KRITERIJI OCJENJIVANJA 4. razred

  • Published on
    28-Jan-2017

  • View
    216

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

  • 1

    O Ljudevita GajaZaprei

    KRITERIJI OCJENJIVANJA4. razred2016./2017.Aktiv 4. razreda4.A Julija Rogar4.B Vesna Majcen4.C Sandra uri4.D Mario Kljuevi4.E Vanda Milkovi

  • 2

    HRVATSKI JEZIKJEZIKNastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Imenicevrste rijei, muki,enski i srednji rod

    Zakljuuje o rodu i broju imenica uzadanoj reenici.Osmiljava reenice u kojima su zadanirod i broj imenice.Izvodi imenice od glagola.

    Objanjava podjelu imenica premabroju i rodu.Zamjeuje imenicu i izdvaja je oddrugih rijei.

    Prepoznaje imenice meu drugimvrstama rijei. Razvrstava imeniceprema broju i rodu.

    Imenuje najmanje dvije imenicemukoga, enskoga i srednjeg roda.Zamjeuje broj imenice (jednina imnoina).

    GlagoliglagoliZakljuuje o vritelju radnje iz oblikaglagola (iako je on u reenici skriven).Izvodi glagole od imenica.Zamjeuje sloene glagole (glagoli kojise sastoje od dviju rijei, povratne i sl.).

    Objanjava razliku izmeu glagolaradnje i vritelja radnje u reenici.

    Prepoznaje glagole meu drugimvrstama rijei. Zamjeuje, razlikuje irazvrstava glagole radnje i stanja (tose radi?, to se dogaa?).

    Imenuje primjere vrsta glagola.

    Izricanje prolosti,sadanjosti ibudunostiprolost, sadanjost,budunost

    Samostalno prepoznaje prolu,sadanju i buduu radnju. Pravilno ihizgovara i pie.

    Samostalno prepoznaje prolu,sadanju i buduu glagolsku radnju.Uglavnom ih pravilno izgovara i piebez pomoi uitelja.

    Prepoznaje prolu, sadanju i buduuglagolsku radnju. Pravilno ih izgovara,pie uz povremenu pomo uitelja.

    Prepoznaje prolu, sadanju ibuduu glagolsku radnju Pravilno ihizgovara i pie uz stalnu pomouitelja.

    Pridjeviopisni pridjevi,posvojni pridjeviOsmiljava pridjeve od imenica.Samostalno pie reenice u kojimaupotrebljava odgovarajuu vrstupridjeva (opisni, posvojni).

    Upotrebljava opisne i posvojnepridjeve na zadanome mjestu ureenici.Dovodi u pitanje (koji?, iji?) i vrstupridjeva.

    Objanjava razliku izmeu opisnog iposvojnog pridjeva. Navodi najmanjetri primjera opisnih i posvojnihpridjeva.

    Imenuje opisne i posvojne pridjeve.

  • 3

    JEZIKNastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Upravni i neupravni

    govorupravni i neupravnigovorSamostalno razlikuje upravni odneupravnog govora; slui se upravnim ineupravnim govorom u govorenju ipisanju. Pravilno ih izgovara i pie.

    Samostalno razlikuje upravni odneupravnog govora; slui se upravnim ineupravnim govorom u govorenju.Pravilno ih izgovara, ali ne uvijek i pie.

    Razlikuje upravni od neupravnoggovora; slui se upravnim i neupravnimgovorom u govorenju .Izgovara i pieuz pomo uitelja.

    Razlikuje upravni od neupravnoggovora. Pravilno ih izgovara i pie uzstalnu pomo uitelja.

    Veliko poetno slovoveliko poetno slovo,nazivSamostalno i tono primjenjuje praviloo pisanju velikog poetnog slovavlastitih imena u svim oblicima pisanogizraavanja. Pravilno i tono pie svaslova i skupine u rijeima sa , , , ,lj, nj, -ije/je u prototipnim i estimrijeima koje su dio aktivnoga rjenika.Samostalno uoava i ispravlja vlastitepogreke u pisanju sluei se razliitimizvorima znanja.

