine, 100 miliona vie nego 1991.</p><p>12 osoba na 1 automobil</p><p>2003. godine samo u Kini prodano je preko 2 mil. automobila</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 33/45</p><p>Prilazna rampa prema mostu Nanpu, angaj</p><p> Most preko rijeke Huangpu</p><p> Vanost rijeke - navigacijska os</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 34/45</p><p>Proizvodnja bicikla u svijetu u odnosu na Kinu od</p><p>1950. do 2003. godine</p><p>10 milijuna</p><p>bicikliPeking,</p><p>2001. g.</p><p>95 do 100 mil. bicikli godinje1990-ih40% u Kini; 2000-ih60% bicikli na svijetu proizvedeno je u Kininajveiproizvoa i korisnikOd 1990. do 2002. g. u angaju udio koritenja bicikla u prijevozu opao je sa 70% na 17%2003. g. u Kini je zabranjeno koritenje bicikla na javnim ulicama promjena politike vladPorast koritenja bicikle u gradskom prometu Zapadna Europa</p><p>Odrivi oblik prijevoza</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 35/45</p><p>Udio vonje biciklom u odnosu na ostale vidoveprometa sredinom 1990-ih</p><p> biciklistike trake</p><p> mjesta predviena za parkiranje bicikla</p><p> reljef i klima</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 36/45</p><p>Rika u Indoneziji</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 37/45</p><p>Prema Zakonu o javnim cestama sve ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na:</p><p> Dravne cestepovezuju cjelokupan prostor Republike Hrvatskeukljuujui ga u europsku cestovnu mreu.</p><p> upanijske cestepovezuju naselja unutar upanije te povezuju prostor</p><p>upanije s mreom dravnih cesta Republike Hrvatske. Opinske cestepovezuju mjesta unutar opine povezujui ga dalje sa</p><p>upanijskim i dravnim cestama. Kao posebna kategorija izdvajaju se ostale cestena kojima se ne</p><p>odvija javni prostor ve ih iskljuivo koristi privatna osoba iliodreena gospodarska djelatnost u ijoj je nadlenosti i gospodarenjetim cestama (umske, vodoprivredne, vojne i privatne).</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 38/45</p><p>Cestovna vorita</p><p> Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta(ulica) meusobno povezane. Na njima se kria, ispreplie,spaja ili razdvaja vie prometnih tokova. U cestovnoj mreivorita su glavne toke koje omoguuju funkcioniranjeitavoga prometnog sustava.</p><p> Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno jesvaki sluaj podrobno prouiti, jer je nepravilno konstruiranovorite, osobito pri optereenijim cestama, opasnost za</p><p>sigurnost prometa.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 39/45</p><p> U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog voritapripadaju:</p><p> Sigurnost vonjemoe se poveati pravilnim izborom oblikovanja krianja istandarda gradnje u ovisnosti o prometnom optereenju, rangu ceste,raunskoj brzini, kapacitetu, ekonominosti i sigurnosti vonje.</p><p> Kapacitetse odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskomintervalu prolaze prometnim voritem. Proraun kapaciteta treba obaviti zaprometna vorita u istoj razini. Za vorita u vie razina mjerodavan jekapacitet u podruju izmjene trakova. Planirani kapacitet moe se usvojiti sa75% vrijednosti moguega kapaciteta.</p><p> Ekonominost prometnog voritaodreuje se trokovima gradnje,potrebnim prostorom, vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje,</p><p>utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima odravanja itd. Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgleduprometnog vorita.</p><p>Pri voenju trase treba uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti,oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.</p><p> Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu prometnu mreus time da sezadre osnovne znaajke prometnica.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 40/45</p><p> Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanjuprometnih tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir etiri osnovnanaela. To su:</p><p> vidljivost,</p><p>preglednost, prilagodljivost i</p><p> protonost.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 41/45</p><p>Gustoa prometa</p><p> ukupan broj vozila to u jedinici vremena prou kroz promatranipopreni presjek ceste</p><p> Gustoa prometa moe se dobiti brojenjem vozila vizualno ilipomou posebnih ureaja (ureaj s fotoelijom ili nagaznimcrijevom).</p><p> Gustoa prometa je mjerilo za odreivanje stvarne iskoritenostipropusne moi na odreenoj cesti.</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 42/45</p><p> 2006. gustoa autocestovnemree u EU 15 km/1000km2</p><p> Najvea gustoa 2006. </p><p>Nizozemska; 77 km/1000km2</p><p>2006. godine:</p><p>Njemaka 12 531 km panjolska 12 073 km</p><p> Francuska10 842 km</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 43/45</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 44/45</p><p>Broj poginulih u cestovnim prometnim nesreama na100 000 stanovnika</p><p>j i ij</p></li><li><p>5/27/2018 Kopneni Promet</p><p> 45/45</p><p>Stupanj motorizacije na 1000</p><p>stanovnika</p></li></ul>