    Uz povremeni poticaj primjenjujepravilo o pisanju velikog poetnogslova vlastitih imena u svim oblicimapisanog izraavanja. Pie pretenotono i pravilno sva slova i skupine urijeima sa , , , , lj, nj, -ije/je uprototipnim i estim rijeima koje sudio aktivnoga rjenika. Samostalnouoava i ispravlja vlastite pogreke upisanju sluei se razliitim izvorimaznanja.

    Definira pravilo o pisanju velikogpoetnog slova i daje primjer. Pravilnopie i dopunjava reenice zadanimprimjerima vlastitih imena. Pie tonouz poticaj sva slova i skupine u rijeimasa , , , , lj, nj, -ije/je u prototipnimi estim rijeima koje su dio aktivnogarjenika. Samostalno ispravlja vlastitepogreke u pisanju sluei se zadanimizvorima znanja.

    Reproducira pravilo o pisanju velikogpoetnog slova. Primjenjuje pravilona jednostavnim primjerima i uzpomo uitelja. Slova i skupine urijeima sa , , , , lj, nj, -ije/je uprototipnim i estim rijeima koje sudio aktivnoga rjenika pie tono uzpoticaj i voenje. Pogreke u pisanjuispravlja uz pomo uitelja.

    Kraticekratice Donosi zakljuak i objanjavanastajanje kratica na temelju nauenihinjenica i obratno. Samostalno pie iizgovara kratice bez greaka.

    Objanjava pisanje kratica poznatijihvielanih naziva.Primjenjuje pravilno pisanje kratica.Samostalno ih pie i izgovara.

    Povezuje vielani naziv i kraticu naosnovi poetnog slova. Izgovara ih ipie uz pomo uitelja.

    Prepoznaje pojam kratica.Prepoznaje kratice vielanih naziva.Pravilno ih pie i izgovara uz stalnupomo uitelja.

  • 4

    JEZIKNastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Izgovor i pisanje , ,d, , lj, nj, ije/je/e/iizgovor glasa, pisanjeglasa Razlikuje i primjenjuje pravopisna ipravogovorna pravila.

    U svakidanjem govoru i pismuprimjenjuje pravilan izgovor i pisanje ,, d, , lj i nj, ije/je/e/i.

    Izgovara i pie rijei zasieneglasovima/slovima , , d, , lj i nj,ije/je/e/i uz manja odstupanja.

    Pravilno izgovara i zapisuje glasove islova.

    Pisanje posvojnihpridjeva izvedenihod vlastitih imenapridjevi izvedeni odvlastitih imena

    Povezuje znanje o vlastitim imenima ipridjevima nastalim od vlastitih imena.Zakljuuje o primjeni pisanja velikog imalog poetnog slova u pridjevimaizvedenim od vlastitih imenica.

    Objanjava pravilo pisanja velikogpoetnog slova u posvojnim pridjevimaizvedenim od vlastitih imena.

    Povezuje nastavke pridjeva izvedenihod vlastitih imena te pravilno pieveliko i malo poetno slovo upridjevima izvedenim od vlastitihimena.

    Prepoznaje pridjeve izvedene odvlastitih imena.

    Knjievni jezik izaviajni govorknjievni jezik,zaviajni govor,narjeje

    Objanjava podjelu narjeja uhrvatskom jeziku te njihovu razliku.

    Opisuje zaviajni govor, izdvaja svojenarjeje u odnosu prema drugimdvama, uoava temeljne razlikeizmeu narjeja.

    Opisuje zaviajni govor te zamjeujetemeljne razlike izmeu narjeja.

    Prepoznaje knjievni govor, zaviajnigovor i narjeje.

    Vrste rijeiimenice, glagoli,pridjeviSamostalno i tono izdvaja vrste rijeiiz teksta i svrstava ih u tablice. Pravilnopreoblikuje jedninu imenica u mnoinui obrnuto. Samostalno obrazlaepridjeve kao vrstu rijei koja stoji uzimenicu. Razlikuje glagole od drugihrijei u govorenju i pisanju.Samostalno rabi vrste rijei i povezujeih u reenice tvorei smislenu cjelinu.

    Samostalno izdvaja vrste rijei izteksta uz mali broj pogreaka isvrstava ih u tablice. Pravilnopreoblikuje jedninu imenica u mnoinui obrnuto. Opisuje pridjeve kao vrsturijei koja stoji uz imenicu. Razlikujeglagole od drugih rijei u govorenju ipisanju Rabi vrste rijei i povezuje ih ureenice tvorei smislenu cjelinu napoticaj.

    Razlikuje vrste rijei; vlastite i opeimenice, te jedninu i mnoinu imenica ipronalazi ih u tekstu zasienomzadanom vrstom rijei. Rabi zadaneimenice, pridjeve i glagole i uz poticajih povezuje u reenice.

    Definira imenice, glagole i pridjevekao vrstu rijei. Prepoznaje ope ivlastite imenice, jedninu i mnoinuimenica. Prepoznaje zadanu vrsturijei u nizu meusobno nepovezanihrijei uz pomo uitelja.

  • 5

    JEZINO IZRAAVANJENastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)PripovijedanjePripovijedanje

    Saimanjepripovjednih

    tekstovadogaaj, saimanje,saetak

    Razlikuje zamiljeni dogaaj odstvarnoga. Samostalno pripovijeda

    zamiljen/stvaran dogaaj potujuikronoloki slijed te uzrono-posljedine veze. Izraava se

    razvijenim reenicama. Saetoprepriava dogaaj ukljuujui bitnepojedinosti za razumijevanje teksta;

    Razlikuje zamiljeni dogaaj odstvarnoga. Samostalno pripovijeda

    zamiljen/stvaran dogaaj uzpovremeni poticaj uitelja pri

    povezivanju kronolokog slijeda iliuzrono-posljedinih veza. Izraava se

    razvijenim reenicama.

    Prepoznaje zamiljeni/stvarandogaaj. Pripovijeda o

    zamiljenom/stvarnom dogaaju uzpomo plana. Izraava se veinom

    jednostavnim, kratkim reenicama.

    Prepoznaje zamiljeni/stvarandogaaj. Pripovijeda o

    zamiljenom/stvarnom dogaaju uzstalnu pomo uitelja. Izraava se

    jednostavnim, kratkim reenicama uzpoticaj uitelja.

    Samostalno stvaranjepriesastavak, dogaaj,likovi

    Surauje sa svim lanovima grupe ustvaranju prie. Daje svoje miljenje i

    uvaava tue. Samostalno oblikujejedan ili nekoliko dogaaja potujuiuzronoposljedine veze. Potuje

    pravila uljudbenog ophoenja.

    Upotrebljava dijelove radnje iprimjenjuje ih pri pisanju (uvod, glavni

    dio...). Surauje sa svim lanovimagrupe u stvaranju prie. Daje svoje

    miljenje i uvaava tue. Samostalnooblikuje jedan dogaaj potujui

    uzronoposljedine veze. Potujepravila uljudbenog ophoenja

    Surauje s lanovima grupe ustvaranju prie uz poticaj. Daje svoje

    miljenje na poticaj pitanjima, uvaavatue. Samostalno oblikuje jedan

    dogaaj uz pomo uitelja ili plana.Potuje pravila uljudbenog ophoenja.

    Surauje u stvaranju prie uz stalnupomo u oblikovanju jednog

    dogaaja. Daje svoje miljenje napoticaj uitelja, uvaava tue.

    Potuje pravila uljudbenogophoenja. Odreuje dogaaje i

    likove te pie uz plan.

    Opisivanjestvaran opis, slikovitopis Samostalno stvara slikoviti i stvarniopis primjenjujui steeno znanje. Grafiki istie dijelove teksta pripisanju te opis pie samostalno uzmanje pogreke. Imenuje vrste opisa. Uz pomo uiteljastvara opis. Zamjeuje opisivanje u tekstu,opisuje uz uiteljevu pomo.

  • 6

    JEZINO IZRAAVANJENastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Sporazumijevanjegovorno i negovornosporazumijevanje Izdvaja vrednote govorenoga jezika ipokrete te s pomou njih osmiljavaporuku. Oblikuje poruku uz upotrebunejezinih elemenatasporazumijevanja i dramatizira poruku. Oblikuje govornu i negovornu poruku. Prepoznaje i imenuje govorno inegovorno sporazumijevanje.

    Pisanje pismopismo Potpuno samostalno pie pismopotujui uljudbena pravila i formu bezpomoi. Pie pismo potujui uljudbena pravilai formu uz manju pomo uitelja. Pie pismo potujui uljudbena pravilai formu uz povremenu pomo uitelja.Objanjava grafiki izgled pisma. Pie pismo potujui uljudbenapravila i formu uz stalnu pomouitelja.Izraajno itanjereenina intonacija,reenini naglasak

    itateljski interes vrlo intenzivnorazvijen. ita brzo i tono snaglaenom sklonou premainterpretativnom itanju idramatizaciji.

    ita primjerenom brzinom uzpotivanjeznakova interpunkcije.

    ita primjerenom brzinom uz manjepogreke.

    ita polako i s pogrjekama. Brzina irazumijevanje proitanog ispodprosjeka.

    Raspravarasprava, raspravljanje Samostalno aktivno sudjeluje uraspravi potujui uljudbena pravila;pridrava se teme izraavajui svojeosjeaje i raspoloenje.

    Samostalno sudjeluje u raspravipotujui uljudbena pravila; pridravase teme izraavajui svoje osjeaje iraspoloenje. Argumentira.

    Sudjeluje u raspravi drei se temepotujui uljudbena pravila uzpovremenu pomo uitelja.

    Sudjeluje u raspravi potujuiuljudbena pravila; pridrava se temeizraavajui svoje osjeaje iraspoloenje uz stalnu pomouitelja.

  • 7

    KNJIEVNOSTNastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Uvod, zaplet i rasplet u

    priiuvod, zaplet i raspletOdnosi meu likovimalik, govor lika, ponaanjelika

    Potpuno samostalno zamjeuje irazlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet,rasplet), oblikuje i izraava sud olikovima prema njihovu ponaanju(govor i postupci); prati odnose meulikovima i raspravlja o njima.

    Razlikuje kronoloki tijek u dijelovimaradnje. Grafiki prikazuje dijeloveradnje. Prepoznaje govornukarakteriziciju lika. Izdvaja i pratiodnose meu likovima. Raspravlja olikovima.

    Prepoznaje dijelove radnje u prii.Opisuje osobine likova i zamjeujerazliite osobine likova.

    Navodi dijelove radnje: uvod, zaplet,vrhunac i rasplet. Imenuje likove uknjievnom djelu i njihove osobine.

    Personifikacijapersonifikacija,(poosobljenje) Smilja personifikacije na zadanipoticaj. Daje primjere personifikacija izknjievnog teksta. Stvarapersonifikaciju na zadani poticaj. Opisuje personifikaciju svojim rijeima.Uz manju pomo uitelja osmiljavapersonifikaciju. Prepoznaje personifikaciju.Dijelovi tekstadijalog, monolog, opis,pripovijedanje Stvaralaki primjenjuje steeno znanjeo dijelovima teksta. Primjenjuje znanje o dijelovima teksta ipronalazi ih u proznom djelu. Svojim rijeima objanjava dijeloveteksta. Nabraja dijelove teksta.

    Knjievne vrstepjesma, bajka,pripovijetka, djejiroman, igrokaz Pronalazi osnovna obiljeja pojedineknjievne vrste u konkretnom djelu.Razvrstava knjievna djela premaknjievnoj vrsti na osnovi osnovnihobiljeja. Objanjava ih.

    Razlikuje knjievne vrste te svojimrijeima objanjava osnovna obiljejaknjievnih vrsta.

    Navodi knjievne vrste te uzuiteljevu pomo prepoznajeknjievnu vrstu na osnovni osnovnihobiljeja.

  • 8

    MEDIJSKA KULTURANastavna temaKljuni pojmovi Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Dokumentarni filmdokumentarni film

    Potpuno samostalno opisujekarakteristike dokumentarnog filma.Pripovijeda filmsku priu nakongledanja filma potujui kronolokislijed. Obrazlae razliku izmeuigranog filma i dokumentarnog filma.

    Samostalno opisuje karakteristikedokumentarnog filma. Pripovijedafilmsku priu nakon gledanja filmapotujui kronoloki slijed. Obrazlaerazliku izmeu igranog filma idokumentarnog filma. Manja pomouitelja potrebna.

    Izraava se svojim rijeima oobiljejima dokumentarnog filma. Uzpovremenu pomo pripovijeda filmskupriu. Obrazlae razliku izmeuigranog i dokumentarnog filma.

    Prepoznaje dokumentarni film. Uzstalnu pomo obrazlae razlikuizmeu dokumentarnog i igranogfilma te pripovijeda filmsku priu.

    Usporedba filma sknjievnim djelomfilm, knjiga

    Raspravlja o slinostima i razlikamaknjievnog i filmskog djela. Oblikujestajalite o kvaliteti knjievnoga ifilmskog djela.

    Istie slinosti i razlike knjievnoga ifilmskog djela. Objanjava i primjenjujefilmska izraajna sredstva (zvuk,boja...).

    Prima djeje filmove nastale naknjievnome predloku (recepcija);iskazuje vlastiti doivljaj knjievnogdjela i filma; zamjeuje slinosti irazlike izmeu filma i knjievnog djelaprema kojemu je snimljen uz voenje.

    Objanjava razliku izmeu filma iknjievnog djela. Opisuje svojdoivljaj knjievnog djela i filma.

    Raunaloraunalo, mrea(internet) Preporuuje sadraje za upotreburaunala u obavijesne i zabavne svrhe. Odreuje vanost podataka dobivenihuporabom raunala. Opisuje naine uporabe raunala. Razlikuje obavijesnu i zabavnumogunost raunala.Knjinica sluenje

    kolskim rjenikom ipravopisomrjenik, pravopis

    Samostalno pronalazi traenu obavijestu rjeniku i kolskom pravopisu slueise kazalom i abecednim redom.

    Uz upute pronalazi traenu obavijest urjeniku i kolskom pravopisu slueise kazalom i abecednim redom.Objanjava nain uporabe te namjenupravopisa i rjenika.

    Objanjava abecedni poredak rijei urjeniku. Uz pomo uitelja pronalazitraenu obavijest u rjeniku i kolskompravopisu.

    Opisuje knjinicu. Prepoznajepravopis i kolski rjenik.

  • 9

    LEKTIRAitanost lektirnih djela emo provjeravati kroz pisane provjere i/ili dnevnik itanja.Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)Pokazuje izuzetan interes za itanjelektire. Ispravno, prema zadanimkriterijima, redovito i kvalitetno pielektiru, esto i vie od propisanog.Dnevnik itanja jezino, stilski isadrajno toan. Ima bogat i aktivanrjenik.

    Redovno ita lektiru. Dnevnik itanjavodi stilski i sadrajno tono, ali smanjim jezinim grekama.

    Redovito ita lektiru. Dnevnik itanjasadrajno i stilski nepotpun. Grijei upotivanju pravop...

Recommended

View more >